Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 19 min 30 sek od tega

KLISOVIĆ “Plenkoviću, zašto kršite hrvatske zakone?”

7 ur 58 min ago

Zastupnik SDP-a Joško Klisović upitao je u srijedu premijera Andreja Plenkovića tijekom aktualnog sata u Hrvatskom saboru zašto krši hrvatske zakone time što ne želi dostaviti dokumentaciju o putu u Helsinki Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

“Zašto kršite hrvatske zakone, vi i članovi vaše Vlade”, upitao je Klisović premijera istaknuvši kako svi moraju poštivati zakone ako želimo biti država vladavine prava, pa zato nije jasno zašto ministri i Vlada ne dostavljaju dokumente koje traži Povjerenstvo o putu u Finsku na stranački skup.

“Vi ste u kumskom srodstvu s Milanovićem, a nisu vas prijavili”

“Izrekli ste laž u svom pitanju kada ste rekli – putovanje premijera na stranački skup”, odgovorio mu je Plenković te ponovio da je u Finskoj bio u bilateralnom posjetu finskom kolegi, koji nema nikakve veze s Europskom pučkom strankom.

“To isto Povjerenstvo otvara neki postupak jer je jedan naš kolega imenovan u mom mandatu za veleposlanika u Ujedinjenoj Kraljevini, a bio sam mu kum na vjenčanju. Vi ste u kumskom srodstvu s Milanovićem, a bili ste imenovani zamjenikom ministra. Ja se ne sjećam da je neki kreativac vas prijavio” kazao je Plenković Klisoviću.

“Ovo je po meni amblematičan slučaj da razjasnimo neke stvari zašto neko postoji, za koji smisao i svrhu nadležnosti i to je bit ovoga”, zaključio je Plenković.

Klisović je nezadovoljan odgovorom zatražio pisani odgovori ustvrdivši da se premijer postavlja iznad zakona i šalje poruku da zakoni u ovoj zemlji ne vrijede za sve jednako. “Time doprinosite klimi kaosa i destrukcije u ovom društvu”, poručio je Plenkoviću.

Zastupnici SDP-a Damir Mateljan, Sabina Glasovac i Gordan Maras u svojim pitanjima nastavili su prozivati Vladu za korumpiranost, nepotizam i sukob interesa ponavljajući pitanja premijeru zašto je smijenio bivše ministre Gabrijelu Žalac, Gorana Marića, Lovru Kuščevića…

“Vidim da ste se svi dogovorili, da ste na klubu dobili okvirčić da treba na Vladu staviti neku fleku o korupciji. I ja to razumijem, to je vaše legitimno pravo”, odgovorio je Plenković SDP-ovcima.

Rekao je kako sve oko smjena bivših ministara pojasnio tijekom rekonstrukcije Vlade. “Vas je pogodilo da smo nakon toga porasli u anketama”, ustvrdio je premijer.

Istaknuo je i da su policija, DORH, sudovi, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa neovisni i rade svoj posao. “Ima li tu nekoga tko je zaštićen, koga se ne smije pitati? Nema. To vam je dokaz da nema nedodirljivih”, rekao je Plenković.

Maras opet s naljepnicom na laptopu

Maras je došao u sabornicu s laptopom na kojem je naljepnica s natpisom “HDZ=korupcija” i iako je predsjednik Sabora Gordan Jandroković apelirao da ukloni tu naljepnicu on to nije učinio.

“Ja se HDZ-a ne plašim. Građani su me birali da kažem da je dosta korupcije HDZ-a. Moje je pravo da iznosim svoj stav”, poručio je Maras.

Na upit Domagoja Mikulić (HDZ) o uspjesima Marije Pejčinović Burić, Ivane Maletić i Dubravke Šuice ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je da su to uspjesi hrvatske diplomacije i Vlade te da oni nisu slučajni već dokaz snažnog vanjskopolitičkog položaja Hrvatske.

Nezavisnog zastupnika Tomislava Panenića zanimali su dugovi u zdravstvu, na što je Plenković ustvrdio da je u vrijeme njegova mandata došlo do smanjenja dugova u zdravstvu te naglasio da nema tranzicijskog sustava u kojem nema problema u zdravstvu.

Odgovarajući na upit Tulija Demetlike (IDS), obećao je da će Opća bolnica u Puli biti dovršena bez ikakve rezerve i da će Vlada osigurati dodatna sredstva zbog povećanih troškova.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Pjesma Alicie Keys o raznim vrstama ljubavi

8 ur 12 min ago

Alicia Keys je objavila novi singl uz odličan “visual sonic installation” video spot. Redateljica usporenog spota, koji predstavlja tri teme je Cara Stricker.

Poznata glazbenica se bavi filmskim i televizijskim projektima, vrlo je angažirana u društvenim i humanitranim akcijama, strastveni je borac za ženska i ljudska prava. Uskoro će nastupiti na tradicionalnom američkom događanju Global Citizen Festival u New Yorku.

 Veliki dio svog vremena posvećuje djelovanju u službi mira i jednakosti, može se reći kako je njezin aktivistički rad vrlo zamijećen. Njene pjesme su česta podloga za razne plesne koreografije, umjetničke izvedbe, glazbene obrade i prepjeve.

Alicia J. Augello Cook (25. siječnj 1981.) poznata je američka R&B, soul pjevačica, pijanistica, tekstopisac, producentica, glumica, redateljica glazbenih spotova, filantrop i autorica. Prodala je na desetke milijuna albuma, osvojila je brojne nagrade, uključujući Grammye, Bilboard Music Awards i American Music Awards…

Kategorije: Hrvaška

BANDIĆEV MANEVAR OKO RUJANSKOG IZNENAĐENJA: Ne odustaje, ali opet je promijenio plan

8 ur 24 min ago
Čim je Nacional prošloga tjedna objavio Bandićev scenarij za davanje ostavke i ulazak u predsjedničku utrku, on se dao u potragu za ‘krticama’ iz svog najužeg kruga koje su jedine znale za njegove tajne planove pa je sada odlučio te planove malo modificirati

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, po svemu sudeći, korigirat će svoje “rujansko iznenađenje“, odnosno ono što je zamislio kao kompleksnu političku operaciju uoči nadolazećih predsjedničkih izbora. Na taj korak natjeralo ga je prošlotjedno otkriće Nacionala da planira dati ostavku na funkciju zagrebačkog gradonačelnika i kandidirati se na predsjedničkim izborima. Objava tih njegovih planova šokirala je Bandića i izazvala zebnju među njegovim najbližim suradnicima. Budući da je Nacional otkrio Bandićev plan ranije nego što je njemu odgovaralo, Bandić bi ipak mogao odustati od planiranog povlačenja s gradonačelničke funkcije, što bi značilo da je taj potez zamislio prvenstveno kao kozmetički zahvat s populističko propagandnim ciljem, radi efektnijeg ulaska u predizbornu utrku za predsjednika države…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…
Kategorije: Hrvaška

ZADAR Uhićen diler s 1,3 kg kokaina

8 ur 26 min ago

Zadarska policija uhitila je i privela u Zadru raspačivača droge J. Ž. (37), kod kojeg je pronađeno 1,3 kilograma kokaina, čija se vrijednost na kriminalnom narko tržištu procjenjuje na 1,6 milijuna kuna, rečeno je u srijedu u sjedištu Policijske uprave zadarske.

Policija je prije dva dana pretražila kuću uhićenog Zadranina J.Ž. te ostale prostorije i automobile koje koristi.

Pri tom su pronašli 1,3 kilograma kokaina visoke čistoće, tržišne vrijednosti 1,6 milijuna kuna, izvijestili su novinare načelnik PU zadarske Anton Dražina i voditelj Službe kriminalističke policije, Bore Mršić, predstavljajući rezultate kriminalističke istrage.

Pronađeni kokain, istaknuli su, izrazito je visoke čistoće koja iznosi od 75 do 90 posto, a ova količina miješanjem s tzv. punilom predstavlja više od tri kilograma droge u uličnoj distribuciji i postiže cijenu od 500 kuna po gramu.

Uhićenog 37-godišnjeg dilera J. Ž. policija svrstava u red ‘najistaknutijih osoba u preprodaji kokaina na zadarskom narko tržištu’, istaknuo je Mršić.

Osumnjičeni 37-godišnjak je uz kaznenu prijavu za proizvodnju i promet drogama priveden pritvorskom nadzorniku, a potom i sucu istrage nadležnog županijskog suda.

Policija je u kriminalističkoj istrazi također utvrdila visok stupanj sumnje da je uhićeni diler imovinsku korist od preprodaje droge u prethodnom razdoblju investirao u nekretnine i druge materijalne vrijednosti u svom posjedu i posjedu članova svoje obitelji i drugih bliskih osoba.

Stoga se u suradnji s nadležnim tijelima nastavlja kriminalističko istraživanje, rekli su iz PU zadarske.

Kategorije: Hrvaška

Dvije osobe poginule nakon pada malog aviona španjolske vojske

8 ur 31 min ago

Dvije osobe poginule su u srijedu nakon pada malog aviona (foto ilustracija) španjolske vojske u području Murcije, na jugoistoku Španjolske, priopćila je španjolska ministrica obrane Margarira Robles.

Avion tipa Tamiz vojne akademije, namijenjen vježbanju, ubrzo nakon polijetanja se srušio u more Mar Menor. U njemu su bili instruktor i učenica.

Uzrok nesreće je zasad nepoznat.

Kategorije: Hrvaška

ORAH “Pojašnjenje Vlade štetno, a i netočno”

8 ur 37 min ago

Stranka ORaH (foto predsjednik Zorislav Antun Petrović) u priopćenju je reagirala na odnos Vlade prema Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa vezano za slučaj Helsinki i nedostavu tražene dokumentacije. Najavljuju i da će o tome izvijestiti sve institucije Europske unije.

“Odluka Vlade da dokumente umjesto Povjerenstvu za sukob interesa dostavi medijima je štetna i neprihvatljiva. Pojašnjenje Vlade da se to učinilo kako se ne bi poticala praksa po kojoj bi se ‘prije svakog putovanja Povjerenstvu morali podnositi izvještaj” je također štetno, a i netočno – Povjerenstvo traži podatke samo o putovanjima kod kojih se pojavljuju sporni detalji.

Nesporno je da dužnosnici smiju i trebaju putovati na skupove gdje će susretati druge političare, no ako postoji i najmanja sumnja da je taj put financiran iz neprihvatljivih izvora, u interesu je upravo dužnosnika da se ta sumnja otkloni čim prije. I upravo to je temeljna zadaća Povjerenstva: pomoć dužnosnicima da uklone svaku sumnju o motivima svoga djelovanja.

Na žalost, od svog osnivanja Povjerenstvo je bilo shvaćeno više kao oruđe za političku borbu, umjesto kao tijelo koje pomaže podizanju etičkih normi u hrvatskoj politici. U proteklih 15 godina bilo je tu prijetnji braniteljima, osporavanja stručnosti i dobronamjernosti, pa i negiranja odluka i mišljenja sa samih vrhova vlasti. Ova Vlada je imala sjajnu priliku unaprijediti rad Povjerenstva, počevši od unapređivanja Zakona o sprečavanju sukoba interesa na temelju iskustva pa do oživotvorenja načela koja promiče taj zakon u praksi i to na najvišoj razini vlasti u Hrvatskoj. Međutim, umjesto toga se krenulo u izmjene tako da se nacrtu za koji se nije znalo niti tko ga je napravio zaobišlo sve sugestije temeljene na iskustvu Povjerenstva, ali se zato pokušalo ukinuti cijeliniz odredbi koje su ključne za Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

Prema prijedlogu Vlade dužnosnicima više ne bi bilo izričito zabranjeno primati darove ili zahtijevati korist radi obavljanja dužnosti, utjecati na ugovore o javnoj nabavi ili koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka, ili probitka s njima povezane osobe.

Također im ne bi bilo eksplicitno zabranjeno ni korištenje povlaštenih informacija o djelovanju državnih tijela, bilo je predviđeno i ukidanje zabrane da se za vrijeme obnašanja dužnosti uz dužnosničku plaću prima i naknadu za obnašanje neke druge javne dužnosti, bila je izbačena zabrana članstva u upravnim tijelima i nadzornim odborimaa privatnih tvrtki, i, kao šlag na tortu, izričita zabrana tvrtkama u vlasništvu obitelji dužnosnika da posluju s državnim tijelom u kojem državni dužnosnik obnaša vlast.

Povjerenstvo se pokušalo svesti isključivo na kontrolora imovinskih kartica, što bez problema može obavljati i Porezna uprava. Srećom, ovaj prijedlog nije zasad ušao u proceduru, no sudeći po ponašanju Vlade ne znači da i neće. Apsolutno je licemjerno tvrditi da Povjerenstvo najavom obraćanja međunarodnim institucijama dovodi u pitanje neovisnost i stručnost drugih tijela u RH – to čine oni koji ga omalovažavaju, pokušavaju mu smanjiti ovlasti i bagateliziraju njegove odluke.

O ovakvom ponašanju Vlade će ORaH kao članica Europske zelene stranke informirati sve institucije Europske unije, počevši od Europskog parlamenta pa do povjerenice Europske komisije za demokraciju”, navodi ORaH u priopćenju.

Kategorije: Hrvaška

CAPPELLI “Odlična turistička sezona”

8 ur 59 min ago

Ministar turizma Gari Cappeli pohvalio se u srijedu u Hrvatskom saboru odličnim rezultatima ovogodišnje turističke sezone, ali i turističke godine.

U financijskom dijelu doseći ćemo lanjskih 12 milijardi eura i imat ćemo lagano povećanje od tri do pet posto i u tom segmentu, odgovorio je Cappelli u aktualnom prijepodnevu HDZ-ovu Antunu Klimanu kojega je zanimalo što se može očekivati do kraja turističke sezone s obzirom da su neki na njenom početku najavljivali katastrofalne rezultate.

Ministar kaže kako, u odnosu na lanjska očekivanja, danas imamo povećanje od skoro pet posto u turističkim dolascima i oko dva posto u noćenjima.

“Ako ćemo gledati prvih šest mjeseci, u predsezoni smo imali povećanje od 6 posto, u špici sezone između 3 i 4 posto, a po najavama za rujan do kraja godine očekujemo blagi porast od 3 do 4 posto”, izvijestio je.

Podsjetio je pritom kako je i predsjednik SDP-a Davor Bernardić govorio da je turistička sezona “krahirala” te ustvrdio kako je vjerojatno čitao neki strani medij, pa pretpostavio kako se slično može dogoditi u Hrvatskoj. No, nije, i to jer je Vlada ozbiljno prionula turizmu, kazao je ministar.

Po tome što ste rekli, imamo rekordnu sezonu i očekujemo rekordnu godinu, no ne smije se spavati, zaključio je Kliman.

U slučaju smrti Kristiana Vukasovića čeka se obdukcijski nalaz

I ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković referirao se na uhićenje novinara Gordana Duhačeka i tragičnu smrt Kristiana Vukasovića.

“Čeka se, kao zadnje, obdukcijski nalaz iz kojeg će se vidjeti uzrok Kristianove smrti, jer kalkulacije nisu potvrdile da bi umro od ovoga ili onoga”, odgovorio je Mariji Jelkovac (HDZ) koja je zatražila da, ako ih ima, predoči nove informacije o tom slučaju.

Kad je riječ o imovinskim karticama sudaca, ministar Bošnjaković je naveo kako je njegovo ministarstvo napravilo potrebnu aplikaciju za njihovu objavu, da se vode završni razgovori s Agencijom za zaštitu osobnih podataka kako bi se uskladila pravila o zaštiti podataka.

“I ova godina, a pogotovo slijedeća kod nas je bitka za bolji standard malog čovjeka, a kao ministar gospodarstva nemam pravo biti malodušan”, rekao je ministar Darko Horvat akademiku Željku Reineru (HDZ) koji je od njega tražio da objasni “fenomen” da se u javnom prostoru stvara dojam da je sve loše, gospodarstvo neuspješno, a ljudi sve siromašniji, iako “podaci govore o rastu plaća i mirovina, stvaranju više od 100 tisuća radnih mjesta”.

Kategorije: Hrvaška

Reiner i Horvat o ‘fenomenu malodušja’

9 ur 7 min ago

Nakon dvomjesečne stanke danas je počela 14. sjednica koja će trajati do kraja listopada. Sjednica Sabora počela je Aktualnim prijepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i ministrima postavit će 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije. Jedan od njih je i HDZ-ov Željko Reiner, izvještava N1.

Potpredsjednik Sabora Željko Reiner nabrojao je postignuća Vlade poput povećanja kreditnog rejtinga, većih plaća, gospodarskog rasta i ustvrdio da se građanima plasiraju teze da je sve u Hrvatskoj loše u koje oni ponekad povjeruju i ne vide da im je bolje, pa je zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu objasni taj fenomen.

Horvat mu je odgovorio da postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu boriti za bolji standard malog čovjeka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječnu plaću.

Reiner je rekao da je djelomično zadovoljan odgovorom, ali da mu jednostavno nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti.

“Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno”, kazao je Reiner.

Kategorije: Hrvaška

PLENKOVIĆ “Nemam dojam da nema slobode medija”

10 ur 31 min ago

Nakon dvomjesečne stanke danas je počela 14. sjednica koja će trajati do kraja listopada. Sjednica Sabora počela je Aktualnim prijepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i ministrima postavit će 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije. Jedan od njih je SDP-ov Željko Jovanović, javlja N1.

SDP-ov Željko Jovanović rekao je da je korupcija jedan od temeljnih problema hrvatskog društva.

“Vaša Vlada opstaje zahvaljujući Bandićevim žetončićima i to je neviđen primjer političke korupcije. Kada ćete svojim autoriterom predsjednika Vlade osigurati slobodu medija, spriječiti zastrašivanje novinara koji otkrivjau korupcijske afere vaših ministara i zašto želite eutanazirati Povjerenstvo?”

Premijer Plenković mu je odgovorio da je kazao dosta teških kvalifikacija o nečijoj korumpiranosti. “Odbacujem tu tezu.”

Kada je riječ o slobodi medija rekao je da prema tome moramo biti posebno obazrivi. “Insinuirali ste da netko iz Vlade želi ograničiti slobodu medija. Nemam dojam da nema slobode medija, da novinar ne može napisati nešto protiv nas. Ako imate argument ili ćete donijeti dokaz ja bih to volio čuti. Ja nisam čuo da netko u mom mandatu nije smio nešto napisati ili reći. Ja to nisam čuo niti to vidim”, rekao je.

Što se tiče Povjerenstva ponovio je da ono ima svoje nadležnosti. Ima respekt prema tom tijelu, ali i prema Vladi.

Jovanović mu je odgovorio da ga nije uvjerio da nema pritiska na medije. “Mediji su možda slobodni, ali novinari nisu. Imate primjer Đurđice Klancir i Gordana Duhačeka kao dokaz da ima pritiska na novinare. Korupcija, nepotizam, rođaštvo su u HDZ-u neovisno tko je na čelu stranke. Predsjednici dolaze i odlaze, a korupcija u HDZ-u ostaje”, rekao je Jovanović.

Tagovi:

Kategorije: Hrvaška

Bernardić optužio Vladu za poticanje korupcije, Plenković: To su paušalne ocjene

11 ur 2 min ago

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u srijedu je optužio Vladu da potiče korupciju i prozvao je zbog pritiska na Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa na što mu je premijer Andrej Plenković uzvratio da daje paušalne ocjene.

“Hrvatsku proždire korupcija, potonula je u zadnje tri godine po indeksu percepcije korupcije i u društvu najkorumpiranijih zemalja u EU, morali ste zbog korupcije smijeniti pola vaše vlade. Što radite po pitanju korupcije”, pitao je Bernardić premijera Andreja Plenkovića tijekom aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru.

Spomenuo je i pritisak na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa upitavši premijera kakvu poruku šalje građanima nepoštujući institucije.

“Niste riješili ni siromaštvo, male plaće i mirovine, iseljavanje, a korupcija je jedan od glavnih razloga zašto građani napuštaju zemlju. Vi upravo potičete i ohrabrujete korupciju jer vaša vlada ovisi o kupovini mandata odnosno o političkoj korupciji”, rekao je Bernardić upitavši zašto ne raspiše prijevremene izbore.

Plenković: Teme korupcije i sukoba interesa uoči izbora imputirate HDZ-u

Premijer Plenković ustvrdio je pak da oporba nastoji ujediniti redove uoči parlamentarnih izbora na temama korupcije, sukobu interesa i nasilja i to nastoji imputirati HDZ-u i Vladi.

“Moje uvjerenje je da je ovakav smjer koji smo zauzeli jako dobar za Hrvatsku”, istaknuo je Plenković ocijenivši optužbe za korumpiranost paušalnim.

“U mandatu ove vlade raste zaposlenost, plaće, mirovine, socijalna davanja, BDP, izvoz, investicije, turistička sezona je na razini rekordne prošle, Hrvatska je ponovno na investicijskom kreditnom rejtingu…”, nabrojao je premijer.

Što se tiče Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa kazao je kako poštuje Povjerenstvo, ali i Vladu i da jako dobro zna koje su ovlasti Vlade a koje Povjerenstva, što je normalno i logično a što nije.

“Tu nema nikakvog nepoštivanja već jasnog zauzimanja logičnih stavova tko što radi, nema nikakvog konflikta, ima samo normalnog rada”, kazao je Plenković.

Bernardić: Sanaderova vlada djeluje kao dječji vrtić, korupcija je zaštitni znak ove vlade

Bernardić nije bio zadovoljan odgovorom premijera nabrojavši sve ministre koji su morali otići zbog sumnji na korupciju zaključivši kako je korupcija “zaštitni znak vlade” te da “Sanaderova vlada djeluje kao dječji vrtić kada je riječ o korupciji”.

Borisa Miloševića (SDSS) zanimalo je kada će sela koja se uglavnom nalaze na potpomognutim područjima i u kojim većinom živi srpska manjina biti priključena na vodovodnu mrežu.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić odgovorio mu je da će u narednih nekoliko godina učiniti sve da voda bude dostupna za sve.

Kategorije: Hrvaška

Snimka na kojoj Franjo Lucić nudi mito Dragi Hedlu ipak valjan dokaz na sudu

11 ur 20 min ago

Vrhovni sud odbio je prijedlog obrane HDZ-ovog Franje Lucića kojim su iz spisa htjeli izdvojiti snimku telefonskog razgovora s novinarom Dragom Hedlom na kojoj mu Lucić nudi mito da ne piše o njegovim poslovima, javlja N1.

Snimka se tako, kao i u slučaju nekadašnjeg vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe, smatra zakonitim dokazom iako je nastala bez znanja Franje Lucića. Optužno vijeće na kojem se treba odlučivati o potvrđivanju optužnice zakazano je za 24. listopada na Županijskom sudu u Osijeku.

Nastavak je to priče u kojoj je optužnica podignuta jos u ožujku 2018. godine, no do potvrđivanja još nije došlo.

Prvo je osječki sud odbio potvrditi optužnicu. Onda je Vrhovni sud naložio novo odlučivanje, navodeći da su pogrešno zaključili da se ne može raditi o kaznenom djelu jer Drago Hedl nije imao svojstvo odgovorne osobe.

Obrana je potom tražila izdvajanje snimke, što je sud odobrio, no Vrhovni sud usvojio je žalbu USKOK-a.

Podsjetimo, Telegramov novinar Drago Hedl objavio je da ga je HDZ-ov saborski zastupnik Franjo Lucić pokušao podmititi tražeći da ne piše o njegovom kontroverznom poslovanju i stečaju tvrtki u njegovu vlasništvu. Ovaj slučaj za N1 je prokomentirao sam Hedl.

”Ja sam 2 tjedna radio na tekstu vezano za poslovanje gospodina Lucića i kad sam bio pri kraju zamolio sam ga da mi objasni neke podatke iz poslovanja. Imali smo dogovoren sastanak i trebali smo se naći u Pleternici, ali je on otkazao sastanak i zamolio me da se strpim nekoliko dana. Tražio sam novi kontakt ali na poruke nije dogovarao da bi se jučer u 11:44 sati javio i na moje zaprepaštenje mi podnudio mito rekavši da će mi platiti 3 puta više od Telegrama”, kazao je Hedl u srpnju 2017. godine.

Kategorije: Hrvaška

Premijera filma „The Feminister“ o švedskoj ministrici vanjskih poslova Margot Wallström

12 ur 4 min ago

U sklopu Festivala tolerancije u četvrtak 19. rujna u 19 sati će u Kaptol Boutique Cinema biti prikazan dokumentarni film „The Feminister“ kojim su autori prateći švedsku ministricu vanjskih poslova Margot Wallström, uspjeli ući u sam vrh visoke svjetske politike. Gospođa Wallström je uspjela ostvariti da Švedska postane članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, pri tom ne bježeći od najdelikatnijih problema, te kontinuirano inzistira na feminističkom pristupu politici bez ikakvih ograda.Nakon projekcije filma održat će se diskusija na temu „Budućnost EU” u kojoj sudjeluje publicistica i novinarka Ivana Dragičević, te profesor i politički analitičar dr.sc. Žarko Puhovski dok će diskusiju moderirati Jasmina Popović.

Kategorije: Hrvaška

SESTRA U ŠKRINJI Pripremno ročište za Smiljanu Srnec

12 ur 24 min ago

U srijedu u 9 sati na varaždinskom Županijskom sudu zakazano je pripremno ročište za Smiljanu Srnec, 45-godišnjakinju optuženu da je 2000. godine ubila svoju sestru Jasminu Dominić, javlja N1.

Vijećem će predsjedati Tomislav Brđanović koji će voditi raspravu protiv optužene Srnec.

Spomenuto ročište, na kojem će optužba i obrana još jednom iznijeti svoje argumente za i protiv optužnice, bit će zatvoreno za javnost, a očekuje se da će se u srijedu odrediti datum početka glavne rasprave.

Županijski sud u Varaždinu u kolovozu je donio odluku o potvrđivanju optužnice koju je Županijsko državno odvjetništvo podnijelo protiv Smiljane Srnec.

Tijelo Jasmine Dominić slučajno je pronađeno 16. veljače ove godine u zamrzivaču u obiteljskoj kući. Otkrili su ga članovi obitelji. Smiljana Srnec uhićena je istog dana.

Kategorije: Hrvaška

HULIGANI SERIE A Talijanskim stadionima vladaju fašisti

12 ur 36 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 492, 2005-04-19 Talijanski nogometni huligani trenutno su najopasniji u Europi: osim po nasilničkom ponašanju prepoznatljivi su i po ekstremističkim političkim uvjerenjima, ucjenjuju vlasnike klubova a ugrozili su i talijansku kandidaturu za Europsko prvenstvo 2012.

U utorak, 12. travnja navečer, na stadionu “Giuseppe Meazza” u Milanu igrala se važna nogometna utakmica između gradskih rivala Intera i Milana. U 73. minuti njemački sudac Markus Merkel donio je kontroverznu odluku i pokrenuo tijek događaja koji bi mogao bitno izmijeniti talijansku nogometnu scenu. Bila je to uzvratna utakmica četvrtfinala europske Lige prvaka, posebno važna za Inter, klub koji je unatoč golemom novcu uloženom u nove igrače tek na trećem mjestu u talijanskom prvenstvu, bez ikakva izgleda da bude prvi, pa se uprava usredotočila na Ligu prvaka. U prvoj utakmici četvrtfinala Milan je pobijedio sa 2:0, a i u revanšu u 30. minutu najopasniji Milanov napadač Andrij Ševčenko zabio je gol, tako da je Milan vodio ukupno s 3:0. Stoga su, kako je vrijeme odmicalo, nade navijača Intera kopnjele, i stoga što je vratar Milana Brazilac Dida izvanredno branio, a po mišljenju mnogih navijača Intera, i zato što je sudac Merkel bio pristran. U prvom poluvremenu nije isključio Ševčenka, iako su svi vidjeli kako je glavom namjerno udario jednog igrača Intera, a potom je u 73. minuti poništio Interu gol što ga je iz gužve glavom dao Argentinac Esteban Cambiasso. Po tvrdnjama suca poništio ga je stoga što je Cambiassov suigrač Julio Cruz u toj gužvi faulirao Didu. Igrom slučaja to se dogodilo ispred sjeverne tribine na kojoj se uvijek okupljaju navijači Intera, pa je jedna veća njihova skupina u bijesu počela na teren bacati baklje, petarde, boce s vodom, upaljače, čak i kišobrane. Sudac je nakratko prekinuo utakmicu, a svi su se igrači odmaknuli od tog dijela terena osim Dide, koji je ostao blizu svog gola. A kad je krenuo prema rubu igrališta, doletjela je baklja i pogodila ga u rame. Dida je pao, liječnici su utrčali na teren da mu pomognu a Merkel je na 20 minuta prekinuo utakmicu kako bi se navijači smirili. A kad igra nastavljena, predmeti su i dalje padali na teren. Stoga je trajno prekinuo utakmicu a igrači su otišli s terena.

Trenutak kad je Didu pogodila baklja snimile su iz raznih kutova brojne televizijske kamere. Talijani su bili posebno šokirani, jer dva dana prije bili su veliki neredi u Rimu, gdje su se navijači Lazija potukli s navijačima gostujućeg Livorna prije prvenstvene utakmice. Nemirno je bilo i na stadionu, gdje su navijači Lazija, poznati po ultradesničarskim ispadima, istaknuli ogroman transparent “Roma e fascista” – “Rim je fašistički”.

Nakon onog što se dogodilo prošlog utorka u Milanu svima je bilo jasno da se nešto mora dogoditi. Znalo se da reagirati europska nogometna federacija UEFA, pod čijom se ingerencijom održavala utakmica, te da će Inter sigurno biti kažnjen. Nije se ipak dogodilo ono čega su se u klubu pribojavali, da će Inter na godinu dana biti isključen iz natjecanja, nego mu je izrečena velika novčana kazna i zabrana igranja pred publikom na četiri domaće utakmice. A ako navijači Intera budu radili probleme u gostima, zabrana će biti produljena za još dvije utakmice.

Reagirala je i talijanska vlada. Premijer Silvio Berlusconi, vlasnik nogometnog kluba Milan, naredio je ministru unutarnjih poslova Giuseppeu Pisanuu da poduzme mjere koje će prekinuti navijačko nasilje u Italiji, a Pisanu je najavio drastične mjere. Od svih europskih zemalja situacija s navijačima najgora je u Italiji, ima najviše nereda, tučnjava, nasilja, ozljeda, sukoba s policijom, a bilo je i mrtvih. Dok na stadionima u Britaniji, koja je nekoć bila poprište najgoreg navijačkog divljanja, već petnaestak godina uglavnom vlada mir, u Italiji je nasilja sve više.

U Britaniji su potkraj 80-ih po naredbi premijerke Margaret Thatcher bile poduzete drastične mjere protiv nasilnih navijača, mnogi su osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora, drugima su oduzete putovnice, trećima je zabranjen ulazak na stadione. Mnogi su se klubovi bunili da će država otjerati one koji jedini dolaze na stadione na svaku utakmicu, neovisno o vremenu, rezultatu i položaju na tablici, pa će bez tih navijača propasti. Dogodilo se, međutim, sasvim suprotno.

Kad je represivnim mjerama država s britanskih stadiona otjerala nasilnike, povećao se broj gledatelja jer su na stadione počeli dolaziti oni koje zbog divljačkog ponašanja bilo strah nasilja. Na stadionima su se počele pojavljivati cijele obitelji, pristojni građani koji su i više trošili u klupskim dućanima. Broj gledatelja u Britaniji se bitno povećao, prihodi klubova također. Sada je na stadionima toliko mirno da su na svima uklonjene ograde između gledališta i terena. Danas mnogi nogometni stručnjaci priznaju da je Margaret Thatcher spasila britanski nogomet.

To u Italiji mnogi očekuju od Berlusconija. Ako je to uspjela postići Margaret Thatcher, koja o nogometu nije imala pojma, mogao bi i Berlusconi, vlasnik Milana, koji o nogometu sve zna i sa stručne i s poslovne strane. No današnja situacija u Italiji mnogo je teža nego u Britaniji u doba Margaret Thatcher, jer su talijanski navijači, koje nazivaju “ultras”, postali i politički faktor.

Najbolji su primjer navijači rimskog Lazija, ali je slična i s drugim talijanskim klubovima. Lazio je osnovan 1900., ime nosi po talijanskoj pokrajini u kojoj se nalazi Rim, u talijanskoj prvoj ligi nastupa od 1913. Iako je imao nekoliko bogatih vlasnika i moćnih sponzora, nije postizao posebne uspjehe čak ni između svjetskih ratova kad je njegov navijač bio fašistički duce Benito Mussolini, koji je redovito dolazio na utakmice, i kad se klub počeo povezivati s fašističkom ideologijom. Prvi put uspio je osvojiti prvenstvo Italije tek 1974. a drugi put 2000. kad ga je trenirao današnji selektor engleske nogometne reprezentacije, Šveđanin Sven Göran Eriksson, i kad su za njega igrale zvijezde kao što su Čeh Pavel Nedved, Argentinac Juan Sebastian Veron, Hrvat Alen Bokšić, Čileanac Marcelo Salas, Srbin Siniša Mihajlović, talijanski reprezentativac Alessandro Nesta. No nakon tog trijumfa svi su oni napustili Lazio, koji je upao u krizu, a nezadovoljni navijači počeli su ucjenjivati klub i raditi mu velike probleme.

Navijači Lazija jako su privrženi klubu, nasilni, ekstremni po ponašanju i stavovima. Nose nadimak “Irriducibili” – “Neslomljivi”. Većina najvatrenijih ne krije da su fašisti, ponosni su što je navijač njihova kluba bio i Mussolini. Mnogi od njih članovi su neofašističkih grupa ili desnog krila talijanske postfašističke stranke Alleanza nazionale. Nerijetko na stadionu podižu divovske transparente s fašističkim parolama i slike Benita Mussolinija koje prekriju cijelu tribinu. Svojedobno su istaknuli transparent kojim su izrazili žaljenje zbog smrti srpskog ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana. Ne kriju svoje rasističke stavove pa tijekom utakmica često vrijeđaju tamnopute igrače suparničkih momčadi. Godinama nisu dopuštali upravi kluba da angažira tamnopute igrače, a kad je prvi 2002. ipak ušao u momčad – bio je to talijanski državljanin Fabio Liverani, koji je nešto tamnije boje kože – u početku su mu fućkali. Tek odnedavno Lazio ima i tamnopute strance u momčadi.

Ti su navijači vrlo teško primili loše rezultate posljednjih godina, pa su navaljivali da uprava da veći novac za kupnju igrača. Tadašnji vlasnik kluba Sergio Cragnotti, multimilijunaš i poduzetnik u prehrambenoj industriji, pod pritiskom navijača počeo je više ulagati u igrače, ali ni to nije donijelo rezultate, a klub je zapao u dugove, pa ga banke više nisu htjele pratiti i zaprijetilo mu je izbacivanje iz prve lige u treću, što se prije nekoliko godina dogodilo Fiorentini, kada je propao njen vlasnik Vittorio Cecchi Gori. Lazio se našao pred katastrofom kad otkrivene Cragnottijeve malverzacije zbog kojih je završio u zatvoru. Ali tada su navijači poručili vlasti da će pokrenuti ofenzivu nasilja ako Lazio ne spasu od financijskog kolapsa. Da pokažu na što su sve spremni u ožujku prošle godine prekinuli su gradski prvenstveni derbi protiv Rome.

Vlada je primila poruku i nije otjerala Lazio u treću ligu. Nova uprava od predstavnika banaka i novih sponzora shvatila je da mora zadovoljiti najvatrenije navijače pa je angažirala bivšeg igrača Lazija, koji je nakon višegodišnjeg igranja za razne engleske klubove već bio na zalazu karijere, da bude novi vođa momčadi, a to je učinila ne toliko iz sportskih, koliko iz političkih razloga.

Taj je igrač Paolo Di Canio, 36-godišnji Rimljanin koji je prije 20 godina počeo karijeru u Laziju i od 1987. do 1990. uspješno igrao za taj klub. Sljedećih godina igrao je za Juventus, Napoli i Milan, a 1996. je otišao u Britaniju. Neko je vrijeme igrao za škotski Glasgow Celtic, a potom je promijenio nekoliko engleskih klubova, Sheffield Wednesday, West Ham i Charlton, ističući se u svakom kao graditelj igre i strijelac, a zbog svog igračkog autoriteta i strogog karaktera i kao vođa momčadi. DiCanio nikada nije krio da je velik poštovatelj Mussolinija. U svojoj autobiografiji posvetio mu je cijelo poglavlje. Na ruci mu je tetovirana latinska riječ “dux”, što je varijanta Mussolinijeve titule “duce”. Vrativši se ove sezone u igrački desetkovani Lazio, DiCanio je i na terenu i u svlačionici preuzeo glavno mjesto u momčadi, kojoj nije krenulo dobro, a za najvatrenije navijače on je i zbog igre i zbog fašističkih stavova postao idolom, posebno zbog onoga što je u siječnju učinio nakon utakmice s Romom, koju je Lazio pobijedio sa 3:1 a na kojoj je DiCanio igrao posebno dobro. Po završetku utakmice otrčao je prema južnoj tribini rimskog Olimpijskog stadiona, gdje se uvijek okupljaju najvatreniji navijači Lazija, te ih pozdravio uzdižući ruku na fašistički pozdrav. To je izazvalo zgražanje najvećeg dijela talijanske javnosti, ali DiCanija je pohvalila Mussolinijeva unuka Alessandra Mussolini, poznata talijanska političarka, i pozvala da na izborima bude kandidat desničarske stranke Alleanza nazionale.

Dovođenjem DiCanija uprava je smirila navijački bijes barem prema sebi. Iako je klub nalazi u donjem dijelu tablice, a neko vrijeme mu je čak prijetilo ispadanje u drugu ligu, protiv uprave navijači više ne divljaju. Ali i dalje izazivaju izgrede ispred stadiona i u njemu, osjećajući se dovoljno snažnima da se vlast ne usudi ništa nprotiv njih, što se vidjelo i na nedavnoj utakmici s Livornom.

Sumnja se da i ono što se dogodilo 12. travnja u Milanu nije bilo spontano, nego organizirano, a samo se čekao povod da se prekine utakmica. Navodno navijači Intera, nezadovoljni rezultatima, žele neredima izazvati promjenu uprave. Na čelu Intera već je deset godina Massimo Moratti, član jedne od najpoznatijih talijanskih bogataških obitelji. Njegov otac Angelo stvorio je golemo bogatstvo trgujući naftom i naftnim derivatima a bio je i vrlo uspješan vlasnik Intera prije nekoliko desetljeća. Navijači Intera ne mogu se požaliti na izdašnost Morattija, koji je za kupnju igrača potrošio enorman novac. Kroz Inter su posljednjih godina prošli mnogi najbolji igrači svijeta, član je neko vrijeme bio i Brazilac Ronaldo, ali klub ne uspijeva postići rezultate kakve imaju Juventus, Roma i gradski suparnik Milan. Inter je 13 puta bio prvak Italije, ali posljednji put davne 1989. Otkad je Massimo Moratti gazda, nijednom. Nije uspio čak ni osvojiti talijanski kup, jedini trofej koji je Morattijev Inter osvojio bio je Kup UEFA 1998. Ove godine klub je u prvenstvo ušao s golemim ambicijama, jer je Moratti ponovno potrošio mnogo novca na nove igrače, pa su u Interu izvrsni igrači, Brazilac Adriano, sjajni strijelac Christian Vieri, bivši igrači šampionskog Lazija Siniša Mihajlović i Juan Sebastian Veron, Urugvajac Alvaro Recoba i mnogi drugi. Ali nade se nisu ispunile. Inter je doduše u cijelom prvenstvu izgubio samo jednu utakmicu, ali je remizirao čak 17 puta, često s momčadima s dna ljestvice, pa je bez ikakvih izgleda da osvoji prvenstvo.

Mnogi navijači za to krive Morattija, koji je – unatoč izdašnom trošenju novca – vukao loše poteze pri kupnji igrača i trenera. On ne zna osigurati dobru atmosferu u klubu pa je Ronaldo otišao prvenstveno zbog toga, a sada briljira u madridskom Realu. Mnogima Moratti smeta zbog svog podrijetla, ali i zbog političkih stavova, pa ga navijači pogrdno nazivaju “komunist” i među njima prema njemu vlada sve veća odbojnost.

I navijači Intera počeli su se posljednjih godina mijenjati. Nekoć je glavna navijačka skupina bila Boys, čiji su članovi sa sjeverne tribune bodrili igrače zdušno, ali relativno mirno. No sada su oni u manjini, a ojačale su radikalne navijačke skupine, Viking, i posebno grupa, koja ima isto ime kao i radikalni navijači Lazija, Irriducibili -Neslomljivi. Oni se obično okupljaju na desnoj strani sjeverne tribine, blizu mjesta gdje igrači i suci izlaze iz svlačionica, a iz tog dijela tribine bačeno je i najviše stvari na utakmici s Milanom, pa i baklja koja je pogodila Didu.

Oni ne skrivaju svoje bliske veze s neonacističkim grupama. Čak se tvrdi da su operativni ogranak neonacističke organizacije Azione Skinhead, koja ima bazu u društvenom centru u milanskoj ulici Via Cannero. Na internet-siteu Irriducibila fašistički su simboli. Mnogi članovi te grupe na rukama imaju tetoviranu brojku “88”, što je brojčani prikaz slogana “Heil Hitler”. Ti su se navijači počeli pojavljivati i na natjecanjima u drugim sportovima.

Uprava Intera tvrdi da s ekstremističkim navijačkim skupinama ne održava kontakte, da je odbila njihove zahtjeve da im da licencu za prodaju klupskih suvenira, niti da održavaju na stadionu redarsku službu. No uprava je uvijek bila vrlo oprezna da ih osuđuje, pa nakon utakmice s Milanom navijače nisu osudili ni članovi uprave ni igrači. Uz to, nekih kontakata uprave Intera s navijačkim skupinama u prošlosti je bilo, kako bi se ipak smirile, kao što su to činili drugi klubovi sa svojim navijačima. I većina drugih talijanskih prvoligaša ima s navijačima sličnih problema, navodno ih nemaju samo Udinese i Palermo. Navijači manje-više svih drugih klubova politički se radikaliziraju, a talijanska policija nedavno je objavila da od 80.000 najradikalnijih talijanskih navijača, koji su dolazili u sukob sa zakonom, 20.000 članovi su neofašističkih grupa.

Očito je u vrhu talijanskog nogometa, ali i države, sazrela svijest da pomirljiv stav klupskih uprava i talijanske nogometne federacije prema navijačima ne daje rezultate, da navijači postaju opasnom prijetnjom klubovima i talijanskom nogometu u cjelini, pa i stabilnosti zemlje. Italija bi se htjela kandidirati za organizatora Europskog prvenstva u nogometu 2012., ali u ovakvoj situaciji tomu se neće moći nadati. Uz to, stadioni sve češće postaju poprište desničarske političke agitacije. Navijačke skupine sve su bolje organizirane i sposobne i za složenije operacije na stadionima, ali i izvan njih. Zato je ministar Pisanu nekoliko dana nakon prekida milanske utakmice poslao u sve talijanske policijske uprave oštru uputu prema kojoj će odsad policija imati glavnu riječ pri prekidima utakmica, a ne više suci, delegati i nogometna federacija.

Policija je dobila pravo da zabrani održavanje utakmice ako navijači divljaju prije utakmice ispred stadiona, ako prije početka utakmice padnu predmeti na teren, a naređeno je policiji da je smjesta prekine ako se to počne događati za vrijeme utakmice, odnosno ako u gledalištu dođe do nereda. Policija je dobila goleme ingerencije, sada je samo pitanje hoće li ih provoditi ili će se teror talijanskih navijača nad nogometom nastaviti.

Kategorije: Hrvaška

DOSSIER: STRES NA RADNOM MJESTU Ubojica menadžera

12 ur 41 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 502, 2005-06-27 Globalizirana ekonomija postavlja ne samo pred menadžere nego i pred sve zaposlene sve teže zahtjeve koje oni nisu u stanju ispuniti ni duševno ni tjelesno

Stres je glavni uzrok više od 80 posto svih poznatih bolesti. On ubija – stvara pretpostavke za srčani i moždani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. No u današnjem svijetu u kojem utrka za vremenom, uspjehom i novcem postaje imperativ stres je na žalost postao svakodnevna i neizbježna pojava. Moderna medicina dokazala je da je stalna izloženost stresu najočitija upravo na radnom mjestu, a koliko su ozbiljne posljedice svakodnevnog rada pod pritiskom, dokazuje i to što je još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija stres na radnom mjestu proglasila svjetskom epidemijom. Istodobno, stres na poslu okarakteriziran je kao glavni uzrok potpuno nove bolesti koja se naziva – menadžerskom bolešću. Ta bolest modernog doba otkrivena je posve slučajno prije tridesetak godina u Sjedinjenim Američkim Državama. Kardiolozi Friedman i Rosenman, koji su dijelili čekaonicu s jednim oftalmologom, primijetili su da su stolice pred njihovom ordinacijom znatno oštećenije od onih pred vratima oftalmološke ambulante. Poslije su utvrdili su da k njima dolazi mnogo ljudi na rukovodećim funkcijama, koji su nestrpljivi i nemaju živaca ni vremena čekati. Poslije se pokazalo da svi ti uspješni biznismeni imaju nešto zajedničko – zbog posla su izloženi stalnom stresu. Liječnici danas više nego ikad upozoravaju da stres uzrokuje vrlo ozbiljna fizička i psihička oboljenja, a zašto je tomu tako, objašnjava ugledni hrvatski internist, prof. dr. Izet Aganović:

“U bolesti izazvane stresom ili takozvane menadžerske bolesti ubrajamo povišeni krvni tlak i kolesterol, aterosklerozu, BOLESTI KOJE MOŽE UZROKOVATI STRES:
povišen krvni tlak
povišen kolesterol
ateroskleroza
moždani udar
srčani udar
gastritis
akutni vrijed želuca
bolesti štitnjače
depresija moždani i srčani udar, gastritis, akutni vrijed želuca, poremećaje štitnjače i psihičke poremećaje poput depresije i anksioznosti. No kad se govori o stresu, treba objasniti zašto je on toliko opasan. Slikovito rečeno, utjecaj stresa na organizam odvija se poput uhodanog orkestra u kojem je hipofiza glavni dirigent. Stres uzrokuje pojačano lučenje negativnih hormona čije djelovanje štetno djeluje na organizam. Ako takvo stanje, kao kod kroničnog stresa, stalno traje, organizam počinje popuštati i pojedini ‘svirači’ iz spomenutog orkestra počinju ispadati iz igre”, objašnjava Izet Aganović. Potvrđuje kako se stanje bolesti uzrokovanih stresom višestruko pogoršalo proteklih dvadesetak godina kad je “24-satno društvo” u kojem vlada globalna ekonomija počelo nametati goleme mentalne i emocionalne zahtjeve koje pojedinac često ne može ispuniti, pa biva izložen stalnom stresu.

“Očit primjer ljudi koji su najviše pod stresom i koji se zbog toga potpuno potroše još u mladosti jesu brokeri i menadžeri. Mnogi od njih već su u svojim tridesetim godinama potpuno iscrpljeni i zato se često kaže da je ono što postignu i zarade negdje do četrdesete godine života zapravo to i da ih poslije nitko neće htjeti zaposliti jer su “roba s greškom”. Zanimljivo je da su svi ti brokeri i menadžeri svjesni opasnosti i rizika koji im donosi stres, ali oni i dalje grabe jer znaju da im je radni vijek zbog takvog života kratak. Zbog takvog poslovnog ritma i stava tim ljudima mora biti jasno da će ih, ako ne stanu na loptu, zdravstvene tegobe koje će se sigurno pojaviti zbog kroničnog stresa pratiti cijeli život”, upozorava Izet Aganović. U svojoj liječničkoj praksi on se, kaže, vrlo često susretao upravo s poslovnim ljudima koje je stres “nagrizao”. Svi oni su, veli, nervozni, napeti, razdražljivi, nikad nemaju vremena i uvijek su u žurbi.

“Takve ljude jako je teško motivirati na promjenu životnih navika. Primjećujem da umjesto da se opuste nakon posla radije odlaze na ‘after job partyje’ pa tamo još pretjeruju s alkoholom i cigaretama. To samo može pogoršati situaciju. Takvim ljudima objasnim da moraju usporiti i početi se brinuti o svom zdravlju, a alkohol i cigarete zamijeniti nekom rekreacijom, koja je najbolja prevencija tegoba uzrokovanih stresom”, zaključuje Aganović.

A da opasnosti koje prijete zbog stalnog izlaganja stresu doista dosežu alarmantne razmjere, pokazalo je i istraživanje Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja. To je istraživanje pokazalo da stres na radnom mjestu pogađa s KAKO SMANJITI STRES NA RADNOME MJESTU
1. ORGANIZIRAJET SE
Određivanje prioritetnih poslova pomoći će planiranju radnog dana i umanjiti mogućnost praznog hoda između dva posla.
2. PLANIRAJTE VRIJEME
Prosječan radni dan traje oko devet sati. Pokušate li posao za koji je potrebno 12 sati “ugurati” u tih devet sati nećete postići ništa i zato vrijeme treba planirati i pravilno rasporediti za svaki radni zadatak.
3. NE BUDITE PRETJERANI PERFEKCIONIST
Ništa nije savršeno niti će ikad biti, zato prestanite inzistirati na tome da baš svaki projekt, situaciju i zadatak obavite savršeno, nego nastojte posao obaviti najbolje što možete.
4. OKANITE SE SINDROMA ‘SUPERMAN’
Nemojte se cijelo vrijeme naprezati i pokušavati biti Superman. Nitko nije svemoguć i svatko ima ograničenja, zato prepoznajte vlastite granice, radite tempom koji vama najbolje odgovara, a koji ipak omogućava postizanje optimalnog rezultata.
5. ZADRŽITE POZITIVAN STAV
Negativno razmišljanje uništava radnu energiju i motivaciju. Mislite pozitivno o onome što radite i uvijek se veselite uspješno obavljenom poslu. vakog trećeg zaposlenika u Europskoj uniji. Čak 75 do 90 posto svih posjeta liječniku opće prakse povezano je s kroničnim stresom. Prema prikupljenim podacima stresom na poslu u EU obuhvaćeno je 28 posto zaposlenih ili 41,2 milijuna zaposlenih. Posljedica stresa na poslu je 50-60 posto svih izgubljenih radnih dana, ali i oko 5 milijuna nesreća na poslu. To znači gubitak najmanje 20 milijardi eura godišnje. Stres dokazano ubija, ali i košta. No malo je onih koji pritisnuti velikim zahtjevima tržišta i svojih karijera stignu mariti za to. Stres je, vele stručnjaci, to opasniji što ljudi čije je zdravlje njime ozbiljno narušeno liječničku pomoć uglavnom potraže kad je bolest već uzela maha. Takvi su slučajevi vjerojatno najčešći u onih ljudi kod kojih stres nije uzrokovao fizičku, nego psihičku bolest, a da je uistinu tako, potvrđuje i zagrebački psihijatar dr. Branko Potočnik. U svojoj ordinaciji on se, kaže, sve češće susreće upravo s pacijentima koji dolaze potražiti pomoć zbog tegoba koje je prouzrokovao stres na radnom mjestu. Prije petnaestak godina, kad je Branko Potočnik počeo raditi s pacijentima, situacija, veli, nije bila tako ozbiljna kao danas.

“Očekivanja poslovnog okruženja tada nisu bila tako velika, a poslovni ljudi nisu bili toliko iscrpljeni stresom. Najgore je to što sve više susrećem mlade ljude koji imaju svoje tvrtke i uspješni su, ali ih izjeda opterećenost time da uvijek moraju biti u vrhu ne bi li opstali na tržištu. Stres koji ti ljudi doživljavaju u svom 12-satnom radnom vremenu ubitačan je. Psihičke tegobe izazvane stresom, pogotovo onim na radnom mjestu, ponekad mogu biti ozbiljnije od onih fizičkih. No na žalost ljudi toga postaju svjesni tek kad ih ulovi bolest ili poremećaj. Kad je riječ o mom, psihijatrijskom području, najčešća bolest koju uzrokuje stres je depresija. Iako je ozbiljnost te bolesti često zanemarivana, ona je zbog svoje učestalosti velik javnozdravstveni problem, pogotovo kad uzmemo u obzir da od depresije jednom u životu oboli 15 posto žena i 10 posto muškaraca. Zabrinjava podatak da se od depresije prošle godine u Hrvatskoj liječilo čak 220.000 ljudi ili više od pet posto stanovništva. A za tako golem broj oboljelih možda je ponajviše odgovoran stres, osobito onaj poslovni”, objašnjava Branko Potočnik. Dodaje kako je stres zapravo reakcija organizma na vanjske podražaje. Kad je riječ o depresiji, stres djeluje na mozak tako da budi hormone poput kortizola, a njegovo pojačano lučenje može uzrokovati promjene na mozgu. Utjecaj hormona može biti toliko ozbiljan da mijenja strukturu mozga i uzrokuje atrofiju pojedinih njegovih dijelova.

“Nakon duljeg vremena izloženosti velikom stresu naravno da se javljaju posljedice, a najčešća je depresija. Riječ je o poremećaju raspoloženja koji zahvaća i tijelo i misli i nikako nije isto što i normalna tuga. Depresija je stanje koje ‘normalan’ čovjek nikad ne osjeti ako ne oboli od nje. Depresivan čovjek bez pravog razloga osjeća nedostatak životne radosti, strah, a javlja se i bezvoljnost, kao i gubitak interesa za posao, hobije i sve u čemu je bolesnik prije uživao. Neki od simptoma su i teškoće u donošenju odluka, mala energija i brzo umaranje”, objašnjava Potočnik. Napominje da preveliki emocionalni i mentalni zahtjevi užurbanog poslovnog svijeta mogu ne samo pogoršati postojeći depresiju nego i uzrokovati sam nastanak bolesti. “Velika opasnost od stresa pa samim tim i depresije skriva se upravo u onom što od nas očekuju drugi, a pogotovo u prevelikim očekivanjima koja sama sebi namećemo. Poslovni ljudi, osobito menadžeri, imaju ogromne ambicije i time si stvaraju poguban unutarnji stres i napetost. Stanje pogoršava i obilje informacija kojima su svakodnevno izloženi.” No čak i kada osjete prve simptome depresije, rijetki se odluče javiti psihijatru, uvjereni da si sami mogu pomoći. “Kad depresija uzme maha, malo je vjerojatno da će proći spontano. Stoga bi ljudi koji već dugo osjećaju simptome nedvojbeno trebali potražiti stručnu pomoć, pogotovo kad se zna da moderna psihijatrija depresiju uspješno liječi u čak 90 posto slučajeva. Liječenje se najčešće temelji na terapiji antidepresivima, no tu treba napomenuti da ta vrsta lijekova, za razliku od anksiolitika poput apaurina, ne uzrokuju navikavanje. No osim takvog liječenje depresivnim ljudima i onima koji su izloženi kroničnom stresu najbolji je savjet da se redovito bave fizičkom aktivnošću.” Dokazano je da fizički napor izaziva psihičku relaksaciju i time otklanja štetnost akumuliranog stresa.

“Poslovni ljudi trebaju napokon shvatiti da si moraju dopustiti odmor. Znam da mnogi godinama nisu bili na godišnjem, a kamoli uzimali slobodne vikende. No to može biti i uglavnom je uistinu pogubno. Čovjeku treba odmor da bi normalno funkcionirao, jer ako nemamo bar malo vremena za sebe, obitelj i ono što nas opušta samo je pitanje dana kad ćemo puknuti poput balona”, zaključuje psihijatar Branko Potočnik.

Poslom opterećen čovjek od stresa ne “puca” samo psihički. U nekoliko posljednjih desetljeća znatno se promijenio način života stanovništva u gradovima, što je uzrokovalo i nastanak nekih novih vrsta tegoba, posebno kad govorimo o tzv. managerskoj populaciji. Zaposleni ljudi sve se manje kreću, vode život pun stresa i puno vremena provode u uredu ili sjedeći za kompjutorom, što dovodi do poremećaja sustava za kretanje. Najčešće se radi o problemima vratne i slabinske kralježnice.

“Mislim da su stres i nedovoljna tjelesna aktivnost menadžera najčešći inicijator njihovih zdravstvenih tegoba. Katkad se javljaju pacijenti koje muče strašni bolovi, a ponekad su gotovo nepomični”, objašnjava Mato Žugaj iz Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr. Žugaj”. Nekoliko godina radio je u Njemačkoj i kaže da su problemi koji muče moderne poslovne ljude u obje zemlje gotovo identični. Nakon respiratornih infekcija najčešći razlog odlaska k liječniku su tegobe s kralježnicom, a većina pacijenata imaju između 30 i 50 godina. Riječ je i o ogromnom novcu, o čemu govori podatak kako godišnji posredni i izravni troškovi liječenja križobolje u SAD-u iznose 100 milijardi dolara.

Žugaj smatra da je osim liječenja jednako važna i prevencija. Iznimno važno je izabrati pravilan položaj prilikom rada za kompjutorom. Upravo zbog nepravilnih položaja tijela sve su češće bolesti ruku, recimo neke od njih izaziva upotreba kompjutorskog miša. Pritom stradavaju razni dijelovi od prstiju, preko lakta pa do ramena. Skraćuju se tetive, javlja bol, a ruka postaje funkcionalno ograničena.

Žugaj kaže da posljednjih godina, upravo zbog smanjene tjelesne aktivnosti, ima sve više mladih pacijenata. “Život u uredu i automobilu vezan je za krivo držanje, a posljedica je slabost mišićno-tetivnog tkiva. U prvo vrijeme to su napetost i bol u mišićima, koja se mogu razviti u ozbiljnija oboljenja poput hernije diska koja traži operativni zahvat”, smatra dr. Žugaj.

Ovisno o fazi bolesti u kojoj dolaze u njegovu polikliniku, svojim pacijentima predlaže razne oblike terapije. Pritom napominje kako je vidljivo da se kod većine ljudi u posljednje vrijeme povećala briga za vlastito tijelo i njegovo zdravlje. Sve više ih se javlja pri pojavi prvih simptoma, a liječnici im sugeriraju preventivnu brigu o sebi. “Uvijek preporučujem bavljenje sportom jer je to najbolji način brige o svom organizmu. Na taj način jačate zglobove, mišiće i kralježnicu, što je iznimno važno. Ovisno o životnoj dobi i stanju u kojem se nalazi tijelo treba izabrati i sport, ali vožnja biciklom, plivanje ili brže hodanje su za svakoga, a mlađi i snažniji mogu trenirati i kontakt-sportove poput nogometa ili košarke. U uredu mogu raditi jednostavne vježbe za kralježnicu koje traju manje od deset minuta, a sprječavaju pojavu tegoba”, smatra dr. Žugaj.
Jedan od većih problema je kako motivirati pacijente na promjenu životnih navika. Dio ih prihvaća liječnički savjet, ali mnogi se poslije određenog vremena vrate starim lošim navikama.

Bez obzira na to koliko razoran bio, poslovni ljudi moraju se naučiti nositi sa svakodnevnim stresom. Nacionalovi sugovornici – vrhunski menadžeri i uspješni biznismeni, čini se, uspijevaju u tome.
Željko Čović, predsjednik Uprave Plive, priznaje da svakodnevno primjećuje kako užurbani radni ritam donosi stres:
“Pogotovo je tako kad u zgusnuti radni tempo ubrojimo još i česta i duga putovanja. Moj radni dan prosječno traje više od 12 sati dnevno, počinje oko 8.30 a završava oko 20 sati. Razlog tako dugog radnog dana je uvjetovan time što Pliva ne posluje samo na jednom kontinentu, stoga me i vremenska razlika primorava da svoje radno prilagodim svim našim kompanijama, kako na našem, tako i na američkom kontinentu. Upravo zbog toga moj radni tjedan često ima između 65 i 70 radnih sati”, kaže Željko Čović. Srećom, veli, mada je pod značajnim stresom, još nije iskusio ozbiljnije zdravstvene tegobe. Svoje zdravlje, kaže, na zadovoljavajućoj razini održava preventivnim zdravstvenim pregledima.

“Bavljenje sportom mi je također od velike koristi. Vrlo su važni i disciplinirani način života te zdrav način prehrane. Uravnotežena i lagana prehrana nevidljiv je ali korisni asistent svakom menadžeru. Na kraju, ali ne i manje važno, ovaj

Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, stres na radnome mjestu prisutan je kod svakog trećeg zaposlenika Europske unije. Čak 75 do 90 posto svih posjeta liječniku opće prakse povezani su s kroničnim stresom. Prema prikupljenim podacima, stresom na poslu u EU obuhvaćeno je 28 posto zaposlenih ili 41,2 milijuna zaposlenih. Posljedica stresa na poslu je 50-60 posto svih izgubljenih radnih dana, ali i oko 5 milijuna nesreća na poslu. To znači gubitak najmanje 20 milijardi eura godišnje.
posao, iako vrlo zahtjevan i stresan, donosi i zadovoljstvo nakon svakog uspješno završenog projekta”, zaključuje predsjednik Uprave Plive.

Radni dan Drage Munjize, predsjednika Uprave Konzuma, traje između 12 i 14 sati, a radi šest dana tjedno. U takvom ritmu stres se, veli, ne može izbjeći: “No stres je normalan dio mog života, kao i svih novinara, menadžera, liječnika, sportaša, svih zapadnjaka. U mom slučaju stres je poticaj za još kvalitetnije rezultate. Imam i sreću da zbog stresa nemam zdravstvenih tegoba, i to zato što se bavim sportom i vodim normalan obiteljski živo”, kaže Drago Munjiza dodajući kako se poslovnog stresa rješava odlazeći u teretanu tri do četiri puta tjedno, posjećujući kino sa suprugom i djecom, te čitajući knjige i uživajući u glazbi.

Glazba ima veliku ulogu i u relaksaciji Irene Džepine, direktorice marketinga Diners Cluba koja se slaže da je stres postao dio njenog svakodnevnog radnog okruženja.
“Moj radni dan traje minimalno osam sati. Međutim, nakon toga slijedi rad na sebi, koji je danas imperativ uspješnog poslovnog čovjeka. A to svakako obuhvaća sustavnu edukaciju, praćenje recentne literature, kao i praćenje aktivnosti konkurencije. Dakle, radni mi se dan često nastavlja i nakon izlaska iz ureda te produžava na dodatne višesatne poslovne obveze. Kako me funkcija voditeljice Odjela marketinga u Diners Clubu često odvodi i na poslovna putovanja, radni se ritam proteže i na vikende. Ipak, organizacija radnog vremena u Diners Clubu iznimno je kvalitetna te je produljeni boravak na radnom mjestu do kasnih večernjih sati rijetkost, a ne pravilo”, kaže Irena Džepina. Priznaje pritom da svakodnevne brojne obveze i vrlo velik broj ostvarenih kontakata izaziva zasićenje, ali da unatoč tome u svom poslu uvijek pronalazi iskonsku ljepotu. “Kad mi se čini da me pobjeđuje ritam posla, uvijek se sjetim da sam od prvog radnog dana zapravo sanjala o poslu koji će me upućivati na nove osobe i u kojem ću do maksimuma iskazati svoje vrijednosti te uživati u kreativnosti svojih suradnika. Naravno, svaki stres nestaje kad dobijete pozitivnu kritiku o svom radu od kolega, poslovnih partnera ili korisnika. Kako je dinamika našeg poslovanja takva da se iz jednog projekta uskače u drugi, vrlo se brzo vide i rezultati, koji su svojom uspješnošću pravi melem na ranu”, veli direktorica marketinga Diners Cluba. Dodaje kako nije podlegla zdravstvenim tegobama uzrokovanima stresom, a razlog dobrom zdravlju vidi, kaže, u iskrenom smijehu koji joj u svakodnevnoj suradnji s kolegama dobro dođe kao vježba za relaksaciju. Irena Džepina barem triput tjedno vježba u salonu Figurella, a jednom tjedno kući joj dolazi maserka Sandra Grgec, koja joj više od sat vremena radi sportsku masažu.

“Ove aktivnosti su sjajne jer me isključuju od podsvjesnih planiranja promotinih aktivnosti ili planiranja rokova. Ujedno, omiljena mi je aktivnost šetnja s prijateljima u kvartu jer tada, uz razgibavanje kroz opuštajući razgovor primjenjujemo i ‘mentalnu higijenu’. Moram priznati da vikendom najčešće na Jarunu onih šest kilometara oko jezera svladavam probijajući se među rolerima i biciklistima. Inače, smatram da je najveći neprijatelj svakog čovjeka njegova nesigurnost, nakon koje dolazi stres. Ako ste sigurni u sebe i svoje znanje, ako u međuljudskim kontaktima uspijevate kod suradnika potaknuti ono najbolje u njima, od stresa štitite i sebe i druge.”

Neda Čekolj, direktorica marketinga Radija 101, kaže da zbog prirode svog posla u elektroničkom mediju teško može odrediti granicu kada njen radni dan počinje , a kada završava: “Vrlo često čak i kad se i odmaram ili radim kućne poslove razmišljam o projektima koje treba inicirati, kompanijama i ljudima koje treba kontaktirati pa uzimam papir i zapisujem. Zaista ne znam koliko zapravo radim. Dinamika posla u marketingu, uz užurbani ritam, nužno uzrokuje pritisak i određene doze stresa , ali taj isti stres često vas pokreće i pozitivno djeluje na vaš posao. Nažalost, postoji i onaj ‘negativan’ stres koji najčešće ubija moj želudac”, kaže Neda Čekolj. Ona smatra da loš stres najviše uzrokuje ljudska glupost i loša komunikacija, a najboljim načinom borbe protiv te prevelike doze adrenalina smatra dobre večeri i finu klopu s prijateljima. Zdravijom je, veli, čini i šetnja prirodom, a fizičko i psihičko opuštanje osigurava si odlaskom na masažu.

“Ozbiljnijih zdravstvenih tegoba zbog stresa nisam imala. Jedino mi je prilikom nedavne gastroskopije liječnik poručio kako je moj želudac ‘namršten’, te bih trebala pripaziti na svoju prehranu i ‘izbjegavati stres’. Mislim da u današnjim uvjetima nitko ne može izbjegavati stres . Čini mi se da je najvažnije pronaći dobar ‘ispušni ventil'”, zaključuje voditeljica marketinga Radija 101.

Kategorije: Hrvaška

Okrutna osveta poljske desnice komunistima

12 ur 46 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 563, 2006-08-28 Poljsku potresa afera u kojoj je nekoliko bivših ministara optuženo da su bili agenti komunističkog režima: oni su samo neki od 700 tisuća Poljaka koji bi se mogli naći na cesti ako ne dobiju potvrdu da im je prošlost besprijekorna

Poljsku potresa neugodna afera, a u njenom su središtu bivši ministri vanjskih poslova. Izravno je povezana s kampanjom desne poljske vlade da u Poljskoj što prije počne energična lustracija, kojom bi iz državnih službi bili isključeni svi koji su činili nemoralne stvari u vrijeme komunističke vlasti. Prošlog mjeseca osam bivših ministara vanjskih poslova iz postkomunističke ere u otvorenom je pismu optužilo sadašnju vlast za pogoršanje odnosa Poljske s Europskom unijom. Zatražili su od vlade da promijeni europsku politiku, da Poljska, kao značajna nova članica EU, sudjeluje u radu EU umjesto da se s njom konfrontira. Na to pismo reagirao je u intervjuu poljskoj katoličkoj televiziji Antoni Macierewicz, zamjenik ministra obrane u vladi Jarosława Kaczynskog, zadužen za vojnu obavještajnu službu. Hladno je izjavio da se na pismo ne treba obazirati jer su većinom potpisnici bivši sovjetski špijuni te možda djeluju po nalozima iz inozemstva.

Neki potpisnici pisma zbog toga su najavili da će Macierewicza tužiti zbog klevete. Bivši ministri vanjskih poslova ugledni su ljudi, među njima su i dvojica bivših disidenata iz komunističke ere Bronisław Geremek i Wladysław Bartoszewski, koji su se hrabro konfrontirali s komunističkim režimom 70-ih i 80-ih, zaslužni što je u Poljskoj 1989. demontirana komunistička vlast. Ministar obrane Radosław Sikorski zatražio je od Macierewicza objašnjenje. Potpredsjednik vlade Andrzej Lepper, iz male stranke vladine koalicije, traži da Macierewicz dokaže svoje tvrdnje ili podnese ostavku, jer je nanio štetu Poljskoj budući da će njegova izjava sigurno naškoditi poljsko-ruskim odnosima baš kad je upravo on, Lepper, trebao početi razgovore s ruskom vladom o otvaranju ruskog tržišta poljskim izvoznicima. Lepper je zaprijetio izlaskom iz vlade ako Macierewicz ne da potrebno objašnjenje. Ali Macierewicz očito ne kani dati nikakvo podrobno objašnjenje. Osjeća se dovoljno jakim za kontroverze izjave jer ga podržavaju dva najmoćnija Poljaka, blizanci predsjednik Republike Lech Kaczynski i premijer Jarosław Kaczynski. Upravo je predsjednik Kaczynski potkraj lipnja, ne obavijestivši čak ni ministra Sikorskog, imenovao Macierewicza zamjenikom ministra obrane kako bi raspustio dosadašnju vojnu tajnu službu i osnuje dvije nove. Kad je poljski predsjednik Macierewicza imenovao na taj položaj, poljska javnost bila je začuđena jer ga je smatrala političkim marginalcem i destruktivcem.

Ali očito je Kaczynskom trebao baš takav prgavi čovjek, koji ima besprijekornu antikomunističku prošlost. Macierewicz se isticao antirežimskom djelatnošću. Sudjelovao je u studentskim nemirima 1968., podržao radničke štrajkove 1970., 1976. s disidentima Adamom Michnikom i Jacekom Kuronom osnovao Komitet za pomoć radnicima, prvu disidentsku organizaciju koja je pomagala štrajkašima, a 1980. je organizirao ogranak sindikata Solidarnost u Warszawi. Bio je 80-ih iznimno aktivan antikomunist, izdavao ilegalne novine, pa je, kad je srušen komunizam, bio pozvan u novu vlast. Postao je u prosincu 1991. ministar unutarnjih poslova u vladi Jana Olszewskog, ali je ta vlada nakon nekoliko mjeseci propala upravo zbog njega. Macierewicz je tada dobio na uvid dokumente iz komunističkog doba, na kojima su bila i imena osoba koje su potajno surađivale sa komunističkom tajnom službom. Ta je imena objavio 28. svibnja 1992. Na listi navodnih tajnih agenata komunističkih tajnih službi pod nadimkom “Bolek” bio je i sam vođa “Solidarnosti”, tadašnji predsjednik Lech Walesa. Kako Macierewicz svoje tvrdnje nije uspio dokazati, bio je prisiljen na ostavku, a pala je istodobno i vlada, i to nakon samo šest mjeseci od osnutka. Javnost Macierewiczevu izjavu shvaća i kao najavu ponašanja sadašnje vlade u najavljenoj lustraciji bivših komunističkih kadrova i onih koji su kolaborirali s komunističkim režimom prema prije mjesec dana izmijenjenom lustracijskom zakonu. Očekuje se da će vlast u to ući agresivno i da će se na udaru naći brojni ljudi. Izmjene zakona o lustraciji dinamizirat će provjeru javnih osoba iz doba komunizma. Na tome se dosad u Poljskoj uopće nije ozbiljno radilo, jer se vjerovalo da bi to destabiliziralo državu. Po starom zakonu iz 1997. lustracija se provodila samo među političarima, pa ih je provjereno 27.000, dok se ostale osobe nisu dirale. Ljudi koji su dolazili na političke funkcije morali su izjaviti jesu li surađivali s komunističkom tajnom službom. Čak i ako bi odgovorili potvrdno, to ih nije diskvalificiralo za neku dužnost, nego se prepuštalo javnosti da na izborima ili kroz medije odredi njihovu sudbinu. Kažnjeni su bili samo oni za koje bi se pronašao dokaz da su lagali poričući da su surađivali s tajnom službom. Njima su deset godina bile zabranjene javne funkcije.

Situacija se bitno promijenila kad su na vlast došli blizanci Kaczynski prošle i ove godine. Desno orijentirani blizanci misle da zbog toga što u Poljskoj nije provedena energična lustracija zemlja ima veliki problem, da su komunisti u Poljskoj i 17 godina nakon propasti komunizma velika prijetnja, da i dalje posredno potajno upravljaju zemljom. Prema braći Kaczynski, zakon je trebalo hitno promijeniti kako bi se Poljska oslobodila “široke, mračne utjecajne mreže bivših komunističkih agenata koji i danas truju Poljsku”. Premijer Jarosław Kaczynski nedavno je rekao: “Postoji mreža tajnih veza u politici, poslovima, medijima, koju treba raskrinkati. Utjecaj tih ljudi povezanih s nekadašnjim tajnim službama slabi naše društvo. Te mreže treba uništiti.” Na njihovu inicijativu parlament je donio novi zakon prema kojem će se ispitivati prošlost kudikamo većeg broja ljudi. Po srpanjskom zakonu na udaru će se naći svi Poljaci rođeni prije 1972. koji su danas na položajima. Nitko više neće moći biti na takvom poslu bez državne potvrde da nije surađivao s komunističkom režimom. Provjera će obuhvatiti sve diplomate, dužnosnike na svim razinama vlasti, od vlade do lokalnih službenika, članove nadzornih odbora i uprava javnih i državnih poduzeća, šefove medijskih kuća, ravnatelje obrazovnih ustanova, pravnike i novinare, oko 700.000 od 38 milijuna stanovnika Poljske. Svatko od tih ljudi, želi li zadržati posao, morat će zatražiti potvrdu da nije bio kolaboracionist komunističkog režima. Onaj komu državna ustanova ne izda takvu potvrdu, bit će otpušten. Čak i svaki onaj tko taj certifikat ne zatraži treba biti otpušten. Svi poslodavci dužni su osigurati da svi njihovi zaposlenici zatraže te certifikate, a onaj koji to ne učini također će biti otpušten. Ljudi koji ne dobiju potvrdu, moći će se žaliti sudu. Dosjei tajne službe o osobama koje su u komunizmu bile na javnim funkcijama bit će objavljeni na internetu, uz imena bivših agenata i suradnika tajnih službi. Certifikate će izdavati Institut nacionalnog sjećanja, ustanova osnovana 1998., ovlaštena da provjerava arhive nekadašnje tajne službe.

To državno tijelo proučava zločine iz komunističkog doba i ovlašteno je podizati optužnice protiv počinitelja takvih zločina. Već je i prije nego što je Sejm donio novi zakona Institut provjeravao biografije i objavio imena navodnih kolaboracionista iz sindikata Solidarnost te katoličkih svećenika, a većina njih to je poricala. Oporbeni političari žestoko su prosvjedovali protiv te akcije, a pogotovo protiv novog zakona, tvrdeći da će mnoge karijere biti uništene zbog problematičnih komunističkih dosjea, u koje su i tadašnji agenti, a i oni koji sada njima manipuliraju, mogli štošta ubaciti. Institut je potkraj ožujka podigao optužnicu protiv posljednjeg komunističkog predsjednika Wojciecha Jaruzelskog, koji je 1981. uveo vojno stanje kako bi slomio prodemokratski radnički pokret Solidarnost. Institut nacionalnog sjećanja objavio je da je optužnica dignuta jer je Jeruzelski prekršio ustav kad je 13. prosinca 1981. proglasio vojno stanje i poduzeo represiju protiv demokratskog pokreta pa su tisuće ljudi potrpane u zatočeničke centre. Prema sadašnjim procjenama, tijekom dvogodišnjeg vojnog stanja život je izgubilo stotinjak osoba. Među uhićenima bili su svi vodeći ljudi sindikata Solidarnost, pa i njegov vođa Lech Walesa, koji su godinu dana prije u Gdansku počeli borbu za svoja socijalna prava, ali i za demokratizaciju zemlje. Nekoliko puta nakon rušenja komunističkog režima pokretale su se inicijative kako bi Jaruzelskom zbog njegove represije protiv Solidarnosti trebalo suditi, a on je uvijek tvrdio da je svojim akcijama protiv Solidarnosti spašavao Poljsku, jer da on nije 1981. uveo vojno stanje, koje je bilo relativno blago, sovjetska bi vojska okupirala Poljsku uz golemo krvoproliće.

O Institutu se govorilo i zbog kratkotrajne ministrice financija i potpredsjednice vlade Zyte Gilowske. Nekad je bila članica liberalne stranke Građanska platforma, stekla je ugled u financijskim krugovima i bila prilično popularna. Tu je stranku napustila lani zbog internih svađa. U siječnju je ušla u desničarsku vladu tadašnjeg premijera Kaziemerza Marcinkiewicza kao potpredsjednica i ministrica financija, te je – u skladu s tadašnjim zakonom – morala izjaviti je li surađivala s komunističkom tajnom službom. To je zanijekala, ali ju je nekoliko mjeseci poslije Institut nacionalnog sjećanje optužio da je lagala jer postoje dokazi da je bila suradnica tajne službe. Odbacila je optužbu, ali je podnijela ostavku. Njen zahtjev da se javno razjasni o čemu je riječ pred sudom Institut je odbio uz neobično obrazloženje da se njen slučaj obustavlja jer nakon ostavke ona više nije javna osoba. Ipak, lustracijski sud 2. kolovoza ove godine održao je ročište. Kao svjedok pristupio je bivši agent komunističke tajne službe SB Witold Wieczorek. Informacije koje bi on doznao u neformalnom razgovoru s Zytom Gilowskom, prijateljicom svoje supruge, a činile su mu se obavještajno zanimljivima, stavljao bi u svoje izvještaje, spominjući kao izvor “agenta Beatu”. Nikad je formalno nije zavrbovao, nego joj je u izvještajima dao taj kodni nadimak. Poljski su mediji nakon toga upozoravali da je ipak nužan barem elementarni oprez u tom poslu. Ali čini se da vlada misli da je mnogo važnije, kad je riječ o bivšim suradnicima tajne službe, stvari brzo raščistiti nego se obazirati na takve pojedinosti. Macierewicz reformu tajne službe namjerava završiti za mjesec dana. Reformu vojne tajne službe započeo je tako da je od svakog zaposlenika dosadašnje tajne službe, njih 1700, te od bivših zaposlenika službe zatražio da napišu što znaju o kriminalnim djelima počinjenim u službi, a oni su svi marljivo pristupili tom poslu, o kojem će ovisiti tko će se od njih naći na ulici, a komu će on ipak dopustiti da ostane u tajnoj službi. Dosad je već dobio 3000 takvih izvještaja u kojima se agenti uzajamno optužuju. OKVIR Jaruzelski Godinama po padu komunizma Wojciecha Jaruzelskog više nitko nije dirao, ali se situacija promijenila nakon što je lanjske jeseni za predsjednika izabran Lech Kaczynski. Institut nacionalnog sjećanja dobio je poticaj za energičnije postupanje, a optužnica protiv Jaruzelskog bila je samo prvi korak. U optužnici protiv Jaruzelskog kaže se da je bio “na čelu grupe organiziranog kriminala vojne prirode čiji je cilj bio počinjenje zločina lišavanja slobode kroz zatočenje”. Jaruzelski nije uhićen i zatvoren, niti je obznanjeno kad će se proces održati.

DRAMATIČNI POTEZ PREDSJEDNIKA BASESCUA

Rumunji objavili 1,3 mil. dosjea Securitate

Rumunjski agenti Securitate počeli su se sami javljati u javnost, kako bi preduhitrili mogućnost da netko pronađe njihovo ime u arhivama tajne policije Potez rumunjskog predsjednika Traiana Basescua uzdrmao je rumunjsku političku scenu, ali on tvrdi da je bio nužan kako bi se Rumunjska na putu u Europsku uniju oslobodila tereta svoje povijesti. Kad je 2004. došao na čelo države, koju su od rušenja komunističkog diktatora Nicolaea Ceausescua i njegova smaknuća 1989. dotad manje-više kontrolirali bivši komunisti, Basescu je rekao da javnost treba znati tko je u Ceausescuovo doba sudjelovao u represiji ne samo kao otvoreni član režima nego i kao prikriveni suradnik zloglasne Ceausescuove tajne policije Securitate. Zato je Basescu objavio svih 1,3 milijuna tajnih dosjea Securitatea kako bi i najšira javnost imala uvid u ono što se pod diktaturom događalo, kako su brojni Rumunji bili proganjani, ali i tko je kao doušnik u tome tajnoj policiji pomagao. Tvrdi se da je Securitate imao oko 700.000 doušnika, bez kojih ne bi mogao kontrolirati 23 milijuna stanovnika. Naravno, otvaranje dosjea očekivalo se sa zanimanjem, jer su ljudi strašno stradali pod Ceausescuom, pa su mnogi od njih htjeli doznati tko je pomagao tajnoj policiji. Prije nego što su prvi dosjei otvoreni neki doušnici sami su se javili, a među njima i neke poznate ličnosti. Tako se javila bivša ministrica kulture Mona Musca, poznata kao reformistička političarka, koja je priznala da je kao sveučilišna nastavnica u Temišvaru informirala Securitate o stranim studentima na sveučilištu, jer je to smatrala “pitanjem nacionalne sigurnosti”. I bivši ministar Alin Teodorescu priznao je da je 1988. pod pritiskom pristao informirati tajnu policiju o djelovanju nekih intelektualaca. Istaknuti novinar Carol Sebastian, dugogodišnji suradnik rumunjske redakcije BBC-ja, koji se također snažno zalagao za reforme i kritizirao prethodne vlade, ispričao je kako ga je potkraj 80-ih, dok je bio na drugoj godini studija književnosti, ucijenila tajna policija, nakon što je doznala da je jedna kolegica s njim zatrudnjela, ali je odbio s njom se vjenčati, te mu je zaprijetila da će napraviti skandal ne bude li policiju obavještavao o prijatelju pjesniku Andreiju Bodiuu. Bodiu je vidio svoj dosje i ustanovio da je Sebastian o njemu pisao neutralne izvještaje pa mu je to oprostio, Sebastian je toliko posramljen, također zbog toga što to nije prije priznao, da je sada dao ostavku na rumunjskoj nacionalnoj televiziji. Novinar Valentin Hossu-Longin priznao je da je tajnu policiju obavještavao o djelovanju rumunjskih iseljenika u Kanadi. Njegova bivša supruga, redateljica dokumentarnih filmova, objavila je da su i ona i njihova dvojica sinova, također novinari, šokirani, posebno stoga što je otac Hossu-Longina bio žrtva komunističkog režima i politički zatvorenik. Čini se da će takvih dobrovoljnih otkrića biti još mnogo, već i stoga što neki mediji i nevladine organizacije pozivaju ljude koji su surađivali s tajnom službom da sami otkriju svoje grijehe i tako se iskupe. Dnevnik Ziua pozvao je novinare koji su surađivali s tajnom službom da prvi to učine, jer “čišćenje treba početi među onima koji najglasnije pozivaju na čišćenje”. Iako Basescuov potez ima široku javnu podršku, prigovara se da je sve dosjee trebalo odjednom staviti na uvid, a ne selektivno i postupno. Sumnja se da na kraju svi dosjei neće dospjeti u javnost, da će neki moćnici svoje dosjee prikriti ili iz njih izvući kompromitantne dokumente. Sumnja se i u autentičnost dosjea, jer je u njima bilo moguće plasirati i laži, pa će biti kompromitirani i ljudi koji nisu bili doušnici. Nastala je i afera u vezi sa samim predsjednikom Basescuom. Otkad je izabran, prati ga glas da je morao raditi za tajnu službu ili biti njena povjerljiva osoba jer je godinama bio kapetan najvećeg broda rumunjske trgovačke mornarice kojim je putovao diljem svijeta. Takve optužbe prvi su se put pojavile u predizbornoj kampanji. Na takvom položaju u doba diktatora Ceausecua, kad je Rumunjska bila prema inozemstvu potpuno zatvorena, mogao je biti samo netko koga je tajna služba provjerila, koji je za nju bio spreman raditi. Basescu je to uvijek energično demantirao, tvrdeći da nikada nije imao nikakvih kontakata s agentima Securitatea, te da su jedini izvještaji koje je kao kapetan pisao na povratku s plovidbe bili redoviti poslovni izvještaji. Ali kad su mediji zatražili da vide što piše u njegovu dosjeu, objavljeno je da to nije moguće jer se ne zna gdje se nalazi. To je samo povećalo sumnju pa je Basescu, koji je ponovno zanijekao bilo kakvu suradnju s tajnom službom, izjavio: “Otkad sam došao na ovaj položaj, tražim da mi se pokaže moj dosje, ali u tome dosada nisam usio. Pozivam onog tko ima moj dosje da mi ga da, a ja ću ga smjesta objaviti.”

Kategorije: Hrvaška

Poraz Liverpoola, “nula” u Dortmundu

12 ur 54 min ago

U najzanimljivijim ogledima 1. kola Lige prvaka u utorak Borussija i Barcelona su odigrali bez golova, dok je europski prvak Liverpool u obranu naslova krenuo porazom kod Napolija.

U skupini F u Dortmundu Borussia i Barcelona su odigrali borbenu utakmicu koja je završila 0-0, a domaćini su promašili i penal. Barca je počela utakmicu s Messijem i Ivanom Rakitićem na klupi, a u prvom dijelu nije bilo golova. U 57. minuti Semedo ruši Sancha u kaznenom prostoru, a udarac Marca Reusa s “bijele točke” brani vratar Barcelone ter Stegen.  U 59. minuti ušli su u igru Messi i Rakitić, u 75. minuti Brandt pogađa gredu, a Mssi je mogao u zadnjim sekundama postići gol.

U Milanu je Inter nakon tri pobjede u Seriji A dočekao prašku Slaviju kao apsolutni favorit, no Talijani su se sramotnog poraza spasili tek u sudačkoj nadoknadi. Neuvjerljivi Inter dominirao je u prvom dijelu, ali u 64. minuti Česi su neočekivano poveli golom Nigerijca Petera Olayinke, koji je nakon obrane Handanovića prvi došao do lopte i zabio iz blizine. U drugoj minuti sudačke nadoknade Sensi je iz slobodnog udarca pogodio gredu, a odbijenu loptu je iz voleja u gol pospremio Nicolo Barella.  Marcelo Brozović igrao je 71. minute za Inter.

U skupini E Napoli je s 2-0 pobijedio europskog prvaka Liverpoola s Dejanom Lovrenom, koji je ostao na klupi. Igralo se odlično, no nije bilo golova sve do 82.  minute kada Dries Mertens iz penala dovodi Napoli u vodstvo. U 92. minuti Llorente diže na 2-0 i zasluženu pobjedu Napolija.

U drugoj utakmici skupine RB Salzburg je s čak 6-2 nadigrao Genk, a u prvom dijelu bilo je čak 5-1. Tri gola je u prvom poluvremenu zabio Norvežanin Erling Haeland.

U skupini G u Francuskoj su Lyon i Zenit odigrali 1-1 te potvrdili da će ovo biti vrlo neizvjesna skupina. Poveli su Rusi preko Iranca Azmouna (41), a za Francuze je izjednačio Nizozemac Depay u 50. minuti iz penala.U ovoj skupini Leipzig je slavio kod Benfice s 2-1 s dva gola Tima Wernera.

U skupini H u Londonu je Valencia iznenadila Chelsea s 1-0. Rodrigo je u 75. minuti zabio za Valenciju, a dvije minute prije kraja Barkley je promašio penal. Mateo Kovačić je igrao do 80. minute za Engleze.

Iako jako oslabljen u odnosu na čudesnu prošlu godinu Ajax je u Amsterdamu s 3-0 svladao Lille. Domagoj Bradarić je odigrao cijelu utakmicu za Francuze.

SKUPINA E

NAPOLI – LIVERPOOL 2-0 (Mertens 82pen, Llorente 90+2)

RB SALZBURG – GENK 6-2 (Haeland 2, 34, 45, Hwang 36, Szoboslai 45+3, Junuzović 66//Lucumi 40, Ndogala 52)

SKUPINA F

INTER – SLAVIA PRAG 1-1 (Barella 90+2//Olayinka 64)

BORUSSIA (D) – BARCELONA 0-0 . Promašeni penal: Reus (Bor, 57)

SKUPINA G

LYON – ZENIT 1-1 (Depay 50pen//Azmoun 50)

BENFICA – RB LEIPZIG 1-2 (Seferović 84//Werner 69, 79)

SKUPINA H

CHELSEA – VALENCIA 0-1 (Rodrigo 75)

AJAX – LILLE 3-0 (Promes 18, Alvarez 50, Tagliafico 62)

Kategorije: Hrvaška

Netanyahu se bori za politički opstanak

13 ur 2 min ago

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu bori se za politički opstanak nakon što su izlazne ankete izbora održanih u utorak pokazale tijesnu utrku i izmicanje moći izraelskom vođi nakon deset godina provedenih na vlasti.

Netanyahuov glavni protivnik, centrist Benny Gantz rekao je u srijedu da se prema izlaznim anketama čini da je najdugovječniji izraelski vođa poražen, ali da treba pričekati službene rezultate.

Netanyahu nije proglasio pobjedu niti poraz već je rekao da čeka rezultate u obraćanju svojoj desnoj stranci Likud. Njegovo neuspješno sastavljanje vlade nakon izbora u travnju dovelo je do novih izbora u utorak.

Bivši zapovjednik oružanih snaga Gantz poručio je svom centrističkom savezu Plavih i bijelih da se čini da su “ispunili svoju misiju” i obećao da će raditi na formiranju vlade nacionalnog jedinstva.

Netanyahu čini se “nije uspio u svojoj misiji” osvajanja petog mandata, rekao je 60-godišnji Gantz.

Službeni rezultati izbora mogli bi se znati za više od tjedan dana, ali kako Knesset bude objavljivao djelomične rezultate bit će jasnija slika.

Stranka Likud trebala bi dobiti između 31 i 33 mjesta od ukupno 120 u Knessetu, izraelskom parlamentu, a centristički savez Plavih i bijelih između 32 i 34 mjesta. Nijedna stranka nema dovoljno podrške za dobijanje 61 mandata u parlamentu potrebnog za sastavljanje vlade.

Likud bi za desnu koaliciju mogao dobiti do 55 mandata, dva manje nego što su mu predviđale ranije izlazne ankete, a savez Plavih i bijelih najviše 59 za vladu lijevog centra.

Bivši ministar obrane Avigdor Lieberman, predsjednik desničarske stranke Israel Beitenou koja bi mogla presuditi u sastavljanju nove izraelske vlade, pozvao je u utorak navečer na formiranje vlade nacionalnog jedinstva u koju bi ušle stranke Netanyahua i Gantza.

“Imamo samo jednu mogućnost a to je formiranje široke i liberalne vlade nacionalnog jedinstva u koju bi ušli Israel Beitenou, Plavo-bijela stranka i Likud”, rekao je Lieberman.

Liebermanova nacionalistička stranka Israel Beiteinou koja dobiva osam do 10 mjesta, mogla bi imati presudnu ulogu u sastavljanju nove vlade.

Dobar rezultat postigla je i Zajednička arapska lista koja bi trebala dobiti 13 do 15 zastupničkih mjesta, u usporedbi s prethodnim izborima na kojima su različite stranke izraelskih Arapa dobile ukupno deset mjesta.

Parlamentarni izbori održani u utorak drugi su u pet mjeseci u Izraelu, nakon izbora u travnju na kojima Netanyahu nije dobio dovoljan broj glasova za formiranje desničarske vladajuće većine.

“Mi smo u gospodarskoj i sigurnosnoj krizi i zemlji treba široka vlada”, rekao je Lieberman pozivajući izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina da do kraja tjedna pozove Netanyahua i Gantza kako bi se dogovorili.

Nikada u izraelskoj povijesti izbori nisu održani dvaput u jednoj godini.

Kategorije: Hrvaška

Green Day najavili novi album i europsku turneju

13 ur 21 min ago

Peterostruki dobitnici Grammyja i jedan od najvećih punk rock bendova današnjice, Green Day su ovih dana predstavili novi singl “Father Of All…”! Najava je to novog zvuka, ali i istoimenog albuma kojega su najavili za 7. veljače 2020. u suradnji diskografskih kuća Reprise i Warner Records. Najava novog, trinaestog po redu albuma američkih punk rockera stigla je uz vijest o velikoj stadionskoj turneji The Hella Mega Tour koja Green Day u društvu sastava Fall Out Boy i Weezer dovodi u Europu već u lipnju iduće godine. Uz spomenutu turneju, Green Day će mjesec dana ranije održati i nekoliko samostalnih koncerata, a ulaznice su od 17. rujna puštene u prodaju na službenoj web stranici: https://greenday.com/tour

Formiran 1986. godine u Berkeleyju u Kaliforniji, Green Day je u trideset godina postao jedan od najprodavanijih svjetskih bendova svih vremena, s više od 70 milijuna prodanih ploča širom svijeta i 10 milijardi ukupnih audio i vizualnih streamova. Album Dookie“ iz 1994. godine, koji je prodan u više od 10 milijuna primjeraka i koji je postigao dijamantnu nakladu, nadaleko je popularizirao i oživio interes za punk rock glazbu. Njegova objava je katapultirala karijeru sastava s nizom broj jedan hitova te magazin Entertainment Weekly s pravom Green Day naziva “najutjecajnijim bendom svoje generacije”.

 

Kategorije: Hrvaška

KREĆE BITKA U HDZ-U: Dok Prgomet o kandidaturi šuti, za glavnog HDZ-ovca u Zagrebu bore se Brkićevi ljudi

13 ur 29 min ago
Premda su unutarstranački izbori u HDZ-u tek u veljači, već je započela borba za zagrebačku organizaciju. Premijer Plenković ima (ne)realan plan – s novim mladim ljudima preporoditi Zagreb i u idućem izbornom ciklusu preoteti glasove Milanu Bandiću

Iako su unutarstranački izbori u Hrvatskoj demokratskoj zajednici tek u veljači, itekako se zahuktava priča oko mogućih kandidata za predsjednika stranke. Usporedo s tim izborima održat će se i oni za predsjednika zagrebačkog HDZ-a, za koje je također utrka već počela. Nacional je iz nekoliko izvora iz stranke saznao tko su četvorica kandidata za prvog čovjeka HDZ-a Zagreba: to su Andrija Mikulić, Ivan Ćelić, sadašnji ministar Tomislav Ćorić i Pavo Kostopeč. Kandidata će vjerojatno biti još kad završe predsjednički izbori.

Kao predsjednik Skupštine Andrija Mikulić ulazio je svojedobno u razne “dealove” s gradonačelnikom Milanom Bandićem i njegovom strankom. Nezadovoljstvo Mikulićem u zagrebačkom HDZ-u počelo je prije nekoliko godina unutar zagrebačke baze, pa je većina predsjednika zagrebačkih gradskih četvrti Plenkoviću, koji je u tim trenucima preuzimao HDZ, dala svoje potpise tražeći da se Mikulić smijeni. No dugogodišnji HDZ-ovac Mikulić imao je prilično jaku mrežu svojih kolega i taj pokušaj smjene nije uspio. Iako je nekima iznenađenje da se Mikulić želi kandidirati za novi mandat šefa zagrebačkog HDZ-a, jer većina ljudi koja ga poznaje kažu da je on svoj “posao” završio dobivši funkciju glavnog državnog inspektora, Mikulić je trenutačno u fazi žestokog lobiranja unutar članstva i aktivno se priprema za unutarstranačke izbore u veljači….

Pročitajte više u novom broju Nacionala…
Kategorije: Hrvaška