Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 1 min 37 sek od tega

NAKON PROŠLOTJEDNOG SKOKA CIJENA Pojeftinilo gorivo

Tor, 16/10/2018 - 11:39

Nakon što je gorivo prošlog tjedna značajno poskupilo, ovog tjedna došlo je do pojeftinjenja na benzinskim postajama u Hrvatskoj.

Benzin je tako na većini benzinskih postaja jeftiniji 17 lipa. Dizel je pojeftinio neznatno, tek za jednu lipu, a autoplin je jeftiniji 10 lipa. Benzin se na većini postaja prodaje po cijeni od 10,41 do 10,70 kuna, a dizel po cijeni od 10,40 do 10,63 kune.

Cijena goriva ovisi o postajama.

Kategorije: Hrvaška

Macron rekonstruirao svoju vladu

Tor, 16/10/2018 - 11:30

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekonstruirao je vladu u utorak te imenovao lojalista i čelnika vladajuće stranke Christophea Castanera na mjesto ministra unutarnjih poslova.

Rekonstrukcija vlade pokušaj je stabiliziranja administracije nakon niza ostavki i oživljavanja reforme nakon znakova klonulosti. Imenovanjem Castanera na mjesto ministra unutarnjih poslova, Macron je istodobno nagradio bliskog suradnika višim mjestom te zadržao nekoga kome vjeruje za kritični resor.

Ranije ovog mjeseca ministar unutarnjih poslova Gerard Collomb dao je ostavku na položaj. Očekivalo se da će francuski čelnik imenovanja objaviti prošli tjedan, no rekao je da je želio više vremena kako bi bio siguran da su donesene prave odluke.

Dužnosnik u Macronovu uredu opisao je novi kabinet kao “dinamičan”. “Imamo oboje – nova imena s reputacijom u svojim stručnim područjima, koja će ojačati vladinu učinkovitost, i druge koji imaju širi profil”, rekao je dužnosnik.

Na svojim su položajima ostali ministar financija Bruno Le Maire i ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.

Kategorije: Hrvaška

“Susret” Nine Mitrović premijerno na sceni Studija Exit

Tor, 16/10/2018 - 11:19

Prva ovosezonska premijera Studia Exit, u prosincu prošle godine otvorene komorne scene zagrebačkog Teatra Exit, bit će, u petak 19. listopada, psihološka drama “Susret” nagrađivane autorice i redateljice Nine Mitrović.

Jedna od najuspješnijih i najproduktivnijih suvremenih hrvatskih dramatičarki, Nina Mitrović za “Susret” je 2009. godine nagrađena nagradom za dramsko djelo Marin Držić.

Tekst je prvi puta izveden 2013. u sklopu festivala novog pisma LabFest u Londonu, u koprodukciji Theatre 503 i Fat Git Theatre, u režiji Josha Rochea. Iste je godine imao premijeru u Slovenskom Narodnom Gledališču Nova Gorica u Sloveniji u režiji Primoža Beblera. Nova produkcija Teatra Exit bit će prva hrvatska izvedba toga djela.

Kako se ističe u najavi, “Susret” je napeta psihološka drama o dvojici muškaraca suočenih s prošlošću od koje više ne mogu pobjeći.

Andrej godinama nije vidio svojeg teško bolesnog oca. Otac prezire slabiće, a sin se boji da nema dovoljno snage da se s njime suoči. Pa ipak, jedno ga poslijepodne posjeti odlučan u namjeri da dobije odgovore na pitanja koja ga progone. Na površinu izlaze obiteljske tajne i potisnute emocije.

“Komad je to o ljubavi i mržnji, kajanju i žaljenju. I pitanju koje se krije u pozadini cijele priče: Što ako nam naši roditelji ne mogu ili ne znaju dati ljubav?”, stoji u najavi.

U glavnim ulogama su Siniša Popović i Filip Križan. Scenografiju i oblikovanje svjetla potpisuje Deni Šesnić, a glazbu i oblikovanje tona Damir Šimunović.

Predstava se igra na komornoj sceni Teatra Exit u Gundulićevoj 37/1, gdje će se u subotu 20. listopada održati druga premijerna izvedba “Susreta”.

Kategorije: Hrvaška

DETALJI NESREĆE Pretrčavao autocestu pa na njega naletjela dva auta

Tor, 16/10/2018 - 11:06

Zagrebačka policija objavila je detalje nesreće koja se jutros oko 05:20 sati dogodila na autocesti A3, u kojoj je život izgubio jedan muškarac.

“Oko 5.20 sati na autocesti A3 oko 58 km u smjeru Zagreba, nepoznati je muškarac najvjerojatnije pretrčavao kolnik autoceste te su na njega naletjela dva automobila (slovenskih nacionalnih oznaka i kutinskih registarskih oznaka). Nepoznati je muškarac smrtno stradao, a suvozač iz osobnog automobila slovenskih nacionalnih oznaka je ozlijeđen”, izvijestila je policija.

Promet autocestom A3 u smjeru Zagreba bio je obustavljen do 09:15 sati. Nakon policijskog očevida bit će poznato više detalja.

Kategorije: Hrvaška

Trumpova vlada zabilježila najveći proračunski deficit od 2012. godine

Tor, 16/10/2018 - 10:56

Američka vlada završila je fiskalnu 2018. godinu s proračunskim deficitom od 779 milijardi dolara, najvećim u posljednjih šest godina, što je posljedica pada prihoda zbog smanjenja poreza, ali i rasta rashoda uslijed sve većeg javnog duga.

Prema u ponedjeljak objavljenim podacima Ministarstva financija, nova državna potrošnja također je povećala savezni deficit u 12 mjeseci do rujna. Tako je prvi puni godišnji proračun predsjednika SAD-a Donalda Trumpa rezultirao najvećim deficitom od 2012. godine.

Ekonomisti uglavnom smatraju da će smanjenje poreza kompanijama i građanima, koje je krajem prošle godine proveo američki Kongres vođen republikancima, te povećanje vladine potrošnje, dogovoreno početkom veljače, izazvati veliki rast nacionalnog deficita.

No, Trump i republikanci tvrde da će porezno rasterećenje potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje.

„Snažan rast američkog gospodarstva dovest će do povećanih prihoda, što je važan korak prema dugoročnoj fiskalnoj održivosti“, kazao je Mick Mulvaney, direktor Ureda za upravljanje i proračun.

Organizacija Dvostranački centar za politiku (BPC) poručila je kreatorima politike da izvješće predstavlja „poziv na buđenje“ kako bi se situacija preokrenula.

„Činjenica da naša vlada zatvara godinu s gotovo tisuću milijardi dolara deficita usred ekonomske ekspanzije trebala bi biti ozbiljan problem za birače i kandidate“, izjavio je potpredsjednik BPC-a William Hoagland.

Veliki dio povećanja deficita posljedica je većih troškova države po kamatama za javni dug. Zaduživanje je poraslo tijekom protekle godine, djelomično kako bi se nadoknadio sporiji rast prihoda od poreza zbog smanjenja poreza, no porasla je i vojna potrošnja.

Troškovi servisiranja duga dodatno su porasli jer američka središnja banka (Fed) podiže kamatne stope otprilike jednom po kvartalu zbog snažnog tržišta rada i naznaka jačanja inflacije.

Zbog toga je, među ostalim, Trump prošloga tjedna oštro kritizirao Fedovo zaoštravanje monetarne politike i poručio kako je središnja banka „poludjela“.

U intervjuu za Fox&Friends Trump je kazao kako je Fedova politika povećanja kamata „smiješna“ i da povećava njegovoj vladi troškove financiranja rastućeg proračunskog deficita.

„Plaćam kamate po visokoj stopi zbog našeg Feda. Želio bih da Fed ne bude toliko agresivan jer mislim da čini veliku pogrešku“, poručio je Trump.

Kategorije: Hrvaška

Klimatske promjene će dovesti do nestašice piva

Tor, 16/10/2018 - 10:41

Učestali toplinski udari i suše uzrokovani klimatskim promjenama smanjit će urod ječma, a time i proizvodnju piva, objavili su znanstvenici.

Ječam je jako osjetljiv na sušu i vrućinu i njegov će urod pasti nastave li se klimatske promjene, što će dovesti do nestašice piva i rasta njegove cijene, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Plants.

“Cilj ove studije nije da potakne ljude da danas više piju”, rekao je Dabo Guan, profesor ekonomike klimatskih promjena na Sveučilištu East Anglia u Norwichu.

“Željeli smo pokazati kako klimatske promjene mogu utjecati na kvalitetu života. Ako ne želimo da se to dogodi, ako i dalje želite popiti pivo ili dva, jedini je način da zajedno radimo u borbi protiv klimatskih promjena”, rekao je.

Samo se ječam najbolje kvalitete (manje od 20 posto ukupne globalne proizvodnje) koristi za pivo. Ostatkom se hrani stoka.

Ako se globalno zagrijavanje nastavi ovim tempom, ekstremne vrućine i suše zahvatit će regije u kojima se uzgaja ječam barem jednom godišnje. To će dovesti do pada proizvodnje piva za 16 posto.

Cijene će se zato u prosjeku udvostručiti, kaže se u studiji.

U najoptimističnijem scenariju, s trenutačnim znatnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova, globalna proizvodnja piva pala bi za četiri posto, a cijene porasle 15 posto.

Neke zemlje bile bi posebno pogođene, kaže se u studiji, uključujući europske zemlje, SAD, Novi Zeland i Australiju.

Najveći svjetski izvoznici ječma su Australija, Francuska, Rusija, Ukrajina i Argentina. Najveći uvoznici su Kina, Saudijska Arabija, Iran i zatim tri zemlje s jako razvijenom pivskom industrijom – Nizozemska, Belgija i Japan.

Kategorije: Hrvaška

SANADER “Časni sude, ja nisam ratni profiter”

Tor, 16/10/2018 - 10:22

“Časni sude, ja tvrdim da nisam ratni profiter. Možda nisam najzaslužniji za samostalnost Hrvatske, ali bogami nisam ni ratni profiter i to s indignacijom odbijam”, poručio je u utorak Ivo Sanader na zagrebačkom Županijskom sudu, gdje je iznosio svoju obranu u aferi Hypo.

Podsjetimo, radi se o ponovljenom suđenju jer je prvu osuđujuću presudu ukinuo Ustavni sud. USKOK Sanadera tereti za zloporabu položaja i ratno profiterstvo, a u optužnici se navodi da je uzeo 3,6 milijuna kuna provizije u vrijeme kada je Hypo banka Hrvatskoj dala kredit za kupovinu zgrada veleposlanstava. Sanader je u obrani kazao i da nema nikakvih dokaza da je provizija isplaćena njemu. Kazao je da provizija je isplaćena ali ne njemu.

Bivši premijer kazao je da je optužen za nešto za što nema niti jednog dokaza. “Svjedoci su iskazivali da je provizija isplaćena Eugenu Laxi ili nekome tko se tako predstavljao, a to nisam bio ja”, rekao je Sanader, kako prenosi Večernji list.

Marija Vučko, zamjenica ravnateljice USKOK-a, u svom završnom govoru kazala je kako smatra da je tijekom postupka dokazano da je Sanader počinio to za što ga se tereti. Kazala je tako da su svjedoci iskazivali da je isplata provizije dogovorena za Sanadera, o čemu u spisima postoje bilješke. Navela je i da bilo dogovoreno da kao primatelj provizije fungira Laxa. Navela je i da je proviziju dogovorio Wolfgang Kulterer i to sa Sanaderom u četiri oka.

Kategorije: Hrvaška

Pijani sin načelnika policije autom MUP-a izazvao nesreću

Tor, 16/10/2018 - 10:03

Noćas oko 3 sata nakon ponoći u splitkoj ulici Katalinićev prilaz došlo je do naleta osobnog vozila marke Ford fokus splitskih registracijskih oznaka na ogradu mosta.

Vozilom je pod utjecajem alkohola (1,70 promila) upravljao hrvatski državljanin (1999.). nesreća je prošla bez ozlijeđenih, a nastala je samo materijalna šteta.

Kako javlja N1, vozilo je u vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova RH, a koristi ga načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Vozač (1999.) je načelnikov sin koji je, prema prvim informacijama, uzeo vozilo na korištenje bez njegova znanja.

Glavni ravnatelj policije uputio je stručni tim Ravnateljstva policije u Policijsku upravu splitsko-dalmatinsku, a kako bi se utvrdile sve okolnosti slučaja i posljedično poduzele zakonom sve predviđene mjere.

Marendić: “Osjetio se sposoban”

Načelnik Slobodan Marendić je u razgovoru za Hinu rekao da je riječ o njegovom sinu koji će za mjesec dana napuniti 19 godina. Po njegovim riječima, privatni mu automobil sinoć nije bio parkiran ispred kuće nego službeni Ford Focus.

Sin mu je radio do jedan sat poslije ponoći, kući je došao u dva sata, javio se ocu, no nakon toga ga je nazvala djevojka i zamolila ga da je prebaci kući.

“Sin mi se osjetio sposoban i hrabar, umjesto da je otišao leći kao što sam mislio, uzeo je ključ, otišao po djevojku i to se dogodilo. Udario je u most na Bačvicama. Srećom nikoga nije udario niti ozlijedio, a i sam je prošao bez ozljeda. On me nazvao odmah nakon nesreće i rekao mi što se dogodilo. Na vozilu su razbijena desna suvozačeva vrata i kotač je okrenut. Ima štete, ali ne znamo još kolika je”, izjavio je Hini načelnik Marendić.

Priznaje kako mu je sin zaista krivo procijenio jer je mlad i neiskusni vozač i dodaje da je tu večer popio dvije čaše pića. Razmišljao je, kaže Marendić, na način da već kada ispred kuće nije bio parkiran očev automobil, uzme Ford Focus jer bila je noć i vrijeme kada na cesti nema puno vozila

24.01.2011., Split – Policijska uprava splitsko-dalmatinska na konferenciji za medije dala statisticki pregled sigurnosnih pokazatelja u 2010. Nacelnik sektora policije Slobodan Marendic.
Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Kategorije: Hrvaška

Brodica udarila u otočić kod Mauna, jedna osoba poginula

Tor, 16/10/2018 - 09:54

Jedna je osoba poginula u pomorskoj nesreći koja se u utorak oko 6,30 sati dogodila kod otoka Mauna u Paškom akvatoriju, kada je brodica s četiri člana posade udarila u otočić Mali Brušnjak.

Prema prvim informacijama s terena, na brodici hrvatske zastave bila su četiri hrvatska državljanina, a prilikom udara u otočić Mali Brušnjak kod Mauna, jedan član posade je smrtno stradao, priopćila je zadarska Policijska uprava.

U suradnji s Lučkom kapetanijom, policija provodi očevid radi utvrđivanja svih okolnosti nesreće.

Kategorije: Hrvaška

Krstičević odbijao reći cijenu vojne vježbe

Tor, 16/10/2018 - 09:50

Ministar obrane Damir Krstičević sinoć je, gostujući u RTL Direktu, odbio je odgovoriti na pitanje koliko je koštala vojna vježba, koja se održavala 72 sata na 11 lokalcija. Radi se o najvećoj vojnoj vježbi dosad, a u njoj je sudjelovalo oko 5500 pripadnika Hrvatske vojske i dio pričuvnog sastava, a korištena je borbena i neborbena tehnika te naoružanje i oprema iz svih postrojbi.

Pitanje koliko je vježba koštala postavljeno mu je nekoliko puta, a Krstičević je svaki put odbio izravno odgovoriti na njega. “Moramo voditi računa o troškovima, mogu ja vas pitati kolko košta ova emisija?”, odgovorio je na jedno od pitanja o troškovima.

“Što se tiče vježbe Velebit, ja bih čestitao svima na vrhunskoj izvedbi, hrvatska vojska je spremna izvršiti sve zadaće koje se postavljaju pred nju. Glavni stožer će kad završi analizu, izaći s tom informacijom, ne bih želio špekulirati”, rekao je Krstičević i dodao da su ‘pametnim planiranjem napravili cjelovitu vježbu vojske kako bi na taj način uštedjeli’. “Javnost će znati”, poručio je.

Voditelj Zoran Šprajc ministru je rekao da čito izbjegava odgovor, na što je Krstičević rekao: “Ne izbjegavam ništa, nego radimo sustavno. Ima se projekcija, ali po prvi puta radimo ovakvu vježbu”, kazao je. Iako je rekao da projekcije postoje, nije otkrio brojku.

Kategorije: Hrvaška

JURČIĆ “Sve ide prema stečaju Uljanika”

Tor, 16/10/2018 - 09:45

Ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u utorak je u ‘Novom danu’ N1 televizije komentirao krizu u Uljaniku.

Jurčić kaže kako sve ide prema stečaju. “O tome smo govorili i prije mjesec dana kad smo govorili o one dvije plaće. De facto je prepušteno da se ove kompanije iscijede – odlaze radnici, poslovi, materijala nema. Postavlja se pitanje i što kad se isplate te tri minimalne plaće, odakle materijal, gdje su sredstva da se završe brodovi. To se može, ali ništa ne može ići bez Vlade. S druge strane, Skupština nema rješenje, skupština su vlasnici, oni bi trebali doći s novim kapitalom. Brojka se kreće se minimalno oko 200, 300 milijuna eura plus stari dugovi. Ja ne vidim kod trenutnih dioničara odakle taj kapital, a ne vidim ni interes”, objasnio je Jurčić.

U njegovom mandatu proglašen je stečaj Viktora Lenca. Jurčić kaže kako je situacija bila više-manje ista, samo se tada radilo o manjim iznosima. “Mi smo se dogovorili da ne može 1200, nego 700 radnika. Dugovi se nisu mogli platiti, ali sačuvalo se 700 radnih mjesta. Mi smo tada napravili koncepciju da sačuvamo ono što može zdravo raditi, a ono što je propalo je propalo”, kazao je.

Ukoliko dođe do stečaja Uljanika i 3. maja, Jurčičć sumnja da bi oni opstali kao brodgradilišta. “Svi izlaze s faktima da se nešto ne može napraviti, ali nisam vidio koncept kako se nešto može. Skoro svi hrvatski brodovi dobili su nagrade, zna se da tehnološki možemo napraviti dobar brod. Postoje elementi koje malo država u svijetu ima, mi nemamo nijedan drugih takav proizvod. Nama nedostaje organizacija i s druge strane politika brodogradnje. Bit brodogradnje je da se većina tih dijelova koji se ugrađuju u brodove proizvodi u Hrvatskoj, to je u interesu države, zbog toga se daju subvencije. Takav je dogovor svugdje u svijetu”, poručio je.

Situacija u Uljaniku trajat će, smatra još dvije godine, najviše pet godina. “Split radi korektno, ali vidim da ima sve manje brodova. Ne može brodogradnja biti isključivo u privatnim rukama”, zaključio je Jurčić.

Kategorije: Hrvaška

Nogometni klub La Valette nudi Boltu dvogodišnji ugovor

Tor, 16/10/2018 - 09:40

Osmostruki olimpijski pobjednik Usain Bolt ima priliku postati profesionalni nogometaš u Europi nakon što mu je malteški klub La Valette ponudio ugovor na dvije godine, javlja u utorak australska televizija.

“Ne želim da se o tome priča, želim da potpiše ugovor, sjedne na avion i dođe nas pripremiti za Super kup”, izjavio je za australsku televiziju ABC direktor La Valette FC Ghasston Slimen koji sanja da njegov klub zaigra u Ligi prvaka.

“Igramo finale Super kupa 13. prosinca i pobijedit ćemo… možete li zamisliti Usaina Bolta kako podiže trofej Super kupa deset godina nakon što je postavio svjetski rekord u Pekingu?”, kazao je Slimen misleći pritom na OI 2008. kada je Bolt postavio svjetski rekord na 100m (9.69) i na  200m (19.30).

Svjetski rekorder u sprintu, koji sada ima 32 godine, prestao se baviti atletikom prošle godine i trenira s australskim klubom Central Coast Mariners od kolovoza, ali još uvijek nije potpisao ugovor iako australsko prvenstvo  A-League počinje u petak.

“Ne radi se tu o novcu, to je povijest. To je nešto o čemu će se pričati za 50 ili 100 godina”, istaknuo je Slimen čiji klub uživa financijsku potporu saudijskog investicijskog fonda Sanban Group od prošlog mjeseca.

“Bolt će nastaviti svoj probni rok do daljnjeg”, reagirao je na ove vijesti izvršni direktor Marinersa Shaun Mielekamp. “Ta priča o ugovoru u Europi je nešto novo za mene”, dodao je pak predsjednik Australskog nogometnog saveza David Gallop.

Usain Bolt, koji je u petak u prijateljskoj utakmici, zabio dva gola, do sada je imao probe u klubovima u Njemačkoj, Južnoafričkoj Republici i u Norveškoj.

Kategorije: Hrvaška

Izložba “Dva lica Indije” u Muzeju Mimara

Tor, 16/10/2018 - 09:30

Izložba fotografija “Dva lica Indije”, koja se otvara 16. listopada u zagrebačkom Muzeju Mimara, donosi 55 fotografija Branka Kladarina, nastalih u proteklih devet godina na njegovim putovanjima u indijski dio Himalaje – Ladakh i pustinjski Rajasthan.

Kladarina su tijekom njegovih putovanja Indijom privukle dvije vizualno različite skupine ljudi – stanovnici Ladakha, najsjevernije indijske pokrajine smještene među planinama Himalaje te stanovnici Rajasthana, pustinjskog dijela Indije uz granicu s Pakistanom.

“Poput dvaju antipoda koji se nadopunjuju, na fotografijama vidimo zagasite boje, asketizam i mirnoću stanovnika Ladakha s jedne strane, a s druge raskoš i šarenilo stanovnika Rajasthana”, najavljeno je iz “Mimare”.

Fotografije svjedoče o snažnom kolorističkom kontrastu dviju skupina – u budističkom, visokoplaninskom i asketskom Ladakhu, koji kulturološki pripada Tibetu, dominira kestenjasta boja odora budističkih redovnika, žene se u pravilu ne kite nakitom, osim u svečanim prigodama, dok su muškarci često izbrijanih glava i nikada ne puštaju bradu niti brkove.

Nasuprot njima, u hinduističkom Rajasthanu, čijim zapadnim dijelom dominira pustinja Thar, ljudi kao da se naglašenim koloritom i šarenilom žele suprotstaviti monokromnoj žućkastoj boji pustinjskoga pijeska. Žene kao da se natječu koja će obući šareniji sari i staviti što više nakita, dok muškarci glavu uvijek stavljaju raznobojne turbane i redovito puštaju dugačku bradu i brkove.

Branko Kladarin (Zagreb, 1960.), povjesničar umjetnosti, konzervator, skladatelj i dirigent, putopisac i fotograf objavio je u proteklih dvadesetak godina, za časopis “Meridijani” 60-ak putopisa popraćenih s gotovo tisuću fotografija, postavši jedan od najcjenjenijih i najdugovječnijih hrvatskih putopisaca.

“U svojoj fokusiranosti na daleka i ekstremno izolirana područja euro-azijskog kontinenta, poput neumornog i iskonskog pustolova

Branko Kladarin je često bio u pogibeljnim situacijama, a sve s ciljem da nam sa svojih putovanja donese jedinstvene putopise u kojima je na stručan, a istovremeno zanimljiv i topao način, obrađivao teme iz dalekih krajeva”, podsjećaju iz Mimare.

Na Šri Lanki umalo je nastradao u ratnom sukobu između Singaleza i Tamilskih tigrova, u Gruziji se penjao po nepristupačnim vrletima Kavkaza, u planinama Kirgistana s lokalnim je nomadima-pastirima čuvao stada ovaca i koza, na mističnom otoku Borneu popeo se na najviši vrh jugoistočne Azije – Mt. Kinabalu, u Rajasthanu je na devama jahao kroz pustinju Thar, na Tibetu prkosio kineskoj okupaciji, a u dalekom Sibiru danima pješačio zaleđenim jezerom Bajkal na -30° C.

Posljednjih nekoliko godina Branko Kladarin redovito odlazi u najizoliranija područja indijske Himalaje (Ladakh, Spiti, Zanskar), koja su postala njegova trajna inspiracija.

S putovanja u zaleđeni Sibir zimi 2007. nastale su fotografije za izložbu “Sibirski triptih”, koja se predstavila u Muzeju Mimara i u Vinkovcima (Gradski muzej).

Njegova nova izložba u “Mimari” bit će otvorena do 28. listopada.

Kategorije: Hrvaška

KARELOVIĆ “Bezbolni porođaji postoje samo u filmovima”

Tor, 16/10/2018 - 09:13

Predstavnice udruge Rode u samo dva i pol dana prikupile su 400 traumatičnih svjedočanstava žena o lošim iskustvima s hrvatskim bolnicama, potaknute izjavom Mostove zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić da su joj u KBC-u Split obavili kiretažu bez anestezije. Ta su iskustva jučer predale Ministarstvu zdravstva u nadi da će se napokon nešto poduzeti.

Pomoćnik ministra Milana Kujundžića, Vilim Beroš sinoć je u emisiji ‘Otvoreno’ kazao kako će Ministarstvo poslati inspekcije po Rodinim prijavama, ali i onim budućima koje stignu. “Apeliramo na sve one koji smatraju da su ugroženi ili su imali neprimjereno iskustvo, da nam se jave. Ako one imaju ime i prezime liječnika, ime ustanove, nama će olakšati posao”, rekao je Beroš.

Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Split, bolnica od koje je sve i počelo nakon što je Mostova zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić u Saboru ispričala svoje traumatično iskustvo, rekavši da joj je nakon spontanog pobačaja rađena kiretaža bez anestezije, aktivirala je unutrašnji nadzor i prije nego je resorno ministarstvo najavilo inspekcije, rekao je u Otvorenom Deni Karelović, njezin predstojnik.

I dalje tvrdi da je sve učinjeno po pravilima struke, misli da je sve počelo zbog političkog obračuna Mosta i ‘da je iznesen niz privatnih stvari o pobačaju zastupnice, inkriminirajućih stvari za njihovu bolnicu’. “Ne mislim da smo mi ginekolozi anđeli i bezgrešni, ali odgovorno tvrdim – uvidom u dokumentaciju i iskaze kolegice koja je to radila, gospođa nije bila nezadovoljna tim zahvatom niti je iskazala želju za prekidom postupka. Imala je osam mjeseci da nam se javi, nije. Zašto sada, na ovakav način i s netočnim činjenicama, ne mogu odgovoriti”, dodao je.

Navodi kako su se Slobodnoj Dalmaciji javile žene koje su željele ispričati svoja pozitivna iskustva, ali njih su, kaže, zanimala samo ona negativna. Bol je, kaže Karelović, subjektivna stvar. “Bezbolni porođaji postoje samo u jeftinim američkim filmovima. Bezbolnog porođaja nema. Žao nam je, ali mi smo profesionalci, ne možemo plakati sa ženama, ali pomažemo kako možemo i u skladu s europskim smjernicama, da se sve manje koristi opća anestezija, a sve više lokalna”, poručio je između ostalog.

Kategorije: Hrvaška

CULEJ “Ostajem li u HDZ-u? Vidjet ću, pratite situaciju”

Tor, 16/10/2018 - 08:53

Na prosvjedu koji je u nedjelju u Vukovaru organizirao HDZ-ov gradonačelnik Ivan Penava, od HDZ-ovih zastupnika pojavio se samo Stevo Culej. Dan nakon prosvjeda u hrvatskim se medijima pojavila vijest da Culej razmišlja o odlasku iz HDZ-a.

“Moji su svjetonazorski stavovi tvrdi i postojani poput Velebita, ja ih nikad ne mijenjam. Nisam povodljiva osoba i u politiku nisam ušao zbog bolesnih ambicija ili koristoljublja. Autoritete znam poštovati ako su to zaslužili. A što ću ja napraviti, hoću ili ostati u HDZ-u ili ne, to nitko ne zna. Kažem, vidjet ću. Zašto bi netko znao moje namjere? Ja nisam naivac da bih ih unaprijed otkrivao. Pratite situaciju”, kazao je Culej za Novi list.

O skupu u Vukovaru kaže kako je protekao u savršenom redu te kako ni na koji način nije poitički kompromitiran. “Čuli smo tamo viđenje naroda o ratnim zločinima, općenito nepravdama u društvu i za to odgovornima. Na slučaju Vukovara potvrđuje se negativna slika o Državnom odvjedništvu i pravosuđu i sada bi trebalo istražiti koji ljudi u tim institucijama ne rade dobro”, kaže Culej i dodaje kako je tužan što je u Vukovaru bio jedini HDZ-ov zastupnik.

Kategorije: Hrvaška

POKRENT POSTUPAK MIRENJA Danas glavna skupština Uljanika

Tor, 16/10/2018 - 08:46

Radnicima Uljanika u ponedjeljak nije isplaćena plaća za rujan te s obzirom da je istekao i zadnji termin predviđen Kolektivnim ugovorom za isplatu plaća za oko četiri tisuće radnika Uljanik grupe, od utorka će biti pokrenut proces mirenja koji će trajati pet dana, a zatim, ne bude li u međuvremenu isplaćena plaća, radnici ponovno kreću u štrajk.

Za danas je sazvana glavna skupština dioničara Uljanika, nakon što 31. kolovoza skupština nije održana zbog nedostatka kvoruma. Dioničari pulskog Uljanika d.d. na glavnoj skupštini trebaju izabrati nove članove Nadzornog odbora, razmotriti izvješća Uprave o stanju i poslovanju kompanije u prošloj godini, kao i Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova kompanije u 2017. te stav NO o predloženim odlukama u postupku povećanja temeljnog kapitala.

Dioničarima je predložena i izmjena odluke o povećanju temeljnog kapitala, donesena u veljači ove godine. Naime, 16. veljače skupština je donijela odluku o povećanju temeljnog kapitala od 180 do najviše 302,22 milijuna kuna, ulozima u novcu uz potpuno isključenje prava prvenstva postojećih dioničara.

Pravno tehnička provedba te odluke ovisna je o usvajanju i početku provedbe programa restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta. Kako provedba programa restrukturiranja još nije započela, produžava se valjanost te odluke najkasnije do 16. veljače 2019. godine, predviđeno je pozivom za skupštinu.

Dioničari bi trebali donijeti i odluku o pokriću i prijenosu gubitaka. Naime, gubitak je prošle godine iznosio 1,2 milijarde kuna, a predlaže se da se najveći dio tog gubitka, gotovo 996 milijuna kuna, prenese u narednu godinu. Predložena je i odluka da se nagradi rad članova Nadzornog odbora.

Kategorije: Hrvaška

PAVIĆ “Umirovljenici će moći povući 15 posto novca iz II. stupa”

Tor, 16/10/2018 - 08:43

U povodu provedene javne rasprave putem e-savjetovanja o mirovinskoj reformi, koja će se naći na idućoj Vladinoj sjednici te u saborskoj raspravi krajem listopada ići u dva čitanja, kako bi u siječnju stupila na snagu, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić u razgovoru za Hinu ističe kako se mirovinski sustav mora uskladiti s gospodarskim prilikama i demografskim trendovima.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ponudilo je sindikatima kompromisni prijedlog da bi se u punu starosnu mirovinu sa navršenih 67 godina išlo od 2033., a ne 2031. godine. Koje ste još kompromise spremni ponuditi s obzirom na statističke podatke o očekivanoj životnoj dobi u Hrvatskoj, hoće li biti ublažavanja penalizacije za prijevremeno umirovljenje koje ide i više od 20 posto?

Promjene na tržištu rada vrlo su dinamične pa smo naš mirovinski sustav morali uskladiti s gospodarskim prilikama i demografskim trendovima. Već sada nedostaje nam više od 17 milijardi kuna godišnje za mirovine, što mirovinski sustav čini dugoročno neodrživim. Vlada je kao jedan od ciljeva postavila očuvanje financijske održivosti sustava tako da dodatno zaduživanje ne dolazi u obzir, nego rješenje treba pronaći u okviru sustava.

Što se tiče odlaska u mirovinu s navršenih 67 godina, to se već nalazi u važećem zakonu po kojem se u mirovinu ide sa 67 godina od 2038. Nakon detaljne analize odlazak u mirovinu sa 67 godina smo morali ubrzati pa je naš konačni kompromisni prijedlog da se u starosnu mirovinu ide sa 67 godina od 2033. godine. Više je razloga za to: naši umirovljenici imaju kratak prosječni mirovinski staž – samo 30 godina dok, npr. u Njemačkoj prosječni mirovinski staž iznosi 37,8 godina. Samo 20 posto naših umirovljenika ima 40 godina staža, a omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,26, što je dugoročno neodrživo.

Svjesni smo da je to rezultat ekonomske krize, proživjeli smo i teški Domovinski rat i stalno naglašavam da naši sugrađani nisu za to krivi, ali kao odgovorna Vlada dužni smo našoj djeci ostaviti u nasljeđe sustav koji je održiv i koji im neće proizvoditi nova zaduženja. Što se tiče destimuliranja prijevremenog umirovljenja, dopustite da ponovno podsjetim da naši umirovljenici imaju kratak mirovinski staž od prosječno 30 godina, dok je prosjek u EU 35 godina. Kako bismo sustav učinili dugoročno održivim želimo potaknuti duži ostanak u svijetu rada.

To se ne odnosi na osobe koje su rano krenule u svijet rada, poput zaposlenih u trgovini, građevinskom sektoru ili medicinskih sestara jer oni su ranije počeli raditi pa će ranije i steći 41 godinu staža i ići u starosnu mirovinu sa 60 godina ili od 2027. godine sa 61 godinom života. Za ostale je predviđeno smanjenje prijevremene starosne mirovine za 4,08 posto po godini, odnosno najviše 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. U isto smo vrijeme za one koji će duže ostati u svijetu rada predvidjeli nagrađivanje od 0,34 posto po mjesecu nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu, pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža. Također, umirovljenici koji će iskoristiti mogućnost da rade četiri sata i primaju punu mirovinu moći će povećati svoje mirovine jer će raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž, a po prestanku rada omogućit će im se ponovno određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem.

Neke od primjedaba su da se ne dira u mirovine po posebnim propisima, tzv. povlaštene mirovine, koje se ne bi trebale isplaćivati preko HZMO-a, nego izravno iz proračuna. Hoće li se tu nešto mijenjati?

Ne bih to nazivao povlaštenim mirovinama jer su to mirovine po posebnim propisima. Moramo reći da većina korisnika mirovine po posebnim propisima ima dio staža ostvaren iz rada kada su im se uplaćivali obvezni doprinosi. Osim toga, kada jednom nekome date pravo, to pravo ne možete mu oduzeti. To je jedan od razloga zašto imamo relativno mladu populaciju umirovljenika i zato želimo omogućiti umirovljenicima da rade do četiri sata i primaju punu mirovinu. Isto tako, djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe moći će raditi do pola radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.

Napominjem da s ovih šest zakona koji su dio cjelovite mirovinske reforme uvodimo reda u opće propise, a oni ne uključuju mirovine po posebnim propisima. Kada govorimo o deficitu mirovinskog sustava treba znati da je godišnje potrebno osigurati 39 milijardi kuna za isplatu mirovina. Iz doprinosa se prikupi 56 posto sredstava, a 44 posto se financira iz proračuna, to znači da se više od 17 milijardi kuna mora nadoknaditi iz proračuna, kakva god struktura tog duga bila.

Hoće li i osiguranici koji će primati mirovinu iz 1. i 2. stupa dobiti dodatak srazmjerno uplatama u 1. mirovinski stup?

Za reformu mirovinskoga sustava odlučili smo se kada smo se suočili s problemom financijske nejednakosti kod tri skupine umirovljenika: sadašnjih umirovljenika koji s pravom žele veće mirovine, generacije umirovljenika koji odlaze u mirovinu u idućih deset do petnaest godina, a koji će prema važećem zakonu imati oko 600 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici, i mlađih generacija koje imaju mogućnost zaraditi veće mirovine. Tu se pojavljuje još jedan problem, status oko 300.000 građana rođenih nakon 1962. godine koji su zarađivali minimalnu plaću ili do 75 posto prosječne plaće, kojima bi i s dodatkom od 27 posto mirovina bila ispod najniže mirovine, a ne bi imali pravo na najnižu mirovinu.

Kako će sustav isplate mirovina samo iz prvog ili iz prvog i drugog stupa funkcionirati? Rođeni do 1952. godine primaju mirovinu samo iz prvog stupa, tzv. generacijske solidarnosti. Osobe rođene između 1952. i 1961. koje su osigurane u prvom i drugom stupu imaju pravo izbora koju će mirovinu primati: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27 posto uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa i to s dodatkom od 27 posto za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu, tj. do 31. prosinca 2001. i dodatak od 20,25 posto za mirovinski staž ostvaren u drugom stupu, tj. od 1. siječnja 2002. godine do umirovljenja.

Građani koji su imali ispodprosječnu plaću tijekom radnog vijeka i nakon određivanja dodatka na mirovinu imat će manje od najniže mirovine pa će se njima odrediti najniža mirovina tako što će prenijeti svoja sredstva iz drugoga u prvi stup, zato smo to nazvali pravom izbora jer građani sami biraju što je za njih povoljnije. Mirovinskom reformom proširit ćemo pravo izbora i na one koji su rođeni nakon 1962., kako oni ne bi imali mirovinu oko 600 kuna manju, i tako ćemo ispraviti nepravdu i izjednačiti prava svih umirovljenika, svi će imati pravo izbora i moći će sami birati povoljniju mirovinu. Već prošle godine u mirovinu je otišla manja skupina umirovljenika kojima je mirovina oko 600 kuna manja nego sadašnjim umirovljenicima. Od iduće godine taj će se broj još povećati i svake iduće godine će rasti, tako da i to rješavamo ovom reformom.

Kakvo je stajalište Ministarstva prema HNS-ovu prijedlogu da se osiguranicima odmah pri umirovljenju isplati određeni dio u gotovini, a mirovina bi im pritom bila smanjena?

S koalicijskim partnerima smo dogovorili mogućnost da se umirovljeniku isplati jednokratni iznos od 15 posto sredstava koje je prikupio u drugom stupu prije nego što potpiše ugovor s MOD-om o isplati mirovine iz drugoga stupa. No, umirovljenici trebaju znati da će im nakon te isplate iznos mirovine iz drugoga stupa biti 15 posto manji. Također treba napomenuti da će ova jednokratna isplata biti moguća samo onim umirovljenicima kojima neće ugroziti pitanje socijalne sigurnosti.

Najavljeno je osnivanje HZMO-ovog mirovinskog osiguravajućeg društva? 

Mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja isplatu mirovina iz drugog obveznog mirovinskog stupa i trećeg dobrovoljnog stupa, ako smo se odlučili štedjeti u tom stupu. Važno je našim građanima pojasniti da novac u drugom stupu nije naša štednja, štedimo u trećem dobrovoljnom stupu. U drugom stupu se nalazi naša imovina koju smo nekome, tj. obveznim mirovinskim fondovima dali na upravljanje. U trenutku odlaska u mirovinu naša sredstva iz drugoga stupa odlaze s našeg računa u obveznom mirovinskom fondu u Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) koje na naša sredstva uzima naknadu od 5 posto.

Svatko od nas, individualno, sklapa ugovor s MOD-om za isplatu mirovine, a o tipu ugovora koji smo potpisali ovisi i mogućnost nasljeđivanja mirovine. U slučaju smrti osobe prije odlaska u mirovinu nasljednici će naslijediti njenu imovinu iz drugoga stupa. No, u slučaju smrti nakon odlaska u mirovinu nasljednici mogu naslijediti mirovinu samo ako je osoba to ugovorila s MOD-om. Treba znati da MOD nudi veće mjesečne rate mirovine, čak i do nekoliko stotina kuna, ako osoba potpiše ugovor kojim svoju mirovinu ne ostavlja nasljednicima, što znači da nakon njihove smrti ostatak njihovih sredstava ne dobivaju nasljednici nego ostaju MOD-u.

U ovom trenutku postoji samo jedan MOD, i to u privatnom vlasništvu. U okviru mirovinske reforme HZMO je dobio mogućnost osnovati tzv. državni MOD. Predviđa se da će osnivanje novog MOD-a i otvaranje tržišta utjecati na povoljnije naknade, što će u konačnici značiti veće mirovine iz drugoga stupa.

Hoće li biti uvedena državna mirovina?

Vlada se opredijelila za uvođenje nacionalne mirovine koja je predviđena za osobe koje nemaju minimalne uvjete za mirovinu te ju je definirala u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe. U njoj je propisano da će se uvesti 2020. godine, a prije toga, do kraja ove godine, stručnjaci će napraviti sveobuhvatnu analizu u odnosu na sustav socijalne skrbi, mirovinski sustav, stanje na tržištu rada, EU prakse itd. kako bi odredili pretpostavke za uvođenje nacionalne mirovine. Daljnja analiza o kriterijima i zakonodavnom okviru nastavit će se iduće godine.

Kategorije: Hrvaška

Prosječna zagrebačka neto plaća za lipanj 7.278 kuna

Tor, 16/10/2018 - 08:33

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lipanj iznosila je 7.278 kuna, što je nominalno za 0,7 posto manje nego za svibanj i 4,4 posto više u odnosu na plaću za lanjski lipanj, pokazuju podaci Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za lipanj na razini Hrvatske koja je iznosila 6.276 kuna, kuna prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za lipanj bila je viša za 1.002 kune ili 16 posto.

Podaci zagrebačkog statističkog ureda pokazuju da je prosjek neto plaća isplaćenih tijekom prvog polugodišta ove godine iznosio 7.244 kune.

Prosječna neto plaća za lipanj u zagrebačkom gospodarstvu iznosila je 7.176 kuna, a prosjek u izvangospodarskim djelatnostima bio je 7.482 kune.

Najviša prosječna neto plaća za lipanj isplaćena je zaposlenima u vađenju sirove nafte i prirodnog plina i iznosila je 13.567 kuna. Slijede zaposleni u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka s 10.861 kunom, a 10.475 kuna iznosio je prosjek plaća u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova.

Više od deset tisuća kuna prosječne plaće za lipanj primili su i zaposleni u proizvodnji pića, 10.313 kuna, i proizvodnji računala te električnih i i optičkih proizvoda, 10.146 kuna.

Nasuprot tomu, zaposlenici u proizvodnji metala za lipanj su primili prosječne plaće od 3.734 kuna. Prosjek u ostalim uslužnim djelatnostima iznosio je 4.009 kuna, a u proizvodnji odjeće 4.064 kune.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, prosječna bruto plaća zaposlenih u Zagrebu za lipanj iznosila je 10.242 kune.

Kategorije: Hrvaška

Djelomice sunčano, moguća kiša

Tor, 16/10/2018 - 08:22

U Hrvatskoj će u utorak prevladavati djelomice sunčano. Uz više oblaka može masti malo kiše, ponajprije na sjevernom Jadranu, u gorju i u središnjim predjelima. Ujutro na kopnu ponegdje magla i sumaglica, prognoziraju iz DHMZ-a.

Vjetar uglavnom slab, ujutro duž obale mjestimice umjeren burin, poslijepodne jugoistočnjak. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 18 do 23, na Jadranu od 22 do 25 °C.

Sutra će prevladavati sunčano vrijeme, na zapadu uz povremenu umjerenu naoblaku, a ujutro na kopnu mjestimičnu maglu. Vjetar većinom slab, ujutro uz obalu mjestimice umjerena bura, poslijepodne jugoistočnjak. Najniža jutarnja temperatura od 7 do 11, na Jadranu od 14 do 18. Najviša dnevna između 20 i 25 °C.

Kategorije: Hrvaška

Magla smanjuje vidljivost, oprezno na A1 i A3

Tor, 16/10/2018 - 08:20

Magla, mjestimice gusta, smanjuje vidljivost na cestama u unutrašnjosti. Ima je i na dionicama autocesta A1 između čvora Lučko i južnog portala tunela Sveti Rok; A6 Rijeka-Zagreb između Bosiljeva i Kikovice, javlja jutros Hrvatski autoklub.

Zbog teške prometne nesreće na autocesti A3 Bregana-Lipovac na 58.km prekinut je promet između čvora Ivanić Grad i naplatne postaje Zagreb istok u smjeru Zagreba. Promet je preusmjeren sa čvora Ivanić Grad na lokalne ceste. Kolona vozila na čvoru Ivanić Grad je oko 1 km.

IZVANREDNE SITUACIJE:

  • Vozilo u kvaru na autocesti A1 na 326. km između čvorova Vrpolje i Šibenik u smjeru Zagreba.
  • Vozilo u kvaru na autocesti A3 na 298.+300 km između čvora Spačva i naplatne postaje Lipovac u smjeru Lipovca.
  • Uočena je lisica na autocesti A1 na 194+000 km između čvora GOSPIĆ i čvora GORNJA PLOČA. Vozači se mole za dodatan oprez.
Pomorski promet

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Granični prijelazi

Na ulazak osobnih vozila na GP Maljevac čeka se desetak minuta, a na izlazak teretnih vozila na GP Pasjak oko pola sata.

Za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina.

Do završetka radova za sav promet, osim za pješake, zatvoren je granični prijelaz Dvor. Moguće je koristiti granični prijelaz Hrvatska Kostajnica/Bosanska Kostajnica.

Zbog radova se na graničnom prijelazu Gornji Brgat (DC223) vozi jednim trakom, naizmjence, uz regulaciju semaforima. Od 13.10.2018. do 30.04.2019. dva puta tjedno, od 13:00 do 17:00 sati (na 20 minuta) prekidat će se promet zbog građevinskog miniranja kod graničnog prijelaza Gornji Brgat (DC223) (0+400 do 1+500 km).

Kategorije: Hrvaška