Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 27 min 34 sek od tega

Modrić igra protiv Atletico Madrida

Pet, 17/11/2017 - 14:49

Kapetan hrvatske reprezentacije i veznjak Real Madrida Luka Modrić je u petak normalno trenirao i bit će spreman za subotnji derbi protiv Atletico Madrida, poručili su iz redova aktualnog europskog prvaka.

Modrić je po povratku s reprezentativnih obveza propustio trening ‘Kraljevskog kluba’ u četvrtak. Trenirao je odvojeno u dvorani što je zabrinulo navijače europskog prvaka. Međutim, Luka je u petak normalno trenirao sa suigračima i bit će spreman za subotnji ogled na stadionu Wanda Metropolitano.

Sa suigračima je trenirao i Mateo Kovačić, no vjerojatno neće konkurirati za utakmicu.

Zbog ozljeda za Real sigurno neće igrati Gareth Bale i Keylor Navas.

Real Madrid je trenutačno treći, a Atletico četvrti. Oba kluba imaju po 23 boda, osam manje od vodeće Barcelone.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Drama ‘Tijelo i duša’ prikazuje se u kinima

Pet, 17/11/2017 - 14:43

Drama ‘Tijelo i duša’ (On Body and Soul) na rasporedu je u hrvatskim kinima.

Klaonica u Budimpešti mjesto je neobične i prekrasne ljubavne priče. Maria počinje raditi kao novi kontrolor kvalitete mesa u klaonici. Svoj posao shvaća ozbiljno i striktno se drži pravila, a njezin nešto stariji šef Endre također je tiha osoba. Polako se upoznavaju i prepoznavajući duhovnu sličnost, sami ostaju začuđeni kad shvate da noću čak sanjaju iste snove. Oprezno pokušavaju jedan san i ostvariti. Priču o dvije osobe koji otkrivaju carstvo emocija i tjelesne požude, isprva individulano, a zatim i zajedno, nježno je ispričala redateljica Ildikó Enyedi i to suptilnim humorom. Film o strahu koji blokira da se ljudi otvaraju drugima te koliko je to stimulirajuće kada se to konačno i napravi.

Glavne uloge tumače Alexandra Borbély, Géza Morcsányi, Réka Tenki.

Redatelj filma je Ildikó Enyedi.

Kategorije: Hrvaška

Stručno-znanstveni skup ‘Ratna bolnica Vukovar 1991. – dr. Juraj Njavro’

Pet, 17/11/2017 - 14:40

U vukovarskoj bolnici u petak je počeo znanstveno- stručni simpozij “Ratna bolnica Vukovar 1991.- dr. Juraj Njavro”, u organizaciji Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. – županijski ogranak Vukovar te vukovarske Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana.

Ratna i sadašnja ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac podsjetila je kako je bolnica najteže dane tijekom agresije u Domovinskom ratu proživljavala od kolovoza 1991. godine, kada je bila sustavno napadana topničkim projektilima.

Napomenula je i kako je 18. studenoga 1991. godine, nakon sloma obrane grada, potpisan sporazum o neutralizaciji bolnice i evakuaciji ranjenika, ali ga bivša JNA nije poštovala.

Nakon pada Vukovara tog 18. studenoga pripadnici srpskih paravojnih postrojbi i JNA iz bolnice su odveli najmanje 266 ranjenika, hrvatskih branitelja, civila i medicinskog osoblja, među kojima je 20. studenoga na Ovčari ubijeno njih 200 te pokopano u masovnu grobnicu, a sudbina ostalih još nije poznata.

Prema podacima iz bolnice, tijekom agresije na Vukovar zbrinuto je 3.474 ranjenika i obavljeno oko 2.500 operacija. Najmlađi ranjenik imao je šest i pol mjeseci, a najstariji 88 godina.

Tijekom trajanja skupa, koji završava u večernjim satima, bit će održano niz stručnih predavanja vezanih za opće i specijalističke liječničke djelatnosti u vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Bit će predstavljena i knjiga “Vukovarska bolnica svjetionik u povijesnim olujama hrvatskog istoka” povjesničara Ive Lučića, koju su izdali Hrvatska liječnička komora i Hrvatski institut za povijest.

Kategorije: Hrvaška

Ratni veterani u Zimbabveu kažu da je za Mugabea igra završena

Pet, 17/11/2017 - 14:33

Šef nekadašnjih boraca u ratu za nezavisnost Zimbabvea zatražio je u petak od predsjednika Roberta Mugabea da napusti vlast i pozvao stanovništvo da prosvjeduje u subotu u Harareu pružajući podršku vojsci koja je preuzela kontrolu nad zemljom.

“Upućujemo odlučno upozorenje Mugabeu i njegovoj supruzi Grace: igra je gotova”, kazao je vrlo utjecajni Christopher Mutsvangwa na konferenciji za tisak u glavnom gradu Harareu.

“Generali su obavili fantastičan posao, gotovo je, igra je završena”, rekao je Mutsvangwa, “mora podnijeti ostavku prema uvjetima koje su odredili momci u odorama”.

“Želimo vratiti ponos, sutra je trenutak za to, možemo završiti posao koji je vojska započela”, dodao je on pozivajući stanovništvo da masovno siđe na ulice glavnog grada u subotu.

Tradicionalni stupovi režima uz vojsku, nekadašnji borci nedavno su se suprotstavili 93-godišnjem Robertu Mugabeu koji je već 37 godina na vlasti i njegovoj supruzi Grace (52), koja nije skrivala želju da ga naslijedi.

Vojska je preuzela kontrolu nad Harareom u noći s utorka na srijedu.

Kategorije: Hrvaška

Zagrebačka policija objavila fotografije razbojnika i moli građane za pomoć

Pet, 17/11/2017 - 14:27

Zagrebačka policija objavila je fotografije muškarca kojeg traži zbog razbojničke krađe na Čulinečkoj cesti te moli građane da je obavijeste ako imaju podatke o traženom muškarcu.

Nepoznatog muškarca terete da je 11. srpnja, oko 19,50 sati počinio razbojničku krađu u trgovini na Čulinečkoj cesti, a najvjerojatnije se radi o istom počinitelju koji je 14. srpnja, oko 11,30 sati, počinio razbojništvo u trgovini u ulici Vranovina, i dan kasnije drsku krađu u trgovini u Ulici Gjalskog.

Riječ je o muškarcu starosti 25 do 30 godina, visine oko 185-190 centimetara, srednje tjelesne građe, kraće smeđe kose, neobrijan nekoliko dana, koji je u vrijeme razbojničke krađe bio odjeven u tamnu majicu kratkih rukava s motivom američke zastave te vidljivom tetovažom na lijevoj nadlaktici, sive traper hlače, obuven u crne tenisice, a na glavi je nosio tamnu šilt kapu.

U vrijeme počinjenja drske krađe bio je odjeven u tamniju majicu s kapuljačom, dok je u vrijeme razbojništva nosio bijelu majicu kratkih rukava, plave traperice i crne tenisice, na a glavi je imao plavu šilt kapu.

Policija moli građane koji imaju podatke o nepoznatom muškarcu da je o tome obavijeste u najbližoj policijskoj postaju ili joj se jave na telefon 192, odnosno e-mail zagrebacka@policija.hr.

Kategorije: Hrvaška

BUTKOVIĆ ‘Iz cestarskih tvrtki do kraja 2020. odlazi 1.000 ljudi’

Pet, 17/11/2017 - 14:14

Ministri Zdravko Marić i Oleg Butković održali su konferenciju za medije u Banskim dvorima, a tema je bila refinanciranje duga u cestarskom sektoru.

13:28 Novinari su ministra Marića pitali kada je stigla ponuda da bude ministar je li razgovarao s Ivicom Todorićem.

“Naravno da sam razgovarao, tada sam bio zaposlenik Agrokora. Nema pretjerane tajnovitosti. Znate da je tada bio selekcijski proces, razgovori s mandatarom su bili obavljeni, kada je odlučio da budem ministar financija sve je bilo u okviru profesionalnog odnosa”, rekao je Marić.

Rekao je da još nije poslušao sjednicu istražnog povjerenstva za Agrokor na kojoj se spominjalo i njegovo ime. Rekao je da on uvijek radi profesionalno i odgovorno. Tako je, kaže, radio i kao državni tajnik i u Agrokoru i sada kao ministar.

“Moram prvo čuti precizno o kakvom se sastanku radi. Znate da se Ministarstvo financija u monetarna pitanja ne petlja”, rekao je Marić.

13:27 “Mislim da su riječi generala Gotovine (da se moramo okrenuti budućnosti) ispravne i dobro usmjerene. Mislim da smo se svim transakcijama proteklih mjeseci okrenuli budućosti”, rekao je Marić.

13:24 Ministar Marić rekao je da je Svjetska banka naš partner koji sudjeluje u samom projektu od samog početka.

“Znate da smo dobili odobrenje za korištenje jamstva Svjetske banke. Svako moje putovanje proteklih tjedana u bilo koje od svjetskih središta jasno su pokazali da bi u ovom trenutku bilo najisplativije ići s čistim izdanjem kakvo smo do sada činili”, rekao je Marić. Dodao je da jamstvo nismo sada koristili, ali da smo sa Svjetskom bankom i dalje partneri.

13:19Što će biti s ljudima koji odlaze (do kraja 2020. godine tisuću ljudi)? “Dogovorom uprave i socijalnih partnera, znači sindikata, ove godine dobrovoljno odlazi 200 i nešto ljudi. Ne treba to gledati kao pojavu masovnog optuštanja ljudi. Ima tu i prirodnog odljeva, ima zaista ljudi koji žele otići, prvo smo dali prednost takvim dogovorima koji su već ove godine postignuti. Nije tu ništa što zabrinjavajuće, neće izazvati socijalne nemire”, rekao je Butković.

Koje modele naplate razmaraju? “Budućnost je sigurno beskontaktni sustav naplate. Studija bi trebala dati odgovore koji je najbolji model. Pričekajmo da studija kaže svoje pa ćemo po preporuci konzultanata sustav primijeniti”, kaže Butković.

Što konkretno znači smanjene troškova održavanja? “Što se tiče sigurnosnog dijela građani ne trebaju biti zabrinuti. Oko postupaka javne nabave i stvari koje se događaju u sustavu ima puno prostora za dodatne uštede. Ali nikakvo smanjivanje razine sigurnosti nećemo dovoditi u pitanje”, rekao je Butković.

13:16 “Vlada je donijela pismo sektorske politike i sve mjere bi trebale biti završene do 2020. odnosno 2021. godine. Oko 1000 ljudi bi trebalo otići do kraja 2020. godine. Tu je riječ i o novom sustavu naplate. Nastavljamo i sa smanjivanjem troškova održavanja. Važan segment je i planiranje budućih investicija u cestarskom sektoru. Orijentiramo se prema EU fondova”, rekao je Oleg Butković. Rekao je da u ovom trenutku nema sumiran iznos koliko se uštedjelo.

13:14  “Sastavni dio cjelokupne reforme je financijsko restruktiriranje. O njemu se nešto do sada govorilo. U ovom financijskom dijelu govorimo o 5,1 milijardu eura ukupnog duga.

Moram reći, mislim da smo jako dobro pripremili cijeli postupak. RH je jučer izdala obvezice u iznosu 1,275 milijardi eura s dospijećem 2030. godine i to je najdulja ročnost otkada izdajemo na međunarodnim tržištima.

Izuzetno važno za spomenuti je da je ova transkacija iz perspektive javnog duga neutralna. Kompletni iznos obveznica će se iskoristiti za otplate postojećih kredita te onog dijela koji je sam po sebi u dospijeću.

Ovom obveznicom isplaćujemo jedan dio duga.

Sjećate se pred početak ove godine uz sam proračun za 2017. bilo je jako puno pitanja o tome kakva su naša predviđanja iz perspektive ukupnih dopsijeća. Govorili smo o iznosima preko 35 milijardi kuna. Dva domaća izdanja obveznica, jedno međunarodno, drugo međuanrodno… samo kada uzmemo jednu međunaordnu, dvije domaće i zadnje izdanje RH je ove godine u razlici na kamatama ostvarila uštede od preko 600 milijuna kuna”, rekao je Zdravko Marić.

13:06 “U ovoj 2017. godini smo donijeli čitav niz mjera, od spajanja tvrtki do povećanja sezonskog cestaine. Činjenica je da do kraja godine 200 ljudi odlazi iz sustava, i da se već u ovoj godini smanjuju troškovi održavanja. Moram zahvaliti svima koji su radili na projektu koji smo radili u suradnji sa Svjetskom bankom i Ministarstvo. Odustali smo od monetizacije, odredili smo se za financijsko restrukturiranje. Smatramo da je to održaviv projket i da su autoceste naš velik potencijal”, rekao je Oleg Butković.

“U narednom razdoblju nastaljamo s reformama unutar cestarskog sustava. Nastavljamo sa smanjivanjem troškova održavanja. Pred ugovaranjem smo studije budućeg sustava naplate cestarine. Krajem 2018. znat ćemo koji sustav naplate primijeniti na našim autocestama”, rekao je.

Ministar financija Zdravko Marić i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u petak u 13:00 sati održat će u Banskim dvorima konferenciju za medije o refinanciranju duga u cestarskom sektoru, najavljeno je iz Vlade.

 

Kategorije: Hrvaška

Zgrada Hrvatskog sabora u ljubičastom za prijevremeno rođenu djecu

Pet, 17/11/2017 - 14:14

U povodu Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju pročelje zgrade Hrvatskog sabora bit će osvijetljeno ljubičastom bojom, kako bi se pomoglo u nastojanju senzibiliziranja i osvještavanja javnosti da se svake godine u svijetu prijevremeno rodi oko 15 milijuna djece, tj. da svako deseto novorođeno dijete pripada u tu skupinu, priopćeno je u petak.

Međunarodni dan svjesnosti o prijevremeno rođenoj djeci obilježava se širom svijeta, a u Hrvatskoj tu inicijativu već osam godina provodi Klub roditelja nedonoščadi “Palčići”.

Podizanje svijesti o izazovima djece rođene prije 37. tjedna trudnoće, poboljšanje uvjeta skrbi o prijevremeno rođenoj i bolesnoj novorođenčadi, te važnost rane intervencije u središtu je pozornosti svih aktivnosti koje se provode u okviru te manifestacije.

Simbol globalnog obilježavanja tog dana postala je ljubičasta rasvjeta jer ta boja u vizualnom identitetu predstavlja osjetljivost i iznimnost.

Pročelje zgrade Hrvatskog sabora bit će osvijetljeno u petak od 17 do 22 sata. U više hrvatskih gradova bit će organizirano okupljanje roditelja s djecom i puštanje ljubičastih balona, a ljubičastim će sjajem biti obasjane institucije i građevine diljem Hrvatske i svijeta.

Kategorije: Hrvaška

Šeks će svjedočiti pred povjerenstvom za Agrokor

Pet, 17/11/2017 - 14:05

Cjelodnevna sjednica saborskog povjerenstva za Agrokor u četvrtak predvečer završila je raspravom o sljedećim svjedocima koje treba pozvati, nakon čega je vladajuća većina odbila pozvati Tomislava Karamarka i Milana Kujundžića, za koje je bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski ustvrdio kako da su ga zajedno s Ivicom Todorićem nagovarali da se politički angažira.

Nije prihvaćen prijedlog ni da se pozove potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, izvanredni upravitelj Agrokora Ante Ramljak, ali će zato kao bivšeg državnog odvjetnika i potpredsjednika Vlade za unutarnju politiku povjerenstvo pozvati na svjedočenje Vladimira Šeksa. Riječ je o svojevrsnom preokretu jer je vladajuća većina prije dva tjedna odbila pozivanje Šeksa.

Uz svjedoke koji su do sada pozivani ali nisu došli, pred povjerenstvom će se, na prijedlog Stjepana Čuraja (HNS), naći svi državni odvjetnici do 2000. godine: Željko Olujić, Vladimir Šeks, Stjepan Herceg, Marijan Hranjski i Berislav Živković.

Prihvaćen je i prijedlog Milijana Brkića (HDZ) da se pozove bivši premijer Nikica Valentić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Mladen Vedriš, ministar gospodarstva Goranko Fižulić te svi ministri poljoprivrede od 1990. godine naovamo, s obzirom na saznanja, kazao je, da su predlagali i potpisivali državna jamstva.

Nikola Grmoja (Most) ustvrdio je da se na svjedočenju Željka Rohatinskog “dogodio trenutak koji je dao smisao povjerenstvu” pa je predložio dolazak bivšeg državnog tajnika u Ministarstvu financija Zdravka Marića, bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka i aktualnog ministra zdravstva Milana Kujundžića, kako bi se razjasnile njihove oprečne tvrdnje u medijima. Vladajući su te svjedoke odbili.

Nisu prihvatili ni prijedlog Gordana Marasa (SDP) da se pozove ministrica financija Martina Dalić, koja je na toj dužnosti bila prije Slavka Linića koji je već pozvan, kao ni Antu Ramljaka, kojega je predložio jer je povjerenstvo dobilo opsežnu dokumentaciju do 2017. godine, a kako je na dijelu dokumenata i njegov potpis htio je, kazao je, razjasniti neke nejasne stvari.

Kategorije: Hrvaška

Helenca Pirnat Dragičević nova pravobraniteljica za djecu

Pet, 17/11/2017 - 14:00

Helenca Pirnat Dragičević nova je pravobraniteljica za djecu, odlučili su u petak zastupnici u Hrvatskom saboru tajnim glasovanjem.

Od 86 zastupnika koliko ih je pristupilo glasovanju, za Helenu Pirnat Dragičević glasovalo je njih 83, tri su listića bila nevažeća, dok njezina “protukandidatkinja” Tatjana Holjevac nije dobila niti jedan glas.

Pravnica Pirnat Dragičević zaposlena je u Državnom odvjetništvu kao viša državnoodvjetnička savjetnica. Do 2016. godine bila je članica Vijeća za djecu i sudjelovala u izradi Nacionalne strategije za prava djece do 2020. godine.

Nova pravobraniteljica izabrana je temeljem novog zakona koji je donijet ljetos, nakon što je prethodni zakon Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom, a ne većinom svih saborskih zastupnika. Oporba je prozivala vlast da ga donosi samo da bi smijenila dosadašnju pravobraniteljicu Ivanu Milas Klarić, koja je na tu dužnost izabrana u mandatu lijeve vlade, prije nešto više od tri godine.

Klub SDP-a nije sudjelovao u izboru nove pravobraniteljice.

“Time iskazujemo otpor prema načinu na koji je bivšoj pravobraniteljici posebnim zakonom, koji je donešen zbog nje, prekinut mandat u pola mandata”, rekla je SDP-ova Sabina Glasovac nakon stanke, koju je uoči glasovanja zatražio u Saboru njezin stranački klub.

SDP, kaže, nema ništa osobno protiv kandidata, ali imaju “protiv atmosfere straha i političkog pritiska u kome će nova pravobraniteljica raditi”.

Glasovac je napomenula kako novoj pravobraniteljici ipak unaprijed čestitaju te joj poručuju da “ne pristane na pritiske, ne pristane raditi u atmosferi straha… “, nego da se vodi time da je njezina funkcija “neovisna i da joj je jedini zadatak skrbiti od pravima i unaprjeđivanju prava djece”.

Pravobraniteljicu, na prijedlog hrvatske Vlade, imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na osam godina.

Kategorije: Hrvaška

Iz Bandićevih fondova pola kase Dinama

Pet, 17/11/2017 - 13:58

Objavljeno u Nacionalu br. 627, 2007-11-19

GRAD ZAGREB nogometnom klubu Dinamo godišnje iz raznih fondova daje 39,6 milijuna kuna a pola od toga Dinamo dobiva za održavanje stadiona

Zdravko Mamić, stvarni šef Dinama, žalio se u medijima da nitko ne razmišlja koliko Dinamo plaća održavanje stadiona

Istraživanjem koliko točno novca Grad Zagreb daje godišnje nogometnom klubu Dinamo došli smo do nevjerojatnog podatka. Kao što je nedavno objavljeno, grad Zagreb daje Dinamu 39,6 milijuna kuna godišnje ali ono što do sada nije bilo poznato jest da od tog iznosa najviše, gotovo 19 milijuna kuna, Dinamo dobiva za održavanje stadiona Maksimir čiji je vlasnik Grad Zagreb. Taj novac, službeno, ne spada u izdatke kojim grad pomaže odnosno sponzorira Dinamo niti Mamić taj novac službeno ne uvrštava u proračun Dinama.

Pitanje je zašto Grad Zagreb, kao vlasnik stadiona Maksimir, daje udruzi građana Dinamo novac za brigu nad stadionom umjesto da se sami brinu za njega? Manipulacije novcem koji se daje za održavanje stadiona vrlo su moguće. “Ukoliko će se određeni ljudi u Dinamu baviti politikom a ne sportom onda treba preispitati financiranje tog kluba. To vam kažem i kao dogradonačelnik Zagreba i kao predsjednik Turističke zajednice grada Zagreba”, rekao nam je prošlog tjedna Ivo Jelušić koji zbog svojih funkcija i te kako dobro zna na koji način Grad Zagreb financira Dinamo. Sve do prošlog tjedna baratalo se iznosima između 35 i 40 milijuna kuna koji dolazi iz gradskog proračuna da bi nam čelni gradski ljudi, nakon objavljenog novinskog oglasa u kojem igrači i uprava Dinama zahvaljuju premijeru Ivi Sanaderu i pozivaju na davanje izbornog glasa HDZ-u, pristali objasniti način financiranja Dinama. Iz toga se vidi da je Grad Zagreb ove godine dao Dinamu približno 40 milijuna kuna. Prema onome što su nam rekli Ivo Jelušić i Slobodan Ljubičić, predsjednik Zagrebačkog holdinga, grad će preispitati financiranje Dinama, “naročito ako se utvrdi da je novac išao na objavljivanje oglasa jer je takav potez nečuven u demokratskom svijetu”, rekao nam je Jelušić.

Preispitujući financijske stavke došli smo do zanimljive informacije a to je da Dinamo najviše novca dobiva za održavanje stadiona. Ove godine, grad je već uplatio 17.361.664 kune a do kraja će godine uplatiti još 1.578.336 kuna što je ukupno 18.940.000 kuna odnosno blizu 2,6 milijuna eura. Taj se iznos uplaćuje mjesečno, svakog mjeseca iz proračuna na proračun Dinama sjedne blizu 1,6 milijuna kuna. Dinamo pravda potrošeni novac tako što mjesečno poglavarstvu ispostavlja račune kojima dokazuje na što je potrošio novac. Što je još zanimljivije, Zdravko Mamić, izvršni dopredsjednik Dinama i njegov stvarni šef, u brojnim je intervjuima govorio kako nitko ne razmišlja o tome kako Dinamo plaća “brigu nad stadionom”, što je za Dinamo veliki izdatak. Sada smo saznali i kako plaća, novcem zagrebačkih poreznih obveznika. Međutim, makinacije su moguće, dovoljno je “zamračiti” pola milijuna od 2,6 milijuna eura pa da na taj način Mamić uštedi na godišnjim plaćama za pet svojih najboljih igrača. Kako smo saznali u poglavarstvu, grad plaća i održavanje ostalih sportskih objekata poput Doma sportova i Cibone ali za te objekte grad daje barem trećinu manje novca no što daje Maksimiru.

ZAGREBAČKI HOLDING na čelu sa Slobodanom Ljubičićem Dinamu plaća 7,5 milijuna kuna godišnje za reklamiranje svojih tvrtki poput Gradske plinare i Zagrebačkog velesajma

Drugi najizdašniji financijer Dinama je Zagrebački holding. Zagrebački holding u srpnju prošle godine potpisao je četverogodišnji ugovor s Dinamom po kojem mu, za ustupanje marketinškog prostora, Zagrebački holding godišnje plaća 7,5 milijuna kuna. “Kada je potpisan, govor je bio objavljen na internet stranicama Zagrebačkog holdinga tijekom sljedećih nekoliko mjeseci jer oko njega nema nikakve tajne”, rekao je Slobodan Ljubičić, predsjednik uprave Holdinga. Iako je potpisan na četiri godine, taj se ugovor svakog srpnja mora obnoviti aneksom a na isti se način može i raskinuti. S tih 7,5 milijuna godišnje Holding plaća prostor za reklame što se vidi na konferencijama za novinare gdje se logo i ime Holdinga nalaze na panou s ostalim oglašivačima pa do istočne tribine stadiona Maksimir gdje se na četiri panoa reklamiraju Robni terminali, Zagrebački velesajam, Gradska plinara, odreda podružnice Holdinga, te sam Holding. Uz to, zakupljeni prostor za reklamu, objasnio nam je Ljubičić, Holding može dalje prodavati odnosno davati u podnajam.

“Iako se taj ugovor problematizira ja ću ga uvijek braniti. Nitko ne pita državne tvrtke kao što su HEP i INA zašto se oglašavaju kroz Dinamo, ali svi nas pitaju”, rekao nam je Ljubičić kojeg je Bandić postavio na čelo Holdinga upravo zato jer je vrlo vješt s novcem. Po njemu nije upitno zbog čega se, recimo, Gradska plinara, oglašava na utakmicama Dinama. “Uskoro će doći do tržišne utakmice s konkurencijom i Gradska se plinara mora reklamirati. Trenutačni konkurent u opskrbljivanju toplinskom energijom je tvrtka HEP Toplinarstvo. Gradska plinara želi privući što veći broj potrošača kao i HEP Toplinarstvo, mi želimo da se isporuka plina poveća, od toga zarađujemo”, tvrdi Ljubičić i dodaje kako je sličan slučaj i s tvrtkom Robni terminali koji prodaju svoje kapacitete kao i Zagrebački velesajam koji mora privući što više posjetitelja i poslovnih partnera.

Ljubičić priznaje da je ugovor s Dinamom potpisan i zato što “mi podržavamo Dinamo” ali se uopće ne slaže s potezom Dinamova vodstva oko objavljivanja oglasa podrške HDZ-u i kaže da je ironija u tome što će takav oglas zapravo naštetiti upravo HDZ-u. Ujedno, Ljubičića smo pitali zašto Društvo za upravljanje gradskim objektima Zagreb koje je dio Holdinga ne upravlja i stadionom Maksimir ali nam je on objasnio kako stadion Maksimir nikada nije bio dio tog društva, ni prije postojanja Holdinga, pa ni nakon što je Holding utemeljen, već je pod direktnom ingerencijom Grada Zagreba. Na trećem mjestu top liste iznosa koje Dinamo dobiva od Grada je 6.484.799,30 kuna koje odobrava Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport čiji je pročelnik Duško Ljuština, ujedno član izvršnog odbora Dinama. Taj je novac isplaćen prema kriterijima koje je poglavarstvo usvojilo za potporu vrhunskom sportu i iako mediji godinama tvrde da Dinamo ne može po tom kriteriju dobivati više novca od rukometnog kluba Zagreb, jednog od najboljih europskih rukometnih klubova, ili Cibone koja je godinama jedna od 16 najboljih europskih košarkaških klubova, taj se način financiranja ne mijenja i Dinamo se i dalje tretira vrhunskim sportskim klubom iako je tek ove godine ušao u drugu fazu Kupa UEFA.

Dinamo dobiva novac i od Zagrebačkog športskog saveza što je, zapravo, novac iz gradskog proračuna jer Grad Zagreb financira savez koji dalje financira klubove. Dakle, na prijedlog Zagrebačkog sportskog saveza koji je gradsko poglavarstvo usvojilo, Dinamo je ove godine dobio 3.031.738,08 kuna a do kraja godine će mu biti isplaćeno još 176.476,34 kuna što je ukupno 3.208.214,43 kuna. Taj se novac, službeno, troši na honorarni stručni rad, troškove domaćih natjecanja, školu nogometa i međunarodna natjecanja. Najveći dio, 2,3 milijuna kuna, otpada na troškove međunarodnih natjecanja. Velimir Bašić, tajnik saveza, rekao nam je da se ne želi osvrtati na nedavno objavljen podatak da Zagrebački sportski savez daje Dinamu 16 milijuna kuna. “Naš način raspodjele novca usvaja Gradska skupština i Gradsko poglavarstvo, sve je objašnjeno do posljednje kune i mi smatramo takav način raspodjele novaca najboljim”, tvrdi Bašić.

Posljednja stavka kojom Grad Zagreb financira Dinamo je marketinški ugovor Turističke zajednice grada Zagreba i Dinama. On je potpisan prošle godine, kao i u slučaju Holdinga, na četiri godine i kao u slučaju Holdinga, obnavlja se svake godine. Ugovor za 2006. godinu potpisao je tadašnji predsjednik Turističke zajednice Vladimir Velnić, dugogodišnji Bandićev prijatelj i suradnik. Tada je u prvoj godini ugovora Dinamo od Turističke zajednice dobivao šest milijuna kuna da bi ove godine, kada je predsjednik postao Ivo Jelušić, ujedno i dogradonačelnik Zagreba, ugovor u drugoj godini smanjen na 3,5 milijuna kuna. “Ugovor je potpisan jer se na taj način Turistička zajednica i Grad Zagreb preko Dinama reklamiraju u inozemstvu”, rekao nam je Jelušić. Kada smo ga pitali zašto je ugovor potpisan prošle godine kada Dinamo nije igrao u međunarodnim natjecanjima, ni u Ligi prvaka ni u Kupu UEFA, pa nije bilo inozemnog reklamiranja, odgovorio nam je “ne bih govorio što je prije bilo, ja bih o ovome što je sada”. On smatra kako svi zagrebački klubovi koji postižu međunarodne rezultate trebaju biti podržani od Turističke zajednice jer tako promoviraju Zagreb, a u slučaju Dinama Turistička zajednica se reklamirala kroz slogan “ZG u srcu” te isticanjem imena na istočnoj tribini. Međutim, za Jelušića je, otkad je objavljen oglas podrške HDZ-u, upitno kako se novac troši i zato je nastavak financiranja Dinama upitan. Zbrajanjem svih ovih stavki, uključujući i novac za održavanje stadiona, dolazi se do 39.633.014 kuna koje je grad Zagreb iz različitih izvora uplatio na račun Dinama. To je ujedno pola godišnjeg proračuna Dinama, tako da je jasno da Zagrepčani, porezni obveznici, održavaju na životu Zdravka Mamića i njegov klub. Iz ovih je brojeva jasno zašto Zdravko Mamić ne želi da se klub privatizira jer bi tada izgubio gotovo 40 milijuna kuna koje mu Grad Zagreb daje.

UPITAN NASTAVAK FINANCIRANJA

Najbliži suradnici zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića ne vide ništa sporno u činjenici da Grad Zagreb finacira pola godišnjeg budžeta jednog nogometnog kluba koji je registriran kao udruga građana. Nije im sporna ni činjenica da se velik dio novca iz gradskog proračuna i gradskih tvrtki u NK Dinamo slijeva putem nelogičnih transakcija, kao što je oglašavanje gradskih komunalnih tvrtki koje nemaju konkurencije na tržištu. U tu kategoriju spada prošle godine potpisan ugovor prema kojem je Turistička zajednica grada Zagreba Dinamu dužna uplaćivati 3,5 milijuna kuna za inozemnu promociju grada. Podsjetimo, prošle godine Dinamo se nije kvalificirao ni u jedno europsko nogometno natjecanje. Međutim, dogradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice grada Zagreba Ivo Jelušić kaže da je nastavak ovako izdašnog financiranja nogometnog kluba upitan zbog oglasa kojim je prošli tjedan u dnevnim novinama Zdravko Mamić u ime kluba i igrača dao podršku HDZ-u i Ivi Sanaderu i pozvao navijače da glasaju za tu stranku.

NOVAC MAMIĆU RUINA ZAGREBU

Grad Zagreb vlasnik je stadiona u Maksimiru i trebao bi se brinuti za njegovo održavanje putem svog Društva za upravljanje gradskim objektima

Umjesto da se sam brine za stadion čiji je vlasnik, Grad Zagreb za brigu nad tim objektom novac daje Zdravku Mamiću, odnosno Dinamu. Osim toga, unutar Zagrebačkog holdinga, tvrtke koja ujedinjuje sve firme u vlasništvu Grada Zagreba, posluje Društvo za upravljanje gradskim objektima koje bi se između ostalog trebalo brinuti i za stadion u gradskom vlasništvu. Međutim, gradski stadion nikada nije bio dio tog društva već je direktno pod ingerencijom Grada.

 

Kategorije: Hrvaška

MARAS ‘Svjedočenje Škegre pokazalo – gdje god zagrebeš, nađeš HDZ’

Pet, 17/11/2017 - 13:55

SDP-ov Gordan Maras komentirao je jučerašnje svjedočenje pred Povjerenstvom za Agrokor bivšeg guvernera Željka Rohatinskog i bivšeg savjetnika predsjednika Tuđmana za ekonomska pitanja Borislava Škegre.

“Za mene je jučerašnji dan bio najvažniji do sada, doznali smo najviše stvari oko Agrokora, oko stvaranja odnosa, kako je to funkcioniralo. Pokazalo se da je taktika HDZ-a, koji nastoji Povjerenstvo gurnuti daleko u povijest, a koju ja nazivam arheologijom HDZ-a, neuspješna. Svjedočenje je pokazalo – gdje god zagrebeš, nađeš HDZ’, kaže Maras.

Komentirao je i izjave Rohatinskog da su ga sada aktualni ministar zdravstva Milan Kujundžić, Tomislav Karamarko i Ivica Todorić nagovarali da se politički angažira.

“To govori puno, sjetite se kakav je bio Karamarkov politički put, najprije je bio Mesićev savjetnik, pa je izašao iz politike, pa se vratio 2011., vjerojatno opet na nagovor Mesića, a onda se vratio u HDZ”, rekao je Maras.

“Nije slučajno ni da je 2012. postao predsjednik HDZ-a”, dodao je.

“Mogu garantirati da kad netko postane predsjednik SDP-a da je to isključivo volja i zasluga članova SDP-a, a očito je da u HDZ-u interesni krugovi postavljaju predsjednika, jučer Karamaka, a sutra nekog drugog. Mislite da je Dalić slučajno izabrana za ministricu gospodarstva i potpredsjednicu Vlade, a uopće nije bila u HDZ-u? Tko je nju gurao?”, pita Maras.

Na novinarsku konstataciju da ju je u Vladu izabrao premijer, Maras je dogovorio.

“Zar nakon jučerašnjih iskaza ne vidite da postoji neki interesni krug s kojim se sastaje po zagrebačkim kafićima. Čuli ste jučer Škegru da s njom održava sastanke. Po vama je i Ramljak izabran slučajno?”

Maras je zaključio i da je svjedočenje Rohatinskog pred Povjerenstvom išlo u prilog tezi da je ministar financija Zdravko Marić, s obzirom na funkciju koju je ranije obnašao u Agrokoru, morao znati što se tamo događa.

“Ne može biti u Agrokoru na takvom mjestu, a da ništa nije znao”, kazao je.

Kategorije: Hrvaška

Danijela Dvornik zabranila emitiranje filma o ‘kralju funka’

Pet, 17/11/2017 - 13:53
Ne samo što je film ‘Manijak’ autora Danijela Tipure, o liku i djelu glazbenika Dina Dvornika, zbog lošeg scenarija i koncepta treći put dobio odbijenicu HAVC-a za financiranje, zbog istog je razloga Dinova udovica zaustavila film

Već gotovo četiri godine redatelj glazbenih videospotova Danijel Tipura radi na dokumentarnom filmu o hrvatskom kralju funka Dinu Dvorniku, a kako stvari stoje, još uvijek se ne nazire kraj. Ovih dana je film “Manijak” i treći put dobio odbijenicu HAVC-a. Nacional je o sudbini filma razgovarao s autorom koji je unatoč svemu optimističan, kao i s Dinovom udovicom Danijelom Dvornik te dvojicom njegovih bliskih suradnika.

Brođanin Danijel Tipura dobro je poznat na hrvatskoj glazbenoj sceni jer je surađivao s brojnim glazbenicima (General Woo, Franka Batelić, Colonia, Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević, Ante Cash, Jacques Houdek… ) režirajući videospotove i reklame za neke hrvatske kompanije. Radio je na dokumentarnom filmu “Hip hop priča iz Hrvatske”, pokrenuo svoj portal TipiTV, a osim briga oko završavanja dokumentarca o Dinu Dvorniku, trenutno radi i na dokumentarcu o povratku grupe Tram 11 na scenu. U projekt snimanja dokumentarnog filma o Dinu Dvorniku Tipura je ušao spontano i slučajno, iz jednostavnog razloga – zaljubio se u lik i djelo Dina Dvornika. “Odlučio sam snimiti dokumentarni film o Dinu jer sam još u svojoj mladosti potpuno poludio za njegovim likom i djelom. Sve mi je bilo nerealno i to do te mjere da su mi priče svjetskih zvijezda bile ‘kamilica’ naspram Dinove. U jednom trenutku došao sam do zaključka da je zapravo nevjerojatno što još nitko nije snimio film o njemu. Radeći na spotu za njegovu pjesmu ‘Idem ća ka i moj ćaća’, upoznao sam Ellu Dvornik koju sam danima ‘davio’ da mi priča o svom ocu. Te sam priče prepričavao prijateljima koji su sa mnom htjeli i tražili još i još… Ništa zapravo nisam planirao”, prisjetio se Tipura za Nacional. Zbog svega toga zaključio je da je najbolje da snimi film o Dinu kakvim ga on sam doživljava. “Film je poput skulpture Dina Dvornika koja je nedavno postavljena u Tematskom parku rock’n’rolla u Zagrebu. Meni je ta skulptura fantastična. Kipar ga je doživio kao energičnog i oštrog. Fascinirali su me njegova ustrajnost i vjerovanje u sebe kada ga još nitko na početku karijere nije shvaćao, kao i njegova hrabrost i sam uspjeh. Udarao je po svome dok nije cijelu Jugoslaviju digao na noge i potjerao na plesni podij”, pojasnio je Tipura te dodao da je htio snimiti film inspirativna karaktera, koji će prikazati Dinov pobjednički mentalitet. Međutim, rad na filmu traje već nešto više od tri i pol godine jer nije sve išlo po planu, kako je Tipura to zamislio i očekivao…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje
Kategorije: Hrvaška

Papa kritizira neravnopravnost u pristupu zdravstvenoj skrbi

Pet, 17/11/2017 - 13:52

Papa Franjo osudio je u četvrtak neravnopravnost u pristupu zdravstvenoj skrbi, posebice u bogatim zemljama, kazavši da vlade imaju dužnost osigurati opće dobro za sve svoje građane.

“Sve sofisticiranija i skuplja liječenja dostupna su sve manjim i privilegiranijim dijelovima stanovništva”, rekao je Papa, u govoru na konferenciji europskih članova Svjetskog medicinskog udruženja.

“To postavlja pitanja o održivosti pružene zdravstvene skrbi i onome što bi se moglo nazvati sustavnom tendencijom jačanja neravnopravnosti u zdravstvenoj skrbi”, rekao je.

Ta tendencija, kazao je Papa, očita je kada se uspoređuju zdravstveni sustavi između zemalja i kontinenata, ali i u bogatijim zemljama gdje “postoji rizik da pristup zdravstvenoj skrbi više ovisi o financijskim resursima pojedinca nego njegovim stvarnim potrebama za liječenjem.”

Papa nije, međutim, izravno spomenuo nijednu zemlju.

Zdravstvo je velik problem u SAD-u, čiji je predsjednik Donald Trump obećao da će ukinuti Zakon o dostupnoj zdravstvenoj skrbi, koji je uveo njegov prethodnik Barack Obama u želji da omogući i siromašnijim kućanstvima da imaju zdravstveno osiguranje.

Papa je naglasio da zakoni o zdravstvenom osiguranju trebaju “široku viziju i obuhvatan pogled na ono što najučinkovitije promiče opće dobro u svakoj konkretnoj situaciji.”

Kategorije: Hrvaška

GRMOJA ‘Šeks mi je prijetio’

Pet, 17/11/2017 - 13:51

Mostov Nikola Grmoja poručio je HDZ-u kako neće uspjeti zaustaviti istražno povjerenstvo za Agrokor, dok je HDZ-ovcu Vladimiru Šeksu koji mu je, tvrdi, sinoć prijetio preko jedne informativne emisije, poručio da ga se ne boji, na što je HDZ-ov Branko Bačić ponovio kako povjerenstvo ima podršku njegove stranke dok se ne potvrdi rješenje o otvaranju istrage.

“Mi cijelo vrijeme govorimo o povezanosti politike i gospodarstva, odnosno HDZ-a, SDP-a i Agrokora, a jako malo se govori o povezanosti medija. Jedan veliki dio medija sada ima novog gazdu. Novi gazda je Vladin povjerenik Ante Ramljak, odnosno Vlada RH. I ti mediji, jer imaju potraživanja prema Agrokoru, pisat će onako kako im kaže novi gazda, odnosno sve ovo što mi razotkrijemo ovdje na saborskom Istražnom povjerenstvu oni će nastojati obezvrijediti”, poručio je Grmoja nakon stanke u Saboru.

HDZ je, kaže, prvo nastojao obezvrijediti i ismijati saborsko istražno povjerenstvo, a sad se pokazalo da ono ima itekako smisao i svrhu jer iz dana u dan otkriva zanimljive informacije, pa se jučer, tvrdi, tako vidjelo da su dva HDZ-ova kandidata za predsjednika bili kandidati Ivice Todorića – Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić.

“Došli smo do činjenice da su najveće političke stranke u Hrvatskoj pod velikim utjecajem određenih interesnih skupina moćnih gospodarstvenika i tajkuna, koji im ne samo postavljaju ministre, dužnosnike, državne tajnike i pomoćnike, nego im postavljaju čelne ljude njihovih stranaka. I pitanje je tko sada stoji iza čelnih ljudi HDZ-a”, istaknuo je Grmoja.

Dodao je kako mu je Šeks, kojega smatra tvorcem aktualne koalicije HDZ-HNS, sinoć prijetio preko jedne informativne emisije da će osjetiti svu gorčinu.

“Gospodine Šeks, ja se ne bojim niti vas, niti onih koji su ovo napravili od Hrvatske, ne bojim se bilo kakve gorčine, a saborsko Istražno povjerenstvo nećete zaustaviti”, poručio je Grmoja.

HDZ-ov Branko Bačić uzvratio mu je kako će povjerenstvo za Agrokor raditi do trenutka dok se ne potvrdi rješenje o otvaranju istrage.

“Do tada će povjerenstvo raditi i ono ima punu podršku kluba HDZ-a da ispita sve okolnosti oko slučaja Agrokora”, poručio je.

Kategorije: Hrvaška

HDZ I SDP srušili burzu

Pet, 17/11/2017 - 13:45

Objavljeno u Nacionalu br. 627, 2007-11-19

ZAGREBAČKA BURZA nalazi se na pragu najveće krize u povijesti: u posljednja dva tjedna drastično je pala cijena najlikvidnijih dionica, čemu je glavni uzrok u predizbornu svrhu umjetno stvorena euforija oko Hrvatskog telekoma i SDP-ova najava poreza na kapitalnu dobit Premijer Sanader i Vlada agresivno su reklamirali inicijalnu javnu ponudu dionica T-HT-a i na burzu navukli stotine tisuća Hrvata, koji više neostvaruju zarade kako su to u HDZ-u očekivali pred izbore

Zagrebačka burza mogla bi se ovog tjedna naći na pragu naozbiljnije krize u posljednjih nekoliko godina i posve ugasiti euforiju stotina tisuća hrvatskih građana koji su nedavno počeli trgovati dionicama nakon povlaštene kupovine dionica T-HT-a. Vlada je tu fazu privatizacije T-HT-a tempirala kako bi uoči izbora mnogim biračima omogućila brzu i laku zaradu. Međutim, svega nekoliko tjedana nakon trijumfalnog početka trgovanja dionicom T-HT-a, ona je u prošli petak pala te nastavila gubiti na cijeni i u jednom trenutku pala na dotad najnižu cijenu trgovanja (335 kuna po dionici), što je neke novine navelo na zaključak da taj dan nazovu crnim petkom na Zagrebačkoj burzi. Do toga trenutka većina dionica u zadnjih je dva tjedna izgubila najmanje 15 posto vrijednosti, a neke i više.

Negativan trend nastavio se i u ponedjeljak. Većina dionica nastavila je gubiti na vrijednosti prosječno oko pet posto po dionici, ali bilo je i onih čija je cijena znatnije opala. Emil Tedeschi, čelni čovjek Atlantic grupe, čijom se dionicom na burzi u ponedjeljak počelo trgovati, takvim negativnim trendom doveden je u posebno neugodnu situaciju. U javnoj ponudi te su se dionice mogle kupovati po 935 kuna, a u prvim minutama trgovanja cijena je pala na 831 kunu po dionici, da bi kasnije tijekom dana ipak nešto porasla, ali još uvijek donosi gubitak investitorima.

LJUBO JURČIĆ, gospodarski strateg i premijerski kandidat SDP-a utjecao je na burzu najavom oporezivanja zarade od prodaje dionica

Pad cijena dionica T-HT-a nije bio jedini, jer su u posljednje vrijeme ozbiljnije počele gubiti na vrijednosti i dionice drugih hrvatskih tvrtki, među kojima i dionice Atlantske plovidbe, IGH, Leda, Dalekovoda, Jadroplova – koje se smatraju najatraktivnijima. Za takvo stanje na Zagrebačkoj burzi ima više mogućih razloga – divljanje cijena nafte na svjetskom tržištu, političke napetosti u nama susjednim zemljama, nerealne cijene dionica brojnih tvrtki koje nemaju pokriće u poslovnim rezultatima, ali velikim dijelom se oni vežu i za tekuću predizbornu kampanju, te bi kriza burze mogla negativno utjecati i na raspoloženje dijela birača.

U ovom trenutku neizvjesno je hoće li od burzovne krize više štete imati HDZ ili SDP, dvije najjače stranke, koje su svaka na svoj način utjecale na ozračje oko burze. HDZ-u bi burzovna kriza mogla štetiti, jer je htio profitirati na efektima privatizacije T-HT-a. Stotine tisuća hrvatskih građana preko noći su zaradile ulažući u kupnju dionica T-HT-a po privilegiranim uvjetima, odnosno po cijeni od 260 kuna za dionicu. Oni na toj dionici i dalje zarađuju, ali po svemu sudeći je puno njih povučeno pozitivnim burzovnim trendom i optimističnim predviđanjima da ta dionica vrijedi čak do 450 kuna, počelo ulagati u tu dionicu i kada je ona bila na cijeni koja je bila znatno viša no u prošli petak. Takvi ulagači odnedavna su u gubitku, a teško je procijeniti koliko je onih koji su nakon toga počeli ulagati i u druge dionice vjerujući da će se, analogno primjeru T-HT-a, tako na brzinu lijepo obogatiti. Procjenjuje se da je većina tih novopečenih burzovnih “eksperata” danas u nezavidnoj situaciji, što bi moglo utjecati i na njihovo raspoloženje na izborima.

IVICA MUDRINIĆ, predsjednik uprave T-HT-a čija je dionica dosegnula najnižu cijenu otkad kotira na burzi; umjesto najavljenih 400 kuna, ta dionica danas vrijedi oko 330 kuna

S druge strane, dio razloga za pad cijena dionica na burzi neki vide i u najavama SDP-a da će, pobijedi li na izborima, uvesti porez na kapitalnu dobit. Danas još nije precizno poznato kako bi taj zakon trebao izgledati, niti koliko bi proteklo do početka njegove primjene. Zato su neki ulagači postali rezervirani, a većina čeka rasplet izbora pa će tek onda odlučiti u što i koliko ulagati. U kombinaciji s ostalim nepovoljnim faktorima i ovaj je pridonio padu burzovnih vrijednosti. Moguće je da će dio birača samo zbog toga na izborima honorirati HDZ. Predsjednik Stipe Mesić prošli je tjedan kritički govorio o politici Vlade na prošlotjednom skupu ekonomista u Opatiji. Mesić je tada rekao da svaki dan zaduženost Hrvatske prosječno raste 9 milijuna eura. Rekao je da analitičari MMF-a upozoravaju da takvo stanje nije dugoročno održivo, da aktualni potresi na svjetskom financijskom tržištu upozoravaju da bi mogla biti poremećena naša krhka ravnoteža zaduživanja, potrošnje i otplate dugova, te da će se, dođe li do toga, zatresti i sami temelji hrvatskog gospodarstva. Na realnost te opasnosti na istom skupu upozorio je i Željko Rohatinski, guverner HNB. Mnogi taj Mesićev govor smatraju posve utemeljenim, ali ga također doživljavaju kao predizbornu agitaciju u korist SDP-a. Moguće je da je i taj govor pospješio negativni trend na domaćoj burzi.

Darko Marinac, čelni čovjek Podravke i Ante Vlahović, predsjednik uprave i najveći pojedinačni dioničar Adris grupe

Dodatni negativni moment koji bi mogao dramatično porušiti burzovne indekse ne samo u Hrvatskoj, već i u svjetskim okvirima, dodatni je porast cijene nafte i nastavak pada vrijednosti američkog dolara. Cijena nafte u svijetu raste iz više razloga, ali prvenstveno zbog američkog rata za bliskoistočnu naftu, koji je počeo u Iraku 2003. Od konca 2002. cijena barela nafte porasla je gotovo 4 puta i danas je na pragu 100 dolara po barelu. Najnoviji porast cijena nafte pospješuju napetosti koje rastu u Afganistanu, Pakistanu, Iranu i Kurdistanu, te ratna agonija u Iraku, kojoj se kraj ne nazire. Predviđa se da bi cijena barela nafte mogla biti i znatno viša od 100 dolara izbije li građanski rat u Pakistanu, ili upadnu li turske snage na sjever Iraka napasti iračke Kurde, koji bi u Turskoj mogli blokirati naftovod kojim iz Azerbejdžana preko Turske preko luke Ceyhan na svjetsko tržište dnevno dolazi 700 tisuća tona nafte. Nepovoljno je djelovala i reakcija naftnog kartela OPEC, koji je nedavno iznio svoju stratešku procjenu da cijena nafte sve više ovisi o nizu nepredvidivih razarajućih ratnih i špekulativnih čimbenika.

Poznavatelji domaćih prilika dosad su se tješili tvrdnjama da domaća burza ne prati uvijek zbivanja u svijetu, te da funkcionira izdvojeno, a ponekad i nelogično. Dosad je to išlo u prilog investitorima, ali čini se da se i te okolnosti počinju mijenjati. Iskusni ulagači navode da je velik broj dionica hrvatskih tvrtki na zagrebačkoj burzi naprosto nerealno precijenjen, te da takva cijena ne odražava realne poslovne pokazatelje tih tvrtki, već je odraz raznih špekulacija. Prije nekoliko godina slična je situacija, primjerice, bila i na austrijskom tržištu. Tada je došlo do znatne burzovne korekcije, koja je mnogim ulagačima odnijela veliki novac. Trebalo je proći gotovo cijelo desetljeće da bi se cijene nekih dionica vratile na razinu prije velikog pada. Pesimisti strahuju da bi se nešto slično sada moglo početi događati i u Hrvatskoj. Međutim, nisu rijetki niti oni koji podsjećaju da na domaćem tržištu nema prevelike logike koja određuje kako će se kretati cijene dionica nekih tvrtki.

TOMISLAV DRAGIČEVIĆ dobrim poslovnim rezultatima u tri ovogodišnja kvartala nije mogao zaustaviti pad vrijednosti dionice Ine, koja je u prvoj polovici godine dosegnula vrijednost od 3400 kuna

Primjerice, na svjetskom tržištu nedavno je došlo do velikog porasta cijena prijevoza rasutih tereta, što u perspektivi najavljuje i puno veću zaradu tih tvrtki. Neki hrvatski brodari imaju kratkoročne ugovore o prijevozu, dolaze im i novi brodovi, ali to se još nije osjetilo na cijeni njihovih dionica. Štoviše, umjesto da im cijena raste, cijena dionica im uslijed trenutno negativnog trenda znatno pada. Negativan je trend i na burzama nama susjednih zemalja, čiji burzovni indeksi također padaju, ali je taj pad posljednjih dana nešto manji od deset posto, što je manji pad od hrvatskoga. Na hrvatsku burzu negativno bi mogle utjecati i političke napetosti u susjedstvu. Brojne su najave da bi Kosovo moglo proglasiti nezavisnost nakon 10. prosinca, kada je rok završetka srpsko-kosovskih pregovora, što se vode uz posredstvo njemačkog diplomata Wolfganga Ischingera, američkog diplomata Franka Wisnera i ruskog diplomata Aleksandra Bocana-Harčenka. S raznih se strana upozorava da bi se kosovska situacija mogla radikalizirati i izazvati nasilje. Srpska strana povremeno naznačava da bi u Srbiji moglo doći do zahtjeva da se vojno intervenira ako Kosovo proglasi nezavisnost, ali vjerojatnije je da bi nasilje mogla potaknuti albanska strana, što potvrđuju i neki nedavni incidenti u pograničnim dijelovima Makedonije. Kako bilo, ni to nije situacija koja je povoljna za prilike na burzama u regiji.

GORANKO FIŽULIĆ, predsjednik uprave Magme, jedne od malobrojnih privatnih kompanija koje su ove godine izašle na burzu putem inicijalne javne ponude

Sve je to izazvalo veliku nervozu investitora na hrvatskoj burzi. U takvim situacijama dolazi do povećane prodaje, što dovodi do pada cijena dionica. Da se radi o ozbiljnoj krizi otkriva i podatak da se cijene dionica Magme i Veterine približavaju cijenama po kojima su ih dioničari kupovali. Dionica Magme u prošli petak bila je 258 kuna, a početna cijena bila je 238 kuna. Dionica Veterine bila je 105 kuna, što je samo 5 kuna više nego na inicijalnoj javnoj ponudi. Mnogi špekuliraju da su domaći investicijski i mirovinski fondovi često kupovali dionice kada su one počinjale padati, što im je kasnije jamčilo lijepu zaradu.

Jure Radić, direktor Instituta građevinarstva Hrvatske, bez obzira na pad vrijednosti dionice u posljednjih tjedan dana, i dalje može biti zadovoljan njenom cijenom, koja se posljednjih godina umnogostručila

Svaki je burzovni pad dobra vijest za ulagače s gotovinom koji su mogli predvidjeti značajan pad tržišta. Međutim, takvih je u pravilu malo. Moguće je da među njima ovom prilikom neće biti niti investicijski fondovi. Njima bi moglo ponestati gotovine ako njihovi investitori počnu prodavati svoje udjele, pa bi i oni mogli biti prisiljeni na neočekivanu prodaju dionica kako bi zadržali vlastitu likvidnost. Sve bi to moglo dodatno produbiti krizu burze. Kada će se takav trend preokrenuti uvijek je izuzetno teško predvidjeti.

 

Kategorije: Hrvaška

Milanović imenovan predsjednikom Diplomatskog vijeća Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld

Pet, 17/11/2017 - 13:38

Bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović imenovan je predsjednikom Diplomatskog vijeća Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, doznaje Hina iz te visokoškolske institucije.

Iz Visoke škole nisu željeli iznositi više detalja, najavivši da će više informacija o Milanovićevu imenovanju biti dostupno na konferenciji za novinare o kojoj će javnost pravodobno biti obaviještena.

Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld obrazuje stručnjake na području međunarodnih odnosa i diplomacije, a s radom je počela 2009. godine. Trenutno je njezin dekan akademik Ivo Šlaus.

Kategorije: Hrvaška

NOVA AFERA ODBJEGLOGA GENERALA Zagorčeva milijunska prijevara

Pet, 17/11/2017 - 13:32

Objavljeno u Nacionalu br. 627, 2007-11-19

U PRIJEVARI kojom se domogao dva milijuna eura vrijedne zgrade u Ilici 10, Zagorcu su pomogle osobe iz državnih institucija i diplomacije Način na koji se Zagorec domogao nekretnina u Ilici 10 pokazuje neviđenu bahatost – falsifikati su toliko loše napravljeni da je očito da ga uopće nije bilo strah hoće li se prijevara ikada otkriti

Do značajnog dijela velike imovine kojom raspolaže Vladimir Zagorec došao je prijevarom i falsifikatima. Za pomoć u tim djelima sumnjiče se i odgovorne osobe u državnim institucijama, a pod sumnjom su i neki djelatnici hrvatskog konzulata u Venezueli. Nacional je prošli tjedan došao u posjed dokumentacije koja pokazuje da se 44-godišnji umirovljeni general upisao kao vlasnik cijele zgrade u središtu Zagreba služeći se bijednim falsifikatima i prevarivši 79-godišnju nemoćnu staricu, hrvatsku državljanku koja već desetljećima živi u Caracasu. Kako ističu Nacionalovi izvori, hrvatska državljanka Vesna Grivičić-Žanić, koja već desetljećima živi u Venezueli, putem svojih bi pravnih zastupnika u Hrvatskoj uskoro mogla podnijeti kaznenu prijavu protiv Zagorca zbog falsificiranja službenih dokumenata i otuđenja vrijednih nekretnina koje je dobila u postupku denacionalizacije. Takvom prijevarom Zagorec je stekao cijelu zgradu u Ilici 10, u najstrožem centru Zagreba, čija se vrijednost procjenjuje na milijune kuna. Ako se uzme u obzir da je tržišna vrijednost četvornog metra prostora u najstrožem centru Zagreba oko pet tisuća eura, ispada da je Zagorec prijevarom stekao više od dva milijuna eura. Budući da postoje indicije da je Zagorcu u toj prijevari pomoglo i nekoliko osoba iz državnih institucija, koje su bez provjere upisale nelegalno stečene nekretnine, istraga koju bi trebalo pokrenuti Državno odvjetništvo vjerojatno će se usmjeriti i u tom pravcu. Prema rekonstrukciji, sama je prijevara izvedena vrlo banalno: Zagorec je kontaktirao s ostarjelom nasljednicom, dogovorio s njom prodaju trošnog potkrovlja, a potom je njezin potpis iskoristio za falsifikat kojim se domogao prostora od 500 kvadrata u središtu Zagreba. Da cijeli slučaj bude još bizarniji, pred nadležnim tijelima u Hrvatskoj ishodio je upis prava vlasništva na sebe putem darovnih ugovora, po kojima bi ispalo da je 79-godišnja Vesna Grivičić-Žanić prije četiri godine bez ikakvog razumnog razloga i bez ijedne kune naknade odlučila svoje obiteljsko nasljedstvo jednostavno – darovati Zagorcu.

UPIS U ZEMLJIŠNE KNJIGE za Zagorca je provodio njegov tadašnji odvjetnik Pero Lozica, kojem je Zagorec u međuvremenu ukinuo punomoć

A priča o zagrebačkoj obitelji Grivičić seže još u dvadesete godine prošlog stoljeća, kad je Leonardo Grivičić, rodom iz Perušića, bio jedan od bogatijih tekstilnih poduzetnika. Sa svojom suprugom Katarinom Olgom i kćerima Vesnom i Ninoslavom živio je u velikoj zgradi u Ilici 10 gdje je imao i tekstilni dućan, a bio je vlasnik i Tekstilne tvornice Grivičić na tadašnjoj periferiji u zagrebačkoj četvrti Črnomerec i velikog zemljišta na kojem se danas nalaze Tekstilna škola i Plivin istraživački centar. Budući da je Grivičićima u Ilici 10 prvi susjed bio Mile Budak, obitelj je tijekom 2. svjetskog rata nastavila živjeti u Zagrebu, a Leonarda su mnogi smatrali Pavelićevim čovjekom, o čemu svjedoči i činjenica da su se nekoliko godina prije upravo u njegovu stanu održavali sastanci budućih vođa Nezavisne Države Hrvatske. Ipak, tek mnogo godina kasnije ustanovilo se da je Grivičić istovremeno bio blizak nekim zagrebačkim židovima. O tome svjedoči i priča iz listopada 1941. Naime, iako formalno nije imao nikakvu značajnu političku ulogu tijekom NDH-a, Grivičić je bio vrlo blizak Anti Paveliću, od kojeg je ponekad saznavao planove koje su kovali vođe NDH. Tako je 9. listopada 1941. saznao da ustaški režim sljedeće jutro namjerava započeti s rušenjem tadašnje sinagoge u Praškoj ulici. Iste večeri tu je informaciju tajno proslijedio nadkantoru Grüneru, koji je tijekom noći organizirao akciju u kojoj je od uništenja spašeno osam Tora, židovskih svetih knjiga. U to vrijeme Grivičić je bio član Savjetnog odbora Državne banke, širenjem poslovanja otvorio je i tvornicu šećera u Županji te radio na planovima elektrifikacije Like i Gacke, a bio je i u prijateljskim odnosima s Edmundom Glaise von Horstenauom, Hitlerovim veleposlanikom u Zagrebu, pa nitko nije sumnjao u njegovu odanost tadašnjem režimu. To mu je priskrbilo epitet pavelićevca pa je nakon propasti NDH cijela njegova obitelj bila prisiljena pobjeći iz Hrvatske, u čemu im je jamstvenim pismom pomogao i kardinal Alojzije Stepinac, pa su isprva pobjegli u Austriju, a potom nakratko otišli u Rim. Već 1946. obitelj Grivičić pronašla je utočište u Argentini, a iste je godine presudama Okružnoga narodnog i Kotarskog suda u Zagrebu cjelokupna imovina Grivičićevih konfiscirana te je postala društveno vlasništvo. Godine 1948. Leonardo Grivičić je umro, a njegova supruga Katarina s kćerima se preselila u Venezuelu. Ona je umrla 1982. godine u Caracasu, u međuvremenu je umrla i prva kćer Ninoslava pa je od cijele obitelji ostala tek Leonardova kći Vesna Grivičić-Žanić.

Ona je odmah po uspostavi hrvatske države zatražila i dobila hrvatsko državljanstvo, a kad je 1996. godine u Hrvatskoj donesen Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, odnosno tzv. zakon o denacionalizaciji, konzultirala se s odvjetnicima u Zagrebu koji su joj kazali da ima velike šanse pravnim putem vratiti imovinu svog oca. Za nekadašnju vlasnicu cvjećarnice u hotelu InterContinental u Caracasu, to je bila prilika da si osigura bolje umirovljeničke dane, a i da zbrine svoju obitelj. Odvjetnicima iz Zagreba odmah je dala punomoć da je zastupaju u povratu imovine, a oni su u tome bili vrlo uspješni – do 1999. godine uspjeli su joj ishoditi povrat većine nekretnina koje je nekad posjedovao njezin otac. Za zemljište na kojem je sagrađeno kino Lika u Ilici dobila je dionice Kinematografa d.d., a za zemljišta na Črnomercu Plivine dionice u vrijednosti od oko tri milijuna kuna. Budući da nije imala namjeru vratiti se u Hrvatsku, putem odvjetnika odlučila je prodati većinu nekretnina koje su joj bile vraćene pa je tako do 2002. godine različitim kupcima prodala nekoliko katova višeetažne zgrade u zagrebačkoj Ilici 10.

U DVORIŠTU Ilice 10 nekad je bilo kino Lika, koje je tijekom denacionalizacije također vraćeno Grivičićima

Ipak, ondje je neprodan ostao stan od 109 četvornih metara na prvom katu te poslovni prostor u potkrovlju, koji čine 24 prostorije ukupne površine 354,78 četvornih metara. Za te se prostore, kako se čini, sredinom 2003. godine zainteresirao Vladimir Zagorec. On je potom kontaktirao s hrvatskim generalnim konzulom u Caracasu Zdravkom Sančevićem, koji je 1991. naslijedio Gojka Šuška na funkciji ministra iseljeništva, nakon čega je bio prvi hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini, a karijeru u Hrvatskoj okončao je kao HDZ-ov saborski zastupnik od 1996. do 1999. godine. Prema Nacionalovim izvorima, upravo je Sančević u ljeto 2003. godine povezao Vladimira Zagorca i Vesnu Grivičić-Žanić. Zagorec je potom od nje zatražio da mu proda jednu manju poslovnu prostoriju u potkrovlju zgrade u Ilici 10. Tvrdio je da se navedeni prostor ne može nadograđivati i da je trošan pa ju je uspio uvjeriti da mu ga proda za samo 220 američkih dolara. Nakon dogovora uslijedilo je potpisivanje ugovora, a Zagorec je nakon dva i pol mjeseca u Venezuelu poslao dogovoreni iznos.

Priča oko Ilice 10 time bi završila da Vesna Grivičić-Žanić nije prošle godine odlučila prodati ostatak nekretnina u toj zgradi, no tada je nastupilo neugodno iznenađenje – saznala je da se kao vlasnik velikoga poslovnog prostora u potkrovlju zgrade i stana na prvom katu u međuvremenu u zemljišnim knjigama upisao Vladimir Zagorec. A to je, kako pokazuju dokumenti koje Nacional ima u posjedu, učinio tako što je načinio dva darovna ugovora koji su obični falsifikati. Prema njima, izgleda kao da su Zagorec i Vesna Grivičić-Žanić 27. listopada 2003. potpisali dokumente u kojima ona Zagorcu bez ikakve naknade daruje oba prostora. Ti su dokumenti sumnjivi iz nekoliko razloga. I grafolog amater uočio bi da potpisi 79-godišnje Vesne Grivičić-Žanić nisu istovjetni njezinu originalnom potpisu, koji se primjerice može naći na punomoćima koje je potpisivala odvjetnicima koji su joj prodavali vraćenu imovinu ili u drugim dokumentima, poput njezine putovnice. S druge strane, ugovor s njezine strane nije ovjerio javni bilježnik, već je na ugovoru pečat Generalnog konzulata RH u Caracasu, no bez službenog potpisa i pečata konzula Sančevića. Da su navedeni dokumenti sumnjivi, pokazuje i to što na jednom piše da je naplaćena konzularna pristojba od 22 američka dolara, dok na drugom te opaske nema, iako bi u oba slučaja konzulat trebao naplatiti pristojbu. Isto tako, čak i da je Vesna Grivičić-Žanić odlučila sporne nekretnine prodati Zagorcu, taj bi se pravni posao obavio putem kupoprodajnog ugovora, a ne darovnog. U pravnim krugovima smatra se da je falsificiranjem darovnog ugovora Zagorec htio spriječiti eventualni trag novca – budući da po darovnom ugovoru on 79-godišnjoj starici nije ništa platio za 500 četvornih metara u centru Zagreba, nitko od njega ne može tražiti račune ili bankovne uplate. Međutim, u trenutku navodnog potpisivanja tzv. darovnih ugovora sporne nekretnine bile su u posjedu zaštićenih najmoprimaca pa su Zagorec i njegovi suučesnici napravili kardinalnu pogrešku: u takvim slučajevima, zato što predaja posjeda nije istovremena, on i Vesna Grivičić-Žanić trebali su napraviti poseban solemnizirani javnobilježnički akt, što se, dakako, nije dogodilo.

PLIVIN ISTRAŽIVAČKI INSTITUT nalazi se na zemljištu u četvrti Črnomerc, nekadašnjoj periferiji Zagreba, gdje je prije bila Tekstilna tvornica Grivičić

Ipak, da bi spornim dokumentima koje je sam sastavio dao nekakvu vjerodostojnost, Zagorec je 6. studenog 2003. navedene ugovore ovjerio kod Anice Hukelj, najkontroverznije javne bilježnice u Hrvatskoj. Ona je, pak, ovjerila samo Zagorčev potpis, no svojom je ovjerom cijelom dokumentu dala tobožnju vjerodostojnost. Nakon toga je Zagorčev odvjetnik Pero Lozica s tako ovjerenim darovnim ugovorima Općinskom sudu u Zagrebu predao prijedloge za uknjižbu prava vlasništva nad nekretninama u Ilici 10 koje vrijede nekoliko milijuna kuna, a 14. rujna 2006. sud je donio rješenja kojima se Zagorcu daje pravo da se uknjiži kao vlasnik spornih nekretnina. Po svemu sudeći, svim nadležnim institucijama navedeni darovni ugovori do danas nisu bili nimalo sporni, već su po njima proveli uknjižbu bez ikakve provjere vjerodostojnosti i valjanosti.

Zagorčevi sumnjivi poslovi vezani za Ilicu 10 možda bi i ostali neotkriveni da Vesna Grivičić-Žanić nije lani odlučila angažirati nove odvjetnike u Zagrebu i prodati ostatak nekretnina. Međutim, uskoro je saznala što je sve u međuvremenu napravio Zagorec. Nacionalov novinar prošli je tjedan uspostavio kontakt s Vesnom Grivičić-Žanić, koja je u telefonskom razgovoru potvrdila da ju je Vladimir Zagorec prevario: “Sa Zagorcem su me 2003. godine spojili ljudi iz hrvatskog konzulata u Caracasu. Premda sam još otprije bila sumnjičava prema svima koji su se zanimali za moje nekretnine, u tom slučaju sam povjerovala u njegove namjere jer me s njim spojio naš konzul Zdravko Sančević. Kad smo razgovarali, Zagorec je o sebi govorio na način da sam se ja sažalila i pristala mu prodati maleni prostor u potkrovlju za samo dvije stotine i dvadeset dolara, a i to sam onda morala čekati dva mjeseca da mi ih pošalje u Caracas. Vjerovala sam da mu je teško i da ima mnogo neprijatelja pa kad su mu oteli sina, ja sam mu prijateljski željela pomoći i čak sam ovdje u Caracasu angažirala neke vidovnjake i molila ih da pokušaju vidjeti gdje mu je sin. Vidovnjaci su mi rekli da Zagorčeva sina drže na nekom mjestu gdje je mnogo mrtvih i da mu je hladno, a to sam onda odmah javila u Zagreb i tek kasnije sam pročitala da su mu sina našli promrzlog na Mirogoju. Tek sam prije godinu dana shvatila da me Zagorec zapravo prevario. Apsolutno mu nikad nisam potpisala nikakve ugovore za druge poslovne prostore ili stanove, a kamoli nekakve darovne ugovore. Uostalom, zašto bih mu ja išta darovala? To su sve falsifikati i s odvjetnicima ću se konzultirati oko tužbe protiv tog čovjeka”, objasnila je Vesna Grivičić-Žanić. Premda su u tijeku njezini dogovori s odvjetnicima o tužbama protiv Zagorca, gotovo je sigurno da bi se u cijeli slučaj uskoro trebalo uključiti i Državno odvjetništvo jer postoje snažne indicije da ovu prijevaru Vladimir Zagorec nije mogao izvesti bez pomoći ili “gledanja kroz prste” osoba iz državnih institucija.

BIJEDAN FALSIFIKAT

Vrijedne nekretnine u Ilici 10 Zagorec je prepisao na sebe na temelju nevješto napravljenog falsifikata. Na Zagorčevu darovnom ugovoru nedostaje originalni pečat konzulata u Caracasu i potpis konzula Zdravka Sančevića, a potpis tobožnje darovateljice uopće ne odgovara njezinu stvarnom potpisu.

OVJEREN KRIVI POTPIS

ANICA HUKELJ, najkontroverznija hrvatska javna bilježnica, čiji se ured spominjao u mnogim hrvatskim aferama

Da bi svojim krivotvorinama dao nekakvu lažnu vjerodostojnost, Vladimir Zagorec ovjerio ih je kod javne bilježnice Anice Hukelj, koja je pritom ovjerila vjerodostojnost potpisa daroprimca Zagorca, a ne onaj puno važniji – darodavca.

U ponedjeljak, 19. studenog, Nacionalov novinar kontaktirao je sa Zdravkom Sančevićem, hrvatskim počasnim konzulom u Caracasu. Upitan za slučaj Vesne Grivičić-Žanić, Sančević je potvrdio da je poznaje punih pedeset godina, a komentirao je i sumnjive Zagorčeve darovne ugovore: “Ako na tim dokumentima nema mog potpisa i pečata, onda su to najobičniji falsifikati. Ja se ovdje brinem za pet tisuća Hrvata u Venezueli, ali nisam autoriziran kontrolirati sadržaj dokumenata koji se ovjeravaju u mom uredu. Stoga moj potpis jedino može jamčiti da je određeni dokument vlastoručno potpisala određena osoba. Ako na dokumentu nema ni mog potpisa ni mog pečata, onda ja doista nemam nikakve veze s time i tada je očito riječ o krivotvorini”, kazao je konzul Sančević.

Kategorije: Hrvaška

Kina i Rusija održat će zajedničku proturaketnu vježbu

Pet, 17/11/2017 - 13:26

Ruska i kineska vojska će idućeg mjeseca održati zajedničku proturaketnu vježbu u Pekingu, objavilo je u petak kinesko ministarstvo obrane usred sve veće zabrinutosti dvije države oko postavljanja američkog proturaketnog štita u Južnoj Koreji.

Kina i Rusija protive se postavljanju američkog raketnog sustava THAAD u Južnoj Koreji dok Seul i Washington tvrde kako je on potreban za obranu od prijetnje iz Sjeverne Koreje.

Kina i Rusija smatraju kako taj sustav neće pomoći smanjivanju tenzija sa Sjevernom Korejom, a Peking strahuje i da THAAD-ov moćni radarski sustav može doseći duboko u kineski teritorij, što smatra prijetnjom državnoj sigurnosti.

Kinesko ministarstvo obrane priopćilo je da će se vježba održati između 11. i 16. prosinca.

Njezin cilj je uvježbavanje zajedničke obrane protiv raketa i nošenja s “naglim i provokativnim napadima” balističkim i krstarećim raketama na teritorije dviju država.

“Vježba nije usmjerena na nekog trećeg”, naglašava se u priopćenju ministarstva.

Iako su se Kina i Južna Koreja prošlog mjeseca složile da će krenuti dalje oko svog dugogodišnjeg spora zbog THAAD-a koji je imao negativne posljedice na južnokorejske tvrtke oslonjene na kineske potrošače, Peking se i dalje protivi tom sustavu.

Kina i Rusija imaju blisku vojnu i diplomatsku suradnju, te su opetovano pozivale na mirno rješenje nuklearne i raketne krize oko Sjeverne Koreje.

Kategorije: Hrvaška

Kod muškarca u Bjelovaru nađena marihuana, duhan i meci

Pet, 17/11/2017 - 12:56

Oko 1.2 kilograma marihuane pronašla je jučer policija u obiteljskoj kući u okolici Bjelovara, a protiv 52-godišnjeg vlasnika najavljuje podnošenje kaznene i prekršajne prijave.

Bjelovarsko-bilogorska policija danas je izvijestila kako je osim marihuane u kući pronađena jedna zasađena zelena biljka visine 40 cm i 12 komada streljiva različitog kalibra te šest kilograma sitno rezanog duhana.

Kategorije: Hrvaška

‘O kakvoj demografskoj politici govorimo ako poslodavci isključuju radnice iz svijeta rada bez ikakve sankcije?’

Pet, 17/11/2017 - 12:20

Seksizmi, kršenje prava žena, nezakonito postupanje od strane poslodavaca i rodna diskriminacija problemi su s kojima se žene svakodnevno susreću na tržištu rada. Inicijativa “Radno i ravnopravno” pokrenula je akciju “Znate li što su nam rekli?” kako bi potaknuli građane da reagiraju na ovaj problem.

“O kakvoj demografskoj politici govorimo ako poslodavci isključuju radnice iz svijeta rada bez ikakve sankcije?”, zapitala je prije koji dan i Anamarija Tkalčec iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).

“U CESI nam se redovito javljaju žene koje su dobile otkaz nakon što su ostale trudne ili nisu dobile posao jer imaju malu djecu. Također, dijete nezaposlene majke nema pravo na mjesto u vrtiću jer prioritet imaju djeca zaposlenih roditelja pa kako onda žena ima mogućnost uopće tražiti/ dobiti posao ili se prekvalificirati”, upozorila je Tkalčec.

Poražavajuće zvuče rezultati ispitivanja ‘Reproduktivna prava i karijera: ispitivanje stanja u RH’, koje je u rujnu 2017. godine provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter kako bi ispitala razinu diskriminacije s kojom se sreću žene u Hrvatskoj prilikom zaposlenja i tijekom rada te kako bi dobili uvid u praksu poslodavaca u RH u odnosu na diskriminaciju žena.

Rezultati su pokazali da se 57 posto žena susrelo s protuzakonitim pitanjima na razgovoru za posao, a čak 87.7 posto nije upozorilo poslodavce na tu nezakonitost. Čak 33.5 posto žena je u trenutku svoje zaposlenosti ili traženja posla bilo izloženo nepovoljnom postupanju od strane poslodavca zbog svoje trudnoće, drugim riječima, kršila su se njihova rodiljna prava.

“Želimo ukazati na kršenje prava žena pri zaposlenju i radu te ukazati na stakleni strop i privid jednakih mogućnosti između žena i muškaraca na tržištu rada. Jedan od generatora ovakve diskriminacije je determiniranje žena prvenstveno kroz ulogu majke i njegovateljice te se žene radi toga prilikom rada susreću s brojnim preprekama. Želimo otvoriti raspravu o ovom problemu i potaknuti javnost da se aktivno uključi u postizanje promjene i borbu protiv ovakve diskriminacije”, ističu u inicijativi ‘Radno i ravnopravno’.

Prikupljaju diskriminirajuće, seksističke poruke i situacije s kojima se žene susreću u svijetu rada te pozivaju sve građanke da pošalju fotografije ili natpise sa seksističkim i diskriminirajućim izjavama, komentarima/pitanjima poslodavaca ili situacijama koje su doživjele prilikom razgovora za posao, na radnom mjestu ili u svakodnevnom životu. Fotografije i natpise mogu poslati na adresu udrugapariter@gmail.com ili u inbox ‘Radno i ravnopravno’. a prikupljene fotografije i poruke objavljuju se na Facebook stranici ‘Radno i ravnopravno’ te će biti korištene i u nastavku akcije.

Kategorije: Hrvaška