Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 3 min 43 sek od tega

Na današnji dan prije dvije godine umro je Johnny Hallyday

Pet, 06/12/2019 - 15:36

Francuski pjevač i glumac rođen je 1936. godine, a umro 6. prosinca 2017. Bio je francuska verzija Elvisa Presleya, te ostao najveći izvođač rocka u Francuskoj.

Ali ni 18 platinastih izdanja i prodaja ploča koja prelazi brojku od 100 milijuna, nisu mu donijeli jednaku internacionalnu slavu, premda je krajem 1960-ih surađivao s nekim planetarno slavnim rock imenima kao što su Jimmy Page, Peter Frampton, te Steve Marriott i Ronnie Lane iz Small Facesa, a legendarna je priča da mu je u listopadu 1966. predgrupa bio The Jimi Hendrix Experience.

Između 1965 i 1980. bio je oženjen za Sylvie Vartan, u to vrijeme vrlo popularnu pjevačicu bugarskog porijekla u Francuskoj, pa su zajedno bili najveći francuski zabavljači. Kako je bio slavan uglavnom na frankofonom području i nekim dijelovima Europe, anglosaksonski mediji zvali su ga “najpoznatijom rock zvijezdom za koju nikad niste čuli”. Uprkos tome, na međunarodnom nivou on je i dalje smatran jedinim muzičarem izvan engleskog govornog područja koji je imao široku popularnost.

Dekretom francuskog predsjednika Jacques Chiraca 1996. Johnny Hallyday nagrađen je Ordenom Legije časti za doprinos francuskoj kulturi.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Jedan od izbora Top 10 manekenki

Pet, 06/12/2019 - 15:26

YouTube kanal Ojitoverde je izabrao Top 10 manekenki za ovu godnu.

Ove manekenke i top-modeli su obilježile godinu na izmaku noseći najzapaženije revije poznatih etiketa i kreatora. Prilikom odabira u obzir se uzeo broj otvaranja i zatvaranja revija, nošene kreacije, zarada, popularnost u medijima i na društvenim mrežama…

Pogledajmo kako su hodale i što su ove godine predstavile: Kaia Gerber, Vittoria Ceretti, Bella Hadid, Gigi Hadid, Adut Akech, Kiki Willems, Faretta, Luna Bijl, Rianne Van Rompaey, Grace Elizabeth, Kendall Jenner, Kris Grikaite, Fran Summers, Rebbeca Leigh i Anok Yai.

Kategorije: Hrvaška

Policijski psi Snoopy i Maša nanjušili 2,5 kilograma kokaina na području Zagreba

Pet, 06/12/2019 - 15:26

Zagrebačka policija izvijestila je kako su policijski psi Snoopy i Maša nanjušili gotovo 2,5 kilograma kokaina na području Zagreba. U pritvoru su završili 47-godišnji hrvatski državljanin i 29-godišnji državljanin BiH u čijim je vozilima pronađena droga.

Policija u priopćenju navodi da su psi za detekciju droga u jutarnjim satima na širem zagrebačkom području pozitivno reagirali na zaustavljena vozila kojima su upravljali 47-godišnji hrvatski državljanin i 29-godišnji državljanin BiH.

Nakon pretrage utvrđeno je da su dvojica spomenutih muškaraca prevozili ukupno 2,442 grama kokaina u dva pakiranja, a droga je bila namijenjena daljnjoj preprodaji na ilegalnom narko tržištu.

“Opisanom zajedničkom međunarodnom policijskom aktivnošću spriječena je daljnja preprodaja zaplijenjenog kokaina, a ujedno je zaplijenjeno i 6.500 eura”, izvijestila je policija.

Dodaju da su osumnjičeni muškarci u petak predani pritvorskom nadzorniku, uz kaznenu prijavu zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogama nadležnom državnom odvjetništvu.

Kategorije: Hrvaška

LINIJA ŽIVOTA: Dani gnjeva – Plenković je javnosti dužan ispriku

Pet, 06/12/2019 - 15:19
Nisu deseci tisuća ljudi izašli na centralni zagrebački trg tek zbog sitnog povećanja plaća. Slili su se sa svih strana Hrvatske ogorčeni onim u što je pretvorena skupo plaćena hrvatska država. Koja se pokazala potpuno neosjetljivom na potrebe većine svojih građana. Koju je zaposjela i otela politička klasa sa svojim privilegijama podmazanim jatacima

‘Ovo se sve moglo i bez štrajka rješavati“, počeo je govoriti Andrej Plenković nakon što su škole u Hrvatskoj već više od mjesec dana bile izvan funkcije, zbog nezadovoljstva učitelja i nastavnika zatvorenih vrata. Istina je da se problem mogao i trebao rješavati bez štrajka i masovnih prosvjeda. Ali je isto tako činjenica da se ni uz višetjedno prosvjedno zaustavljanje rada nikako nije uspijevao privesti kraju. U prvom redu zato što oni koji to jedini mogu napraviti nisu obavljali svoj posao. Problem nije riješen bez štrajka jer to premijer kao prvi operativac u državi nije ni pokušao učiniti. Štoviše, cijelo je vrijeme zalijevao i radikalizirao nezadovoljstvo. Njegovom zaslugom štrajk je prosvjetara na koncu prerastao u široko, više nego dvotrećinskom većinom građana, podržanu pobunu protiv vlasti i postojećeg poretka.

U ponedjeljak prihvaćeno rješenje, etapno povećanje koeficijenata, koje Plenković sada zove „kvalitetnim kompromisom“, zakasnilo je više od mjesec dana. Da se premijer nije kapricirao, da je odmah poslušao učitelje, sretni bi se rasplet smatrao izrazom njegove snage i liderskih sposobnosti. Sada je dokaz njegove ogromne slabosti. Andrej Plenković nije uspio slomiti štrajk, nego je štrajk na koncu slomio njega. Tjednima se zahtjevima sindikata nije dao inkomodirati, pa je dobio najmasovniji i najdugotrajniji prosvjed u povijesti samostalne Hrvatske. Djeca će se sada vratiti u škole, bez odgovora tko će za izgubljeno vrijeme odgovarati. Premijer bi se barem trebao ispričati, zbog svojih krivih procjena i poteza od kojih je na koncu morao odustati.

Pokret otpora

Štrajk u školama pokazao je nekoliko vrlo važnih stvari. Pokazao je, prvo, koliko je golem potencijal nezadovoljstva u državi. Prosvjetari su, nesretni zbog godinama gomilanog obezvređivanja i potplaćenosti, krenuli u štrajk tražeći povećanje svojih koeficijenata. U međuvremenu se ispostavilo da je njihov osjećaj zapostavljenosti tek vršak ledenoga brijega. Jako su frustrirani i generalnim stanjem u školstvu. Prosvjed u Zagrebu otkrio je da ih revoltira i karakter dugo najavljivane i jedva započete reforme, u kojoj se promjene, po njima, iscrpljuju u nabavci problematičnih i lako pokvarljivih tableta. Neočekivano masovna potpora, kojom ih javnost cijelo vrijeme prati, nije rezultat samo vrlo rasprostranjenog uvjerenja o njihovom podcjenjivanju. Hrvatska se s prosvjedom u školstvu masovno solidarizirala zato što je osjećaj nepravde široko rasprostranjen. Zato što veliki dio nacije razumije što znači biti žrtvom nepravednog sustava.

Štrajk u prosvjeti postao je okidač za provalu tih raspoloženja. Poveden kao borba za šaku koeficijenata, vrlo se brzo pretvorio u pravi pokret otpora. Započet zbog nekoliko stotinjaka kuna za plaće učitelja munjevito se transformirao u zahtjev za boljom i pravednijom Hrvatskom. Pobuna je prerasla probleme škole i oblikovala se kao ozbiljan politički prosvjed, iznad ideoloških i stranačkih podjela, protiv načina funkcioniranja vlasti i države. Borba za radnička prava nekoliko desetaka tisuća prosvjetara postala je nešto poput protuvladina ustanka. Ustanka ne samo protiv jedne vlade, nego generalno protiv godinama ustaljenog načina vladanja Hrvatskom. Ogroman prosvjedni potencijal kao da je samo čekao da netko krene, pa da se zakotrlja po državi.

‘Žuti prsluci’ u Hrvatskoj

Tome treba zahvaliti i činjenicu da je štrajk u jednom trenutku nadrastao one koji su ga vodili. Sindikati – koji inače ne uživaju veliki ugled u društvu – pokazali su se sposobnima organizirati prosvjednu akciju, ali onda su i sami ostali zatečeni masovnošću odaziva i potpore javnosti. Štrajk se oteo njihovoj kontroli, pa su na koncu učitelji diktirali tempo i navodili sindikalne čelnike, kako bi slijedili njihovu, referendumom po školama zacrtanu volju o promjeni koeficijenata kao uvjetu bez kojeg nema okončanja pobune. Sindikati bi, izmoreni štrajkom, možda prihvatili i neku drugu, Plenkoviću prihvatljiviju soluciju. Strah od eskalacije prosvjeda pokazali su odlukom da konačno rješenje ne šalju na verifikaciju štrajkašima, nego ga propuste kroz svoja sindikalna tijela.

U ponedjeljak dogovoreno podizanje koeficijenata uvjet je da se učitelji vrate u škole, ali drama se tom odlukom vrlo vjerojatno ne može riješiti ni zatvoriti. Jer prosvjedni potencijal – uzrokovan stanjem u državi, a ne samo u obrazovnom sustavu – ostaje. Nisu deseci tisuća ljudi izašli na centralni zagrebački trg tek zbog sitnog povećanja plaća. Slili su se sa svih strana Hrvatske ogorčeni onim u što je pretvorena skupo plaćena hrvatska država. Koja se pokazala potpuno neosjetljivom na potrebe većine svojih građana. Koju je zaposjela i otela politička klasa sa svojim privilegijama podmazanim jatacima. Zato je unatoč dogovorenoj korekciji koeficijenata, Hrvatska i dalje natopljena osjećajem dubokog nezadovoljstva i bunta. Nešto poput Francuske koja svoje „žute prsluke“ ne uspijeva smiriti, iako su od vlasti izborili velike ustupke. Posve nenasilni, izričito pristojni, prosvjedi ovdje ne nose naboj destrukcije nego, možda, impuls konstrukcije nekog pravednijeg društva. Pametna je Hrvatska u impresivnom broju i na silno pozitivan način pokazala da ima energije i kapaciteta za kvalitetnu pobunu. Na njenom će se iskustvu, vjerojatno, kovati neki budući štrajkovi i dani gnjeva, kako bi rekao veliki Ivan Goran Kovačić. Lekcija za pobunjenike koji tek dolaze!

Andrej Plenković nije uspio slomiti štrajk, nego je štrajk na koncu slomio njega. Tjednima se zahtjevima sindikata nije dao inkomodirati pa je dobio najmasovniji i najdugotrajniji prosvjed u povijesti samostalne Hrvatske. Djeca će se sada vratiti u škole, bez odgovora na pitanje tko će za izgubljeno vrijeme odgovarati Sindikalci se smrzavali

Drugo, erupcija nezadovoljstva koje ovih dana plavi Hrvatsku pokazalo je frapantnu neozbiljnost i nesposobnost onih koji vode državu. Neozbiljnost u obnašanju funkcije, nesposobnost u percipiranju i rješavanju problema. Premijer Plenković potpuno je autistično ili samo bahato podcijenio štrajk prosvjetara, sindikalne vođe ružno je ponižavao, tjednima uvredljivo ignorirao, njihove zahtjeve bagatelizirajući i neukusno sprdajući. Čak kad je na koncu shvatio da mora popustiti, logično zainteresiran da se njegova kapitulacija što brže obavi, u nedjelju u Banske dvore pozvane sindikaliste bez ikakva je obrazloženja ostavio da u negrijanoj prostoriji tri sata čekaju na početak sastanka. Nepristojno i bezobrazno! Tako šef Vlade vodi socijalni dijalog! Tako komunicira sa sindikatima! Tako se odnosi prema učiteljima i nastavnicima! Nisu oni Milan Bandić, s kojim u posljednje vrijeme običava paradirati, pun razumijevanja za njegove krajnje sumnjive dealove.

Nedostatak volje za rješavanje problema pokazao je i svojim dugotrajnim inzistiranjem na stavu da bi korekcija koeficijenata predstavljala otvaranje Pandorine kutije. Premda je tu kutiju već više puta sam otvorio, u vlastitom mandatu već desetak puta radeći korekciju koeficijenata. Najviše nedavno kad je navodno zbog skorog hrvatskog predsjedanja Europskom unijom častio diplomaciju. Očito je da to smatra mnogo važnijim od funkcioniranja obrazovnog sustava. Zato i Plenkovićeva navodna zabrinutost nad djecom koja ne idu u školu djeluje vrlo neiskreno. Pandorinu je kutiju otvorio i onda kad je prosvjetare pokušao predriblati donošenjem odluke da će – umjesto nešto više od 400 milijuna kuna za podebljavanje njihovih koeficijenata – skoro dvije milijarde ulupati u povećanje plaća kompletnom javnom i državnom sektoru. Sve postojeće, pokazuje se, enormne nepravde pritom ostavljajući netaknutim.

Opozicija nije profitirala

Mediji su ovih dana saznali da u toj prašumi odredbi kojima se kroje primanja državnih zaposlenika vlada potpuni kaos. Tako, čak i s povećanjem koeficijenata za traženih 6,11 posto, plaća učitelja ostaje manja od one koju ima šef restorana u Ministarstvu obrane. Za posao voditelja ureda dobrodošlice u Vladinu uredu za Hrvate izvan RH, radno mjesto potpuno izmišljeno za nekog HDZ-ova uhljeba, određen je koeficijent duplo bolji od onog učiteljskog (2,425 prema 1,325). Detalj koji otkriva nepodnošljiv voluntarizam i generalnu krizu upravljanja u javnom sektoru. U proizvođenju koje je vlada Andreja Plenkovića, kao i one prethodne, punom snagom sudjelovala. Štrajk učitelja striptizirao je njegovu potkapacitiranost za premijersku ulogu. Za radikalno mijenjanje Hrvatske – što je zahtjev vremena i uvjet ne samo prosperiteta, nego opstanka države – nema ni volje ni sposobnosti.

Treće, recentni su prosvjedi pokazali potpunu nesposobnost opozicije da artikulira neku suvislu alternativnu političku platformu. Premijer je pokušao tvrditi da iza štrajka stoji opozicijska urota, što samo govori koliko su mu procjene falične i možda panične. Oporbene su stranke štrajk podržale, ali totalno neuvjerljivo, bez prave ideje i snage, s retorikom koja se svodila na puko kontriranje HDZ-u. SDP je glasno napadao cijelu zapovjednu liniju, od resorne ministrice do premijera optužujući za politiku neosjetljivosti na socijalne nevolje, radnička prava i sindikalne zahtjeve, kakvu je i sam svojedobno prakticirao. Vladajući su na ovoj temi izgubili, opozicija ništa nije uspjela dobiti. Pokret za bolju Hrvatsku svoje uporište ne nalazi u političkim strankama. Na štrajku prosvjetara pokazalo se da će ga morati voditi snage koje dolaze izvan politike. Ili ga neće biti!

Kategorije: Hrvaška

Marić: “Vlada spremna na dijalog s policajcima, ali na normalan i argumentiran način”

Pet, 06/12/2019 - 14:56

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak da je Vlada spremna na dijalog sa Sindikatom policije, ali na normalan i argumentiran način, te je izrazio nadu da se kod policajaca neće ponoviti slučaj kao s obrazovnim sindikatima.

“Cijenim rad policijskih službenika i policajaca. Apsolutno zavređuju ne samo pažnju, već da se na normalan način preispitaju svi uvjeti i okolnosti i da vidimo što dalje”, komentirao je Marić uoči sjednice Vlade u Krapini zahtjeve Sindikata policije, koji traži povećanje koeficijenta s 0,8 na 1,0.

Vlada je spremna na dijalog, i s policajcima i sa svima drugima, ali na normalan i argumentiran način, poručio je Marić izrazivši uvjerenje da će zajedno uspjeti pronaći način za rješavanje problema.

Aludirajući na štrajk obrazovnih sindikata koji je trajao 36 dana, istaknuo je da nikad nije niti će ikada podržavati bilo kakve “aktivnosti koje će biti usporedive s ovima što smo imali”.

“Legitimno je pravo svakoga da iskazuje svoj interes, međutim više od 30 dana…Kada se zbroji šteta i ove i one okolnosti i sada kada imamo razno-razna tumačenja, mislim da se malo tko može osjećati ugodno u svim tim okolnostima. Nije nikome drago i nadam se da to s ostalim službama neće biti slučaj”, kazao je.

S obzirom da će Vlada povećati osnovicu za plaće javnim i državnim službenicima u idućoj godini po modelu 2+2+2, Marić je naglasio da “to vrijeme treba iskoristiti za kvalitetnu pripremu i prilagodbu onome što nakon toga treba uslijediti, kada se steknu uvjeti, kako bi se napravio značajniji iskorak”.

Smatra da je uz analizu koeficijenata nužno napraviti opširnu analizu plaća te je poručio da “utješne nagrade i kupovina nečijeg strpljenja dok se ne napravi sustavna analiza koeficijenata – ne stoji u njegovom rječniku”.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Umjetničko djelo na pametnom telefonu

Pet, 06/12/2019 - 14:53

Jedan azijski umjetnik se pozabavio nesvakidašnjim ukrašavanjem pametnog telefona. 

Nakon što je na pozadini uređaja izrezbaren lik tigra, u male utore je savijanjem i rezanjem stavljena zlatna žica. Umjetničko djelo je zatim ispunjeno prozirnom epoksilnom smolom ili tekućim staklom raznih boja. Mora se priznati kako za ovakvo ukrašavanje potrbno mnogo iskustva i strpljivosti.

Cloisonné je drevna tehnika uljepšavanja metalnih predmeta srebrnim ili zlatnim nitima, dragim kamenjem ili staklom.

Kategorije: Hrvaška

Predsjednica novinaru na pitanje o Bandiću: “Jeste li ozbiljni ili Radio Mileva?”

Pet, 06/12/2019 - 14:38

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u petak je u Dubrovniku bila na proslavi Dana dubrovačkih branitelja.

Na pitanje je li danas u kampanji, Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da je u Dubrovnik došla kao predsjednica i vrhovna zapovjednica vojske.

Novinarsko pitanje o njezinoj izjavi da bi Milanu Bandiću, završi li u zatvoru, nosila kolače, te pitanje bi li ga pomilovala ako bi završio u zatvoru, aktualnoj predsjednici nije dobro ‘sjelo’.

“Jeste li vi ozbiljni novinari ili Radio Mileva? Rekla sam da je svaka osoba u državi nevina dok mu se ne dokaže krivnja pravomoćnim postupkom, i da ću se boriti ne samo za Bandića nego za sve građane dok im se ne dokaže krivnja”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kategorije: Hrvaška

SMJENA DOCENTA NOGALA: Djelatnici bolnice Srebrnjak prijete kolektivnim otkazom

Pet, 06/12/2019 - 14:34

Djelatnici Dječje bolnice Srebrnjak spremni su dati kolektivni otkaz u znak podrške smijenjenom ravnatelju Bori Nogalu, rekla je u petak za Index voditeljica Odjela za reumatologiju, prim. mr.sc. Lana Tambić Bukovac.

“Svi za jednog, jedan za sve. Idemo do kraja ako treba”, rekla je kratko Tambić Bukovac.

Danas je, pak, došlo do primoredaje u Srebrnjaku. Za vršiteljicu dužnosti ravnatelja postavljena je Ivana Đerek Dubravčić, inače zaposlenica Gradskog ureda za zdravstvo.

Za Đerek Dubravčić jučer su na telefonskoj sjednici glasala tri od pet članova Upravnog vijeća bolnice – predsjednica vijeća Ana Stavljenić Rukavina, Boris Labar te Jozo Milićević, dok su dva člana Upravnog vijeća iz redova zaposlenika bila protiv.

EMOTIVNI NOGALO: “Ja ću se i dalje boriti za svoj obraz i svoje ljude”

INES STRENJA: “Iza skandalozne smjene Nogala su novac i atraktivno zemljište”

Iz Grada objasnili razlog smjene docenta Bore Nogala

Grad Zagreb: “Nogalo je morao biti razriješen zbog kršenja zakona”

Kategorije: Hrvaška

Svi napadači iz Uzdolja pušteni na slobodu, jedan se uskoro ženi

Pet, 06/12/2019 - 14:28

Napadačima na Srbe u Uzdolju u petak je ukinut istražni zatvor te su izašli na slobodu.

Odlukom Općinskog suda u Šibeniku, svih 15 osumnjičenih za napad na Srbe u Uzdolju pušteni su na slobodu nakon što je protiv njih 4. prosinca Općinsko državno odvjetništvo podignulo optužnicu, potvrdila su za ŠibenikIN dvojica odvjetnika osumnjičenih. Prema njihovim informacijama, jedan od osumnjičenih napadača 14. prosinca se ženi, a vjenčanju će navodno prisustvovati još nekoliko osumnjičenih.

“Moj klijent M.Č. danas će biti na slobodi. Sud je odbio prijedlog za produljenje istražnog zatvora što je jedina zakonita i legitimna odluka. Moj klijent se ženi 14. prosinca i ovo je bila ljudska odluka Općinskog suda u Šibeniku. Neka mu je sa srećom”, poručio je Edvard Sušac, odvjetnik mladoženje.

U podignutoj optužnici predloženo je da se desetorici okrivljenika produlji istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

Podsjetimo, Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je Općinskom sudu u Šibeniku optužnicu protiv petnaestorice hrvatskih državljana koji su 21. kolovoza u Uzdolju napali građane srpske nacionalnosti dok su u kafiću gledali utakmicu, priopćio je DORH.

Podignuta je optužnica protiv četvorice 19-godišnjaka, dvojice 21-godišnjaka, četvero 23-godišnjaka, dvojice 25-godišnjaka, dvojice 29-godišnjaka i jednog 28-godišnjaka, i to zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja teških tjelesnih ozljeda.

Terete ih da su 21. kolovoza oko 22:15 s više automobila došli do kafića u Uzdolju znajući da se u njemu nalazi veći broj građana srpske nacionalnosti koji prate utakmicu Crvene zvezde.

Maskirani fantomkama, majicama i maramama te naoružani raznim drvenim i metalnim predmetima, štapovima i s mačetom u rukama, ušli su u kafić u kojem su bili vlasnica i osamnaest gostiju, među kojima i djeca. Uz razne pogrdne riječi i psovke razbijali su inventar te daskama, štapovima i mačetom fizički nasrnuli na prisutne goste, a nakon toga pobjegli.

Petero gostiju, među kojima i jedno dijete, zadobili su tjelesne ozljede, a šteta pričinjena vlasnici se procjenjuje na iznos od oko 25.000 kuna.

Kategorije: Hrvaška

‘Više puta željeli smo zatvoriti Malu scenu, ali prevladali su strast i upornost’

Pet, 06/12/2019 - 14:23
Buga Marija Šimić, umjetnička voditeljica kazališta Mala scena koje obilježava 30 godina rada

Izvedbom predstave „Kraljevna na zrnu graška“ 6. prosinca Mala scena obilježit će tri desetljeća rada u vlastitom prostoru. Iako su tom predstavom, koja se prvotno zvala „Cvjetovi mašte“, Vitomira Lončar, Ivica Šimić i Zvjezdana Ladika nekoliko godina ranije pokrenuli svoju glumačku družinu i izvodili je po vrtićima, Mala scena je 1989. započela s radom u prostoru u kojem je i danas. Budući da su osnivači Vitomira Lončar i Ivica Šimić nekoliko godina u Kini, njihova kći, 26-godišnja operna pjevačica Buga Marija Šimić, preuzela je umjetničko vođenje Male scene.

Buga Marija Šimić već je kao šestogodišnja djevojčica glumila u kazalištu. Magistrirala je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Cynthije Hansell Bakić, a 2018. završila je specijalizirani magisterij, smjer opera, na Sveučilištu u Bernu. Profesionalni debi ostvarila je u Mozartovoj operi „Mitridate, re di Ponto“ kao Arbate u Theater Orchester Biel Solothurn. Dobitnica je Rektorove nagrade za ulogu Suzane u operi „Figarov pir“, prve nagrade na međunarodnom natjecanju „Lazar Jovanović“ u Beogradu, druge nagrade na međunarodnom natjecanju „Bruna Špiler“ u Herceg Novom te nagrade Žar ptica za ulogu Maje u predstavi Male scene „Nevidljivi Leonard“. U povodu velike obljetnice Buga Marija Šimić dala je intervju Nacionalu.

NACIONAL: Izvedbom predstave „Kraljevna na zrnu graška“ 6. prosinca Mala scena obilježit će 30 godina rada. Međutim, kazalište je s radom počelo i ranije?

Šestog prosinca u podne Mala scena je počela raditi u svom prostoru pa zapravo obilježavamo tri desetljeća rada u istom prostoru. Mala scena, međutim, predstave je igrala i ranije, ali bila je putujuće kazalište. „Kraljevnu“ smo odabrali jer je to naša prva predstava, s njom se rodila Mala scena. Vitomira Lončar i Ivica Šimić sa Zvjezdanom Ladikom osmislili su predstavu koja se najprije zvala „Cvjetovi mašte“, da bi onda postala „Kraljevna“. Počeli su putovati i igrati po vrtićima te se zapravo tako rodila ideja o kazalištu koje bi bilo stalni dom toj predstavi. Izvesti „Kraljevnu“ za tako veliku obljetnicu bilo je jedino logično. Meni je ta predstava jako važna, gledala sam je ne znam koliko puta, s prijateljicom igrala likove u autu, ta je predstava dio mog identiteta pa sam tako – igrajući u njoj u toj novoj produkciji – ispunila vlastitu želju.

NACIONAL: Što znači 30 godina privatnog kazališta?

Doći do te brojke kao privatno kazalište koje najviše financira publika, iako dobivamo novac i od Grada i Ministarstva, ravno je čudu. U tih 30 godina doživjeli smo i nekoliko bankrota, ali smo se iz njih vraćali još jači. Danas ima puno privatnih kazališta i jako puno kazališta za djecu, ali sve te godine na sceni dokaz su kvalitete Male scene i dokaz ustrajnosti. Mala scena je mjesto strasti koja je iznad bilo koje emocije, mjesto posvećenosti i dokaz da je takvo društveno angažirano kazalište, originalno s porukom, vrlo važno i da vrijedi.

NACIONAL: Po čemu su predstave Male scene specifične, po čemu se razlikuju od drugih? Tijekom godina unijeli ste mnogo novosti u hrvatsko kazalište za djecu?

Prvi smo uveli online rezervaciju ulaznica, prvo smo kazalište u Hrvatskoj koje je imalo web stranicu, prvi smo počeli raditi predstave za bebe od 18 mjeseci, a uskoro krećemo i s predstavama za bebe od tri mjeseca, postavljamo mlade hrvatske autore, bavimo se temama koje su ponekad teške, ali progovaraju s mladima i o mladima danas. Primjerice, uskoro radimo predstavu u suradnji s Hrabrim telefonom, a za predstavu Huligan, o navijačima, Matija Šakoronja upravo je dobio Nagradu hrvatskog glumišta. Odlično komuniciramo s profesorima djece koja dolaze na predstave, s roditeljima, pitamo ih što bi voljeli gledati, koje teme ih zanimaju, ta suradnja je ključna. Neke teme su uvijek prisutne i aktualne pa ćemo, primjerice, raditi predstavu o suzama i vidjeti je li zaista istina da dječaci ne smiju plakati. To su neke priče i predrasude koje su u društvu prisutne i o kojima valja razgovarati.

NACIONAL: Zašto je važno djeci predstaviti i takve, teške teme?

Djeca su danas puno svjesnija, ali su, s druge strane, izoliranija. Puno vremena provode na internetu i misle da je život takav kakvog vide na YouTubeu ili Instagramu. Misle da moraju „prema van“ predstavljati samo lijepe stvari u svom životu. I onda kad vide da se u predstavi govori o istom problemu, shvate da nisu sami. Poručujemo im da ih razumijemo, a odrasle podsjećamo na to da su i sami bili djeca i da moraju shvatiti nove generacije. Za nas je važna ta međugeneracijska povezanost, želimo da djeca u kazalište dođu s roditeljima, bakama i djedovima, da se nakon predstave razgovara o kazalištu, da se dijele iskustva. Za mene je kazalište sigurno mjesto, smiješ plakati i smijati se, razmišljati o svemu što slušaš i gledaš. Progovarali smo o anoreksiji i bulimiji, u „Letećem Martinu“ govorimo o iskorištavanju djece u politici. Zašto djecu ne uključiti u politiku?

NACIONAL: Mnogi tvrde da su vaše roditelje Vitomiru Lončar i Ivicu Šimića iz Hrvatske u Kinu zapravo otjerali zato što su ukazivali na brojne nepravilnosti. Razmišljate li o tome?

Oni sad imaju novi život, ali ostaje okus gorčine. Kad znaš da govoriš istinu i misliš da će svi stati na tvoju stranu, ali nitko ne stane. Sam si na frontu i mnogi su s tobom na tom frontu, ali potajno, ne žele to otvoreno reći. Moja mama je bez straha, tako je uvijek živjela i tako ja želim živjeti jer jedino tako možemo ići naprijed. Svi smo mislili da se nakon što kažeš istinu, ništa loše ne može dogoditi. Ali nije se ništa dogodilo. Mi radimo u kazalištu, a ljudi koji rade u kazalištu zaigrani su, imaju vjeru u život, strast. I onda ti netko stalno govori „ne“. U takvoj situaciji možeš dvije stvari – ili se prikloniti i umrijeti ili reći „‘ajde bok svima“. Teško mi je što nisu u Hrvatskoj, ali draže mi je da su tako daleko i sretni, nego da trunu u Hrvatskoj.

NACIONAL: Je li vaše preuzimanje Male scene bilo ciljano? Jer vi ste diplomirali operno pjevanje.

Prvih 17 godina mog života bio je plan da ću preuzeti Malu scenu, ali onda sam se odlučila za operno pjevanje i diplomirala u Švicarskoj. Ali operno pjevanje uvijek ima taj neki limbo, od trenutka kad diplomiraš dok ti započne karijera. Pogotovo za mene koja ne želim biti u zboru, ne želim biti profesorica jer nisam za to talentirana, a ne želim biti ni u ansamblu. Taj put jako je težak. Moj san je ići u inozemstvo, ali to mogu i dok sam u Maloj sceni. Posao koji sam preuzela od tate je umjetničko vodstvo. Putujem na audicije, gledam predstave, kupujem tekstove, taj posao ne zahtijeva moj stalni boravak u uredu.

NACIONAL: Mala scena je prva u Hrvatskoj uvela operne predstave za djecu i mlade?

Tako je, to je počelo kad sam ja počela studirati. Htjeli smo raditi neku produkciju, ali nismo imali prostor pa je mama predložila da predstavu dovedemo u Malu scenu i to se zaista poslije zahuktalo. Zanima me interdisciplinarnost, željela bih to još više istraživati.

NACIONAL: U ovih 30 godina prošli ste, vjerojatno, puno uspona i padova. Čega se sjećate?

Bilo je svega, više puta željeli smo zatvoriti Malu scenu. Ali prevladali su strast i upornost. U našoj obitelji to je način života i koliko god se čini da izlaza nema, uvijek možeš staviti „Priču o oblaku“ „u gepek“ i obilaziti vrtiće. Jer to je kazalište, makar jedno dijete bilo u publici. Oni su se iz svakog bankrota izvukli s „Kraljevnom“ ili nekom drugom predstavom. U auto ili kombi i putuj! Treba za to biti malo lud.

NACIONAL: Kakvi su planovi? U prostoru Male scene igraju predstave brojnih nezavisnih kazališta koja nemaju svoj prostor?

Jako je važno da se mi nezavisni držimo zajedno. Sad neki imaju svoj prostor, jedno vrijeme mi smo bili jedini. Ima puno mladih kazališta i različitih estetika, poput Arterarija koji predstave igra u stanu ili KunstTeatra koji ima zanimljiv prostor. To je fantastično. Ne dati prostor koji imamo kolegama koji su u istoj poziciji kao i mi, samo što nemaju prostor za izvođenje, meni je nepojmljivo. Svi smo kolege i naravno da ćemo pomoći kome god treba. Jako je važno da nezavisna scena preživi.

NACIONAL: Kako vidite tu nezavisnu scenu?

Pokušavam živjeti u ružičastom balonu. Vijesti ne gledam, novine čitam jedino kad izađe članak o meni! Pokušavam se izolirati od toga jer mi se ne da trovati samu sebe, ali pratim koliko moram. Novi zakon o slobodnim umjetnicima, koji je sad u pripremi, prestrašan je. Podržavam profesore u štrajku jer i mi slobodni umjetnici imamo koeficijent koji je nedostojan života. To kako se u ovoj državi gleda na obrazovanje i kulturu, ne zna čovjek što bi rekao.

NACIONAL: Koje su predstave obilježile 30 godina Male scene, osim „Kraljevne“ koja je bila prva?

Bilo ih je puno. „Roda i lisac“, „Pale sam na svijetu“ koji je igrao više od 1500 puta, a zatim sve te predstave za bebe koje smo pokrenuli. „Priča o oblaku“ koju je igrao moj tata, a sad igram ja, zapravo je pokrenula jedan skroz novi trend u kazalištu, do toga da nam je u kazalište došao Tom Stoppard. Radili smo „Pravu stvar“ prije pet godina, on je došao na vrata kazališta i rekao taksistu da ide jer će on ostati. To je ta intimna atmosfera Male scene po kojoj smo poznati. Mala scena je dom, cilj nam je da se osjećate kao u svom dnevnom boravku.

Predstave kojih se sjećam su i „Blue Room“, za koju smo imali liste čekanja, pa „Bum Tomica“ za koju nas i danas zovu i pitaju zašto više ne igramo…

NACIONAL: Kakav je osjećaj kad znaš da si napravio dobru predstavu?

Neopisiv. Kad igram „Priču o oblaku“, znam se rasplakati usred predstave zato što neke stvari nitko ne razumije, ali jednostavno postoje. S Teatrom Tirena prošle godine igrali smo „Neposlušnu pahulju“ i ja sam igrala Pahulju koja se skoro otopi. Onda mi je jedan dečkić došao u garderobu nakon predstave da me pita jesam li dobro jer se boji da ću se otopiti. To ti napuni srce idućih godinu dana. Kad je tata igrao tu predstavu, došao je jedan dječak dva tjedna poslije na „Priču o kotaču“ koju je igrala mama. I mama ga je prepoznala i pitala ga je li bio na „Priči o oblaku“. I onda je taj dečkić otvorio šaku i pokazao crni komad vate. On je nakon predstave želio svoj oblak pa mu je mama dala komad vate koji je on ta dva tjedna nosio svuda, čak i spavao s njim! Nije ga htio oprati ni promijeniti jer je to njegov oblak. To su divne stvari zbog kojih voliš i radiš kazalište.

NACIONAL: Na što ste najponosniji?

Kad pomislim da su sve to stvorili moji mama i tata, svaki put se ponovno čudim. Pozornicu je svojim rukama gradio moj nono. Ponosna sam svaki put kad čujem smijeh iz dvorane, kad vidim da publika nakon predstave iz dvorane izlazi drugačija, promijenjena.

Kategorije: Hrvaška

Na današnji dan 1988. umro je Roy Orbison

Pet, 06/12/2019 - 14:12

Slavni američki rock i country pop pjevač i autor, koji je godinu dana ranije primljen u Rock and Roll Hall of Fame, rođen je 1936. godine, a umro je 6. prosinca 1988. od srčanog udara. Dva dana ranije svirao je u gradu Clevelandu.

Život nije bio baš milostiv prema njemu. Njegova žena je 1966. poginula u motociklističkoj nesreći, dvije godine kasnije u požaru koji je izbio u njegovoj obiteljskoj kući poginula su dva njegova sina, dječaci od deset i šest godina, a 1977. morao je na tešku operaciju na srcu.

Nije imao sjajni izgled, blistavu karizmu, ali nedostatak tih kvaliteta nadoknađivao je baršunastim glasom koji se mogao natjecati s operom. Imao je duboki i izražen talent, a njegov nastup dotaknuo je dušu.

Orbison će ostati upamćen po svojim baladama o izgubljenim ljubavima. Mnogi kasniji autori preuzimali su Orbisonovu recepturu za pisanje hitova. Njegove tri pjesme, koje je osobno komponirao i otpjevao: Only The Lonely, Oh Pretty Woman i Crying uvrštene su u Grammyjevu kuću slavnih, a on je dobitnik Grammy nagrade za životno djelo.

Kategorije: Hrvaška

Camila Cabello pronašla svog princa

Pet, 06/12/2019 - 14:11

Camila Cabello je dobila svog princa u filmu ‘Pepeljuga’, piše seventeen.com.

Popularna mlada pjevačica će tumačiti glavnu ulogu u modernoj adaptaciji poznate dječje bajke, a uz nju ćemo gledati i mladog britanskog glumca Nicholasa Galitzinea u ulozi princa Roberta. Produkcija bi trebala početi početkom sljedeće godine, a glavna glumica Cabello će biti uključena i u stvaranje glazbe za film.

Galitzine je “uzbuđen što će glumiti ovaj lik i potpuno spreman da se osjeća netalentirano” uz druga izabrana imena za ovaj filmski projekt. Billy Porter je izabrana za kumu, dok je Idini Menzel namijenjen lik zločeste pomajke.

Britanac je putem društvenih mreža redovito pisao o audicijama za ulogu i nije mogao sakriti svoje veselje, nakon što je odabir pao na njega. Mogli smo ga vidjeti u filmovima ‘The Beat Beneath My Feet’ (2014), ‘Handsome Devil’ (2016), a glumio je i uz Umu Thurman u seriji ‘Chambers’.

Kay Cannon će režirati film i raditi na scenariju za kuću Columbia.

Kategorije: Hrvaška

Kujundžić: “Ministarstvo će provjeriti eventualne zakonske propuste u smjeni Nogala”

Pet, 06/12/2019 - 14:00

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u petak je poručio da će Ministarstvo provjeriti je li bilo zakonskih propusta u smjeni ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak Bore Nogala, koji tvrdi da je, nakon 23 godine na čelu bolnice, naprasno smijenjen političkom odlukom.

“Moje će službe provjeriti je li bilo zakonske osnove za smjenu ravnatelja”, izjavio je Kujundžić u Krapini uoči sjednice Vlade komentirajući razrješenje dugogodišnjeg ravnatelja bolnice Srebrnjak, na čiju je stranu stao i velik dio zaposlenika te bolnice koji tvrde da se radi o nezakonitoj smjeni.

Nogala je u srijedu razriješilo Upravno vijeće bolnice, navodeći kao razlog kršenje zakona u zapošljavanju liječnika.

Kujundžić ističe da Grad Zagreb kao vlasnik bolnice odlučuje o upravljačkim tijelima, a je li bilo zakonskog prekršaja u smjeni Nogala provjerit će službe Ministarstva.

Osvrnuo se i na zadnje izvješće Europske komisije, koje pokazuje da se u Hrvatskoj živi oko tri godine kraće od prosjeka EU, te da Hrvatska zaostaje u gotovo svim segmentima za europskim prosjekom.

Jedan od glavnih razloga tako loših pokazatelja Kujundžić vidi u nezdravom životu građana, koji puno puše i piju, a malo se kreću.

“Relativno malo mislimo na svoje zdravlje jer mislimo da se bolest događa nekom drugome. Kao nacija trebat ćemo raditi na tom problemu, svatko prvenstveno na sebi”, rekao je ministar komentirajući novi pregled zdravlja i zdravstvene zaštite u zemljama EU-a.

Iako se u izvješću navodi porast broja liječnika i sestara u hrvatskom zdravstvenom sustavu, Kujundžić je oštro odbacio tumačenja da je loše upravljanje sustavom odgovorno za sve veći broj prekovremenih sati zdravstvenog osoblja.

“Istina je da je u sustavu više oko 600 liječnika i 2000 sestara u odnosu na stanje prije tri godine. No, medicina se mijenja, prije se nije radilo kao danas oko stotinu postupaka u dijagnozi neke bolesti. To podrazumijeva puno veći posao i više subjekata koji postavljaju dijagnozu i liječe”, tumači Kujundžić velik broj prekovremenih sati zbog kojih liječnici traže poseban zakon kojim bi se to pitanje reguliralo.

Kategorije: Hrvaška

CAS prepolovio kaznu Chealseaju

Pet, 06/12/2019 - 13:54

Sud sportske arbitraže (CAS) ukinuo je u petak londonskom Chelseaju zabranu dovođenja nogometaša u zimskom prijelaznom roku.

Međunarodni nogometni savez (FIFA) je u veljači ove godine kaznio Chelsea zbog kršenja pravila o prijelazima mladih igrača, a kazna je bila zabrana dovođenja pojačanja u dva prijelazna roka. Klub sa Stamford Bridgea je uložio CAS-u, koji je kaznu prepolovio, pa će siječnja Chelsea ponovno moći kupovati pojačanja.

Također, CAS je smanjio i novčani dio kazne, pa će Chelsea umjesto 600.000 švicarskih franaka platiti upola manje.

Kategorije: Hrvaška

Merkel prvi put u Auschwitzu

Pet, 06/12/2019 - 13:46

Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u petak u nacistički logor Auschwitz, simbol holokausta, i prvi puta prošla kroz vrata logora iznad kojih stoji zlokobna nacistička krilatica “Arbeit macht frei” (Rad oslobađa).

S njom u pratnji je poljski premijer Mateusz Morawiecki i preživjeli iz logora, 87-godišnji Stanislaw Bartnikowski te predstavnici židovske zajednice.

Posjet kancelarke, prvi posjet nekog njemačkog šefa vlade od 1995., dolazi u trenutku kada Europu pogađa novi val antisemitizma.

Uoči dolaska u Oswiecim, kojeg su njemački okupatori u Poljskoj preimenovali u Auscwitz, kancelarka Merkel je najavila dodjelu 60 milijuna eura Zakladi Auschwitz-Birkenau za održavanje tog mjesta zločina i sjećanja na likvidaciju 1,1 milijun ljudi među kojima je,između 1940. i 1945., ubijeno čak milijun Židova.

Njemačka je najveći donator te zaklade.

Merkel je zajedno s Morawieckim podno Zida smrti, gdje je strijeljano na tisuće zatočenika, položila vijenac, a potom su odali počast žrtvama minutom šutnje.

Posjetit će i Birkenau, tri kilometra od glavnog logora gdje su deportirani bili “selekcionirani” te su najmlađi, najstariji i najslabiji smjesta slani u smrt.

Merkel je uoči posjeta potvrdila da je “borba protiv antisemitizma i svih oblika mržnje” jedan od prioriteta njezine vlade.

Također je istaknula “odlučnost vlasti da učine sve kako bi židovska zajednica u Njemačkoj procvala”.

Kategorije: Hrvaška

HNS spreman za uvođenje VAR-a

Pet, 06/12/2019 - 13:23

Hrvatski nogometni savez (HNS) završio je sa svim aktivnostima i edukacijom sudaca u svrhu uvođenja tehnologije VAR u hrvatski nogomet, koja se financira kroz program FIFA Forward, stoji na web-stranici HNS-a.

Educirano je 11 pomoćnih video sudaca (VAR), 13 pomoćnih VAR-a (AVAR), 16 sudaca za suđenje utakmica uz sustav VAR te pet tehničara.

Ante Kulušić, predsjednik Komisije nogometnih sudaca HNS-a i projekt-menadžer VAR-a za Hrvatsku, uputio je svu završnu dokumentaciju, uključujući i zahtjev za izdavanje dozvole za natjecanje Međunarodnom odboru nogometnih saveza (IFAB) i Svjetskoj nogometnoj federaciji (FIFA).

Time su ispunjene sve obveze Hrvatskog nogometnog saveza potrebne da bi se započelo s korištenjem tehnologije VAR u hrvatskom nogometu.

“Čestitam svima koji su sudjelovali u ovom zahtjevnom i opsežnom projektu te zahvaljujem Hrvatskom nogometnom savezu i Fifi na velikoj potpori. U edukaciju je uloženo mnogo sredstava, truda i vremena, a očekujemo pozitivan odgovor IFAB-a i početak upotrebe VAR-a, kao što je najavljeno, od proljetnog dijela prvenstva”, istaknuo je Kulušić, ujedno dopredsjednik HNS-a.

Prema prethodnim najavama, s proljetnim dijelom sezone započeti će korištenjem VAR tehnologije na utakmicama Prve lige.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Velika Britanija odlučna u borbi protiv plastičnog otpada

Pet, 06/12/2019 - 13:14

Poznato je kako je recikliranje plastičnog otpada najodrživije rješenje u borbi protiv ovog ekološkog problema.

Danas reciklažne tvornice pomoću strojeva razvrstavaju razne vrste plastike, nakon čega se dobiva više vrsta novog plastičnog materijala. Takav je proces u suvremenom pogonu u južnom Londonu, ali u nerazvijenim zemljama i manjim tvrtkama, ovaj dio posla obavljaju radnici na traci.

Kratki pregled medijske kuće CGTN je otkrio kako je jedan laboratorij na engleskoj obali usavršio enzim, koji vrlo dobro rastvara plastične materijale. Ovaj enzim je vrlo iskoristiv na divljim odlagalištima, a može biti upotrebljen i na vlažnim ili vodenim površinama.

Velika Britanija prati svjetske trendove u borbi protiv klimatskih promjena i vrlo je odlučna nastaviti borbu protiv plastičnog otpada.

Kategorije: Hrvaška

STOJAK: “Što su Bandićevi ljudi radili ako je ravnatelj godinama nezakonito zapošljavao”

Pet, 06/12/2019 - 13:06

Zagrebački gradski zastupnik HNS-a Tomislav Stojak u petak je upitao što su ljudi Milana Bandića radili sedam godina u Upravnom vijeću Dječje bolnice Srebrnjak, ako je ravnatelj nezakonito zapošljavao ljude, a od smijenjenog ravnatelja očekuje da ode u USKOK.

“Igre prijestolja u Zagrebu su očito već odavno krenule i uz svo poštovanje struke i divnih ljudi koji rade u Dječjoj bolnici Srebrnjak mislim da je ovo sukob isključivo između Milana Bandića i njegovih ljudi po Zagrebu. To je nešto što se u normalnom, pristojnom, europskom kulturnom gradu ne bi smjelo dešavati”, istaknuo je Stojak.

Stojak kaže da su zanimljiva objašnjenja o tome da je od 2012. ravnatelj bolnice Boro Nogalo nezakonito zapošljavao ljude koji nisu odgovarali struci.

“Pa što su ljudi Milana Bandića radili u Upravnom vijeću bolnice svih tih sedam godina. Ako je ravnatelj protuzakonito zapošljavao, pa što su onda oni? Oni su ne samo suodgovorni nego i oni onda podliježu kaznenog odgovornosti. Vrlo jednostavno”, rekao je.

Stojak je pozvao smijenjenog ravnatelja da ode na USKOK, ako je imao saznanja da iza smjene stoji vrijedno zemljište na Brestovc koje se sada spominje.

“Od njega očekujem da pokaže i ljudsku, moralnu i političku odgovornost, jer stručnu je pokazao u bolnici, i da prijavi pritiske na njega ili bilo koga od njegovih suradnika da predaju ili europski projekt u ruke Gradu Zagrebu, ili da prijavi pritiske i pokušaje nezakonitih radnji oko izuzetno vrijednog zemljišta na Sljemenu”, istaknuo je Stojak.

Stojak se ponovno usprotivio drastičnom poskupljenju odvoza otpada, a što će biti jedna od točaka dnevnog reda skupštinske sjednice u ponedjeljak.

Podsjetio je da je o tome već poslao javno pitanja pročelnici za gospodarstvo Mirki Jozić, ali s obzirom da mu nije odgovorila i danas ju je ponovno pitao kako je Grad u prijedlogu odluke uopće došao do cijene od 68,57 kuna za fiksni dio odvoz smeća.

Upozorio je i na točku dnevnog reda o dizanju kredita za gradnju sljemenske žičare u iznosu od gotovo 530 milijuna kuna gdje bi se za taj novac zadužio ZET na razdoblje više od 15 godina. Stojak je ustvrdio da se time dovodi u pitanje opstojnost daljnjeg funkcioniranja ZET-a kao javnog gradskog prijevoznika.

Kategorije: Hrvaška

Primopredaja u DB Srebrnjak; v.d. ravnateljica Đerek Dubravčić

Pet, 06/12/2019 - 12:55

U Dječjoj bolnici Srebrnjak u petak je obavljena primopredaja ravnateljske dužnosti tijekom koje je na mjesto smijenjenog Bore Nogala kao vršiteljica dužnosti došla Ivana Đerek Dubravčić, zaposlenica Gradskog ureda za zdravstvo.

Nakon što je zaposlenica bolnice Lana Tambić Bukovac iz moralnih razloga odbila preuzeti Nogalovo mjesto, Upravno vijeće bolnice imenovalo je članicu Gradskog poglavarstva da vodi bolnicu Srebrnjak, kojoj je Grad Zagreb osnivač.

Za Đerek Dubravčić jučer su na telefonskoj sjednici glasala tri od pet članova Upravnog vijeća bolnice – predsjednica vijeća Ana Stavljenić Rukavina, Boris Labar te Jozo Milićević, dok su dva člana Upravnog vijeća iz redova zaposlenika bila protiv.

Nogalo je za svoju smjenu optužio interesne lobije i predsjednicu Upravnog vijeća bolnice Anu Stavljenić Rukavinu. Iz Grada Zagreba odgovorili su da je Nogalo smijenjen zbog protuzakonitih radnji u zapošljavanju.

Smijenjenom ravnatelju jučer je potporu dao veliki broj zaposlenika bolnice.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić danas je s konferencije za novinare poručio kako “više nije problem docent Nogalo, nego projekt, djelatnici”. “Nema nezamjenjivih”, poručio je Bandić.

Đerek Dubravčić stigla je na primopredaju u pratnji predsjednice Upravnog vijeća bolnice Ane Stavljenić Rukavine i odvjetnika.

Kategorije: Hrvaška

Malenica: “Dogovorom sa sindikatima nije otvorena Pandorina kutija”

Pet, 06/12/2019 - 12:34

Ministar uprave Ivan Malenica kazao je u petak, uoči sjednice Vlade, kako ne smatra da je dogovorom sa sindikatima u prosvjeti oko podizanja koeficijenta otvorena Pandorina kutija.

“Mislim da se s ovime što se dalo, odnosno što se reguliralo kroz izmjenu uredbe na jedan dobar način regulirao taj sustav, sad ćemo vidjeti za ostale”, izjavio je Malenica uoči svečane sjednice u povodu Dana grada Krapine i sjednice Vlade odgovarajući na pitanje je li dogovorom Vlade i sindikata otvorena Pandorina kutija.

Očekuje da će se sljedeće godine kroz izmjenu uredbe o koeficijentima, odnosno kroz reguliranje sustava koeficijenata u javnim službama na adekvatan i objektivan način to riješiti i da će svi, po njegovom mišljenju,  biti zadovoljni.

U Vladi je jučer potpisan dodatak Temeljnome kolektivnom ugovoru (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama, ali i sporazum o dodatku na plaću zaposlenima u osnovnim i srednjoškolskim ustanovama i ustanovama znanosti i visokog obrazovanja.

Kampanju “Da se bolje razumijemo” Srpskog narodnog vijeća, odnosno ćiriličnih natpisi za sve predsjedničke kandidate, Malenica nije želio komentirati rekavši tek kako ju je vidio.

Kategorije: Hrvaška