Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 2 min 56 sek od tega

Sindikati pozivaju saborske zastupnike da ne glasuju za proračun

5 ur 52 min ago

Predstavnici Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u Srednjim školama Hrvatske u četvrtak u 9:30 dijelit će letke saborskim zastupnicima te ih pozvati da ne prihvate Proračun za 2020. u kojem nema osiguranih sredstava za selektivno povećanje plaća učitelja/nastavnika i svih zaposlenika u odgojno obrazovnom sustavu.

Prosvjetni sindikati u srijedu su, podsjetimo, odbili novu Vladinu ponudu pa se štrajk prosvjetara nastavlja. Danas je 25. dan štrajka, a nastave nema u Virovitičko-podravskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Vladinu ponudu sindikati smatraju lošijom od prijašnje. U Vladi kažu – da je to konačna ponuda i da nakon 15. ovog mjeseca neće platiti dane u štrajku.

MIHALINEC: “U ponedjeljak dostojanstveni štrajk zbog pijeteta prema Vukovaru”

ALADROVIĆ: “Plaćanje štrajka si vlada više ne može priuštiti”

Kategorije: Hrvaška

BJELICA: “Mislim da upravo gledamo posljednje utakmice Olma u Dinamu”

5 ur 59 min ago

Trener Dinama Nenad Bjelica priznao je za španjolski radio Cadena SER kako vjerojatno gledamo posljednje utakmice Danija Olma, od nedavno španjolskog reprezentativca, u modrom dresu.

“Mislim da upravo gledamo posljednje njegove utakmice u Dinamu. Ima toliko ponuda… Na kraju će klub i igrač zajedno odlučiti što je najbolje za obje strane. Spreman je igrati za najbolje klubove Europe”, rekao je Bjelica.

Naglasio je kako je Olmo impresivan i kao nogometaš i kao osoba. “Jako je skroman i ambiciozan u isto vrijeme. Želi svakog dana učiti i ponosan sam što ga imam u momčadi”, ističe Bjelica.

Trener ‘Modrih’ sudjeluje na trenerskom seminaru u Barceloni. Za novinare je komentirao i status hrvatskog reprezentativca Ivana Rakitića u Barceloni.

“Mislim da je zaslužio više, proteklih godina je igrama stigao do statusa klupske legende, ali na kraju se pita samo trener. Mislim da će otići u siječnju i u novom klubu pokazati koliko je dobar igrač”, zaključio je Bjelica.

Kategorije: Hrvaška

“Škakljiva” obljetnica: Stoljeće i pol Sueskog kanala

6 ur 3 min ago

Otkako je prije 150 godina otvoren raskošnom ceremonijom, Sueski kanal postao je jedan od najvažnijih morskih puteva na svijetu. No godišnjica njegovog otvaranja u Egiptu će proći diskretno.

Kanal se kopao od 1859. do 1869. godine kao ambiciozan projekt spajanja Sredozemlja s Crvenim morem, koji će drastično skratiti put trgovačkim brodovima od Europe do Azije.

Sueski kanal “nije pravo jedne nacije”, kazao je Ferdinand de Lesseps, francuski diplomat kojemu pripadaju zasluge za osmišljavanje projekta, nadahnutog snovima faraona koji su htjeli prokopati takav kanal četiri tisuće godina prije.

“Svoje rođenje duguje, i pripada, ambicijama čovječanstva”, rekao je Francuz u govoru 1864. godine.

Na izgradnji kanala radilo je milijun Egipćana, pokazuju službeni podaci. Pritom su im pomagale deve i mazge. Tijekom gradnje preminulo je nekoliko desetaka tisuća ljudi, tvrde stručnjaci.

Prvi brod prepolovio 164 kilometara dug kanal 17. studenoga 1869. godine. Novom prečicom izbjegao se dugačak i opasan obilazak uz Afriku.

I Sueski kanal iskusio je kasnije posljedice turbulentnih događanja na Bliskom istoku.

Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, veliki zagovornik arapskog jedinstva, u srpnju 1956. usprotivio se britanskim i francuskim interesima i nacionalizirao tvrtku koja je upravljala kanalom.

Odlukom je Naser jako dobio na popularnosti u domovini, ali i izazvao međunarodnu krizu.

Tri mjeseca kasnije su Francuska i Velika Britanija, države koje su do tada kontrolirale prolaz, uz pomoć Izraela napale Egipat.

Kanal je bio bojište i tijekom arapsko-izraelskih sukoba 1967. i 1973. godine.

Rekordan promet

Danas vitalnim morskim putem upravlja Uprava Sueskog kanala (SCA). Prije četiri godine kanal je proširen kako bi mogao poslužiti i modernim, većim plovilima. Prolaz je postao iznimno važan za egipatsko gospodarstvo, a njime prolazi 10 posto svjetske pomorske trgovine.

No regija je i dalje nestabilna. Kanal danas štiti egipatska vojska koja se nosi s dugotrajnom pobunom na sjevernom Sinaju.

Iako je u 19. stoljeću iskopan “rudimentarnim oruđem”, kanal je danas spasonosan za egipatsku ekonomiju, smatra Osama Rabi, prvi čovjek SCA.

Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi organizirao je 2015. veliku svečanost u povodu otvaranja novog, 72 kilometara dugog kraka kanala, paralelnog s originalnim.

Uprava se od tada hvali novim prometnim rekordima i ističe da je novi krak omogućio prolazak većih konvoja i skratio vrijeme puta.

U kolovozu je pao rekord. U jednom danu kanalom je prošao 81 brod s ukupno 6,1 milijuna tona tereta, objavila je Uprava.

“Tonaža je skočila”, ističe Jean-Marie Miossec, stručnjak za pomorski promet i profesor na sveučilištu Paul Valery u Montpellieru.

On smatra kako su rekordi povezani s “povećanjem kontejnerskog prometa između Azije i Europe, kao i Europe i Indijskog potkontinenta”.

“Proširenjem kanala egipatske vlasti su povećale njegov potencijal, posebice vezano za veličine brodova i vrijeme prolaska”, dodaje Miossec.

Prihodi od kanala u fiskalnoj godini 2018.-2019. iznosili su 5,9 milijardi dolara, što je rast od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, objavila je uprava u kolovozu.

Egipat planira da taj iznos 2023. naraste na 13,2 milijardi dolara.

Škakljiva” obljetnica

U povodu otvaranja kanala 1869. organizirane su raskošne gozbe i banketi kojima je prisustvovala i francuska carica Eugenija, supruga Napoleona III.

Za 150. godišnjicu, pak, nisu planirane nikakve proslave.

Analitičar Arnaur Ramiere de Fortanier vjeruje kako je godišnjica “malo škakljiva”.

“Godine 1956. su stvari otišle u krivom smjeru”, smatra Fortanier i dodaje kako je svim bivšim vlasnicima kanala Sueska kriza bila “katastrofa” s kojom se nijedna uključena strana nije dobro nosila.

Umjesto da govore o povijesti kanala do 1956., egipatske vlasti vole naglašavati postojeće rekorde i njegov doprinos egipatskoj ekonomiji.

“Svi pišu povijest na svoj način”, kazao je francuski veleposlanik Stephane Romatet, naglasivši kako su Egipćani počeli ubirati plodove kanala tek nakon nacionalizacije 1956. godine.

U Egiptu i Francuskoj su u povodu obljetnice tiskane poštanske marke sa slikama De Lessepsa, a Egipat trenutno gradi i muzej posvećen kanalu u gradu Ismailiji, na lokaciji tvrtke koja je prvotno upravljala prolazom, no još uvijek se ne zna kad će biti dovršen.

Kategorije: Hrvaška

SABOR: Vlada jučer odbila tristotinjak oporbenih amandmana

6 ur 15 min ago

Vlada je u srijedu odbila svih 300-njak oporbenih amandmana na Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu a tijekom cjelodnevne rasprave, koja je završila nešto prije ponoći, prihvaćen je jedino HDZ-ov amandman o povećanju sredstava za redovitu djelatnost Sveučilišta Sjever.

Sredstva za redovitu djelatnost tog sveučilišta tako će biti veća za 10 milijuna kuna, odnosno iznosit će 35,6 milijuna kuna: Zastupnica Sunčana Glavak (HDZ) ustvrdila je kako je prihvaćanjem tog amandmana ispravljena nepravda prema Sveučilištu Sjever koju je, kako je rekla, uočio premijer Andrej Plenković, a novac će biti iskorišten za znanstveno-nastavnu djelatnosti.

Na prijedlog državnoga proračuna za 2020. godinu podneseno je 320 amandmana, a najviše su ih podnijeli klubovi Mosta i SDP-a.

S obzirom na ustrajno Vladino odbijanje oporbenih amandmana Giovanni Sponza (Klub IDS, PGS, RI) upitao je li ijedan oporbeni amandman koristan za državu, dok je Nikola Grmoja (Most) u jednom je trenutku ustvrdio kako se u sabornici, uz predsjedavajućeg, nalaze samo Mostovi zastupnici te apelirao da prekine izjašnjavanje o amandmanima u takvim okolnostima.

Zastupnik Miro Bulj (Most) ocijenio je sramotnom činjenicu da je sabornica za vrijeme izjašnjavanja o amandmanima prazna dodavši kako zastupnike nije briga za krajeve iz kojih dolaze jer će oni dobiti plaće kao ni za to što prosvjetarima neće biti plaćen štrajk.

Izjašnjavanje o amandmanima završilo je nešto prije ponoći, a u petak prijepodne predviđeno je glasovanje o Prijedlogu državnoga proračuna za iduću godinu.

Kategorije: Hrvaška

Noćas u Zagrebu na tri lokacije izgorjelo sedam automobila

6 ur 20 min ago

Noćas je u Zagrebu, na tri različite lokacije, u razmaku od sat i pol, izgorjelo sedam automobila.

Vatrom su zahvaćena još tri vozila koja su bila u blizini zapaljenih.

“Danas, između 3 i 4 sata, rano ujutro, na tri lokacije i to na području Črnomerca u Ulici Kajfešov brijeg te Gradišćanskoj ulici kao i na Trnju u Veslačkoj ulici, na zasad neutvrđen način izbio je požar na nekoliko vozila”, izvijestila je policija.

Vatrogasci su ugasili požar, te nije bilo ozlijeđenih osoba.

Policija će tijekom dana obaviti očevid na mjestima događaja, te utvrditi sve okolnosti koje su dovele do požara.

Kategorije: Hrvaška

Promjenljivo, malo kiše na Jadranu, popodne i na kontinentu

6 ur 25 min ago

Danas će prevladavati promjenjivo, u zapadnim područjima ponegdje i pretežno oblačno, ujutro mjestimice u unutrašnosti s maglom. Malo kiše uglavnom ponegdje na Jadranu i u krajevima uz Jadran, no moguća je i mjestimice u Slavoniji te krajem dana i u središnjim predjelima, prognoziraju iz DHMZ-a.

Vjetar u unutrašnjosti većinom slab. Na Jadranu slabo i umjereno jugo, poslijepodne i navečer u jačanju, a na sjevernom dijelu ponegdje istočnjak i bura, na udare moguće i jaka. Najviša dnevna temperatura između 8 i 13, u gorju mjestimice malo niža, a na Jadranu od 15 do 20 °C.

Meteoalarm je za večeras izdao upozorenja žute boje za područja Rijeke i Splita, te obale zbog jakog vjetra.

Sutra promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ujutro na kopnu ponegdje s maglom. Povremena kiša osobito na Jadranu te u krajevima uz Jadran, a potkraj dana i u središnjim predjelima. Navečer na sjevernom Jadranu i u gorju može biti obilnije kiše.

Vjetar većinom slab, na istoku mjestimice umjeren, a u Lici na udare i jak jugoistočni. Na Jadranu će puhati jako, ponegdje i olujno jugo, krajem dana na sjevernom dijelu jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od 3 do 8, na Jadranu između 10 i 15. Najviša dnevna od 11 do 17 °C, na Jadranu ponegdje do 20 °C.

Kategorije: Hrvaška

Kolnici mjestimice mokri i skliski, u prekidu dvije katamaranske linije

6 ur 30 min ago

Kolnici su mjestimice mokri ili vlažni i skliski. Ponegdje ima i magle. Mogući su odroni. Pojačan je promet u gradovima, na prilaznim i obilaznim cestama, javlja jutros Hrvatski autoklub.

Zbog vode na kolniku zatvorena je županijska cesta ŽC5153 Kosinj-Bakovac.

Autocesta A1 Zagreb-Split-Ploče: zbog uključivanja izvanrednog prijevoza u zoni čvora Zadar II kratkotrajno će se od 4. 11. do 30.11. do 15 minuta zaustavljati sav promet u smjeru Zagreba: od ponedjeljka do četvrtka od 14:30 do 15:30 sati, petkom i subotom od 15:30 do 16:30 sati, nedjeljom od 19:30 do 20:30 sati; zbog radova između čvorova Ploče i Vrgorac u tunelu Šubir višekratno će se zaustaviti promet i to po pet (5) puta u maksimalnom trajanju od 15 minuta po jednom zaustavljanju 14./15.11.2019. god. od 22:00 do 05:00 sati u smjeru Zagreba.

Autocesta A3 Bregana-Lipovac: zbog izgradnje rotora u Svetoj Nedelji zatvoren je čvor Sveta Nedelja. Promet je preusmjeren na čvor Bobovica, a iz smjera Zagreba na izlazni krak čvora Jankomir za Rakitje/Kerestinec; na zagrebačkoj obilaznici – između čvorova Kraljevečki Novaki/Ivanja Reka i Kosnica u oba smjera za vrijeme pojačanog prometa mogući su zastoji, zbog radova na mostu Sava.

Zagrebačka obilaznica – čvor Jankomir (A3): zbog radova izvanrednog održavanja sanacije zapadnog mosta u čvoru Jankomir iz pravca autoceste A2 prema autocesti A3 u smjeru Lipovca promet se odvija samo jednim trakom te je zatvoren izlazni krak iz smjera Krapine (sa A2) prema gradu Zagrebu (Jankomiru) zbog čega je promet preusmjeren obilazno preko nadvožnjaka Rakitje. Predviđeno trajanje radova je do 20.12.2019. godine; zona ispod zapadnog nadvožnjaka Jankomir, na glavnoj trasi autoceste A3 (u smjeru čvora Lučko i GP Bregana) – promet se u oba smjera vodi samo jednim trakom, uz ograničenje brzine od 80 km/h.

Državna cesta DC1: zbog radova na nadvožnjaku Začretje na dionici DC1 u mjestu Sveti Križ Začretje vozi se jednim trakom uz regulaciju semaforima, privremenu prometnu signalizaciju i ograničenje brzine 30 km/h; privremeno zatvaranje DC1 na dijelu od raskrižja državnih ceste DC1 i DC206 (ulaza u grad Krapinu) do mjesta Žutnica u vrijeme izvođenja završnih radova sanacije nadvožnjaka Žutnica. Obilazak: DC1–Krapina–DC206–nerazvrstane ceste NC 1.1-Žutnica-DC74-Đurmanec-DC1.

Zbog vjetra, u prekidu su katamaranske linije 9308 Mali Lošinj – Cres – Rijeka i 9603 Jelsa – Bol – Split.

Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.

Kategorije: Hrvaška

Venecija pod vodom, proglasit će se stanje prirodne katastrofe

6 ur 36 min ago

Talijanska vlada proglasit će u četvrtak izvanredno stanje zbog prirodne katastrofe u Veneciji, u cilju što brže mobilizacije sredstava kako bi se na dugi rok izbjegao nestanak jednog od najljepših gradova svijeta.

Nešto prije ponoći u noći na četvrtak, razina mora zaustavila se na 77 centimetara, što je daleko od jučerašnjih 1,87 metara koji nisu viđeni već 53 godine.

“Katastrofa koja je pogodila Veneciju udarac je srcu naše zemlje. Teško je gledati tako pogođen grad, njegovu umjetničku baštinu koja je u opasnosti, komercijalne aktivnosti na koljenima, rekao je premijer Giuseppe Conte koji je došao u grad.

U četvrtak popodne će se u Rimu sastati vlada kako bi proglasila izvanredno stanje zbog prirodne katastrofe za zonu Venecije, što je procedura koja daje vladi “posebne ovlasti i sredstva” kako bi što prije djelovala.

“Spremni smo uputiti prva sredstva”, rekao je Conte, koji je pojasnio na svojoj Facebook stranici da će prije toga sudjelovati na sastanku venecijanskih lokalnih vlasti kako bi se razmotrile štete i pripremila rješenja.

Porast razine mora u srijedu u kombinaciji s udarima vjera i kišom potopio je gotovo čitav grad: guverner regije Luca Zaia govori o 80 posto. Poginuo je jedan sedamdesetogodišnjak zbog strujnog udara.

More je prevrtalo gondole, izbacivalo ‘vaporette’ na obalu, poplavilo dućane, barove, restorane, te uzrokovalo prekid struje u čitavom gradu.

Stotine turista morale su do svojih hotela gaziti kroz vodu ponekad duboku do koljena.

Angažirano je 160 vatrogasaca koji su imali 400 intervencija.

Najgore poplave u Veneciji u novije doba zabilježene su 1966. kada je plimni val dosegnuo 194 centimetra.

Grad koji broji 50.000 stanovnika prima svake godine oko 36 milijuna turista, od kojih 90 posto stranaca.

“U pitanju je budućnost Venecije, više se ne može ovako živjeti. Potrebna je sigurnost kako bi se ovdje živjelo. I naš je međunarodni kredibilitet u igri”, ocijenio je gradonačelnik Luigi Brugnaro.

Gradonačelnik smatra prioritetom što prije završiti megaprojekt brane MOISE (eksperimentalni elektromehanički modul), kako bi se zaštitio čitav venecijanski bazen, a Conte drži da bi ga se vjerojatno moglo završiti do proljeća 2021.

Premijer je također obećao nadoknaditi štetu koju u ovom trenutku, kako je rekao, nije moguće izračunati.

Ministar za okoliš smatra da su uzroci katastrofe jasni: “To je izravna posljedica klimatskih promjena i ‘tropikalizacije’ meteoroloških fenomena s jakim kišama i snažnim udarima vjetra”.

Kategorije: Hrvaška

MIHALINEC: “U ponedjeljak dostojanstveni štrajk zbog pijeteta prema Vukovaru”

6 ur 43 min ago

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec sinoć je, gostujući u ‘Otvorenom’ HRT-a kazao kako sindikati nisu zadovoljni i nastavljaju s aktivnostima.

“U ponedjeljak 18. studenoga sigurno neće biti niti prosvjeda, niti štrajkaških aktivnosti zbog pijeteta prema žrtvama Vukovara i Domovinskog rata. Taj dan će nastavnici štrajkati dostojanstveno u svojim školama, zapaliti svijeće u zbornicama u spomen svima onima kojima treba odati pijetet. Od utorka, naravno, žešće nego što je bilo danas”, kazao je Mihalinec.

U srijedu su, podsjetimo, obrazovni sindikati odbili novu ponudu Vlade za prestanak štrajka. Ocijenili su da je niža od one koja im je dana prošloga tjedna te su poručili da se štrajk nastavlja. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je da je Vlada sindikatima dala svoju konačnu ponudu, da će u slučaju prihvaćanja sporazuma troškove štrajka snositi do 15. studenoga te je mišljenja da se štrajk treba okončati.

“Bili smo ljuti jer smo 5. studenoga imali sastanak na kojem je Vlada izrekla svoju ponudu. U srijedu je bio sastanak na kojem je najavljena nova ponuda. No, ponuda je bila gotovo identična. Vlada je sada, umjesto što je prije nudila razgovore o plaćama, to je nebuloza koju je nemoguće provesti do 1. srpnja, od 1. srpnja bi pokrenula povećanje koeficijenata za 2 posto. Pokrenuti ne znači baš da je sigurno. A sada je Vlada napisala u sporazumu da bi od 1. srpnja isplatili dodatak od 2 posto. Znači, gotovo isto, nešto više iznosi koeficijent od 2 posto”, rekao je Mihalinec.

Ministar rada Josip Aladrović kazao je kako su oni došli s ponudom koja je uz sebe sadržavala sporazum koji su mogli definirati i omogućiti dva posto ukoliko se ne redefinira uredba.

“Ponudili smo povećanje osnovice za 2+2+2. Uz to sindikatima koji su u štrajku smo ponudlili 2 posto kao dodatak koji smo danas prezentirali kroz sporazum kakav je već u praksi potpisan ranije, 2007. godine i danas imamo dodatak od 13,7 posto koji je s vremenom porastao. Ponudili smo ono na šta se Vlada može obvezati ukoliko ne dođe do redizajna cijelog sustava”, istaknuo je Aladrović.

“Ponavljam još jednom – u ovoj ponudi, ukoliko se ne redefinira cijeli sustav plaća, 8 posto će biti veća plaća učiteljima i nastavnicima u osnovnom, srednjem i dijelu visokog obrazovanja ukoliko ponuda bude prihvaćenja u sljedećoj godini. Povećanje od 8 posto”, kazao je.

Kategorije: Hrvaška

Hrvatska će ustrajati na potraživanju 148,5 milijuna dolara od Srbije

Sre, 13/11/2019 - 23:53

Nakon medijskih napisa da Hrvatska od Srbije u okviru sukcesije bivše SFRJ potražuje 148,5 milijuna dolara od ukupnih sukcesijskih sredstava koje je Srbija navodno ilegalno potrošila visoka dužnosnica ministarstva vanjskih i europskih poslova je u srijedu rekla kako će Hrvatska ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da ih Srbija kompenzira.

Večernji list u srijedu je pisao kako se u trenutku raspada bivše države na deviznim računima u mješovitim bankama SFRJ-a u inozemstvu nalazilo 645,55 milijuna američkih dolara, zbog čega Hrvatska, kojoj po Sporazumu o sukcesiji treba pripasti 23 posto tog iznosa, od Srbije traži 148,5 milijuna dolara.

No, kad se trebalo početi razgovarati o podjeli, Srbija je ostale države obavijestila da je na računima samo 56 milijuna dolara, odbijajući objasniti gdje je novac, navodi taj dnevni list, dodavši kako Hrvatska ima dokaze da su se zajednička sredstva devedesetih koristila za plaćanje inozemnih dugova srbijanskih tvrtki te da je Beograd posebno instruirao banke da se novac ne koristi za druge republike.

Na petom sastanku Stalnog zajedničkog odbora, tijela za nadzor provedbe sukcesije, u srijedu u Zagrebu Hrvatska je kao domaćin postavila pitanje tih sredstava kao posebnu točku dnevnog reda.

“Hrvatska će ustrajati na tom da se utvrdi kako su ta sredstva nestala i da se na odgovarajući  način pronađu mehanizmi kompenzacije od strane one države sljednice za koju se potvrdi da su ta sredstva protupravno korištena”, rekla je u srijedu novinarima nakon sastanka odbora državna tajnica ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, govoreći o Srbiji.

Srbija je bila ta “koja je odobravala skidanje sredstava sa tih računa Narodne banke Jugoslavije u mješovitim bankama u inozemstvu i to je svakako nešto gdje ćemo morati pronaći načine kako to urediti”, dodala je Metelko-Zgombić.

Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ potpisan je u Beču 2001., a na snagu je stupio tri godine kasnije, nakon što ga je ratificirala i posljednja država – Hrvatska.

U ugovoru o sukcesiji koji su potpisale države sljednice izričito se navodi kako je 2001. procijenjeno da je na računima mješovitih banaka SFRJ 645,55 milijuna američkih dolara. No, naknadno se pokazalo da veliki iznosi nisu na tim računima – Srbija je izašla s podatkom da je ostalo oko 50 milijuna dolara, rekla je Metelko-Zgombić dodajući kako se kasnije utvrdilo da ima nešto više sredstava.

Metelko-Zgombić je Istaknula kako postoji opće razumijevanje svih država sljednica, pa tako i Srbije, da “trebamo sjesti i razgovarati o toj temi”, pa je izrazila nadu da će se “u jednom vremenskom razdoblju, bilo ono kraće ili duže, uspjeti pronaći rješenje”.

Državna tajnica je kazala kako će se to pokušati postići daljnjim diplomatskim putem i kroz dijalog, naglasivši kako su sve države sljednice zainteresirane za nastavak razgovora, no da su “sve opcije na stolu” što se tiče daljnjih pravnih opcija.

Sporazumom iz Beča nije formalno određeno tijelo iznad država potpisnica koje bi donosilo konačnu odluku ili presuđivalo u njihovim sporovima, a za donošenje svake odluke potrebna je jednoglasnost svih država.

Provedba sukcesije ide sporo

Na današnjem sastanku države su se usuglasile da će ubrzati rad na provedbi sporazuma. Od njegovog stupanja na snagu 2004. održalo se samo pet sastanaka, a posljednji je bio u Sarajevu 2015., a prije toga 2009. u Beogradu. Idući sastanak vjerojatno će se održati sredinom iduće godine u Skoplju. Sporazum ima sedam aneksa, te odbor koji se bavi pitanjima svakih od njih.

“Provedba Sporazuma ide toliko sporo jer je za svaku odluku potrebna jednoglasnost svih, ali bih rekla da u tome ima i vrijednosti jer kad se jednom sve države usuglase, tada možemo računati i da će doći do provedbe onog što je dogovoreno”, smatra Metelko-Zgombić.

Ona je kao važno pitanje o kojem se govorilo na današnjem sastanku izdvojila i pitanje sukcesije arhivskog gradiva.

“Prema mišljenju Hrvatske na tom planu se zaista jako malo učinilo, a sam sporazum utvrđuje da je arhivsko gradivo bivše države baština svih država sljednica”, rekla je.

Aneks o pitanju arhiva “određuje da se svakoj bivšoj republici treba vratiti ono arhivsko gradivo koje je nastalo na njezinom teritoriju”, otkrila je državna tajnica, dodavši kako to gradivo, koje predstavlja “veliku vrijednost”, “nije predmet raspodjele, već se ono treba vratiti”.

“Rad na provedbi sporazuma se nastavlja, a mislim da je današnji Stalni zajednički odbor bio dobar poticaj da se on ubrza”, zaključila je državna tajnica ministarstva.

Kategorije: Hrvaška

Kamion na ljubljanskoj obilaznici pao preko ograde nadvožnjaka, vozač poginuo

Sre, 13/11/2019 - 23:38

U teškoj prometnoj nesreći koja se u srijedu dogodila Sloveniji, na ljubljanskoj obilaznici, poginuo je 53-godišnji vozač kamiona iz Mađarske.

Vozač (41) Opel Corse pokušavao je preteći kamion, no zbog prevelike brzine izgubio je nadzor nad autom i udario u teretnjak koji je, pokušavajući izbjeći sudar, skrenuo udesno. Na snimci, koju su objavili slovenski mediji, vidi se kako je kamion nakon udara zabio u ogradu podvožnjaka.

Corsa se potom okrenula oko svoje osi, te još jednom udarila u teretno vozilo, koje je nakon toga palo preko ograde u 20 metara duboku provaliju.

Vozač Corse nije ozlijeđen. Alkotestiran je i utvrđeno je da nije bio pod utjecajem alkohola. Slovenski mediji pišu da mu prijeti do osam godina zatvora.

Snimku možete pogledati OVDJE.

 

Kategorije: Hrvaška

Erdogan ocijenio Macronove izjave o NATO-u neprihvatljivima

Sre, 13/11/2019 - 23:20

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ocijenio je u srijedu “neprihvatljivima” izjave o NATO-u francuskog kolege Emmanuela Macrona koji je rekao da je savez u stanju “moždane smrti” i izrazio žaljenje zbog turskog ponašanja u Siriji.

Erdogan je bio “veoma razočaran” francuskim izjavama o NATO-u, rekao je Donald Trump u Ovalnom uredu tijekom susreta s Erdoganom. “Mislim da se (turskom) predsjedniku doista nisu svidjele (…) i mislim da su mnogi ljudi isto reagirali”, dodao je.

“Neprihvatljivo”, rekao je kratko turski predsjednik.

“Nemate nikakvu koordinaciju strateške odluke Sjedinjenih Država s partnerima u NATO-u i svjedoci smo agresije jednog drugog NATO-ova partnera, Turske, na području na kojemu mi imamo interese”, rekao je za tjednik The Economist francuski predsjednik prije tjedan dana, smjerajući na tursku vojnu intervenciju u Siriji.

“Ono što se dogodilo golem je problem za NATO”, dodao je, pitajući se o sudbini 5. članka Sjevernoatlantskog ugovora  koji predviđa vojnu solidarnost između članica u slučaju napada na jednu od njih.

“Što će sutra biti s 5. člankom? Odluči li režim Bashara al Assada odgovoriti Turskoj, hoćemo li se uključiti? To je pravo pitanje”, rekao je.

Kategorije: Hrvaška

ATP Finale: Tsitsipas izborio polufinale

Sre, 13/11/2019 - 23:02

Grk Stefanos Tsitsipas upisao je i drugu pobjedu u skupini Andre Agassi, završnog teniskog turnira sezone u Londonu na kojem nastupa najboljih osam tenisača svijeta osiguravši tako polufinale.

Nakon što je u prvom kolu bio bolji od Rusa Daniila Medvedeva, u drugom dvoboju je slavio protiv Nijemca Alexandera Zvereva sa 6-3, 6-2.

U prvom susretu 2. kola Španjolac Rafael Nadal je pobijedio Rusa Danila Medvedeva sa 6-7 (3), 6-3, 7-6 (4) nakon što je u trećem setu gubio sa 1-5.

Premda se činilo kako će upisati i drugi poraz u skupini, prvi tenisač svijeta je velikim preokretom stigao do pobjede i tako ostao u igri za plasman u polufinale.

Medvedev je u odlučujućem, trećem setu vodio 4-0 uz dva breaka, zatim je imao 5-1, a kod 5-2 i meč loptu, međutim Nadal se čudesno vratio nanizavši pet gemova u nizu za vodstvo 6-5. Rus je uspio izjednačiti na 6-6, no u trinaestoj igri je Španjolac odigrao sjajno i izborio je pobjedu nakon dva sata i 50 minuta igre.

Bio je to njihov treći međusobni susret i treća pobjeda prvog tenisača svijeta. Zanimljivo, sva tri meča su igrali ove godine, a u prve dvije pobjede Nadal je ostvario na US Openu i Mastersu u Montrealu.

Nadalu je to bila prva pobjeda u skupini nakon što je u prvom kolu izgubio od Nijemca Alexandera Zvereva, dok je Medvedev izgubio i drugi meč. U prvom kolu četvrtog tenisača svijeta je pobijedio Grk Stefanos Tsitsipas.

REZULTATI: Daniil Medvedev (Rus/N.4) - Rafael Nadal (Špa/N.1) 7-6 (3), 3-6, 6-7 (4) Alexander Zverev (Njem/N.7) - Stefanos Tsitsipas (Grč/N.6) 6-3, 6-2 LJESTVICA 1. Stefanos Tsitsipas (Grč/N.6) 2 2 0 4-0 2 2. Alexander Zverev (Njem/N.7) 2 1 1 2-2 1 3. Rafael Nadal (Špa/N.1) 2 1 1 2-3 1 4. Danil Medvedev (Rus/N.4) 2 0 2 1-4 0
Kategorije: Hrvaška

Saslušanje u istrazi za opoziv Trumpa usredotočuje se na navodni pritisak na Ukrajinu

Sre, 13/11/2019 - 22:47

Najviši američki diplomat u Ukrajini u prvom javnom saslušanju u istrazi za opoziv predsjednika Donalda Trumpa, optužio je predsjednika da je vršio pritisak na Ukrajinu da provede istragu koja bi mu koristila politički.

Spreman na borbu i tvrdeći da je nedužan, milijarder je čvrsto obećao da će “ljagu” što mu je nanesena ovom istragom sprati sa sebe tako što će osvojiti drugi mandat na predsjedničkim izborima u studenom 2020.

Williama Taylora demokrati, koji vode proces protiv republikanskog predsjednika, su izabrali da počne niz saslušanja koja je prenosila televizija, zajedno s još jednim karijernim diplomatom, Georgeom Kentom, visokim dužnosnikom State Departmenta i stručnjakom za Ukrajinu.

Demokrati sumnjiče republikanskog milijardera da je zlorabio predsjedničke ovlasti kada je od Kijeva zatražio da provede istragu o bivšem potpredsjedniku Joeu Bidenu koji ima dobre izglede da se natječe s njim na idućim izborima.

William Taylor, američki otpravnik poslova u Ukrajini, rekao je na saslušanju koje su izravno prenosile velike američke informativne mreže, da se Donald Trump više “zanimao” za pokretanje istrage o Bidenu u Ukrajini nego za stanje u toj zemlji.

Priredio je iznenađenje kada je pod prisegom rekao da je ovih dana doznao da je američki veleposlanik u Europskoj uniji Gordon Sondland dao tu izjavu 26. srpnja, odmah nakon razgovora s predsjednikom Trumpom.

Okvir istrage je jasan, istaknuo je demokrat Adam Schiff, predsjednik odbora: Je li Trump “pozvao Ukrajinu da se umiješa u naše izbore?” Je li “zlorabio ovlasti”, pitao se demokrat koji ovom postupku želi dati svečan ton povjerivši u srijedu dobar dio svojih pitanja profesionalnom parlamentarnom istražitelju.

Republikanski zastupnici su nazvali Taylorovo svjedočenje rekla-kazala, jer su svi njegovi navodi iz druge ili treće ruke, a ne nešto što je on sam čuo. Istaknuli su također kako je ukrajinski predsjednik  Volodimir Zelenskij, na kojega je Trump navodno vršio pritisak i ucjenjivao ga zamrzavanjem američke pomoći, više puta rekao kako on nije osjećao nikakav pritisak.

Dvojica svjedoka saslušana u srijedu svoje su inačice već bili iznijeli u listopadu u parlamentu iza zatvorenih vrata.

Taylor je u svom iskazu u srijedu rekao da je s Ukrajinom bio uspostavljen “neregularan” diplomatski kanal kako bi se štitili interesi koji idu “protiv dugoročnih ciljeva američke politike”.

Taj paralelan diplomatski kanal nadzirao je osobni odvjetnik Donalda Trumpa, Rudy Giuliani, dodao je.

“Sredinom kolovoza postalo mi je jasno da je Giulianijevo nastojanje da zakuha političke istrage počelo trovati” veze Kijeva i Washingtona.

U kolumni koju je objavio Wall Street Journal, Giuliani je ocijenio da je “Bidenovo ponašanje vrijedilo pomnije istražiti”.

Bidenov sin Hunter postao je 2014. član upravnog odbora ukrajinske energetske kompanije Burisma kada je njegov otac postao glavni čovjek za Ukrajinu i primao 50.000 dolara mjesečno mada nije bio stručan ni za Ukrajinu niti za energiju. Potpredsjednik je zaprijetio predsjedniku Petru Porošenku uskraćivanjem američke pomoći kako bi ga prisilio da otpusti glavnog državnog tužitelja koji je istraživao korupciju u Burismi interesirao se među ostalim i za Huntera Bidena.

Predsjednik Trump je u srijedu rekao kako je previše zaposlen da bi gledao prva javna saslušanja u istrazi o opozivu dok je bio na sastanku s turskim predsjendikom Tayyipom Erdoganom u Bijeloj kući.

“Imam previše posla da bih to gledao”, rekao je. “To je lov na vještice, to je obmana, imam previše posla da bih to gledao”.

Još desetak saslušanja predviđeno je u Kongresu do 20. studenog. Ovakvim brzim tempom oporba poručuje da ne želi gubiti vrijeme s obzirom na moguće glasovanje o opozivu američkog predsjednika u Kongresu.

S obzirom na republikansku većinu u Senatu, nije vjerojatno da će Trump biti opozvan jer zadnju riječ ima gornji dom gdje mu se treba suditi.

Kategorije: Hrvaška

Hrvatski biciklist Đurasek suspendiran na četiri godine zbog dopinga

Sre, 13/11/2019 - 22:33

Hrvatski biciklist Kristijan Đurasek suspendiran je na četiri godine zbog dopinga, objavio je Svjetski biciklistički savez, kako prenosi BBC.

Ovaj 32-godišnjak, inače član UEA Team Emirates, u svibnju je privremeno suspendiran u sklopu istrage u ‘Operaciji Aderlass’. Đurasek je sankcioniran zbog povrede antidopinških pravila između 2016. i 2019. godine.

Naš je biciklist 2015. godine osvojio Tour de Turkey, a u ekipi UEA je od 2013. godine.

‘Operaciju Aderlass’ provode austrijske vlasti, a istražuje transfuziju krvi za vrijeme utrke, čime se pojačava izdržljivost i snaga.

U listopadu su na dvije godine suspendirani slovenski biciklisti Kristijan Koren i Borut Božič.

Kategorije: Hrvaška

AMERIČKA STUDIJA: Između 4 i 5 milijuna ilegalnih stranaca u Europi

Sre, 13/11/2019 - 22:12

Između 3,9 i 4,8 milijuna ilegalnih imigranata, većinom mladih, nedavno pristiglih muškaraca, živjelo je u Europi u 2017., pokazuje istraživanje američkog instituta Pew.

“Manje od 1 posto od 500 milijuna ljudi koji su 2017. živjeli u Europi bili su ilegalni imigranti, a u Sjedinjenim Državama bilo ih je 3 posto od 325 milijuna ljudi”, ističe Pew u usporednoj studiji objavljenoj u srijedu.

Pew je za Europu analizirao podatke zemalja Europske unije i Europske slobodne trgovinske zone (Švicarska, Liechtenstein, Norveška i Island).

Institut smatra “ilegalcima” strance koji su ušli nezakonito, one čija je dozvola boravka istekla, one kojima je određen izgon i tražitelje azila čiji je zahtjev u obradi, što je oko milijun ljudi s obzirom na nisku stopu izdanih odobrenja.

Pew navodi da je najviše ilegalaca u Europi bilo 2016. (između 4,1 i 5,3 milijuna).

Oko 30 posto ilegalnih stranaca dolazi iz Azije-Pacifika (tu se ubrajaju i Afganistanci), 23 posto iz europskih zemalja koje nisu članice EU-a ni EFTA-e, 21 posto iz Sjeverne Afrike i s Bliskog istoka, 17 posto iz Afrike južno od Sahare i 8 posto s američkog kontinenta.

Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo koji imaju po 1,2 milijuna ilegalaca, prihvatili su polovinu njihova ukupnog broja. Zajedno s Italijom i Francuskom, 70 posto ilegalaca živi u tim četirima zemljama koje čine polovinu ukupnog europskog stanovništva.

U Italiji, koja prihvaća velik broj migranata koji su došli preko Mediterana, odlukom susjednih zemalja da kontroliraju svoju granicu mogao bi se protumačiti velik broj od 700.000 ilegalaca, navodi Pew.

Naprotiv, njihov manji broj u Francuskoj, njih 400.000, može se protumačiti mogućnošću regularizacije.

G. 2017. ilegalci su uglavnom bili muškarci mlađi od 35 godina koji su došli u zadnjih nepunih pet godina. Polovica njih su tražitelji azila a u SAD-u su tek 20 posto.

Pew ocjenuje da je u toj zemlji broj ilegalaca između 10,3 i 10,7 milijuna. Golema većina ih dolazi iz Latinske Amerike, od čega gotovo polovina iz Meksika i došli su prije barem deset godina.

Kategorije: Hrvaška

Izložbom o Orlandu u Dubrovniku otvoreni 6. Dani kreativnih i kulturnih industrija

Sre, 13/11/2019 - 22:00

Izložbom o Orlandu u srijedu navečer u Lazaretima su otvoreni  6. „Dani kreativnih i kulturnih industrija 2019.“ u organizaciji Razvojne agencije grada Dubrovnika koja u suradnji s institucijama udrugama i pojedincima iz kulture nudi gotovo 30 programa s temom identitet grada kao prostor stvaranja.

Dubrovačka razvojna agencija (DURA) pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture RH, već šestu godinu zaredom organizira „Dane kreativnih i kulturnih industrija Dubrovnika“ a ove godine oni traju do 16. studenoga.

Predsjednica uprave DURA-e Marina Lazarević rekla je kako manifestacija mladim i kreativnim ljudima pruža priliku da iskažu svoja znanja i umijeća te time ostvare novi kulturni sadržaj.

„Imat ćemo panel rasprave, razvojne radionice posebno na temu dubrovačkih suvenira, kazališne predstave i koncerti. Nastavljamo suradnju s Vukovarom, odakle nam dolazi grafiter Chaz iz VukovArt, a Orlandovu godinu ćemo i mi obilježiti baš tom izložbom“, izjavila je Lazarević.

Žarko Dragojević, koji uz Madu Miličević i Noru Mojaš član autorskog tima manifestacije, kao poruku manifestacije istaknuo je povratak u prostor.

„Ideja je bila vratiti se na ulice, trgove i parkove. Vratiti puk na Stradun, sporedne ulice i na sve prostore koji su nam nekad značili, a trebali bi nam značiti i u budućnosti“, izjavio je Dragojević.

Istaknuo je kako manifestacija nastala na tragu smjernica u natjecanju za Europsku prijestolnicu kulture te s vremenom dobila široku podršku javnosti.

„Drago nam je da je iz godine u godinu broj sudionika sve veći, a ove godine trajemo jedan dan duže. Ljudi osjećaju kulturu, ali i sve što treba vratiti zajednici. U početku nije bilo ni resursa ni sluha, ali s vremenom smo pronašli način da ovo bude ozbiljan događaj“, rekao je Dragojević.

Inače, tijekom manifestacije Zavod za obnovu Dubrovnika predstavit će Plan upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom grada Dubrovnika.

Ulaz na „Dane kreativnih i kulturnih industrija 2019.” je besplatan za sve posjetitelje.

Kategorije: Hrvaška

‘Kad se temperatura spusti na minus deset izbjeglice će umirati u kampu Vučjak’

Sre, 13/11/2019 - 21:45
Peter van Auwerant iz Međunarodne organizacija za migracije upozorava da izbjeglicama u kampu Vučjak na samoj granici s Hrvatskom, u kojem trenutno preživljava 800 ljudi, a uskoro bi ih trebalo biti 2000, prijeti smrt od smrzavanja i neljudskih uvjeta života

Uska, vijugava cesta vodi uzbrdo i izbija na čistinu okruženu šumom na kojoj se nalaze deseci šatora. Ovog sivog, kišnog dana početkom studenoga, nekoliko grupica muškaraca sjedi oko vatre paleći plastične boce, otpad i mokre grančice. Iznad jednog od bijelih šatora nalazi se žuti spremnik za vodu na kojemu piše “Voda nije za piće”. Otpaci su razasuti posvuda.

“Ovo nije mjesto za ljude, ovo nije ni za životinje”, kaže sedamnaestogodišnji Anwar Ullah Mengal iz Pakistana o svojoj okolini. Anwar se već gotovo tri tjedna nalazi na Vučjaku, improviziranom kampu za izbjeglice na nekoliko kilometara od hrvatske granice. Kao i većina ostalih migranata kojima je ovaj kamp postao privremeni dom, Anwar kamp naziva “džunglom”…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…
Kategorije: Hrvaška

Počelo emitiranje novog HD signala na području cijele Hrvatske

Sre, 13/11/2019 - 21:31

Odašiljanje HD programa u novom DVB-T2 sustavu u M2 multipleksu s HEVC standardom kodiranja video signala započelo je u utorak na području cijele Republike Hrvatske, izvijestili su iz tvrtke Odašiljači i veze.

Naglašavaju kako će svi televizijski programi, sve do potpunog prelaska 2020. godine, istovremeno odašiljati u postojećem i novom sustavu. “Sukladno tome građanima ostaje dovoljno vremena za prilagodbu na novi sustav prijema TV signala”, poručili su.

Podsjetimo, odlukom HAKOM-a od 18. listopada 2019. godine, početak potpunog prelaska na novi sustav odašiljanja pomaknut je na razdoblje od 25. svibnja do 1. srpnja 2020. godine, a OIV će naknadno obavijestiti javnost o detaljnom planu prelaska po digitalnim regijama, tj. planu gašenja DVB-T sustava. Odašiljanje u novom sustavu započelo je 6. rujna ove godine s odašiljača Sljeme, a 29. listopada u rad je pušten i signal s odašiljača Sveta Nedelja i Zagreb – Prisavlje 3 čime se osiguralo dopunsko pokrivanje grada Zagreba odnosno podsljemenske zone.

Prelazak televizijskog emitiranja na DVB-T2 donosi ključne prednosti u odnosu na prethodni DVB-T. Naime, novim načinom kodiranja H.265/HEVC (High Efficiency Video Coding) poboljšat će se kvaliteta slike pa će tako korisnici umjesto dosadašnje SD (standard definition) rezolucije 720 x 576 imati priliku gledati televizijski program u visokoj, Full HD (high definition) rezoluciji 1920 x 1080. Pored navedenog, signal će biti jači i njime će se kvalitetnije pokriti više stanovništva (multipleks M1 više od 99%), a također će se izjednačiti kvaliteta pokrivanja 3. i 4. HRT-ovog programa, kao i programa RTL2 te Doma TV iz sadašnjeg multipleksa B s pokrivanjem kao što imaju primarni kanali HRT1, HRT2, RTL i Nova TV jer će svi biti u jednom multipleksu.

Multipleksima M1 i M2 pokrivat će se područje Republike Hrvatske, dok će se multipleksom L1 pokrivati lokalna područja – Grad Zagreb; općine: Velika Gorica, Sveta Nedelja, Stupnik, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovina, Karlovac, Lasinja, Ozalj, Žakanje, Draganić, Netretić, Duga Resa, Generalski Stol, Barilovići, Krnjak, Bosiljevo; dio općine Samobor; dio općine Vojnić i grad Šibenik. S obzirom na zahtjevnost projekta prelaska na DVB-T2 sustav, koji uključuje montiranje velikog broja novih uređaja s pripadajućom građevinskom i elektroenergetskom infrastrukturom te vremensku ograničenost realizacije istog, dinamika i uspješnost izvedbe radova zahtijevat će veliku koordiniranost svih sudionika u procesu, odnosno svih organizacijskih jedinica OIV-a.

Iz Odašiljača i veza napominju kako će građani, ako već nemaju, trebati nabaviti nabaviti prijamnik koji može primati DVB-T2/HEVC signal. Mogu kupiti novi samostojeći zemaljski prijamnik (tzv. Set Top Box) i spojiti na postojeći TV prijamnik ili kupiti novi televizor s ugrađenim DVB-T2 biračem kanala i HEVC video dekoderom. Takvi prijamnici već su nekoliko godina u prodaji i sve češće su zastupljeni, no još uvijek se nađe onih koji to nisu i koji su češće na akcijama te je potrebno pripaziti na isto.

Kategorije: Hrvaška

Objavili snimku s oružjem na društvenim mrežama, policija ih privela

Sre, 13/11/2019 - 21:23

Karlovačka policija privela je dvojic državljana Srbije i jednog državljana Hrvatske, nakon što su dobili dojavu o objavi videozapisa na jednoj društvenoj mreži u kojem nekoliko osoba pokazuje kako kod sebe posjeduju automatsko oružje.

“Kako bi spriječili eventualno daljnje počinjenje bilo kojeg kaznenog djela policijski službenici su brzim poduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti proveli kriminalističko istraživanje te utvrdili da je područje koje je vidljivo na snimci u nadležnosti Policijske uprave karlovačke, a ubrzo su i na području grada Karlovca pronađena tri muškarca koja se dovode u vezu s ovim događajem”, navodi se u priopćenju karlovačke policije.

Riječ je o dvojici državljana Srbije na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj stari 40 i 34 godine te državljaninu Hrvatske starom 62 godine.

Temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Karlovcu policija je obavila i pretragu vozila i doma na području Karlovca pa u jednom vozilu pronašla automatsku pušku, automatski pištolj i pet pištolja raznih marki te odgovarajuće streljivo, čije je posjedovanje, nabava ili prodaja građanima zabranjena.

“Trojica spomenutih muškaraca su zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari predani pritvorskom nadzorniku i uz kaznenu prijavu dovedeni na Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu”, zaključuje policija u priopćenju.

Kategorije: Hrvaška