Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 9 min 52 sek od tega

FOTO: Sandri Perković uručeno rekordno peto europsko zlato

Ned, 12/08/2018 - 20:38

Najbolja hrvatska atletičarka Sandra Perković u subotu je osvojila svoje peto uzastopno europsko zlato, na Europskom prvenstvu koje se održava u Berlinu. Sandra je disk za zlatno odličje bacila na udaljenost od 67.62 metra, i to u petoj seriji.

Svoju zlatnu medalju Sandra je primila danas u Berlinu. Uz nju su stajale osvajačice srebra i bronce, Nijemice Nadine Müller i Shanice Craft.

#td_uid_1_5b7099006fd4d .td-doubleSlider-2 .td-item1 { background: url(http://www.nacional.hr/wp-content/uploads/2018/08/H20180812007428-80x60.jpg) 0 0 no-repeat; } #td_uid_1_5b7099006fd4d .td-doubleSlider-2 .td-item2 { background: url(http://www.nacional.hr/wp-content/uploads/2018/08/H20180812007430-80x60.jpg) 0 0 no-repeat; } #td_uid_1_5b7099006fd4d .td-doubleSlider-2 .td-item3 { background: url(http://www.nacional.hr/wp-content/uploads/2018/08/H20180812007431-80x60.jpg) 0 0 no-repeat; } #td_uid_1_5b7099006fd4d .td-doubleSlider-2 .td-item4 { background: url(http://www.nacional.hr/wp-content/uploads/2018/08/H20180812007432-80x60.jpg) 0 0 no-repeat; } 1 od 4 epa06946205 Sandra Perkovic of Croatia poses with her gold medal on the podium after winning the women's Discus Throw final at the Athletics 2018 European Championships in Berlin, Germany, 12 August 2018. EPA/CLEMENS BILAN epa06946197 Sandra Perkovic (C) of Croatia poses with her gold medal on the podium after winning the women's Discus Throw final at the Athletics 2018 European Championships in Berlin, Germany, 12 August 2018. Perkovic won ahead of second placed Nadine Mueller (L) and third placed Shanice Craft (R), both of Germany. EPA/CLEMENS BILAN epa06946196 Sandra Perkovic (C) of Croatia poses with her gold medal on the podium after winning the women's Discus Throw final at the Athletics 2018 European Championships in Berlin, Germany, 12 August 2018. Perkovic won ahead of second placed Nadine Mueller (L) and third placed Shanice Craft (R), both of Germany. EPA/CLEMENS BILAN epa06946191 Sandra Perkovic (C) of Croatia poses with her gold medal on the podium after winning the women's Discus Throw final at the Athletics 2018 European Championships in Berlin, Germany, 12 August 2018. Perkovic won ahead of second placed Nadine Mueller (L) and third placed Shanice Craft (R), both of Germany. EPA/CLEMENS BILAN

Perković je, podsjetimo, postala jedina atletičarka u povijesti s pet naslova europske prvakinje u pojedinačnoj disciplini. Po četiri naslova imaju bacačica kugle Nadežda Čižova i daljašica Heike Drechsler.

Kategorije: Hrvaška

HNL Osijek uvjerljivom pobjedom do vrha tablice

Ned, 12/08/2018 - 20:28

Nogometaši Osijeka slavili su u nedjelju u trećem kolu HNL-a protiv Istre sa 3:0 i preuzeli vrh tablice.

Strijelci za Osijek bili su henty, Hajradinović (sa bijele točke) i Lončar.

Večeras se još igra utakmica između Rijeke i Hajduka, čime će se kompletirati treće kolo HNL-a.

Rezultati by SofaScore

sofa_embed('sofa-standings-embed-48-17456', window);

Kategorije: Hrvaška

NOVI DETALJI Dvojica migranata poginula u odronu kamenja

Ned, 12/08/2018 - 20:15

Zbog složenosti očevida, nove informacije o grupi migranata (foto ilustracija) koje je karlovačka policija pronašla u nedjelju ujutro u šumi na području Drežnice, kod zaseoka Tomići, a među kojima je pronađeno i dvoje mrtvih, bit će poznate u ponedjeljak ujutro.

Ni nakon nekoliko sati policijskog očevida, iz Policijske uprave karlovačke na konferenciji za novinare nisu iznijeli nove pojedinosti vezene uz pronađene migrante.

Službenica za odnose s javnošću PU karlovačke Senka Staroveški na kratkoj konferenciji za novinare ponovila je da je u nedjelju u 08,10 sati policija dobila dojavu od građanina na osnovi koje je u zaseoku Tomići na području Drežnice u šumi pronađena grupa od 12 migranata. Policija je među migrantima našla dvoje mrtvih.

Staroveški nije mogla izvijestiti ni o državljanstvu zatečenih migranata, jesu li to samo muškarci ili su s njima i žene i djeca, a rekla je tek da će se, zbog složenosti očevida, prve informacije za javnost moći dobiti tek u ponedjeljak ujutro. Isto tako, nije mogla odgovoriti je li u očevid, uz policiju, uključeno i državno odvjetništvo.

Kazala je samo da će se državno odvjetništvo uključiti u očevid ako se utvrdi nasilna smrt dvoje migranata.

Neslužbeno se doznaje da je došlo do nesretnog slučaja. Migranti su proveli noć u šumi Javornica, a potom je došlo do odrona kamenja u kojem su poginula dva muškarca, piše N1.

“Usmrtio ih je veliki kamen. Spavali su ispod ceste, na vlaki, tuda inače vozi traktor. Bilo ih je 12, a na njih se s 40, 50 metara udaljenosti odlomio kamen, prešao cestu i pao po njima. Jednom je pao na prsa, umro je na mjestu. Drugi je dobio u kuk i teško ga ranio. Njega su uspjeli izvući, neko je vrijeme bio živ, a zatim je umro”, ispričao je za Index Đorđe Tomić, stanovnik obližnjeg sela Tomići.

Mjesto gdje je policija pronašla migrante nalazi se prilično južnije u odnosu na aktualnu ilegalnu rutu od državne granice s Bosnom i Hercegovinom koja vodi područjem uz Generalski Stol i uz Kupu odakle se migranti pokušavaju ilegalno prebaciti u Sloveniju.

Kategorije: Hrvaška

JUNIORSKO SP U VESLANJU Braća Lončarić brončani

Ned, 12/08/2018 - 20:04

Braća blizanci Patrik i Anton Lončarić osvojili su brončanu medalju u dvojcu bez kormilara na Svjetskom juniorskom prvenstvu u veslanju u Račicama.

Braća Lončarić u finalu nisu uspjeli obraniti zlato osvojeno prošle godine, a nisu uspjeli niti ponoviti utrku iz subotnjeg polufinala kada su postavili najbolje vrijeme na svijetu u ovoj disciplini za juniore (6:27.91). U finalu su ciljem prošli u vremenu 6:37.67 minuta, 5.28 sekundi iza zlatnih Rumunja Florina Arteni-Fintinariua i Alexandru-Laurentiua Danciua, odnosno 5.18 sekundi iza srebrnih Nijemaca Eliasa Kuna i Jaspera Angla.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Ronaldo postigao prvi pogodak za Juventus

Ned, 12/08/2018 - 19:47

Portugalski nogometaš Cristiano Ronaldo postigao je u nedjelju svoj prvi pogodak za Juventus, i to u tradicionalnoj prijateljskoj utakmici između Juventusve A i B ekipe.

Utakmicu u Villar Perrosi gledalo je oko dvadesetak tisuća navijača Juventusa. Ronaldo je zabio u osmoj minuti utakmice na asistencju Federica Bernardeschija. Iz igre je izašao na poluvremenu, a zamijenio ga je hrvatski reprezentativac Mario Mandžukić.

CR7 back at it

Kategorije: Hrvaška

Policija traga za muškarcem nestalim u Savi kod Sikirevaca

Ned, 12/08/2018 - 19:19

Slavonsko-brodska policija traga za muškarcem koji je u nedjelju popodne nestao u potapanju broda na rijeci Savi, kod Sikirevaca.

Dojava o nestanku 57-godišnjeg muškarca u rijeci Savi zaprimljena je u Policijskoj upravi brodsko-posavskoj oko 15,50 sati.

Iz PU brodsko-posavske je priopćeno da su oko 14 sati petorica muškaraca plovila čamcem po Savi kod Sikirevaca, kada su u jednom trenutku zbog ulaska vode u čamac skočili u rijeku. Četvorica muškarca su isplivala na obalu, a peti muškarac (1961.) je nestao u vodi.

Za njim tragaju ronioce Specijalne jedinice policije Osijek i HGSS-a, a policija utvrđuju ostale činjenice i okolnosti vezano za događaj, navela je Kata Nujić, glasnogovornica PU brodsko-posavske.

Kategorije: Hrvaška

ERDOGAN “Pad lire je rezultat političke urote protiv Turske”

Ned, 12/08/2018 - 19:10

Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan u nedjelju je ocijenio da je pad turske lire rezultat političke urote protiv njegove zemlje, koja će odgovoriti traženjem novih tržišta i saveznika, dok su u krizi njezini odnosi sa Sjedinjenim Državama.

“Svrha te operacije je postizanje poraza Turske u svim područjima, od financija do politike. Ponovo smo suočeni s političkom urotom. Uz Božju pomoć ćemo to riješiti”, rekao je predsjednik pobornicima okupljenim u Trebizondeu na Crnom moru.

“Ako je Washington spreman žrtvovati svoje odnose s Ankarom, Turska će reagirati prelaskom na druga tržišta, nova partnerstva i nove saveznike, na štetu onih koji su pokrenuli gospodarski rat protiv cijelog svijeta, uključujući i našu zemlju”, zaprijetio je.

“Preostaje nam samo reći zbogom onima koji odluče žrtvovati svoje strateško partnerstvo i savez star pola stoljeća sa zemljom od 81 milijuna stanovnika kako bi sačuvali svoje odnose s terorističkim skupinama”, dodao je.

Turska i Sjedinjene Države su partneri u sklopu NATO-a i Sjedinjene Države imaju važnu bazu u Incirliku, na jugu Turske, koju trenutačno koriste kao centar za operacija protiv džihadističke skupine Islamske države (IS).

Kategorije: Hrvaška

PREMIERLIGA City nadigrao Arsenal u prvom derbiju sezone

Ned, 12/08/2018 - 19:03

U posljednjoj utakmici prvog kola engleske Premierlige nogometaši Manchester Cityja slavili su na Emiratesu protiv Arsenala sa 2:0.

U vodstvo su došli već u 14. minuti preko Raheema Sterlinga, a konačan rezultat postavio je Bernardo Silva u 64. minuti. Imao je City još nekoliko sjajnih prilika za pogodak, ali njihove je udarce obranio Peter Čech, koji je tijekom 90 minuta skupio šest obrana.

Rezultati by SofaScore

sofa_embed('sofa-standings-embed-1-17359', window);

Kategorije: Hrvaška

Lokalizirana sva četiri požara u Dalmaciji

Ned, 12/08/2018 - 18:45

Zračne snage iz sastava Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga RH upućene su u nedjelju na akcije gašenja požara na više lokacija.

Tako su najprije dva Canadaira CL-415 upućena na požarište Dobri Dolac (Zaton) u Šibensko-kninskoj županiji. U isto vrijeme dva su Airtractora AT-802 angažirana na požarištima Primorski Dolac i Ramljane kod Muća u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Najnoviji požar izbio je u Radošiću kod Sinja gdje su upućeni jedan Canadair i jedan Airtractor te je ovo današnji šesti požar na kojem su angažirane zračne protupožarne snage.

Svi požari su lokalizirani i stavljeni pod nadzor, izvijestili su iz Ministarstva obrane.

Kategorije: Hrvaška

ŠKOTSKA Borna Barišić asistirao u debiju za Rangerse

Ned, 12/08/2018 - 18:33

Nogometaši Glasgow Rangersa u nedjelju su slavili protiv St. Mirrena u drugom kolu škotskog Premiershipa, a hrvatski nogometaš Borna Barišić u svom je premijernom nastupu upisao asistenciju.

Poveli su Rangersi preko Morelosa u 14. minuti, a konačnih 2:0 postavio je Connor Goldson, koji je iskoristio sjajno ubacivanje Barišića iz slobodnog udarca, deset minuta kasnije.

Rezultati by SofaScore

sofa_embed('sofa-standings-embed-54-17364', window);

Kategorije: Hrvaška

SREBRNI SELIGMAN “Tko čeka taj i dočeka”

Ned, 12/08/2018 - 18:25

Hrvatski gimnastičar Robert Seligman (32) osvojio je srebrnu medalju na konju s hvataljkama na Europskom prvenstvu u Glasgowu, dok je drugi hrvatski predstavnik u istom finalu Filip Ude (32) završio na šestoj poziciji.

Europsko srebro najveća je medalja u karijeri Roberta Seligmana, nakon osvojene bronce na Euru u Lausanni 2008. godine, te dviju srebrnih medalja na Mediteranskim igrama 2013. i 2018.

“Stvarno, deset godina sam čekao na još jednu europsku medalju. Sada je bila nešto sjajnija pošto je 2008. bila bronca. Mislim, apsolutno zasluženo. Već imam osam finala na europskim prvenstvima. Konstantno sam tu. Već 14 godina sam u samom europskom i svjetskom vrhu. Vjerojatno se ona poslovica ‘Tko čeka taj i dočeka’ tako sad meni desila. Stvarno sam sretan jer sam ove godine u odličnoj formi, baš sam nekako tempirao od prvenstva Hrvatske kada sam pobijedio, potom srebro na Mediteranskim igrama, sada srebro na Europskom prvenstvu… Stvarno sve ide fantastično, onako po planu kako sam i htio. Ove godine je baš vježba ‘sjela’, koncepcija vježbe i način pripreme i psihološka priprema… Sve je sjelo onako kako treba i želim sad to samo podizati sve više i više jer vrlo brzo, za dva mjeseca, doći će nastup na Svjetskom prvenstvu u Dohi i već se okrećem tome. Jako sam ponosan i sretan jer sam uložio puno truda i rada u ovo. Svakodnevno treniram po pet-šest sati, i naravno, kada si uporan, i ne odustaješ nikada, kad-tad dođe na naplatu i kad-tad se uspiješ popeti na postolje i ostvariti svoje snove. Ponosan sam što sam očiti primjer onoga da jednostavno treba biti uporan, treba sanjati, a onda se ponekad snovi i ostvare”, rekao je Seligman.

Ude u finalu nije odradio vježbu kao i u kvalifikacijama, izbacio je jedan težak element i samim time svoju početnu ocjenu spustio sa 6.1 na 5.5, pa iako nije napravio niti jednu veću pogrešku u izvedbi njegova završna ocjena bila je 14.000 što nije bilo dovoljno za medalju. Domaći favorit, aktualni svjetski prvak i olimpijski pobjednik na konju s hvataljkama Max Whitlock je loše odradio svoju vježbu u finalu te je sa 14.000 završio kao sedmi.

“Nisam se osramotio onako kako znam, ali vježba je na početku loše krenula. Nešto je loše krenulo. To mi se nikad nije desilo. Tri puta sam ponavljao isti element. Krenem, nije išlo, kao da mi netko leđa zadržava. Zakočio sam se gore. Jednostavno nije išlo. Krenem, ne ide, ponovno krenem, opet ne ide. Treći put krenem – ne ide. I onda sam preskočio taj element i nisam išao cijelu vježbu. Mislim, generalno sam zadovoljan jer nisam pao. Šesti sam. Još sam među najboljima i to mi je samo poticaj za daljnji rad”, na svoj se nastup u finalu osvrnuo Ude.

EP GIMNASTIKA Seligman srebrni na konju s hvataljkama, Ude šesti

Kategorije: Hrvaška

ŠVICARSKA Young Boys i dalje stopostotan

Ned, 12/08/2018 - 18:18

Mogući suparnik zagrebačkog Dinama u posljednjem, 4. pretkolu Lige prvaka, švicarski Young Boys u susretu je 4. kola domaćeg prvenstva ostvario i četvrtu pobjedu svladavši kao gost Luzern sa 3-2 (1-0).

Dvostruki strijelac za Young Boys bio Hoarau (24, 77-11m), a jedan gol dodao Ngalameu (72).

Young Boys nakon četiri kola ima maksimalnih 12 bodova, pet više od prvih pratitelja Basela, Sankt Gallena i Zuricha, dok je Luzern deveti s tri boda.

Young Boys u 4. pretkolu Lige prvaka čeka boljega iz ogleda Dinama i kazahstanske Astane, a hrvatski je prvak u prvoj utakmici u Astani slavio sa 2-0 te će tu prednost braniti u utorak u Zagrebu u uzvratu.

Kategorije: Hrvaška

Iran u borbi protiv korupcije uhitio 67 osoba

Ned, 12/08/2018 - 18:03

Iranske vlasti uhitile su 67 osoba u borbi protiv korupcije koju je odobrio vrhovni poglavar Ali Khamnei, izvijestio je u nedjelju sud te zemlje suočene s obnovljenim američkim sankcijama i javnim prosvjedima protiv korupcije, prenose agencije.

“Uhićeno je 67 osoba, neke od njih puštene su uz jamčevinu. Više od stotinu dužnosnika dobilo je zabranu napuštanja Irana”, kazao je glasnogovornik suda Golamhosein Mohseni Ežei.

“Naš neprijatelj – Amerika odlučio je izvršiti pritisak na ljude i kani vršiti pritisak i na našu ekonomiju, no to im neće uspjeti”, rekao je kako prenosi agencija AFP.

Prema njegovim riječima, neki u Iranu žele profitirati iz takve situacije, pa krijumčare osnovne potrepštine.

U subotu je ajatolah Ali Khamenei odobrio zahtjev prvog čovjeka iranskog pravosuđa Sadegha Laridžanija da se uspostavi poseban sud koji će omogućiti suđenje osobama optuženim za gospodarski kriminal.

“Cilj nam je što prije i na pravedan način kazniti osobe za koje se ustanovi da su krive za korupciju i gospodarski kriminal”, objasnio je Laridžani.

Sve veći pritisak Sjedinjenih Država na Iran izazvao je gnjev Iranaca, očajnih zbog ekonomskih teškoća u kojima se našla njihova zemlja.

Središnja banka i pravosuđe krive “neprijatelje” za pad vrijednosti rijala (iranske valute) ibrz rast cijene zlata.

Među uhićenima je i bivši zamjenik predsjednika središnje banke, a za neke od točaka optužnica zapriječena je smrtna kazna, piše Reuters.

Sudske vlasti navode da SAD, zakleti neprijatelja Irana, kao i Izrael, zatim Saudijska Arabija, koja je glavni suparnik Irana u regiji, te konačno Iranci u egzilu koji su protivnici režima, potiču nemire i gospodarski rat kako bi destabilizirali Iran.

U svibnju je američki predsjednik Donald Trup povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom, a ovaj tjedan obnovio je sankcije Iranu, prvenstveno na financijski sektor što uključuje kupnju dolara, trgovinu zlatom i prodaju državnih obveznica. Novi niz sankcija SAD priprema za studeni kada će prvenstveno udariti na iranski naftni sektor.

Kategorije: Hrvaška

POŽAR KOD ZATONA Vatrogascima pomažu dva kanadera

Ned, 12/08/2018 - 17:56

Požar koji je između Zatona i Dobrog doca izbio u nedjelju oko 15:20 sati gasi 40 vatrpogasaca sa 16 vozila, a u pomoć su im stigla i da kanadera, javlja ŠibenikIN.

“Dva kanadera su stigla i pomažu vatrogascima koji su već na terenu”, potvrdili su u Županijskom Centru 112. 40 vatrogasaca koji se bore s požarom pripadnici su JVP Šibenik, JVP Vodice, DVD-i Šibenik, Zaton, Vodice, Bilice, Brodarica, Zablaće i Pirovac.

Vatra je zahvatila između sedam i osam hektara borove šume, a kako puše maestral vatra se brzo širi.

Kategorije: Hrvaška

Promet srednje gust, na nekim dionicama vozi se u kolonama

Ned, 12/08/2018 - 17:41

Promet je srednje gust na većini cesta u smjeru mora i unutrašnjosti, duž Jadranske magistrale (D8), zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici te na pojedinim graničnim prijelazima. Na nekim se dionicama autocesta vozi usporeno i u koloni, uz povremene kraće zastoje, osobito u blizini odmorišta i čvorova, izvijestili su u nedjelju poslijepodne iz Hrvatskog autokluba.

Izvanredne situacije i ograničenja na autocestama:

A3 Bregana-Lipovac:

  • prometna nesreća kraj odmorišta RASTOVICA u smjeru Bregane.

A7 GP Rupa-čvor Diračje:

  • riječka obilaznica kod čvora Škurinje (na 24.+650 km) u smjeru Zagreba vozi se uz ograničenje brzine od 40 km/h, zbog sanacije mjesta nakon prometne nesreće.

državna cesta Šibenik-Boraja (DC58):

  • zbog oštećenog kolnika otežano se vozi dionicom od trajektne luke i autobusnog kolodvora u Šibeniku.
Pomorski promet

Zbog povremeno pojačanog priljeva vozila u pojedinim trajektnim lukama moguća su odstupanja od uobičajenog reda plovidbe.

Granični prijelazi

Kategorije: Hrvaška

POVRATAK PRVAKA “Stvorili smo mentalnu prednost nad konkurencijom”

Ned, 12/08/2018 - 17:16

Braću Šimu i Mihovila Fantelu, koji su na Svjetskom jedriličarskom prvenstvu u Aarhusu osvojili zlatnu medalju u klasi 49er, pri povratku u domovinu u splitskoj zračnoj luci u nedjelju su dočekali rodbina iz Zadra te prijatelji i štovatelji a po izlasku iz zrakoplova izjavili su kako su jako sretni zbog svog uspjeha.

“Ne mogu reći da smo očekivali ovakav uspjeh, ali nam se otvorila prilika koju smo iskoristili,” kazao je Šime Fantela okupljenim novinarima.

Po njegovim riječima, on i brat Mihovil su na ovom prvenstvu stvorili mentalnu prednost nad konkurencijom.

“Konkurencija nas je respektirala do neke razine kada smo došli u ovu klasu, ali nakon osvajanja titule svjetskog prvaka taj će respekt biti puno veći. Kako se približavaju Olimpijske igre u Tokiju sigurno će nas više respektirati i imat ćemo više šanse za osvajanje medalje”, kazao je Šime Fantela dodavši kako je prvi cilj njega i brata Mihovila bio plasirati se među prvih deset i tako ostvariti olimpijsku normu.

“Ali, onda proradi onaj duh – zašto ne uzeti medalju? Drugi dan smo skočili na prvo mjesto i onda smo rekli – ovo je prilika koja se ne propušta”, objasnio je Šime.

Mihovil je naglasio kako mu je najsretniji dan na Svjetskom prvenstvu bio drugi dan kada se s bratom probio na prvo mjesto.

“Taktika je bila čuvati se Nijemaca koji su bili jedini konkurenti za zlato i na startu smo se odmah skoncentrirali pored Nijemaca. Oni su pratili naše kretanje i samim time nam olakšali posao i na kraju kad smo bili ispred njih sve je bilo puno lakše”, kazao je Mihovil Fantela objašnjavajući odlučujuću situaciju koja je doprinijela osvajanju zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Odgovarajući na novinarska pitanja o bratskom odnosu njih dvojice, Mihovil je za Šimu rekao kako je dobar učitelj, a Šime je za Mihovila rekao kako je dobar učenik u klasi 49er koju zajedno treniraju zadnjih godinu i pol dana.

“Ponosan sam na Mihovila, on ranije nije nastupao u dvojcu ali u zadnjih godinu i pol dan napravio je ogroman iskorak”, kazao je Šime o bratu Mihovilu kojem je ovo prva svjetska medalja.

Mihovil je dometnuo kako će se ubuduće “morati naviknuti na medalje.” Njegov brat Šime je u dosadašnjoj karijeri ima naslove svjetskog kadetskog prvaka u klasi Optimist, nekoliko naslova juniorskog svjetskog prvaka u klasi 470, tri naslova svjetskog seniorskog prvaka u olimpijskim disciplinama (dva u klasi 470 i jedan u klasi 49eru) i olimpijsko zlato u klasi 470 s Igorom Marenićem.

Predsjednik Hrvatskog jedriličarskog saveza Zlatko Taritaš izjavio je kako je uspjeh braće Fantela velik i iznenađujući.

“Za sve nas u hrvatskom jedrenju ovo je neobično veliki i iznenađujući rezultat. Očekivali smo normu za Olimpijske igre, medalja je puno više, a zlato je vrh vrhova, to je najviše što su dečki mogli napraviti,” kazao je Taritaš.

Po njegovim riječima, obitelj Fantela ostvaruje vrhunske rezultate i uvijek se vrhunski priprema i poštuju svoje sportske protivnike.

“To im se vraća, dragi Bog im je vratio sve uloženo,” kazao je Taritaš.

Predsjednik HJS-a dodao je kako njegov savez ima veliku podršku od Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske države, a nada se kako će ovi rezultati potaknuti i druge institucije da im pomognu.

“Nadamo se da će nas Hrvatska turistička zajednica, odnosno hrvatski turizam prepoznati kao promotore naše zemlje, nažalost to je jedna od stvari koja nedostaje, ali se nadam kako će se i to riješiti,” rekao je Taritaš.

Kategorije: Hrvaška

VRTIM ZDRAVI FILM Sedmaši se manje kreću i prekomjerno konzumiraju slatkiše

Ned, 12/08/2018 - 17:16

Djetinjstvo je vrijeme kada se formiraju životne navike. S ciljem pružanja podrške roditeljima u odgoju zdravijih generacija provodi se nacionalni projekt ‘Vrtim Zdravi Film’ koji educira djecu o osnovnim postulatima pravilne prehrane i važnosti redovitog bavljenja tjelesnom aktivnosti.

Hrvatski školski sportski savez i tvrtka Nestlé Adriatic partneri su u projektu kojim je u sedam godina obuhvaćeno više od 24 tisuća učenika sedmih razreda, odnosno njih više od 5 700 u ovoj školskoj godini. Učenici su nakon edukacije unaprijedili znanje o pravilnoj prehrana za prosječno 13.6 %.

Najveći porast u znanju zabilježen je u OŠ Draganići, učenici iz OŠ Borovje iz Zagreba nagrađeni su za najbolji kreativni uradak na temu pravilne prehrane, dok su najbolja ostvarenja u sportu ostvarili dječaci iz OŠ Smiljevac iz Zadra i djevojčice iz OŠ Otok iz Zagreba.

“Projekt Vrtim Zdravi Film dio je globalne inicijative ‘Nestlé za zdraviju djecu’, a koja osim edukacije uključuje i razvoj zdravijih proizvoda u budućnosti kao i savjetovanje obitelji o namirnicama i vježbanju. Naš cilj je da do kraja 2030. godine 50 milijuna djece vodi zdraviji život, a on se može postići samo zajedničkim djelovanjem javnog i privatnog sektora”, rekla je Irena Kurtanjek, voditeljica korporativnih komunikacija, Nestlé Adriatic.

U sklopu projekta Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove je sezone proveo Istraživanje o znanju, stavovima i navikama učenika kada je riječ o prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Istraživanje je pokazalo kako preporučenih pet obroka dnevno ima ukupno samo 32.8% učenika. Čak 12.1% učenika odgovorilo je da stalno nešto jede, odnosno da ne jede u obrocima. Najviše sedmaša (47.7%) hrani se u školskoj kuhinji. Nešto manji udio učenika (37.7%) jede u školi sendviče ili pecivo koje donesu od kuće ili kupe u blizini škole. No čak 6.8% učenika i učenica uopće ne jede dok su u školi, a 2.4% jede slatkiše i grickalice.

Svaki dan voće jede 73.1%, a povrće 55.9% učenika dok mlijeko i mliječne proizvode konzumira 73.1% učenika. Konzumacija slatkiša i dalje je prekomjerna. Jednom ili više puta dnevno slatkiše jede čak 40.8% učenika, slane grickalice svaki dan jede njih 25%, a gazirane sokove svaki dan pije 28.1% učenika.

“Zabrinjavajući su rezultati istraživanja koji pokazuju kako je samo 17.7% učenika zadovoljavajuće tjelesno aktivno, odnosno preporučenih najmanje 60 minuta svaki dan, dok je vrijeme provedeno pred ekranima u porastu. Hrvatski školski sportski savez svojim aktivnostima, a posebno projektima ‘Univerzalna sportska škola’ i ‘Vježbaonica’ te projektom ‘Vrtim Zdravi Film’, već dugi niz godina potiče učenike na bavljenje tjelesnom aktivnošću te ih uči o povezanosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti sa zdravljem”, istaknuo je Nikola Perković, predsjednik Hrvatskog školskog sportskog saveza.

Dodatno, stalno o svojoj tjelesnoj težini razmišlja čak 29.3% učenika i učenica. Da je normalne tjelesne težine misli svega 55.8% učenika i učenica. Da ima prekomjernu tjelesnu težinu misli 28.5% učenika sedmih razreda, dok njih 15.7% misli da su mršavi. Zadovoljno je svojom tjelesnom težinom svega 47.4% učenika, a 13.9% njih izjavilo je kako je trenutno na dijeti.

Važnost projekta ‘Vrtim Zdravi Film’ prepoznali su Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Središnji državni ured za šport, Agencija za odgoj i obrazovanje te Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Kategorije: Hrvaška

Washington spreman za skup bijelih nacista

Ned, 12/08/2018 - 17:08

U Sjedinjenim Državama nema mjesta za neonaciste, rasiste i bijele rasiste, poručila je u predsjednikova kći Ivanka Trump prije skupa bijelih nacionalista u nedjelju u Washingtonu na godišnjicu nemira koji su završili smrću jedne i ranjavanjem 19 osoba, a koje njezin otac nije tada nedvosmisleno osudio.

Prošlogodišnje zastrašujuće rasističko divljanje u američkom gradu Charlottesvilleu, organizirano pod nazivom “Unite the Right” (Ujedinimo desnicu), bilo je jedno je od najvećih okupljanja rasista i neonacista u SAD-u proteklih godina, a mnogi zamjeraju američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što nije nikada jasno osudio ljude koji su gradom marširali s bakljama, uzvikujući pritom “Heil Trump”.

“Prije godinu dana u Charlottesvilleu, svjedočili smo odvratnoj demonstraciji mržnje, rasizma, netrpeljivosti i nasilja” napisala je na Twitteru Ivanka Trump noću na nedjelju.

Povod organiziranja lanjskog prosvjeda bila je odluka gradskog vijeća Charlottesvillea da ukloni kip Roberta E. Leeja (1807.-1870.), generala koji je vodio južnjačku vojsku u američkom Građanskom ratu (1861.-1865.) zbog čega su se na noge digli bijeli rasisti. Tada je Heather Heyer poginula, a 19 je osoba ozlijeđeno kada se neonacistički simpatizer James Fields (20) namjerno zaletio automobilom među mnoštvo koje je prosvjedovalo protiv neonacista i bijelih rasista.

Donald Trump je lani na Twitteru odgovornost za nasilje raspodijelio na sve napisavši “Najstrože osuđujemo ovaj neviđeni izljev mržnje, nesnošljivosti i nasilja sa svih strana. U Americi nema mjesta za ovakvo nasilje”, napisao je tada i bio zasut valom kritika.

“Iako Amerikanci imaju sreću živjeti u zemlji koja štiti slobode, napose slobodu govora i različitog mišljenja, u našoj zemlji  nema mjesta za bijeli rasizam, rasizam i neonacizam”, jasno je poručila Ivanka Trump, kako prenosi agencija AFP.

Okupljanje u nedjelju predvečer (u 23.30 po srednjoeuropskom vremenu) održat će se na Trgu Lafayette u blizini Bijele kuće, a očekuje se i nekoliko protuprosvjeda.

I njezin se otac oglasio uoči skupa napisavši “Prošlogodišnji prosvjed u Charlottesvilleu završio je besmislenim smrtnim ishodom i podjelama. Kao nacija se moramo ujediniti. Osuđujem sve vrste rasizma i nasilja. Mir SVIM Amerikancima!”, napisao je Trump u subotu.

Vlasti su obećale snažne policijske snage na ulicama kako bi izbjegle nasilje. Mjesna policija surađivat će sa saveznom, a visok stupanj pripravnosti očekuje se diljem američke savezne države Virginije u kojoj se nalazi Charlottesville.

Taj grad od Washingtona udaljen oko 200 km ove godine ne želi ponavljanje lanjskih tragičnih događaja, piše agencija Reuters. Brojni prosvjednici gnjevni su na snažne policijske snage razmještene po Charlottesvilleu pa izvikuju “Policija i Klan ruku pod ruku”, jer policija lani nije uspjela spriječiti nasilje.

Gradonačelnik Washingtona osudio je održavanje skupa “Unite the Right 2”, ali je ipak ocijenio da se mora poštovati pravo na slobodu govora, piše agencija dpa.

Dodaje da je Twitter prije početka marša privremeno ukinuo račune nekih ekstremnih desničara.

Kategorije: Hrvaška

FELJTON Kako su se definirale povijesne epohe

Ned, 12/08/2018 - 16:41
Objavljeno u Nacionalu br. 935, 2016-04-03 Nacional donosi ulomak iz knjige francuskog povjesničara Jacquesa Le Goffa ‘Treba li povijest dijeliti na razdoblja?’ u kojoj on iznosi drugačiji pogled na pristup vremenu i povijesnim razdobljima te naznačuje da podjela vremena na povijesne periode nije neutralna, već određena različitim definicijama smisla i vrijednosti

Nema sumnje da su od pojave Dionizija Maloga muškarci i žene kršćanskoga svijeta znali, barem u krugu klerikalne i laičke elite, da je čovječanstvo ušlo u novo doba s pojavom Krista i nadasve s Konstantinovim obraćenjem na kršćanstvo počet- kom 4. stoljeća. Ipak nije bilo nikakve službene periodizacije prošlosti, pa je jedini kronološki rez ostalo Kristovo rođenje. Želja za periodizacijom javila se tek u 14. i 15. stoljeću, na kraju razdoblja koje je i prvo dobilo svoje određenje – srednji vijek. Spomenimo da su doduše već u srednjem vijeku postojala poimanja staroga i modernoga koja su više-manje odgovarala onima poganstva i kršćanstva, ali začuđuje da razdoblje koje im je prethodilo, antika, još nije bilo definirano. Riječ “antika”, koja potječe od latinske riječi antiquitas, tada je značila “starenje” – potvrđujući kako je prije kršćanske ere postojalo augustinovsko shvaćanje da je čovječanstvo dospjelo u svoju starost.

Počevši od 14. a nadasve u 15. stoljeću, nekolicinu posebice talijanskih pjesnika i pisaca prožeo je osjećaj da žive u novom ozračju, da su i sami istodobno posljedica i inicijatori te dotad nepoznate kulture. Željeli su stoga odrediti, na pejorativni način, razdoblje koje su, vjerovali su nasreću, ostavili za sobom. Ono se doduše s njima dovršavalo, a počelo je približno potkraj Rimskoga Carstva, razdoblja koje je u njihovim očima utjelovljivalo umjetnost i kulturu i u kojem su se nametnula imena velikih stvaralaca koje su, uostalom, vrlo slabo poznavali: Homera, Platona (jedino se Aristotela proučavalo u srednjem vijeku), Cicerona, Vergilija, Ovidija itd. Jedina posebnost razdoblja koje su pokušali odrediti bilo je posredovanje između zamišljene antike i izmišljene modernosti: odredili su ga kao “srednje doba” (media ætas).

Prvi je izraz uporabio u 14. stoljeću veliki talijanski pjesnik Petrarca (1304. – 1374.). Slijedili su ga u 15. stoljeću, posebice u Firenci, pjesnici i nadasve filozofi, moralisti. Svi su oni imali osjećaj da utjelovljuju novu moralnost i nove vrijednosti kada se, ponad prevlasti Boga i apostola, svetaca itd., nametnuo Čovjek sa svojim vrlinama, moćima, položajem: zato su se prozvali “humanisti”. Tako u djelu vatikanskog knjižničara Giovannija Andreje (1417. – 1475.), koji se smatrao vrsnim humanistom, nalazimo 1469. godine prvu uporabu pojma “srednji vijek” s vrijednošću kronološke periodizacije: on razlikuje “stare u srednjem vijeku (media tempestas) i Moderne našeg vremena”. Pa ipak, čini se da izraz “srednji vijek” nije bio u svakodnevnoj uporabi prije kraja 17. stoljeća. U Francuskoj, Italiji i Britaniji u 16. i posebno u 17. stoljeću češće se govorilo o “feudalizmu”. Ali u Engleskoj su izraz “mračna vremena”, dark ages, sve više rabili eruditi kao oznaku za to razdoblje. Godine 1688. njemački luteranski povjesničar Christoph (Keller) Cellarius u drugome svesku svoje Histoire universelle (Svjetska povijest) prvi određuje srednji vijek kao razdoblje od cara Konstantina do osmanskog zauzimanja Konstantinopola 1453. Taj izraz, odnosno slični ili bliski izrazi, naposljetku je prevladao među filozofima 18. stoljeća, od Leibniza do Rousseaua.

Ipak, valjalo je pričekati 19. stoljeće i romantizam da srednji vijek izgubi svoju negativnu konotaciju i zadobije stanovit sjaj: to valja zahvaliti romanu Notre-Dame de Paris (Zvonar crkve Notre-Dame) Victora Hugoa ili pak, u Francuskoj, osnutku École nationale des chartes 1821., ili, u Njemačkoj, izlasku od 1819. do 1824. Monumenta Germaniae Historica u kojima su objavljeni izvori koji se odnose na staru Njemačku i nadasve na onu srednjovjekovnu. Godine 1840. Victor Cousin piše: “Nakon što smo odmah poslije stjecanja neovisnosti optuživali, bogohulili, prezirali srednji vijek, počinjemo ga proučavati sa žarom, čak sa strašću.” Proučavanje povijesti srednjega vijeka istodobno je postalo znanstveno i društveno pitanje, a nastoji čak biti globalno. S Amerikancem Charlesom Haskinsom (1870. – 1937.) i njegovim djelom Renesansa 12. stoljeća i nadasve s Francuzom Marcom Blochom (1886. – 1944.) i školom Anala, srednji je vijek postao stvaralačkim razdobljem s navlastitim sjajem (to je ponajprije “vrijeme katedrala”) i sjenama. Ostaje činjenica da je među povjesničarima taj pojam doduše izgubio pejorativnu konotaciju, ali izraz “Više nismo u srednjem vijeku” zadržao se kao dokaz trajnosti mračne slike toga doba.

  • U srednjem su vijeku postojala poimanja staroga i modernoga koja su više-manje odgovarala onima poganstva i kršćanstva, ali antika koja im je prethodila, još nije bila definirana

Povijest toga negativnog shvaćanja srednjeg vijeka između 15. i konca 18. stoljeća napisao je Eugenio Garin. Njegovo istraživanje rasvjetljuje pojmove obnove i renesanse s jedne strane i mraka s druge, povezanog sa srednjim vijekom među europskim misliocima koji su ga željeli prikazati mračnim raz- dobljem obilježenim neznanjem. Tek na početku 19. stoljeća došlo je do rasprave u kojoj su se suprotstavili zagovornici nove, pozitivne slike srednjega vijeka, posebice Constantino Battini (1757. – 1832.) u djelu Apologia dei Secoli Barbari (1824.) i zagovornici sumornog sagledavanja toga doba, a raspravu je potkraj stoljeća sažeo Saverio Bettinelli (1718. – 1808.). Periodizacija povijesti nije nikad neutralan ili bezazlen čin, što dokazuje razvoj slike srednjega vijeka u novom vijeku i suvremenom dobu. Ona izražava vrednovanje na taj način utvrđenih stupnjeva, vrijednosnu prosudbu, makar bila i kolek- tivna. Uostalom, slika povijesnog razvoja može se s vremenom i promijeniti.

Periodizacija je čovjekovo djelo, stoga je istodobno umjetna i privremena. Razvija se sa samom poviješću. U tom je smislu dvostruko korisna: omogućuje bolju ovladanost prošlim vre- menom, ali i podcrtava krhkost instrumenta ljudske spoznaje kakva je povijest.

Pojam “srednji vijek” izražava misao da čovječanstvo izlazi iz nekog blistavog razdoblja u očekivanju da uđe u neko zacijelo jednako žarko doba i širi se, kao što smo rekli, u 15. stoljeću, uglavnom u Firenci: zato je taj grad postao središtem humanizma. I sâm pojam “humanizam” nije se pojavio prije 19. stoljeća: oko 1840. označava naučavanje koje čovjeka smješta u središte misli i društva. Najprije ga, čini se, nalazimo u Njemačkoj, potom kod Pierre-Josepha Proudhona 1846., a 1877. pojavio se izraz “humanisti renesanse”. Kao što vidimo, trebalo je mnogo vremena da se pojam “renesansa” nametne onome “srednjega vijeka”. Suprotnost između jednoga i drugoga potječe iz predavanja Julesa Micheleta s Collège de France 1840. o čemu će još biti riječi.

Osvrnemo li se sada unatrag, vidimo da kronologija nije ni jasnija ni preuranjena. U srednjem vijeku pojam “antika” znanstvenici su rabili jedino za razdoblje Grčke i Rima. Misao o antici iz koje je na neki način proizašao srednji vijek – jer je razdoblje nazvano antičkim predstavljalo, čini se, model i predmet nostalgije većine srednjovjekovnih redovnika – ne javlja se prije 16. stoljeća, i to još u neodređenom značenju. Montaigne u opisu svog putovanja u Italiju (1580. – 1581.) koristi izraz “antika” u tada poznatom značenju, kao razdoblje koje je prethodilo srednjem vijeku. A Du Bellay ga u svojim Antiquités de Rome (Rimskim starinama) 1558. rabi jedino u množini.

Ovdje valja iznijeti dvije napomene. Ponajprije, važnost Italije u dugoj povijesti periodizacije vremena. Tako je od poganskih vremena do kršćanstva Rim mjerio zapadno vrijeme od Romula i Rema i njihova mitskog osnutka Grada 753. g. pr. Kr. (pozivanje koje, podsjetio bih, u to doba nije postojalo jer je suparnički ulazak Kristova rođenja u kršćansku periodizaciju počeo tek s pojavom Dionizija Maloga u 6. stoljeću). Druga su obilježja zajamčila Italiji posebno mjesto u srednjovjekovnoj povijesti; njezino osvajanje koje su izveli Langobardi, potom ono Karla Velikoga; prisutnost pape u Rimu, poglavara kršćanske Crkve ali i Papinske Države; sustav komuna u Europi u kojoj su prevladavale monarhije; važnost trgovine (posebice s Istokom) i umjetnosti. Tu ćemo talijansku specifičnost ponovno uočiti u pojavi pojma “renesansa”.

Druga se primjedba odnosi na prelazak u “srednji vijek” onoga što se nazivalo “antikom”. Dugo se svršetkom antike smatralo obraćenje cara Konstantina na kršćanstvo (Milanski edikt, 313.) ili vraćanje zapadnih carskih ovlasti bizantsko- me caru (476.). Ali brojni su povjesničari naglašavali da je preobrazba jednog razdoblja u drugo bila duga, postupna, puna vrludanja. Čak se javila namisao da se točan datum reza između tih dvaju razdoblja ne može odrediti. Danas prevladava uvjerenje o preobrazbi koja je trajala od 3. do 7. stoljeća, a, slijedeći uzor njemačkih povjesničara koji su ga prvi odredili kao Spätantike, to je razdoblje nazvano “kasna antika”.

  • Izraz ‘Više nismo u srednjem vijeku’ zadržao se kao dokaz trajnosti mračne slike toga doba koje su europski mislioci željeli prikazati kao razdoblje obilježeno neznanjem

Drugu vrstu periodizacijskog reza nalazimo kod marksista, povezanog s preobrazbom proizvodnih snaga. Najčešće se spo- minje primjer koji zaslužuje da ga navedemo iz metodoloških razloga. Njegov je izvor članak koji je napisao povjesničar sred- njeg vijeka Ernst Werner, koji je živio u DDR-u u podijeljenoj Njemačkoj i koji je, iako nije bio član Partije, preuzeo marksi- stičko viđenje povijesti. Prema njemu, prelazak iz antike u sred- nji vijek odgovara onome iz ropstva u feudalizam. Zadržat ću se na tom pitanju to kraće što pojam “feudalizam” ne smatram primjerenim. Naposljetku, Werner je tim pojmom ponegdje nadomještao pojam “srednji vijek” s obzirom na to da je među pravnicima 18. stoljeća leno postalo primjerom posjedovanja ze- mlje u srednjovjekovnom sustavu. Pojam međutim ne izražava ni bogatstvo, ni preobrazbu, ni društveni ni kulturni karakter tog razdoblja. “Srednji vijek” se tijekom povijesti oslobodio, rekao bih, svoga pejorativnog značenja: prikladno ga je koristiti i stoga ćemo ga zadržati.

Vidjet ćemo, napokon, na kraju mog pokušaja prikaza ži- vota u dugome srednjem vijeku i neprihvaćanja renesanse kao iznimnog razdoblja, nova viđenja što ih nude uvidi otvoreni proučavanju povijesti, primjerice, Georgesa Dubyja u djelu L’Histoire continue (Povijest traje) i nadasve oni Fernanda Braudela u vezi s dugotrajnošću srednjovjekovlja.

Sada valja podsjetiti na jedan važan trenutak u periodizaciji povijesti: na preobrazbu povijesnoga žanra kao književnog i ćudorednog štiva u ogranak znanosti, stručnu disciplinu i nadasve predmet podučavanja.

Povijest, obrazovanje, periodi

S periodizacijom povjesničar istodobno oblikuje poimanje vremena i nudi trajnu i globalnu sliku prošlosti koju se naposljetku nazvalo “poviješću”.

U kršćanskim zemljama, posebice u Europi, čini se da dva poimanja vremena a priori isključuju svaku periodizaciju, a ipak joj podliježu. Prvo je ono vremenskoga lanca: Jean-Claude Schmitt ukazao je na nj u ikonografiji glasovitog psalmista francuske kraljice Blanke Kastiljske na početku 13. stoljeća. Pa ipak, lanac se može podijeliti na više ili manje duge nizove karika i stoga se ne opire periodizaciji. Drugi pristup, na koji je također ukazao Jean-Claude Schmitt, onaj je koji nudi povijest svetosti. Nju se naime može vrlo dobro, kako je učinjeno u dijelu Starog zavjeta, podijeliti na razdoblja slijednog vremena, nadasve s obzirom na to da nakon Pet knjiga Mojsijevih slijede djela prorokâ ili ona strogo povijesna poput Knjige kraljeva ili Knjige ljetopisa.

Ustvari, osim cikličkog vremena koje nije utemeljilo nikakvu “objektivnu” teoriju povijesti, sva poimanja vremena mogu se racionalizirati i objasniti postajući na taj način “poviješću” i omogućavajući kako u sjećanju ljudskih društava, tako i u radu povjesničara razradu jedne ili više periodizacija.

Općenito se smatra da povijest Zapada ima dva izvora: s jedne strane grčku misao, posebice od Herodota (5. stoljeće pr. Kr.), a s druge Bibliju te hebrejsku i kršćansku misao. Ono što se danas smatra “poviješću” u nastavku se polagano uspostavilo, najprije kao pojedinačno znanje, a potom kao građa za izobrazbu. Ta su dva razvoja međutim nužna da bi se javila potreba za razdiobom povijesti u odjeljke.

Konstituiranje povijesti kao posebne znanosti bilo je pred- metom mnogih radova. Ponajprije bih spomenuo ona Bernarda Guenéea. Djela koja su pretpostavljala povijest kao znanost bila su različite prirode, a i autori su im bili različiti. Uz redovnike uronjene u povijest Crkve ili svog samostana, nalazimo dvorskog kroničara poput Jeana Froissarta (1337.? – 1410.?) ili enciklopedista poput Vincenta de Beauvaisa. Dio povijesne građe ispisivao se na svicima na kojima se ispisivao vremenski kontinuitet.

U tom se svijetu kroničar najviše približio povjesničaru u suvremenom poimanju. Pa ipak, kad su utemeljena sveučilišta, a prva važnija nastala su koncem 12. i početkom 13. stoljeća, a u cijeloj Europi do kraja 15. stoljeća, povijest kroničara nije bila primjerena za podučavanje. Stanje se počelo polako mijenjati tek između 16. i kraja 18. stoljeća.

  • To što se podučavalo pod imenom ‘povijesti’ u nekim školskim središtima u posljednjoj trećini 18. stoljeća prije je bilo iznošenje moralnog primjera, kao u pripremnim vojnim školama

Tom je razvoju najviše pogodovao napredak erudicije u 17. stoljeću (bilo da je riječ o istraživanju, iznalaženju ili obradi povijesnih izvora), ponajprije pojavom nekolicine velikih znan- stvenika među kojima dvojice Francuza: Charlesa du Fresne du Cangea (1610. – 1688.), bizantinista i leksikografa koji je među ostalim napisao važni rječnik srednjovjekovnog latinskoga, Glossarium mediae et infimae latinitatis (1678.) i don Jeana Mabillona (1632. – 1707.), benediktinca koji je radio nadasve u opatiji Saint-Germain-des-Près, na vratima Pariza, i napisao među ostalim De re diplomatica (1681.), traktat o znanosti dodjele diploma, crtanju karata, zajedno s njihovim razumijevanjem i proučavanjem – paleografijom. Znanstveni rad jednakog usmjerenja kao i onaj don Mabillona ostvario je Talijan Antonio Muratori, koji je na latinskom objavio dvadeset osam svezaka Rerum Italicarum Scriptores (1723. – 1751.).

Širenje znanja u 17. i 18. stoljeću, nadasve o srednjem vijeku, dovelo je do onoga što je Arnaldo Momigliano nazvao “revolucijom” metode: ljubav za istinu svojstvena povjesničaru nadalje iziskuje potvrdu dokazom. Različite se periodizacije otada oslanjaju na sustave utvrđivanja povijesne istinitosti.

Pa ipak, da bi povijest postala znanošću podložnom dije- ljenju na razdoblja, mora istodobno postati sastavnim dije- lom obrazovanja. Povijest koja se podučava više nije naprosto književni rod, ona proširuje svoje polje. I sveučilišta koja niču u Europi od kraja 12. stoljeća zacijelo ne nude odmah povijest kao predmet podučavanja, ali igraju glavnu ulogu u tom razvoju.

U Francuskoj nije, čini mi se, prije 17. stoljeća bilo pokušaja podučavanja povijesti. Usprkos uloženom naporu, François de Dainville ne nalazi je kao predmet u isusovačkim učilištima.

Annie Bruter pokazuje kako je, primjerice, tijekom 17. sto- ljeća preobrazba obrazovnih sustava s jedne strane i povijesnih praksi s druge uvela nastavu povijesti u škole, gimnazije i na fakultete. To je označilo i uvođenje povijesti u obrazovanje kraljevskih nasljednika. Bossuet, primjerice, šalje papi pismo u kojemu opisuje poduku koju sam pruža i obrazovanje koje osigurava Le Grand Dauphinu (Veleprijestolonasljedniku), sinu Luja XIV. Neki izdavači i autori uspijevaju, uglavnom tajnim kanalima, domoći se podataka o toj poduci kraljevića, a potom objavljujući djela koja su ili plagijat tih djela ili njihov daljnji razvoj.

Jednako tako, podučavanje povijesti širi se na djecu. Pedagozi uključuju u svoju nastavu igre, bajke, tekstove koji osiguravaju učenje osnova povijesti kroz razonodu. Na primjer, L’Abrégé méthodique de l’histoire de France (Metodični priručnik povijesti Francuske) Claude-Oroncea Finé de Brianvillea (1608. – 1674.) pripovijeda, u obliku anegdota, o slijedu vladavina francuskih kraljeva. Le Jeu des cartes (Igra karata) Jeana Desmarets de Saint-Sorlina (1595. – 1676.) pripovijeda o kraljevskim ličnostima.

I religija pridaje novo mjesto pozivanju na povijest, primje- rice, u djelu Catéchisme historique (Povijesni katekizam) koji je 1683. objavio budući kardinal De Fleury.

Ipak, ne treba imati iluzije. Povijest još nije u pravom smislu riječi nastavni predmet. Postat će to tek potkraj 18. i na početku stoljeća. Francuski se slučaj stoga može smatrati uzornim.

Podučavanje povijesti potaknulo je u Francuskoj redovno objavljivanje izvora od strane stručnjaka, predaka povjesničara ili najstarijih među njima. Prvi su bolandisti, prema imenu utemeljitelja belgijskog isusovca Jeana Bollanda (1596. – 1665.). Oni su osigurali objavljivanje od 1643. nadalje Acta sanctorum: preko tih tekstova posvećenih svecima uvedena su i primjenjivana pravila proizašla iz “znanstvene” kritike. To je temeljno izdanje dopunjeno znanstvenim publikacijama među kojima je od 1882. časopis Analecta Bollandiana, ali čak i u takvu znanstvenom okruženju širenje poznavanja povijesti teklo je sporo sve do 19. stoljeća.

  • Devetnaesto je stoljeće u Francuskoj obilježio i uspon istinskih povjesničara do najviših političkih položaja. Tako je Guizot za vladavine Luja Filipa između 1830. i 1848. bio ministar unutarnjih poslova

To što se podučavalo pod imenom “povijesti” u nekim školskim središtima u posljednjoj trećini 18. stoljeća prije je bilo iznošenje moralnog primjera, primjerice, u pripremnim vojnim školama otvorenima 1776. i u Kraljevskoj kući Svetog Luja (Maison royale de Saint-Louise) u koju su se upisivale kćerke časnika iz škole Saint-Cyr. Središnji predmet tog podučavanja može se svesti na formulaciju Historia magistra vitae (Povijest, učiteljica života): čini se da se približavanjem Francuske revolucije naročita pozornost pridavala obrazovanju časnih građana – nacrt koji neki povjesničari i nastavnici ne bi zanijekali ni danas. S otvaranjem gimnazija za vladavine Bonapartea 1802. nastava povijesti postala je obveznom u srednjoj školi, iako joj je mjesto ostalo ograničeno. Restauracija je u Francuskoj označila pravi početak nastave povijesti u srednjoj školi: filozof i antropolog Marcel Gauchet bjelodano je to potvrdio. Utemeljuje se nagrada iz povijesti na Općem natjecanju 1819. Disciplina obuhvaća usmeni ispit mature 1820., a diploma iz povijesti i zemljopisa uvodi se 1830. Važan je i datum već spomenutog utemeljenja École nationale des chartres 1821.

Tada prihvaćena periodizacija u udžbenicima općenito preuzima onu prihvaćenu prije Revolucije u gimnazijama koje su osigurale mjesto povijesti: sveta povijest i mitologija, povijest antike, nacionalna povijest. Ona odražava dvije zaokupljenosti onodobnih vladara u podučavanju povijesti: brigu za podržavanje religije, bilo u kršćanskom ili u poganskom obliku; osviještenost, koju je odobrila Revolucija, o važnosti država nazvanih nacijama.

Devetnaesto je stoljeće u Francuskoj obilježio i uspon istinskih povjesničara do najviših političkih položaja. Tako je Guizot za vladavine Luja Filipa između 1830. i 1848. bio ministar unutarnjih poslova, potom ministar javnog obrazovanja i, napokon, ministar vanjskih poslova. Victor Duruy bio je ministar javnog obrazovanja pod Napoleonom III., od 1863. do 1869. Potkraj stoljeća Ernest Lavisse, Gabriel Monod, Charles Seignobos, među ostalima, bili su i više od povjesničara, pa je tako Lavisseova l’Histoire de France (Povijest Francuske), čije je prvo izdanje postalo školskim udžbenikom, istodobno bila neka vrsta priručnika za nacionalnu povijest.

Uvođenje povijesti u sveučilišnu nastavu u Europi možemo pak pratiti kroz otvaranje katedri pridržanih za tu disciplinu. Njemačka je zemlja u kojoj se priznavanje povijesti kao samostalne znanosti i njeno širenje kao nastavnog predmeta javilo najranije i najdublje je proželo sveučilišnu misao postavši dijelom nacionalnog duha – unatoč tome što je zemlja ostala politički podijeljena. Reformacija u 16. stoljeću dala je vjetar u leđa tom promaknuću. Podučavanje svjetske povijesti na sveučilištu zastupljeno je u Württembergu od početka 16. stoljeća; ono zauzima značajno mjesto i na protestantskom veleučilištu u Marburgu utemeljenom 1527. i na protestantskom sveučilištu u Tübingenu 1535. – 1536. godine. Povijest se proučavala paralelno: na Katedri za povijest i retoriku utemeljenoj na Sveučilištu u Königsbergu 1544., na Katedri za povijest i poetiku utemeljenoj iste godine u Greifswaldu, na Katedri za povijest i etiku u Jeni 1548., na Katedri za povijest i poetiku u Heidelbergu 1558. i 1564. u Rostocku. Zasebna katedra za povijest, napokon, osnovana je i u Freiburgu 1568. i u Beču 1738. Može se smatrati da je povijest kao zaseban predmet na njemačkome području uvedena između 1550. i 1650. Model sveučilišne nastave povijesti onaj je Sveučilišta u Göttingenu počevši od druge polovine 18. stoljeća.

PRIJEDLOG DA SE TEMELJNI REZ u povijesti povuče prije i poslije utjelovljenja Isusa Krista, iznio je u 6. stoljeću kršćanske ere Dionizije Mali, pisac iz pokrajine Male Skitije koji je živio u Rimu, ali prema proračunima koje su poslije izradili stručnjaci u proučavanju Novog zavjeta, Dionizije Mali vjerojatno se zabunio jer je Isus, bez svake sumnje, rođen četiri ili pet godina prije datuma koji je predložio

book-mockup_Treba_li_povijest_zaista_dijeliti_na_razdoblja_001

Kategorije: Hrvaška

DOSSIER Psihijatrijska slika Hrvatske: mladež i djeca na rubu sloma

Ned, 12/08/2018 - 16:39
Objavljeno u Nacionalu br. 956, 2016-08-27 Strahovi, fobije, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, depresije, poremećaj hranjenja, zloborabe droga, pokušaji suicida – sve su izraženiji problemi djece i adolescenata, a Nacional je istražio uzroke njihovih problema, kako ih detektirati i zašto država ne poduzima ništa da poveća broj dječjih psihijatara

U Hrvatskoj i u svijetu sve je veći broj djece sa psihičkim poteškoćama. Premda točnih podataka nema, postoje epidemiološka, terenska istraživanja koja pokazuju da i do 20% djece i adolescenata boluje od nekog psihičkog poremećaja. U Hrvatskoj se takva istraživanja zasad ne provode, ali postoje parcijalni indikatori koji potvrđuju da broj maloljetnih psihijatrijskih pacijenata raste. U 2005. godini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježeno je 17.836 posjeta djece, u 2010. 28.010, a 2012. čak 37.543. Ukupan broj ambulantnih pregleda u ugovorenim ambulantama za dječju i adolescentnu psihijatriju u Splitsko-dalmatinskoj županiji kretao se od 3361 u 2011. preko 4318 u 2012. do 5435 u 2015. godini. Različiti su razlozi zbog kojih poremećaji rastu, stručnjaci obično govore o “multikauzalnoj etiopatogenezi”, odnosno višestrukim razlozima za to, od organskih, genetskih do okolišnih čimbenika. Na percepciju može utjecati i promjena stava o psihijatriji. Moguće je i da su roditelji i adolescenti skloniji tražiti pomoć, što može rezultirati lažnom slikom da je prisutno povećanje broja određenih poremećaja, a da je učestalost ista.

NACIONAL JE U RAZGOVORU s vodećim hrvatskim psihijatrima ustanovio koji su dominantni problemi dječje i adolescentne psihijatrije.

Odvojena je to struka od odrasle psihijatrije radi svojih specifičnosti, što je navedeno odvojenom specijalizacijom, kao i hrvatskim Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. U liječenju djece više se orijentira na psihoterapiju te rad s roditeljima ili drugim zakonskim zastupnicima. Uz to, dječji psihijatri naglašavaju da dijete nije umanjena verzija odrasle osobe i da zbog procesa emocionalnog i fizičkog sazrijevanja zahtijeva drugačiji pristup i u uspostavljanju dijagnoze i u liječenju.

Kod djece i adolescenata dominiraju anksiozni poremećaji – strahovi, fobije, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaji, somatizacijski poremećaji – različite tjelesne smetnje poput glavobolja, bolova u stomaku i slično, a kojima uzrok nije tjelesni već psihogeni. Sve češći su poremećaji raspoloženja, osobito depresije, poremećaji hranjenja, zlouporaba droga ili ovisnosti u sve ranijoj adolescenciji, smetnje ponašanja… U Hrvatskoj postoje 44 dječja psihijatra te 22 specijalizanta iz dječje psihijatrije. Potrebno ih je barem dvostruko više. Broj kreveta, kojih je ukupno 79, neravnomjerno je raspoređen. Neke preporuke kažu da je potrebno imati 40 kreveta na milijun stanovnika.

U HRVATSKOJ POSTOJI samo jedna Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, smještena u ulici Ivana Kukuljevića u Zagrebu. Na tri medicinska odjela, bolničkom, dnevnoj bolnici i specijalističko-konzilijarnom, liječe se djeca iz cijele zemlje s lakšim, ali i najtežim psihičkim smetnjama. Imaju i hitnu ambulantu. U Psihijatrijskoj bolnici zaposleno je 16 dječjih psihijatara. Godišnje se hospitalizira 800 djece na bolničkom odjelu, oko 350 hospitalizacija se ostvari u dnevnoj bolnici, s tim da je veliki broj djece uključen u tretman tijekom cijele godine, neki i više godina. Približno 17.000 posjeta, dijagnostičkih i terapijskih, zabilježi se godišnje u specijalističko-konzilijarnom odjelu. Specifičnost bolnice je da se uz djecu školske dobi i uz adolescente, primaju i djeca predškolske dobi. “Rijetko se primaju djeca ispod sedam godina. Na zatvorenom odjelu trenutno je smješteno dvadesetero djece, pretežno zbog pokušaja suicida koji je zadnjih godina u porastu. U dnevnoj bolnici su učestaliji dolasci. Cijeli tim stručnjaka radi s djecom i obitelji na rješavanju lakših poremećaja. Liječenje uključuje razne terapije, od individualnih do grupnih. Moguć je i nastavak ambulantnog liječenja jednom ili dva puta, uglavnom u regiji iz koje dijete dolazi. Ipak, postoje djeca koja se ambulantno liječe kod nas jer u nekim regijama, poput Bjelovarsko-bilogorske ili Koprivničko-križevačke nema dječjih psihijatara”, kaže ravnateljica bolnice Vlatka Boričević Maršanić. Djeca, upozorava, često dođu vrlo kasno jer roditelji na vrijeme ne prepoznaju simptome ili se djecu ne uputi psihijatru. “Dolaze nam u visokom stupnju disfunkcionalnosti kada potpuno prestaju ići u školu, i to duže vrijeme, kada je funkcioniranje s vršnjacima narušeno. Dođu nam kada je već bio pokušaj suicida, s teškim stanjem depresije, s teškim psihotičnim reakcijama, kada su potpuno izvan stvarnosti. Imali smo na našem prijemu dijete iz elitnog zagrebačkog kvarta koje dvije godine nije izlazilo iz kuće, bilo je psihotično, nije pohađalo srednju školu, imalo je dugu kosu, punu ušiju. U takvim slučajevima potrebno je odmah uključiti medikamentnu terapiju”, kazala je Vlatka Boričević Maršanić i dodala da roditeljima nije jednostavno uputiti dijete psihijatru jer se u procesu liječenja otkrivaju i obiteljske tajne. Procjena djeteta, objašnjava, uključuje procjenu njegovih karakteristika ličnosti, ali i procjenu obitelji, pozitivne i rizične čimbenike te školsku sredinu. “Kada dijete dođe prvi put na procjenu, ponude mu se materijali ovisno o njegovoj dobi. U predškolskoj dobi dijete se ne može verbalno izraziti, pa se koriste igračke i crteži kako bi se izrazili intrapersonalni doživljaji i emotivna stanja. Kod starije djece radi se intervju, slično kao i kod odraslih. Ulazi se u verbalni kontakt. Vrlo su nam važni i podaci od roditelja i od školskih djelatnika. Bitno je dobiti informacije od svih onih s kojima dijete ima kontakt jer se ono različito ponaša kod kuće, s vršnjacima, i u školi”, objasnila je ravnateljica Psihijatrijske bolnice u Kukuljevićevoj. Upozorava da Hrvatskoj nedostaju programi rane detekcije. “Trenutno su u izradi smjernice rane intervencije i rane dijagnostike poremećaja autističnog spektra. No nije to jedini problem mentalnog zdravlja djece i adolescenata. Mnogo je veći broj djece s anksioznim poremećajima, depresijom, za što su nam potrebni programi rane detekcije. U većini europskih zemalja postoje takvi programi, djeca se ispituju u školi jednostavnim upitnicima kako bi se detektirala ona s visokim rizikom za razvoj nekih težih oblika problema mentalnog zdravlja”, kaže Vlatka Boričević Maršanić, nadodajući da treba djelovati proaktivno, a ne doći onda kada je već kasno. U liječenju djece psihoterapija je osnovno sredstvo, ali ako se ne poboljša psihičko funkcioniranje djeteta, kaže, onda se primjenjuju psihofarmaci. U Hrvatskoj je, prema podacima HALMED-a, za dječju populaciju odobreno 10 vrsta antidepresiva, tri psihostimulansa – Peyon Concerta i Oikamid, šest vrsta lijekova iz skupine hipnotika i sedativa. Djeci se od antipsihotika može pripisati Abilify, Leponex, Azolar, Zykalor, Arisppa, više vrsta Aripiprazola, Clozapine Remedica, Xomolix, Haldol, Invega, Prazine, više vrsta Risperidona, Rispolept, Rispolux, Risset i Eglonyl. Od anksiolitika djeca mogu piti Normabel, Apaurin, Lakotam, Lexaurin, Lexilium, više vrsta Diazepama i Lorsilan. Postoje istraživanja koja posljednjih 25 godina pokazuju učinkovitost određenih lijekova. Hrvatska nema svoje smjernice, pa se oslanja na međunarodne.

  • ‘RODITELJI DOLAZE KASNO, KAD DIJETE VEĆ PRESTANE IĆI U ŠKOLU ILI KAD SE VEĆ DOGODIO POKUŠAJ SUICIDA’

IPAK, PRIJE NEKOLIKO MJESECI u Zagrebu je predstavljen prijedlog Strateškog plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije u Hrvatskoj od siječnja 2016. do prosinca 2019. Prijedlog bi trebao urediti prilično konfuznu situaciju u dječjoj psihijatriji u Hrvatskoj, a temelji se, prije svega, na boljoj regionalnoj organizaciji, stimulaciji formiranja referentnih centara, povjerenstava za dječju i adolescentnu psihijatriju te novih klinika. Sastavio ga je Ivan Begovac, voditelj referentnog centra za dječju psihijatriju u KBC-u Zagreb, pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri Klinici za psihološku medicinu, s nizom stručnjaka. Veliku ulogu u prijedlogu ima i Medicinski fakultet u Zagrebu i KBC Zagreb, gdje Begovac i predaje, te Društvo za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Hrvatskom liječničkom zboru.

DOSAD NIJE NIKADA postojao strateški plan razvoja. Dosadašnji “master plan” ostavio je mogućnost, kaže, posebnosti razvoja dječje psihijatrije. “Ovaj problem se može riješiti davanjem dječjoj i adolescentnoj psihijatriji ‘statusa djelatnosti’, a ne ‘poddjelatnosti’, ili da se kod poddjelatnosti jasno navedu koji su kreveti i stolice predviđeni za dječju i adolescentnu psihijatriju”, objašnjava Begovac.

Potrebno je, kaže, da dječja psihijatrija dobije status “deficitarne i razvojne” struke, za što je već dobivena suglasnost nekoliko stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora, kao i izvršnog odbora HLZ-a, uz povećanje broja stacionarnih kreveta i dnevno bolničkih stolica, kao i povećanje broja specijalista sukladno donesenom planu iz 2013.

“Nije riješen problem stacionarnih kreveta u području dječje psihijatrije u Hrvatskoj. Posebno je važno stručno odrediti osim akutnih i kroničnih kreveta i koliko postoje kapaciteti za psihijatrijsko liječenje na ‘zatvorenom’ i ‘otvorenom’ odjelu, što iziskuje rješavanje arhitektonskih, organizacijskih i stručnih pitanja. Treba posebno ojačavati KBC-ove kao nositelje regionalnih aktivnosti. Nadalje, potrebno je osnaživati manje regije, odnosno decentralizirati sustav preko županijskih timova”, kaže Begovac. Sustav je vrlo centraliziran prema Zagrebu, stoga treba, naglašava, decentralizirati sustav. Posebno se vidi nedostatak dječjih psihijatara u Osijeku, Splitu, Rijeci te KBC-ovima. U Ličkoj, Požeškoj, Krapinskoj, Bjelovarskoj i Virovitičkoj županiji nema ni jednog dječjeg psihijatra.

U prijedlogu strategije preporučuje se osigurati prikladne uvjete za rad pojedinih (sub)specijalista iz dječje i adolescentne psihijatrije. Potrebno je omogućiti puno radno vrijeme rada s djecom i adolescentima, ali i osigurati multidisciplinarnosti, odnosno uključiti psihologe, defektologe, socijalne radnike, medicinske sestre i druge struke. Dječji psihijatri bi u budućnosti, smatra, trebali biti više orijentirani na prevenciju i edukaciju. Prema izvješću iz 2000. samo 5% djece, od ukupno 20, dobiva intervenciju. Preporuka je i da dječji psihijatri budu raspodijeljeni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u nekadašnjim domovima zdravlja uz stvaranje multidisciplinarnih timova koji bi imali terapijske i preventivne aktivnosti. Omjer dječjih psihijatara u primarnoj praksi bi trebao, stoji u prijedlogu, ići u smjeru do 50% u odnosu na dječje psihijatre zaposlene u bolnicama. Potporu za prijedlog, kaže Begovac, dobili su od predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora, brojnih stručnih društava, nevladinih udruga, a Ministarstvo zdravlja je formiralo povjerenstvo za dječju i adolescentnu psihijatriju što prije nije bio slučaj. “Ponosan sam na svoje bliske suradnike. Plan se oslanja na tradiciju mojih prethodnika, Maje Beck Dvoržak, Milice Vlatković Prpić, Staniše Nikolića, Vesne Vidović, Vlaste Rudan i drugih kolega koji su bili vrijedni dječji psihijatri”, kaže Begovac i objašnjava da se ovaj akcijski plan temelji na dosadašnjem razvoju dječje psihijatrije u Hrvatskoj, oslanja se na europske smjernice, kao i na nužne zakonske mogućnosti. “Hrvatska je trenutno na gubitku od 180 milijuna američkih dolara godišnje, radi nedostatnog liječenja psihičkih bolesti u djetinjstvu. Ovaj akcijski plan dugoročno donosi financijsku, ali i stručnu dobit jer prevenira psihičke poremećaje u odrasloj dobi”, kaže ovaj vodeći hrvatski dječji psihijatar.

  • U HRVATSKOJ POSTOJE 44 DJEČJA PSIHIJATRA I 22 SPECIJALIZANTA. POTREBNO IH JE DVOSTUKO VIŠE

“STANJE U KBC-IMA godinama je zanemarivano. KBC Zagreb potrebno je proširiti, KBCOsijek u lošoj je prostornoj situaciji, u KBC-u Rijeka postoje pozitivni trendovi, dok je KBCSplit prilično deficitaran”, upozorava Ivan Begovac. U Splitu, osim ambulante nema ni odjela, niti dnevne bolnice što na području od gotovo 800.000 stanovnika koji gravitiraju tom području, predstavlja veliki problem. Dok Zagreb bolnicu ima 60 godina, u splitskim medijima se već dvadesetak godina najavljuje otvaranje dječje psihijatrije. Prije posljednjih izbora u medijima je objavljeno kako se na KBC-u Split otvara odjel na kojem će se liječiti djeca s psihičkim poteškoćama. Međutim, to ne postoji. U Gradu Splitu svjesni su problema nedostatka centra za dječju i adolescentnu psihijatriju unutar KBC-a Split te ističu da je u više navrata gradonačelnik Ivo Baldasar resorno ministarstvo upozoravao na stanje dječje i adolescentne psihijatrije. “Napominjemo da su poteškoće u lokalnom zdravstvu jedan od razloga zbog kojih je gradonačelnik Baldasar inicirao da se dio ovlasti sa Splitsko-dalmatinske županije prenese na Grad Split kako bi se kvalitetnije upravljalo vlastitim gradskim resursima, pa bi se u tom smislu Grad mogao izravno uključiti u osnivanje referentnog centra za dječju i adolescentnu psihijatriju”, kažu iz Grada Splita. “Na gravitacijskom području KBC-a Split moguće je samo ambulantno liječenje. Unutar sustava postoje dva dječja psihijatra i tri do četiri ugovorene ambulante za djecu i adolescente. Primljeno je troje specijalizanata iz dječje i adolescentne psihijatrije, specijalizacija traje 5 godina. Također je primljeno i nekoliko stručnjaka drugih profila tako da je prema sadašnjem stanju realno osnivanje odjela po završetku specijalizacija. KBC je tražio već gotove, nezaposlene specijaliste dječje i adolescentne psihijatrije, ali takvih jednostavno nema ili su otišli u inozemstvo”, kaže Tomislav Franić, docent na splitskom Medicinskom fakultetu i dječji psihijatar u Ambulanti za dječju i adolescentnu psihijatriju.

U KBC-u Osijek postoji Odjel za dječju i adolescentnu psihijatriju s Dnevnom bolnicom koji vodi doc. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković. Na godišnjoj razini ondje se stacionarno liječi približno 150 mladih, a kroz sustav dnevne bolnice proteklih sedam mjeseci liječeno je i dijagnostički obrađeno više od 125 djece i mladih općenito. Za bolničko liječenje predviđeno je 12 kreveta, a za dnevnu bolnicu pet. “Postoji tendencija da odjel preraste u zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju. Već sada su naše potrebe pokazale da je potrebno povećati broj usluga kroz dnevno bolničko liječenje jer smo na broju od pet stolica dnevno imali i do tri puta više potreba. S obzirom na to da se potrebe dječje i adolescentne psihijatrije, kao deficitarne struke, ugovaraju izvan mreže predviđene nacionalnim planom i programom, naša je potreba veća i nadamo se uskoro i rješavanju tog problema”, ističe Katarina Dodig-Ćurković i nadodaje da se razvojem zavoda nada ambulanti za hitne preglede. Zasad je unutar Odjela samo ambulantni dio koji čine dvije svakodnevne ambulante za djecu i odrasle, ambulanta za neurofeedback tretman, posebno teške skupine djece i adolescenata te ambulanta predviđena za rad psihologa. Osim neadekvatnih uvjeta smještaja pacijenata, nedovoljno se, kaže, ulaže u prostor i opremu. “Nedavno nas je posjetio djelatnik naše uprave koji je bio šokiran uvjetima u kojima liječimo našu djecu. Nije dovoljno biti šokiran, treba konačno biti i konstruktivan. Pogledate li da npr. jedan CT ili MR stoji brojne milijune kuna, a jedna psihoterapijska tehnika maksimalno 30.000 kuna, a sve plaćamo iz vlastitih džepova, onda ne znam zapravo o čemu govorimo. Koliko ulažemo u druge struke, moramo i u mentalno zdravlje djece”, kaže Katarina Dodig-Ćurković i tvrdi da sada uprava nastoji što prije osigurati širenje kapaciteta s aktualno 150 metara četvornih na postojeći kapacitet u zgradi u Stepinčevoj ulici, a koja je još davno i bila na usluzi pedijatrijskoj populaciji. Ona je predsjednica je Hrvatskog društva za mentalno zdravlje djece i odraslih pri Hrvatskom liječničkom zboru. Osim toga, predsjednica je povjerenstva za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravlja. To je povjerenstvo oformljeno u srpnju 2016. i njegova je zadaća, kaže, donošenje strategije koja će onda ići na javnu raspravu. Begovac je, naglašava, napravio samo prijedlog strategije, ali u njega nije uključio vodeća stručna društva kao ni neke centre.

ČESTO SE U SVOJEM RADU susreće s djecom koja se žale da im roditelji nedovoljno pokazuju emocije, ne pokazuju im dovoljno da ih vole. I to se ne odnosi, kaže, na materijalne stvari, već na vrijeme koje odvajaju na njih, na njihove obveze i probleme.

“Na djecu utječe sve što se reflektira na roditelje: ubrzan tempo, ekonomska neizvjesnost, narušeni obiteljski odnosi… Posljedice na dušu djeteta ima i loša podrška u školi, vršnjačko nasilje i pritisci među vršnjacima. Djeca danas odrastaju u okolnostima gdje sve mora biti sada i odmah, moraju biti savršeni. Materijalno je bitno u društvu, pa tako i djeci. Često su im uzori i modeli pogrešni”, objašnjava Katarina Dodig-Ćurković. Roditeljstvo nije lako, uči se svakodnevno, s više i manje uspjeha. “Bitno je da dijete može računati na roditelja, da je uz njega, da ne osuđuje, nego je spremno za pomoć i podršku. I prije svega za rad na sebi. Jer ako očekuje promjenu na djetetu, roditelj mora biti spreman mijenjati i sebe. Problemi se ne smiju gurati pod tepih, već je potrebno naučiti i sebe i dijete da se o problemima razgovara i da za njih postoje rješenja. Kada to prelazi naše mogućnosti, normalno je potražiti savjet stručnjaka koji je ipak manje subjektivan”, objasnila je psihijatrica Katarina Dodig-Ćurković.

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić prati zaštitu mentalnog zdravlja djece te u svojim godišnjim izvješćima o radu, koja upućuje Hrvatskome saboru, daje osvrt o stanju i zaštiti prava i interesa djece s teškoćama mentalnog zdravlja. Tako obilazi institucije u kojima se nalaze djeca, prati medijske izvještaje, ali ima i pojedinačne prijave. Nerijetko o problemima saznaje iz prijava o vršnjačkom nasilju, nasilju u obitelji, o djeci koja iskazuju probleme u ponašanju ili o djeci u institucijama. Nerijetko joj se obraćaju i stručnjaci iz obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva koji upozoravaju na nedovoljnu učinkovitost sustava u rješavanju često vrlo složene životne situacije ove djece.

  • NA DJECU UTJEČE UBRZAN TEMPO RODITELJA, ŽALE SE DA IM RODITELJI NEDOVOLJNO POKAZUJU EMOCIJE

SA SURADNICAMA JE više puta posjetila Psihijatrijsku bolnicu Lopača koja je zasad bila jedina ustanova u koju su upućivana djeca na dugotrajno psihijatrijsko liječenje. Uočila je neodgovarajuće uvjete u kojima se djeca liječe i nekoliko mjeseci. Prostor je nehuman, derutan, nepoticajan, a posebno neodgovarajući za dugotrajni boravak djece, osim toga, slobodno vrijeme i razvojne aktivnosti za djecu nisu dovoljno organizirani, a nije osiguran ni kontinuitet obrazovanja za vrijeme boravka u bolnici. U skladu sa svojim ovlastima, pravobraniteljica je upozoravala Ministarstvo zdravlja na ove, djeci neprimjerene uvjete. “Na liječenju u toj bolnici nerijetko se nalaze i djeca koja dolaze iz domova socijalne skrbi pa smo i Ministarstvu socijalne politike i mladih upućivali upozorenja i preporuke koje su se odnosile na sporost i teškoće u rješavanju smještaja ove djece u dom nakon otpusta s liječenja te neprimjerenu socijalnu skrb o djeci za vrijeme liječenja”, kaže Ivana Milas Klarić i naglašava kako je upozorila i na uočenu nemogućnost potpunog odvajanja djece od odraslih psihijatrijskih bolesnika tijekom dana, što je jedan od nužnih uvjeta za liječenje djece sukladno Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Pravilnik o listi psihijatrijskih ustanova koje ispunjavaju uvjete za smještaj i liječenje djece odvojene od punoljetnih osoba, koji je stupio na snagu u veljači 2015., nije predvidio Psihijatrijsku bolnicu Lopača za liječenje djece, što ukazuje na svjesnost samog sustava zdravstva o neprimjerenosti ove bolnice za liječenje djece. “Nažalost, i nedavno smo dobili izvješća iz bolnice koja potvrđuju da su uvjeti u bolnici loši, da su u tijeku radovi na građevinskoj sanaciji zgrade, ali i da se djeca i dalje ondje liječe. Smatramo da je u postojećim uvjetima neprihvatljivo da se u Psihijatrijskoj bolnici Lopača liječe djeca sve dok se tamo ne osiguraju uvjeti za dugotrajno liječenje djece koji će biti u skladu s propisima i međunarodnim dokumentima. Dok se to ne ostvari, nužno je u nekoj drugoj bolnici osigurati propisane uvjete za dugotrajno liječenje djece s teškoćama mentalnog zdravlja. Na to smo upozorili i zatražili izvješće od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a Ministarstvu zdravlja smo ponovno preporučili žurno pronalaženje rješenja u interesu djece. HZZO je izvijestio kako je navedeni problem u nadležnosti Ministarstva zdravlja, a od tog ministarstva odgovor još nismo dobili”, kaže Ivana Milas Klarić.

Na razini Hrvatske, upozorava, možemo govoriti o nedovoljnim prostornim i kadrovskim kapacitetima u pružanju kontinuirane, multidisciplinarne skrbi i podrške djetetu s teškoćama mentalnog zdravlja i njegovoj obitelji. Zabrinjava i nedovoljna dostupnost liječenja djeci koja žive u manjim sredinama što dovodi do njihove nejednakosti. “Nerijetko se zbog nepostojanja specijalizirane skrbi za djecu, djeca primljena u akutnim stanjima smještavaju na psihijatrijskim odjelima s odraslim bolesnicima te se naknadno upućuju na liječenje u primjerene uvjete”, kaže Ivana Milas Klarić. Na važnost dostupnosti zdravstvenih službi za djecu, posebice u zaštiti mentalnog zdravlja, upozorio je i UN-ov Odbor za prava djeteta te preporučio da Hrvatska „ojača svoje napore u osiguravanju da sva djeca uživaju jednak pristup zdravstvenim uslugama, s posebnim naglaskom na djecu u ruralnim područjima i iz manjinskih skupina” te „da dodijeli odgovarajuća kadrovska sredstva za održavanje kvalitete zdravstvene skrbi”.

  • ‘POSLJEDICE NA DIJETE IMA I LOŠA PODRŠKA U ŠKOLI, VRŠNJAČKO NASILJE… ČESTO SU IM UZORI POGREŠNI’

Jedan od problema na koji godinama ukazuju iz ureda pravobraniteljice je i nedostatna skrb i zaštita djece iz ustanova socijalne skrbi, dječjih domova, domova za odgoj i centara za odgoj i obrazovanje, koja iskazuju probleme u ponašanju u kombinaciji s teškoćama mentalnog zdravlja i koja su često na stacionarnom liječenju na odjelima dječje i adolescentne psihijatrije. “Zbog težine i zahtjevnosti njihova ponašanja, koje traži intenzivnu cjelodnevnu stručnu i multidisciplinarnu pomoć, te zajedničko međuresorno djelovanje više sustava, ova djeca nerijetko ne dobivaju primjerenu pomoć i zaštitu”, kaže pravobraniteljica. Ne postoje ni ujednačeni protokoli za prijem djeteta nakon što je pokušalo izvršiti samoubojstvo, dijete često nije obuhvaćeno sustavnim liječenjem ni praćenjem stanja, na što se redovito upozorava u godišnjim izvješćima. Iako je sustav zdravstva kreirao dokument Program prevencije samoubojstava kod djece i mladih 2011.-2013., pravobraniteljica kaže da nemaju saznanja o rezultatima provođenja tog Programa u 2013. godini, ni o donošenju programa za sljedeće razdoblje.

U LISTOPADU ĆE SE u Zagrebu pod sloganom “Mentalno zdravlje mladih – imperativ za budućnost” održati Kongres o mentalnom zdravlju mladih. Iniciralo ga je i organiziralo Hrvatsko društvo za zaštitu mentalnog zdravlja mladih Hrvatskog liječničkog zbora. Da bi se u budućnosti poboljšala skrb o djeci i mladima bit će potrebno uložiti mnogo truda. Prije svega u obrazovanje većeg broja stručnjaka za rad s djecom i adolescentima, potom na poboljšanje uvjeta zdravstvene skrbi, uređenje i organizaciju sustava liječenja, te na razbijanje predrasuda o odlasku psihijatru. Dječja psihijatrija zapravo je humana i preventivna struka jer se njome preveniraju poremećaji u odrasloj dobi.

Kategorije: Hrvaška