Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 29 min 49 sek od tega

Umro ugledni hrvatski novinar Zvonko Letica

Čet, 09/08/2018 - 21:40

Ugledni hrvatski novinar, urednik i publicist Zvonko Letica preminuo je u Lumbardi na Korčuli u 95. godini, izvijestila je u četvrtak Hrvatska radiotelevizija (HRT).

Zvonko Letica rođen je u Pragu 7. ožujka 1924. Bio je sudionik antifašističke borbe. Pravni fakultet završio je na Sveučilištu u Zagrebu, a novinarstvom se počeo baviti 1949. u Studentskome listu.

Na Radio Zagrebu bio od 1950. do 1965. komentator i urednik vanjskopolitičke redakcije. U međuvremenu- od 1958. do 1962.  – bio je dopisnik Jugoslavenske radiotelevizije iz New Yorka. Od 1965. radio je na Televiziji Zagreb gdje je uređivao političke i dokumentarno-magazinske emisije, među kojima su Objektiv 350, Stop i Slobodna srijeda.

Stalni dopisnik Tanjuga iz nordijskih zemalja bio je od 1977. do 1980. a nakon umirovljenja 1984. bio je dopisnik Švedske radiotelevizije iz Zagreba.

Letica se javljao i u prvim međukontinentalnim satelitskim prijenosima, prenosio je programe astronautskih misija i slom Praškoga proljeća. Zbog izvještaja o okupaciji Čehoslovačke bio mu je zabranjen ulazak u zemlje Varšavskoga pakta.

Zvonko Letica objavio je 2003. sveučilišni udžbenik “Televizijsko novinarstvo”.

Nagradu HND-a za životno djelo Otokar Keršovani dobio je 1967. a Nagradu Moša Pijade Saveza novinara Jugoslavije 1983. Najviše priznanje Kalifornijskoga sveučilišta stranim novinarima – Nagradu David E. Bright – dobio je 1960.

Mnogim slušateljima i gledateljima Letica je ostao u sjećanju po riječima kojima je odjavljivao svoje emisije – “Hvala na pažnji”.

Kategorije: Hrvaška

ATP TORONTO Mektić i Pavić u četvrtfinalu parova

Čet, 09/08/2018 - 21:04

Hrvatski tenisači Mate Pavić i Nikola Mektić nastupit će sa svojim austrijskim partnerima Oliverom Marachom odnosno Alexanderom Peyom u četvrtfinalu parova na ATP turniru iz serije “masters 1000” u Torontu.

Mektić i Peya su u susretu 2. kola sa 6-4, 6-4 svladali Britanca Jamiea Murraya i Brazilca Brunu Soaresa, dok su Pavić i Marach do četvrtfinala stigli bez borbe jer su im Bugarin Grigor Dimitrov i Belgijanac David Goffin predali susret bez borbe. Zanimljivo, Marach i Pavić, koji su postavljeni za prve nositelje u Torontu, do četvrtfinala su stigli bez da su izašli na teren jer su u 1. kolu bili slobodni.

Kategorije: Hrvaška

SVJETSKO PRVENSTVO Braća Fantela vodeći u klasi 49er

Čet, 09/08/2018 - 20:31

Nakon što su suci unijeli u rezultate diskvalifikacije s prosvjeda promijenili su se rezultati u klasi 49er na Svjetskom prvenstvu u jedrenju u danskom Aarhusu, pa su Šime i Mihovil Fantela preuzeli vodstvo.

Zadrani imaju isti broj bodova kao i drugoplasirani Njemci Fischer i Graf, ali ih jedna pobjeda više u pojedinačnom plovu drži na vrhu. U petak se jedre još dva plova, a u subotu deset najboljih jedri plov za odličja.

Šime Fantela je svjetski i olimpijski prvak, koji je zadnjih godinu dana prešao u 49er sa svojim bratom Mihovilom.

Kategorije: Hrvaška

Ivančević bez finala Europskog prvenstva u Berlinu

Čet, 09/08/2018 - 20:03

Hrvatska atletičarka Andrea Ivančević nije uspjela izboriti finale Europskog prvenstva u Berlinu u disciplini 100 prepone.

Ivančević je u svojoj polufinalnoj skupini bila tek šesta s vremenom od 13.13 sekundi, što je daleko od njezina državnog rekorda (12.87), ali i njezina najboljeg ovogodišnjeg rezultata (12.93). Andrea je odlično startala, ali je već na trećoj preponi izgubila brzinu i sve šanse za plasman u finale.

Na temelju ovogodišnjih rezultata, Ivančević nije morala ići u kvalifikacije, pa joj je nastup u finalu bio prvi i posljednji na prvenstvu.

Zasad su na prvenstvu u Berlinu finale izborili Stipe Žunić u kugli, koji je u finalu bio sedmi, a završnice tek očekuju Sandru Perković u disku i Ana Šimić u skoku uvis.

Kategorije: Hrvaška

SEZONA Povećan broj intervencija Hitne medicinske službe

Čet, 09/08/2018 - 20:00

Hitna medicinska služba (HMS) bilježi povećan broj intervencija tijekom turističke sezone, a u gotovo dva mjeseca – od 15. lipnja do 5. kolovoza – dodatni timovi HMS-a, koji dežuraju na hrvatskim prometnicama, imali su 1513 intervencija tijekom kojih su zbrinuli 1585 pacijenata.

U istom razdoblju hitnim zračnim medicinskim prijevozom zbrinuto je 270 pacijenata u ukupno 242 intervencije, izvijestila je u četvrtak Maja Bojić iz Hrvatskoga zavoda za hitnu medicinu (HZMH).

Najveći broj intervencija u Crikvenici, najmanji u Skradinu

Na pitanje Hine u vezi intervencija HMS-a tijekom protekla dva ljetna mjeseca, Bojić je odgovorila da je, prema podacima s kojima raspolaže HZHM, najviše intervencija, čak 282, imao dodatni tim HMS-a smješten u Crikvenici.

Crikvenički tim slijedi tim HMS-a smješten u Novalji sa 189 te tim u Makarskoj sa 146 intervencija. Najmanje intervencija, ukupno devet, imao je pak tim HMS-a smješten u Skradinu. Prosječno vrijeme izlaska na mjesto nesreće dodatnim timovima iznosilo je 18 minuta, a prosječno vrijeme od prijema poziva do završetka intervencije sat i jednu minutu.

Od 15. lipnja do danas na cestama poginule 24 osobe

Bojić je izvijestila kako su velike gužve i često neprilagođena brzina, nažalost, uzele danak te su na državnim cestama i autocestama od 15. lipnja dosad poginule 24 osobe.

Uz ozljede nastale u prometnim nesrećama, medicinske prijavno-dojavne jedinice 194 često primaju pozive vezane najčešće uz srčani udar, glavobolju i vrtoglavicu, nelagodu, uznemirenost i smetenost, ubrzani puls, povišenu tjelesnu temperaturu (više od 40 stupnjeva), poremećaj ili potpuni gubitak svijesti te utapljanje.

Zato je HMS od posebne važnosti tijekom turističke sezone kada dolazi do intenziviranja prometa na cestama, ali i porasta broja posjetitelja i gostiju na obali i otocima. Sukladno tome, istaknula je Bojić, HZHM je za ovu sezonu osigurao 20 dodatnih timova HMS-a koji 24 sata na dan pružaju pravodobnu i kvalitetnu hitnu medicinsku skrb na punktovima autocesta i državnih cesta.

Kroz međuresornu suradnju, a s ciljem veće dostupnost hitne medicinske skrbi pacijentima na otocima te u ostalim udaljenim i prometno loše povezanim područjima, HZHM osigurao je i hitni zračni medicinski prijevoz s helikopterskim bazama u Dubrovniku, Divuljama kraj Trogira i na otoku Krku.

Kategorije: Hrvaška

MVEP ’13 navijača Hajduka pritvorenih u Beogradu pušteno na slobodu’

Čet, 09/08/2018 - 19:33

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je u četvrtak da su trinaestorica navijača Hajduka koji su bili pritvoreni u Beogradu pušteni na slobodu u srijedu i četvrtak.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova potvrđuje da su trinaestorica hrvatskih državljana koji su se nalazili u Okružnom zatvoru u Beogradu pušteni na slobodu tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana”, navodi MVEP u priopćenju dodajući kako je šest pritvorenih hrvatskih državljana stiglo jučer u Hrvatsku, a dolazak preostalih sedam očekuje se tijekom dana.

MVEP kaže kako su djelatnici hrvatskog veleposlanstva u Beogradu u četvrtak posjetili četrnaestoricu hrvatskih državljana koji se nalaze na izdržavanju petnaestodnevne zatvorske kazne u kazneno-popravnom zavodu u Padinskoj Skeli te da je u razgovoru potvrđeno da su svi dobro i da su neki od njih u kontaktu s članovima obitelji.

“Nekolicina je od djelatnika Veleposlanstva zatražila da kontaktiraju njihove obitelji”, navodi priopćenje.

Srbijanska policija uhitila je prošli tjedan 27-oricu navijača Torcide koji su na putu u Bugarsku divljali na benzinskoj postaji “Mola” kod Beograda.

Četrnaestorica su osuđena za krađu i izdržavaju kaznu od 15 dana zatvora u Padinskoj Skeli, a 13-orica su zadržana u okružnom zatvoru u Beogradu zbog sumnje da su počinili kazneno djelo.

Navijači Torcide su, na putu u Bugarsku gdje je Hajduk u Sofiji igrao sa Slavijom, na benzinskoj crpki “Mola” u beogradskom prigradskom naselju Vrčin u četvrtak ujutro ukrali robu vrijednu oko 1680 eura, izvješćima policije i suda navedeno da je jedan od uhićenih osumnjičen za ispisivanje grafita s ustaškim znakovljem.

Kategorije: Hrvaška

Kulturnjaci razočarani smjenom Nataše Rajković ‘Hrvatskoj kulturi prijeti tragedija’

Čet, 09/08/2018 - 19:19

Smjena Nataše Rajković s mjesta pomoćnice ravnatelja za kulturu Studentskog centra u Zagrebu ideološki je i politički orkestrirana odluka, koja dovodi u pitanje realizaciju kulturnih projekata i predstavlja ozbiljnu opasnost za hrvatsku kulturu općenito, upozoravaju kulturnjaci okupljeni iza peticije kojom se traži revizija i poništenje takve odluke, a zabrinutosti kulturne i šire javnosti pridružila se i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

“Osim što postoji realna opasnost da se trajno poništi i ukine program kulture i djelovanje kulture u sklopu SC-a, što bi imalo nesagledive posljedice, ta je odluka opasno i pogubno tempirana”, rekao je Hini redatelj Miran Kurspahić.

On je na smjenu Rajković reagirao otvorenim pismom objavljenim 2. kolovoza na portalu teatar.hr, u kojemu zahtijeva reviziju i poništenje takve odluke, te reviziju cjelokupnog rada sanacijskog postupka u sklopu SC-a.

Odluka Sanacijske uprave SC-a na čelu sa sanacijskim upraviteljem Mirkom Bošnjakom donijeta u ovo doba ljeta, pred sam proces otvaranja prijava za natječaje Ministarstva kulture i zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu za javne potrebe u kulturi RH, predstavlja “ozbiljnu i objektivnu opasnost da se kulturni program ne realizira”, upozorava Kurspahić.

“To bi bila tragedija ne samo za kulturu Studentskog centra, ne samo za grad Zagreb, nego i za cijelu Hrvatsku”, smatra.

Kultura je od samoga osnutka Studentskog centra neodvojivi djelovanja te institucije, koja je čitav niz desetljeća, pod ingerencijom Sveučilišta u Zagrebu, predstavljala prostor eksperimenta, slobode i mogućnosti, te bila generator umjetničkih istraživanja, rekao je.

“Onog trenutka kad se politika odlučila uključiti – a sanacijski postupak kao takav jest uključenje politike – tu stvari kreću u silovito krivome smjeru. Nije slučajno došlo do sanacijskog postupka i nije slučajno ingerencija sa sveučilišta prebačena na Vladu RH, dakle, direktno u ruke politike, ove ili one stranke koja će tog trenutka biti na vlasti”, ustvrdio je Kurspahić, koji “uklanjanje” Rajković smatra posljedicom programskih i ideoloških razmimoilaženja.

Glavna urednica teatra.hr Nora Krstulović upozorava kako je do smjene došlo “bez ikakvog objašnjenja, bez argumenata, u jeku sezone godišnjih odmora i s vrlo očitom tendencijom da ta smjena prođe ispod radara široke javnosti”.

“Sasvim je moguće da uprava SC-a ima neke argumente koji bi objašnjavali smjenu Rajković, ali niti jedan od njih dosad nismo čuli. Mi ne znamo zašto je smijenjena, a jedino objašnjenje koje smo dobili je da sanacijski upravitelj ima pravo birati svoje najbliže suradnike”, pojasnila je.

Obuljen Koržinek: Upućen apel Bošnjaku da preispita odluku

Kurspahićevo pismo u kratkom je roku preraslo u širu inicijativu u sklopu koje je peticiju protiv smjene Rajković u nekoliko dana dosad potpisalo gotovo 900 redatelja, glumaca, likovnih, glazbenih i plesnih umjetnika, pisaca i drugih uglednih kulturnjaka, ali i pripadnika šire javnosti. Otvoreno pismo preporučeno je poslano i premijeru Andreju Plenkoviću, te ministricama znanosti i obrazovanja i kulture, Blaženki Divjak i Nini Obuljen Koržinek.

Ministarstvo kulture reagiralo je priopćenjem u kojemu ističe kako je, iako nema ovlasti izravno utjecati na odluke Sanacijske uprave SC-a, tijekom protekle godine zbog opetovanih sukoba i ozbiljno narušenih odnosa između Bošnjaka i Rajković iniciralo višekratne razgovore sa sanacijskim upraviteljem, kao i razgovore s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja i Sveučilišta u Zagrebu o nezadovoljavajućem statusu Kulture u SC-u.

Ministrica Obuljen Koržinek u kratkom razgovoru napomenula je kako se ministarstvo u prvome redu angažiralo “kako bi objasnilo specifikum djelatnosti kulture, jer nam se činilo da možda ne postoji dovoljno razumijevanja”.

“Kultura SC-a ima dugu tradiciju i iznimnu vrijednost i za grad Zagreb i za hrvatsku kulturu u cjelini. Zato nam je važno da se kultura u okviru SC-a očuva”, rekla je ministrica, koja Kulturu SC-a ocjenjuje kao jedno “doista živo mjesto, s jednim specifičnim programom kakav grad poput Zagreba treba imati”.

Potaknuto apelima i peticijama kulturnih djelatnika, ministarstvo je ovaj tjedan uputilo i dopis sanacijskom upravitelju Bošnjaku, u kojemu izražava zabrinutost zbog nastale situacije i apelira na njega da preispita svoju odluku, napomenula je ministrica. U pismu je ministarstvo ujedno izrazilo svoju spremnost da se uključi u raspravu o budućem statusu kulture u okviru SC-a.

Unatoč uvjeravanju predstavnika Sanacijske uprave SC-a da će Rajković nastaviti voditi započete projekte, te da će svi projekti za sljedeću godinu biti na vrijeme prijavljeni, ministarstvo je izrazilo zabrinutost oko njihove realizacije, upozorivši također na potencijalni gubitak jedinstvenog poligona za implementaciju inovativnih umjetničkih praksi i afirmaciju mlađih naraštaja najrazličitijih umjetničkih izričaja.

“Mislim da bi bilo jako važno da se svi programi koji su planirani za sljedeću godinu redovito prijave na natječaje kako bi se mogli realizirati”, rekla je Obuljen Koržinek.

Krstulović: Ovo je borba za koncept održavanja kulture

To se ponajprije odnosi na daljnji tijek i konačnu realizaciju započetih projekata, poglavito onih koji se financiraju sredstvima državnog proračuna i europskih fondova, na što upozorava i Nora Krstulović iz teatra.hr.

Osim što dovodi u pitanje nastavak već dogovorenih suradnji, sadašnja situacija ozbiljno dovodi u opasnost i dva tekuća europska projekta, koji moraju zadovoljavati vrlo stroge forme realizacije i izvještavanja koje propisuje Europska unija, pojasnila je Krstulović.

U suprotnome, SC će se naći ‘u nebranom grožđu’ te će morati vratiti sva sredstva uz eventualne penale, istaknula je. Ugroze li se ti projekti, to bi, kako je rekla, mogao biti ogroman problem, “a vrlo je upitno i hoće li ljudi koji su već dogovorili neke suradnje s Kulturom SC-a htjeti realizirati te projekte s novim čovjekom na čelu, o kojemu ne znaju ništa osim da je u jednom intervjuu izjavio da kulturi treba smanjiti proračun”.

Način organizacije i vođenja Kulture promjene u SC-u jedan je “neortodoksan model za hrvatsku kulturnu praksu”, rekla je, jer “to je zapravo jedna otvorena i fleksibilna platforma na kojoj mogu surađivati i umjetnici početnici i iznimno proslavljena imena domaće kulture, i to svi manje-više pod istim uvjetima, što otvara mogućnost pluralizma izričaja i estetika kakvog nema niti u jednoj drugoj javnoj ustanovi u Hrvatskoj”.

Dosadašnji model možda nije bio idealan, ali je otvarao više prilika nego bilo koji drugi, smatra Krstulović. “Ovo nije borba samo za Natašu Rajković. Ovo je borba za koncept održavanja kulture u SC-u. Pogledate li imena ljudi koji su do sada potpisali peticiju, vidjet ćete da se radi o brojnim iznimno uglednim hrvatskim umjetnicima”, istaknula je.

MZO: SC posluje pozitivno

Kulturnjaci zahtijevaju odgovornost nadležnih institucija, u prvome redu ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je imenovalo sanacijsku upravu, a koje se za sada, upozorava Miran Kurspahić, odbija oglasiti.

“Ministrica Divjak, koja ima pravo na veto, nije se oglasila ni na nikakav način. To smatram sramotnim i krajnje neodgovornim. U krajnjoj liniji, što to govori? Ignoriranje jednog velikog i bitnog problema usred Zagreba je i nemar, a to zorno svjedoči o načinu na koji se odnose prema kulturi”, rekao je Kurspahić.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja odgovorili su kako sanacijski upravitelj, temeljem Odluke Vlade RH o sanaciji Studenskog centra Sveučilišta u Zagrebu, ima sve ovlasti imenovanja i razrješenja voditelja ustrojstvenih jedinica, kao i donošenja odluka u pogledu radno-pravnog statusa pojedinih zaposlenika i skupina zaposlenika.

Prema dostavljenim izvještajima o poslovanju Studenskog centara u Zagrebu te službenom Financijskom izvještaju za 2017. godinu, poslovanje SC-a završeno je s ukupnim pozitivnim poslovanjem, stoji nadalje u priopćenju ministarstva, koje stoga nije predvidjelo financijska sredstva u Državnom proračunu za 2018. godinu za sanaciju Studenskog centra u Zagrebu.

Ugrožen je ekosustav, sve ide u smjeru strogo kontrolirane kulture

Krstulović smatra da je pozitivno poslovanje “razlog više da se kultura ne satire”. “Čini mi se da Sanacijsko vijeće i sanacijski upravitelj ne razumiju meritum stvari, a to je da studentska kultura, odnosno, kultura za studente, nigdje u civiliziranoj Europi ne funkcionira na tržišnim principima – ona je uvijek subvencionirana jer je to najbolje moguće ulaganje u budućnost bilo koje države. Čini mi se da taj temeljni princip u upravi SC-a ne razumiju”, rekla je.

Posljednjih godina sve institucije kreću se u smjeru proizvodnje strogo kontrolirane kulture, upozorava nadalje Krstuljović, a tome u prilog ide i činjenica da je nakon 50 godina kultura prestala biti temeljna djelatnost SC-a i “više nije ni sektor nego najobičnija služba, kao recimo služba održavanja”.

“Tu se već radi o ugrozi ne samo SC-a, nego ugrozi cijelog ekosustava”, ističe. “Najtužnije u cijeloj priči je da se meritumom stvari nitko ne bavi, a praksa posljednjih godina pokazuje da političke strukture, a tu prije svega mislim na resorne ministrice obrazovanja i kulture, nisu baš sklone dijalogu sa strukom”.

Stoga ne očekuje nikakve formalne pomake nakon pokretanja inicijative, ali smatra da je postignut osnovni cilj, “a to je da se javnosti skrene pažnja na taj problem”.

“Ono što će se dogoditi je sasvim sigurno određena vrsta bunta i, ne dobijemo li od uprave SC-a neke vrlo konkretne odgovore i argumente na silna postavljena pitanja, vjerujem da bi se mogao dogoditi i ozbiljan bojkot programa nove uprave Kulture u SC-u ove jeseni”, poručila je.

Kategorije: Hrvaška

PENCE ‘Osnovat ćemo svemirske snage Sjedinjenih Država’

Čet, 09/08/2018 - 19:00

Američki potpredsjednik Mike Pence je u četvrtak najavio osnivanje “svemirskih snaga” koje je najavio Donald Trump kako bi Sjedinjene Države dominirale svemirom.

“Vrijeme je za ispisivanje novog poglavlja u povijesti naših oružanih snaga, za pripreme sljedeće bojišnice gdje će biti pozvani najbolji i najhrabriji Amerikanci kako bi spriječili i pobijedili novi val prijetnji našem narodu i našoj naciji”, rekao je Pence u govoru pred vojnicima u Pentagonu.

“Kucnuo je čas da osnujemo svemirske snage Sjedinjenih Država”, dodao je.

Rekao je da traju pripreme da te svemirske snaga postanu šesti rod oružanih snaga, uz kopnenu vojsku (US Army), vojno zrakoplovstvo (US Air Fore), mornaricu (US Navy) marince i obalnu stražu, kako je u svibnju odredio američki predsjednik.

Ali osnivanje novog roda vojske treba potvrditi Kongres, a potpredsjednik je rekao da će se taj proces odvijati u etapama, kako bi šesti rod bio osnovan do 2020.

On je zatražio od Kongresa da odobri dodatni proračun od 8 milijardi dolara u sljedećih pet godina.

Američki predsjednik Donald Trump je naredio u svibnju osnivanje svemirskih snaga kao šeste poluge američkih oružanih snaga.

“Za obranu Amerike nije dovoljna tek nazočnost u svemiru, moramo njime dominirati”, dodao je.

Svemir je trenutačno pod nadležnosti zrakoplovstva, US Air Force.

Kategorije: Hrvaška

Stipanović ispunio olimpijsku normu, Fantele skočile na drugo mjesto

Čet, 09/08/2018 - 18:57

Hrvatsko jedrenje je steklo pravo nastupa na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. u klasi Laser, a normu je ispunio Tonči Stipanović s 20. mjestom na Svjetskom prvenstvu u Aarhusu. Nakon kvalifikacija su bili jedanaesti, a danas su braća Šime i Mihovil Fantela u klasi 49er odjedrili sjajno i skočili na drugo mjesto.

Četrnaest je olimpijskih normi bilo rezervirano za ovu Laser u prvom krugu kvota, a Tončiju Stipanoviću 20. mjesto je bilo dovoljno da bude među tih 14. Tko će predstavljati Hrvatsku u Tokiju ovisi o ishodu nacionalnih kvalifikacija. Kako zasad stvari stoje Stipanović je svakako kandidat broj jedan. Tokio bi mu nakon Londona i Rija bile treće Olimpijske igre.

Zlatna finalna skupina Lasera odjedrila je zadnji, deseti, plov prvenstva danas, opet u problematičnim uvjetima. Tonči je ciljem prošao 37., što svakako nije način na koji je htio završiti natjecanje. Filip Jurišić upisao je ponovno jako dobro deseto mjesto, što mu je u konačnici donijelo 27. poziciju na prvenstvu.

“Finale sam odjedrio odlično i vratio se maksimalno s obzirom na jako loše kvalifikacije, što je bilo iznimno teško. No, s konačnim rezultatom nisam zadovoljan”, rekao je Filip.S prvog mjesta u plov za odličja ulazi Cipranin Pavlos Kontides.

Radialke su također završile svoj nastup: Anđela de Micheli Vitturi je 76., Sandra Lulić 81., a 91. je Karla Šavar.

Da je Šime Fantela jedan od najboljih svjetskih jedriličara u olimpijskim krugovima znamo odavno. Da je vladar klase 470 potvrdio je s naslovima svjetskog prvaka i olimpijskog pobjednika. Ali da će nakon malo više od godinu dana od prijelaza u novu disciplinu, u 49er, i to s novim partnerom, bratom Mihovilom, moći tako odjedriti da će na svjetskom prvenstvu biti u igri za medalje to je bilo neočekivano. Sjajan nastup braće Fantela u četiri plova finalne zlatne skupine – 11., 1., 4. i 2. ulaz u cilju donio im je ukupno drugo mjesto, sa samo jednim bodom zaostatka za vodećim Njemcima Fischerom i Grafom.

“Odličan dan, ono što smo rekli na početku, čekali smo svoje uvjete. Na startu smo preuzeli malo više rizika, rekli smo finale je, idemo sad, nema konzervativno. Imali smo odlične odluke, nismo bili opterećeni rezultatom, samo smo gledali kako što bolje odjedriti. Bili smo brzi, dakle sve na svom mjestu. Sutra je prognoza jak vjetar, bit će zahtjevno, borit ćemo se za svako mjesto, to nam je moto ovdje. Mi još nemamo ništa, dva plova i medal race je puno. Danas je dobar dan, zapisati što je bilo dobro, pripremiti se za sutra, probati da nas ne iznenadi taj jaki vjetar po kojem nemamo dovoljno iskustva”, kazao je Šime.

Bodovne razlike nisu velike u vrhu, još su dva plova sutra uoči plova za odličja u subotu, u 49eru se bodovi lako skupe, tako da ne treba ništa prejudicirati, međutim već ovo što su braća napravila je vrijedno divljenja.

Ženski 49er FX stigao je do 12 plovova, dakle do kraja, Enia Ninčević i Mihaela de Micheli Vitturi zauzele su 27. mjesto. Uoči plova za odličja vode Austrijanke Frank i Abicht.

Priču o klasi finn pratili smo sinoć do kasnih sati, nažalost ishod nije bio onakav kakvom smo se nadali. Prosvjed zbog neregularnosti desetog plova je odbačen, Josip Olujić ostao je 11., na korak do finala i karte za Tokio.

“Gorak okus sve skupa. Biti nadomak plova za odličja i norme za Tokio, sve do zadnjeg plova biti unutra i onda to izgubiti nije lijep osjećaj. Rezultat je dobar, ali nije ono što sam zacrtao i htio. Puno velikih imena i nacija je ostalo iza, ali to ne treba i ne smije biti satisfakcija. Sad slijedi odmor, sezona je bila duga, i onda opet se bacam na trening i pripreme za slijedeću sezonu kad treba ponovno napasti normu, te odraditi i interne nacionalne kvalifikacije”, kazao je Josip.

U neolimpijskom Formula kiteu Martin Dolenc pokazuje da se apsolutno s pravom puno od njega očekuje, nakon 14 jedrenja napredovao je na 13. mjesto. Među daskašima Luka Mratović je nakon devet jedrenja 63., a Palma Čargo 58.

Podijeljena su tri kompleta medalja. Svjetski prvak u Finnu je Mađar Zsombor Berecz, u ženskom 470 Japanke Kondo Yoshida/Yushioka, a u muškom Francuzi Peponnet/Mion.

Kategorije: Hrvaška

Sveučilišni sindikat od Vlade traži da uvrsti Zakon o studentskim poslovima na rujansku sjednicu Sabora

Čet, 09/08/2018 - 18:55

Hrvatski sveučilišni sindikat upozorio je na inertnost sustava zbog koje još nije donesen Zakon o obavljanju studentskih poslova, te je apelirao da Vlada uvrsti taj dugo očekivani zakon na dnevni red sjednice Hrvatskoga sabora 15. rujna i tom konkretnom mjerom zaustavi iseljavanje obrazovane hrvatske mladosti.

Predsjednica Hrvatskoga sveučilišnog sindikata doc. dr. sc. Vlatka Vukelić podsjetila je u priopćenju upućenu u četvrtak javnosti kako je taj sindikat s radošću pozdravio donošenje zakona kojim se regulira studentski rad jer donosi brojne pozitivne novine, od kojih su neke od najvažnijih porast minimalne satnice i stjecanje prava na rad preko Studentskoga centra (SC) i za izvanredne studente.

Nakon čekanja duga 22 godine, sada i procedura od više od godinu i pol dana

Vukelić je podsjetila da je prijedlog Zakona o obavljanju studentskih poslova prošao javnu raspravu u studenome i prosincu prošle godine, ali prvo čitanje u Hrvatskome saboru tek 19. lipnja ove godine, a nakon toga je vraćen u Ministarstvo znanosti i obrazovanja na doradu za drugo čitanje u Saboru. Zbog ovakve inertnosti sustava brojnim izvanrednim studentima ‘izmaknula’ je ovogodišnja mogućnost rada u turističkoj sezoni putem studentskog ugovora, istaknuto je u priopćenju.

“Zar nakon 22 godine čekanja nije vrijeme da hrvatska intelektualna mladež dobije zakon koji će regulirati tržište studentskog rada i omogućiti svim studentima koji nisu u radnom odnosu rad posredstvom studentskih servisa”, pitanje je koje je postavio Hrvatski sveučilišni sindikat i ocijenio kako je to, što je trebalo biti formalnost, u proceduralnome smislu traje već više od godinu i pol dana.

Trebaju nam odmah primjenjiva zdravorazumska rješenja, a ne “hit paketi mjera”

Sindikat je podsjetio kako su prije godinu dana reagirali “na apsurdne zahtjeve pojedinaca o limitiranju i zabrani studentskog rada, kada je inicijativa jedne sindikalne središnjice zbog pokušaja dokidanja nečijeg rada pokazala devijaciju sindikalnoga djelovanja”.

Mnogi hrvatski studenti, istaknuto je, danas studiraju samo zato jer mogu kao studenti i raditi, a razina siromaštva je prevelika da bi sva hrvatska djeca išla na fakultete, jer ih njihove obitelji ne mogu financirati, a lokalne uprave još ne stipendiraju deficitarna visokoobrazovna zanimanja.

“Svako ograničenje studentskog rada u Hrvatskoj de facto znači još manje upisanih studenata na hrvatska sveučilišta, s dalekosežnim posljedicama na gospodarskome, demografskome i intelektualnome planu”, smatra Hrvatskom sveučilišni sindikat.

Zato nam, zaključili su, ne trebaju “hit paketi mjera” već zdravorazumska rješenja primjenjiva u što kraćem roku što Zakon o obavljanju studentskih poslova svakako jest.

Kategorije: Hrvaška

‘Brijuni su atraktivni ruskim, kineskim i indijskim turistima zbog Tita kojeg obožavaju’

Čet, 09/08/2018 - 17:51
Ekskluzivna reportaža s Brijunskog otočja, jedinog Nacionalnog parka u Istarskoj županiji koja se s hrvatskom državom ne uspijeva dogovoriti kako istovremeno sačuvati Nacionalni park i razvijati elitni turizam, a pitanje je hoće li hoteli i luksuzne vile ostati u vlasništvu države

Brijunsko otočje, kako kaže turistički promotivni materijal, jedan je od istinskih istarskih dragulja, koji se nalazi na samom sjeverozapadnom izlazu iz pulske luke. Skupinu čine dva veća otoka, Veli i Mali Brijun, te još 12 otoka, otočića i hridi. Od istarske obale ih dijeli tek tri kilometra širok Fažanski kanal. Naseljeni još u prapovijesno doba, posebno su smatrani za izvanredan prostor u rimsko doba, kada su, kao i u cijeloj južnoj Istri, nicala uglavnom velika ladanjska imanja s luksuznim vilama.

NAJRASKOŠNIJI JE KOMPLEKS ladanjskoga dvorca u zaljevu Verige izgrađen u 1. stoljeću poslije Krista, čiji se ostaci pružaju na površini od oko pet hektara. Život na Brijunima trajao je i u srednjem vijeku, kao i za mletačke uprave, a onda je zbog malarije u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća potpuno zamro. Preselivši glavnu ratnu luku carske mornarice iz Venecije u Pulu, Austrija je u drugoj polovici 19. stoljeća na Brijunima sagradila sedam jakih utvrda, od kojih je najveća bila utvrda Tagetthoff na brežuljku Vela straža na Velikom Brijunu. U vrijeme gradnje bila je jedna od najjačih utvrda na Sredozemlju. Godine 1893. Brijunsko otočje je kupio austrijski industrijalac Paul Kupelweiser i do Prvog svjetskog rata ovo zapušteno područje na kojem je vladala malarija pretvorio u jedno od tada najmodernijih i najatraktivnijih ljetovališta. Legenda kaže da se, kada je prvi put došao na otok, tamo nalazilo svega nekoliko zgrada, hrpe kamenja iz kamenoloma, a od raslinja tek čempres, lovor i nekoliko stabala maslina i duda. Dvadeset godina kasnije u luci je niknulo hotelsko naselje s pet hotela i prvi bazen na Jadranu s grijanom morskom vodom, kao i svi popratni sadržaji. Provedena je asanacija, uređeni su parkovi, šume, arheološki lokaliteti, zoološki vrt i farma nojeva. Zanimljivo je da postojao noćni vlak iz Beča do Pule, koji je dovozio goste do mola na kojem ih je čekao brijunski brod. Početkom 20. stoljeća Brijuni su postali stjecište europske i svjetske aristokratske, kulturne, znanstvene i industrijske elite, a njihov dolazak popraćen je i u otočkim novinama koje su izlazile od 1910 do 1914…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…
Kategorije: Hrvaška

BUTKOVIĆ ‘Nisam vršio pritisak na sud, ne smijem to raditi’

Čet, 09/08/2018 - 17:50

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković komentirao je odluku Županijskog suda u Zagrebu koji je štrajk radnika Croatie Airlines proglasio nezakonitim, javlja N1.

Ministar je najavio da se traže konzultanti kako bi se pronašao strateški partner te demantirao da je vršio pritisak na pravosuđe.

“Ja nisam utjecao na sud, nisam pisao sudu, nisam imao komunikaciju sa sudom, niti to smijem raditi. Ja sam napisao pismo CA i radnicima da bi štrajk bio nešto što bi imalo nesagledive posljedice za tvrtku… U ovom trenutku uprava CA ide u proces izbora konzultanata koji će vodit procedruru i ponuditi rješenja vladi kakav će scenarij biti oko pronalaska strateškog partnera. Vjerujem da ćemo na jesen imati odgovor na koji način i kako pronaći strateškog partnera”, izjavio je Butković.

Kategorije: Hrvaška

SLOVENIJA Ljevica (L) podržala Šareca za budućeg mandatara

Čet, 09/08/2018 - 17:32

Stranka Ljevica (L) o kojoj trenutno ovisi završetak slovenske postizborne političke krize po neslužbenim je podacima koje su u četvrtak prenijeli mediji potvrdila sporazum o nominaciji Marjana Šareca za budućeg slovenskog premijera.

Politička stranka koja pripada “novoj ljevici”, a osnovana prije četiri godine, odlučila je na internom referendumu svog članstva da će njenih devet zastupnika koje su dobili na izborima za parlament 3. lipnja podržati kandidaturu Marjana Šareca za predsjednika buduće vlade lijevog centra, pri čemu stranka neće sudjelovati u vladajućoj koaliciji pet stranaka nego će preko posebnog protokola podržavati neke njene zakonske projekte i socijalno usmjerene programe, objavili su u četvrtak popodne vodeći slovenski mediji.
Stranka bi službeno podatak da je uspio stranački referendum o odluci da podrže Šareca i njegovu buduće vladu trebala potvrditi kasno popodne, kad se očekuje izjava predsjednika stranke Luke Meseca.
Ako koalicijski sporazum između Šarecove Liste Marjana Šareca (LMŠ), Socijalnih demokrata (SD) Dejana Židana, Demokratskih umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca, Stranke modernog centra (SMC) Mire Cerara i stranke bivše premijerke Alenke Bratušek bude sljedećih dana i definitivno potvrđen, parlament bi o novoj slovenskoj vladi, 13. po redu od stjecanja samostalnosti, trebao glasovati u petak 17. kolovoza, zadnji dan drugog kruga kandidatura za mandatara nove vlade.

Pet stranaka iz Šarecove grupacije ima 43 zastupnika u 90-članom Državnom zboru, a zajedno s devet ruku zastupnika Ljevice (L), to bi bilo dovoljno za izbor Šareca kao mandatara, nakon čega bi uslijedili pregovori o kadrovskim rješenjima za novu vladu i kasnije ponovno glasovanje u parlamentu za njen sastav.

Neki slovenski mediji međutim upozoravaju da događaji ovog i idućeg tjedna mogu unijeti neke promjene i zaokrete u odnosu na dosadašnje, te ne isključuju niti mogućnost preokreta. Kako navodi ljubljanski list “Dnevnik”, mnogi analitičari smatraju da Šarecova vlada, ovisna o volji šest programski dosta različitih stranaka, ne bi bila stabilna i ne bi izdržala puni četverogodišnji mandat.

Zato se analiziraju i druge mogućnosti, posebno ako Šarec na tajnom glasovanju ne bi dobio potrebnih 46 glasova potpore.

U tom bi slučaju uslijedio zadnji pokušaj da se spriječi opasnost prijevremenih izbora već ove jeseni. Ustav i zakon o izborima predviđaju naime da u slučaju neuspješnog drugog kruga izbora mandatara za sastav vlade predsjendik države mora raspisati prijevremene izbore, osim ako parlament u roku od samo 48 sati ne izabere nekog drugog za mandatara, kojega u tom slučaju predlažu političke stranke.

U tom bi slučaju bile različite mogućnosti, na primjer da kandidaturu ipak istakne bivši premijer Janez Janša koje zbog oštre antiimigrantske retorike odbijaju mahom sve stranke ljevice, da Janšina stranka predloži nekog drugog svog istaknutog člana za vodeću poziciju u vladi, ili da se za mjesto premijera kandidira neki istaknuti gospodarstvenik ili ugledna ličnost, što je manje vjerojatno.

Ne uspije li Šarec prilikom izbora za mandatara ili ako ne uspije sastaviti vladu, moguć je i scenarij po kojemu bi vladu formiralo nekoliko najvećih stranaka koje su dobila najviše glasova na izborima, u jednoj kombinaciji većinske vlade nacionalnog jedinstva, a postoje i špekulacije da bi desnicu i ljevicu u premijerskoj ulozi tada mogao povezati i predsjednik demokršćanske Nove Slovenije (NSI), 40-godišnji Matej Tonin, jedan iz generacije novih mlađih političara iz koje dolazi i sam Šarec, nekadašnji komičar s petogodišnjim političkim stažem gradonačelnika Kamnika, prenose slovenski mediji u četvrtak.

Kategorije: Hrvaška

Novi sporazum Švicarske i Europske unije ‘dalje nego ikad’

Čet, 09/08/2018 - 17:08

Plan Švicarske da sklopi novi sporazum s Europskom unijom ozbiljno je doveden u pitanje nakon što se obično proeuropski lijevi centar pridružio krajnjoj desnici u protivljenju tom sporazumu za koji švicarski sindikati upozoravaju da bi mogao dovesti do smanjenja plaća i pogoršanja uvjeta rada.

Švicarska sindikalna konfederacija SGB i socijaldemokrati (SP, lijevi centar) smatraju da Bern u svojem razmatranju kako bi se mogla prilagoditi stroga švicarska pravila koja štite njihove plaće, najviše u Europi, previše popušta Bruxellesu.

Krajnje desna Švicarska narodna stranka (SVP) također se protivi sporazumu smatrajući da zadire u švicarski suverenitet.

Politička potpora sporazumu, koja je oduvijek bila slaba, sada se čini toliko malom da je on vjerojatno osuđen na propast.

SVP je najveća stranka u parlamentu, a SP druga najveća.

Odnosi između Švicarske i EU-a regulirani su putem više od 100 različitih sporazuma.

Bruxelles ih želi zamijeniti jednim sporazumom kako bi imao bolju platformu za rješavanje sporova i kako bi osigurao da Švicarska usvoji promjene pravila jedinstvenog tržišta.

No neki Švicarci strahuju da bi sporazum mogao olakšati poslodavcima uvoz radnika iz EU-a i uzrokovati smanjenja njihovih plaća.

Neuspjeh višegodišnjih pregovora mogao bi odnose između dviju strana staviti na led i dovesti i do kaznenih mjera. Europska komisija želi, primjerice, da se u pregovorima postigne napredak prije nego obnovi dozvole švicarskim i europskim trgovcima dionica za međusobni pristup tržištima nakon 2018.

Švicarski ministar gospodarstva Johann Schneider-Ammann iz redova liberala (desni centar) obećao je da će nastaviti pregovore sa sindikatima, poslodavcima i 26 švicarskih kantona kako bi idući mjesec mogli vladi iznijeti zajedničke prijedloge. No izvori upućeni u pregovore u to ne vjeruju.

“Čini se da je sporazum dalje nego ikad”, rekao je Gerhard Pfister, predsjednik Kršćanske narodne stranke u vladinoj koaliciji koju čine četiri stranke.

Obje strane nadale su se da će parafirati sporazum do kraja godine. Pfister sada u to ne vjeruje, kao ni iduće godine s obzirom na to da se iduće godine moraju privesti kraju pregovori o brexitu te održati izbori i u Švicarskoj i za Europski parlament.

Jedina nada je po njemu da Komisija prihvati švicarsku ‘crvenu liniju’ koja se sastoji u tome da se sačuvaju pravila koja sprječavaju da se dovođenjem stranih radnika u zemlju smanje plaće i pogoršaju uvjeti rada.

Glasnogovornica Europske komisije kazala je da su sindikalni pregovori švicarska unutarnja stvar.

“Spremni smo nastaviti pregovore u dobroj vjeri i neće biti lako postići sporazum. No za EU je jasno da oni koji žele poslovati na našem zajedničkom tržištu moraju poštivati pravila.”

“Sporazum je mrtav”, komentirala je švicarska televizijska kuća SRF, napominjući da se sindikati neće predomisliti i da međusobne uvrede znače da sporazum ne bi ni mogao proći obvezujući referendum.

Bruxellesu posebno smeta pravilo po kojem europski poslodavci koji dovode privremene radnike da obavijeste švicarske vlasti o tome osam dana unaprijed.

Po pravilima usvojenima 2004. nakon što je Švicarska potpisala sporazum o slobodi kretanja s EU-om, poslodavci moraju prijaviti koje radnike dovode i što će raditi.

Švicarski inspektori potom to provjeravaju.

Europska pravila dopuštaju da se privremene radnike zaposlene u jednoj zemlji pošalje na rad u drugu po pravilima koja vrijede u njihovoj domovini, no Bruxelles želi postrožiti taj sustav na zahtjev Francuske i drugih bogatih članica EU-a.

Kategorije: Hrvaška

ČORIĆ ‘Izjava čelnika Mosta o privatizaciji Ine upućuju na nepotpuno poznavanje tematike’

Čet, 09/08/2018 - 17:06

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u četvrtak je ocijenio da izjave čelnika Mosta u vezi najava izmjena Zakona o privatizaciji Ine upućuju na “nepotpuno poznavanje tematike” te izjavio da su s Europskom komisijom usuglašeni mehanizmi koji ostavljaju na snazi određena ograničena raspolaganja dionica koja su sukladna pravnoj stečevini.

“Današnja izjava čelnika Mosta upućuje na nepotpuno poznavanje tematike i pojmova s ciljem dezinformiranja javnosti i medijskog populizma. U cilju osiguravanja zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u području energetske sigurnosti i stabilnosti, u javnu raspravu je početkom kolovoza 2018. godine pušten Obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga izmjene i dopune Zakona o privatizaciji Ine, što je zakonska obveza nositelja tog propisa, Ministarstva zaštite okoliša i energetike”, rekao je Ćorić u izjavi za Hinu.

To je, dodaje, u skladu i s onime što je Vlada RH najavila krajem srpnja kada je Europska komisija potvrdila odgodu tužbe protiv Republike Hrvatske zbog neusklađenosti Zakona o privatizaciji Ine s europskom pravnom stečevinom.

“Tom je prilikom Vlada RH potvrdila da je još od najave tužbe u srpnju 2017. godine bila u stalnom kontaktu sa službama Europske komisije u vezi s neusklađenosti Zakona o privatizaciji Ine s pravnom stečevinom u dijelu koji se odnosi na slobodno kretanje kapitala i slobodi poslovnog nastana. Cilj konzultacija s Komisijom oko ovog pitanja bio je pronalaženje rješenja koje će biti u skladu sa zahtjevima pravne stečevine, bez potrebe podnošenja tužbe”, ističe Ćorić.

“Važno je napomenuti da je još tijekom pregovora o članstvu u Europskoj uniji utvrđeno da su Zakonom o privatizaciji Ine propisana ograničenja za stjecanje dionica koja su suprotna pravnoj stečevini. Međutim, s Europskom komisijom su usuglašeni mehanizmi koji ostavljaju na snazi određena ograničenja raspolaganja dionicama koja su sukladna pravnoj stečevini, s ciljem osiguravanja sigurne, pouzdane i redovite opskrbe energijom na hrvatskom tržištu te zaštite infrastrukture za opskrbu energijom. Upravo ti mehanizmi će biti ugrađeni u predmetni Zakon o privatizaciji Ine koji će time postati precizniji, jasniji i detaljniji u odnosu na svoj postojeći izričaj”, ističe ministar zaštite okoliša i energetike.

Zaključuje kako je “iz svega navedenoga razvidno da (Božo) Petrov i (Tomislav) Panenić bezuspješno pokušavaju udahnuti život političkoj stranci čiji se rejting temelji isključivo na populizmu”.

Čelnik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov u četvrtak je upozorio da predloženi nacrt izmjena koji je Vlada uputila u javnu raspravu upućuje na ukidanje članka 10. toga zakona, čime se otvara put potpunom MOL-ovu preuzimanju najveće hrvatske kompanije.

Riječ je o članku 10. Zakona o privatizaciji Ine, a upravo je taj članak spriječio MOL da uspije u dosadašnjim namjerama da ‘razmontira’ Inu, dodao je.

“Po svemu sudeći, po dokumentu koji je Vlada RH pustila u javno savjetovanje, gdje se govori o usklađivanju sa stečevinama Europske unije, izgleda da će taj članak ukinuti te time dati alibi MOL-u da preuzme većinsko vlasništvo i da na kraju u potpunosti razmontira Inu”, upozorio je Petrov na konferenciji za novinare.

Europska komisija tražila je od Hrvatske izmjenu Zakona o privatizaciji Ine u skladu s pravnim stečevinama Europske unije. Saborski zastupnik Tomislav Panenić pojasnio je kako bi to bilo na štetu RH, arbitražnog postupka i Ine kao vertikalno integrirane kompanije.

Članak 10. je ključan jer regulira pitanja prodaje i stjecanja udjela u tvrtki. U njemu stoji da se, dok je RH vlasnik preko 25 posto udjela u Ini, imovinom većom od 25 posto ne može raspolagati bez suglasnosti Vlade, te da dok je RH vlasnik 10 i više posto dionica, ne može nitko steći preko 10 posto – a to znači preko 50 posto (dionica) – bez suglasnosti vlade.

Vlada je Europskoj komisiji uputila usklađeni nacrt novoga prijedloga zakona, zbog čega je privremeno obustavljen postupak protiv Hrvatske pokrenut prije godinu dana pred sudom EU, što upućuje na to da je EK zadovoljna izmjenama koje je predložila hrvatska vlada, odnosno, da promjene idu u smjeru zadovoljavanja zahtjeva Europske komisije, dakle, ukidanja članka 10., smatra Panenić.

Kategorije: Hrvaška

Modrić opet u užem krugu za najboljeg veznjaka Lige prvaka

Čet, 09/08/2018 - 17:00

Najbolji igrač Svjetskog prvenstva u Rusiji i kapetan svjetskih doprvaka Luka Modrić nalazi se u najužem krugu izbora za najboljeg veznog igrača prošlosezonskog izdanja Lige prvaka, a konkurenti za nagradu koju je već osvojio za sezonu 2016/17. bit će mu suigrač iz Real Madrida Toni Kroos te Belgijac Kevin De Bruyne iz Manchester Cityja, objavljeno je u četvrtak na službenom portalu Lige prvaka.

U konkurenciji za najboljeg napadača su nekadašnja Realova, a danas Juventusova zvijezda Cristiano Ronaldo, kapetan Barcelone Leo Messi i najbolji igrač engleskog Premiershipa u prošloj sezoni Egipćanin Mohamed Salah.

Izvjesno je da će dobitnik nagrade za najboljeg obrambenog igrača biti netko iz redova europskog prvaka, a u konkurenciji su Realov kapetan Sergio Ramos, Francuz Raphael Varane i Brazilac Marcelo.

Real ima svog kandidata i za najboljeg vratara u Kostarikancu Keyloru Navasu. Konkurenti su mu legenda Juventusa, a danas vratar PSG-a Gianluigi Buffon te bivši Romin vratar, današnji čuvar Liverpoolove mreže Brazilac Alisson Becker.

Osim Modrića, od hrvatskih nogometaša je u širem krugu od desetorice nominiranih bili su Dejan Lovren i Ivan Rakitić. Branič europskog doprvaka Liverpoola je sa 37 bodova završio kao peti u izboru za najboljeg obrambenog igrača, a igrač španjolskog prvaka Barcelone je sa devet bodova osvojio 7. mjesto među najboljim veznjacima.

Žiri su sačinjavala 32 trenera klubova koji su sudjelovali prošle sezone u Ligi prvaka te 55 posebno odabranih novinara, po jedan predstavnik svake od 55 članica Europskog nogometnog saveza (UEFA). Treneri nisu smjeli davati glasove igračima kluba kojeg su vodili.

Pobjednici će biti obznanjeni na svečanom ždrijebu za skupine Lige prvaka, koji će biti održan 30. kolovoza u Monte Carlu.

Uz Luku Modrića, prošlogodišnje nagrade su osvojili Cristiano Ronaldo, Sergio Ramos i Gianluigi Buffon.

Dan nakon ždrijeba skupina Lige prvaka, bit će održan i ždrijeb skupina Europske lige na kojem će biti proglašen i najbolji igrač prošlosezonskog izdanja natjecanja u kojem je trofej osvojio Atletico Madrid.

Na listi trojice igrača koji su još ostali u konkurenciji su dvojica Atleticovih nogometaša, Urugvajac Diego Godin i Francuz Antoine Griezmann. Treći kandidat je u finalu ozlijeđeni igrač Olympique Marseillea, Francuz Dimitri Payet.

Prošle godine je prvi put dodijeljena nagrada za najboljeg igrača Europske lige, a osvojio ju je Francuz Paul Pogba koji je osvojio pobjednički trofej s Manchester Unitedom

Kategorije: Hrvaška

INTERVJU Stjepan Hauser ‘Kao dijete trpio sam bullying, ali čelo me izvuklo od trauma’

Čet, 09/08/2018 - 16:42
Glazbenik koji je postao popularan s Lukom Šulićem kao 2Cellos priprema veliki solistički koncert 24. kolovoza u rodnoj Puli. Stjepan Hauser prisjetio se djetinjstva, kad se još kao dječak zaljubio u zvuk čela na radiju, te progovorio o traumama vršnjačkog nasilja koje su ga pratile kroz odrastanje

Priča o dvojcu hrvatskih violončelista 2Cellos baš je kao iz filmova. Sve je počelo snimkom instrumentalne verzije pjesme „Smooth Criminal“ koju su 2Cellos – Stjepan Hauser i Luka Šulić – stavili na YouTube u siječnju 2011. godine. Snimka je u prva dva tjedna imala više od tri milijuna prikaza i postala apsolutni hit, do te mjere da su tu dvojicu mladih glazbenika kontaktirali iz diskografske kuće Sony Masterworks, za koju su samo četiri mjeseca kasnije već snimili prvi album. U ljeto iste godine već su svirali na turneji engleske pjevačke zvijezde Eltona Johna na njegov osobni zahtjev, nakon što je čuo njihovu snimku i predložio im suradnju. Do sada su 2Cellos nastupili više od stotinu puta na koncertima Eltona Johna širom svijeta, ali i u brojnim televizijskim emisijama, stadionima, svim najvećim svjetskim dvoranama. Luka Šulić i Stjepan Hauser upoznali su se još u adolescentskim danima i zajedno pohađali Muzičku akademiju u Zagrebu. Šulić je kasnije došao na londonsku Kraljevsku glazbenu akademiju, a Hauser na Kraljevsko sveučilište u Manchesteru.

Stjepan Hauser, 32-godišnji Puležan, u čelo se zaljubio čuvši zvuk tog instrumenta na radiju kad je još bio premalen da bi ga počeo svirati. Ta ljubav traje i danas, a Hauser 24. kolovoza priprema solistički koncert u rodnoj Puli. U Areni će svirati samo klasičnu glazbu, uz Zagrebačku filharmoniju i dirigenta Ivu Lipanovića, te s gostima – mega zvijezdama klasične glazbe – pijanisticom Lolom Astanovom, gitaristom Petritom Çekuom, violinisticom Caroline Campbell i Ksenijom Sidorovom na harmonici.

Nacional: Nastupate u pulskoj Areni, s nekoliko kolega klasičnih glazbenika uz pratnju Zagrebačke filharmonije. Kako je došlo do ovog koncerta?

Došao je i taj dan – samostalni koncert u pulskoj Areni! To je za mene zbilja nešto čudesno. Kao prvo, rođen sam u Puli a kad odrastaš u puli onda stalno gledaš sve te velikane kako nastupaju u toj Areni, prolaziš svakodnevno pored te iste Arene, to mi je uvijek bio pojam, nešto posebno. Činjenica da sam ja kao glazbenik sad došao u kategoriju onih koji nastupaju u Puli, i to svirajući klasičnu glazbu, za mene je naprosto nevjerojatna.

Nacional: Ideja za koncert je bila vaša?

Sve je nekako spontano išlo ka tome. Imao sam solistički koncert u Dvorani Lisinski, a kako je Luka Šulić u posljednje vrijeme dobio želju da provodi više vremena s obitelji jer je tek dobio sina, ja sam polako krenuo u nekom drugom smjeru. Kreativna energija u meni, to ludilo koje imam, to uvijek kuha, nikad nemam mira pa sam taj koncert klasične glazbe odsvirao baš po svom guštu. Nakon tog koncerta stavljao sam snimke na YouTube i nekim čudom te snimke su, kako bih rekao, počele imati milijune i milijune pregleda, za mene je to bio totalni misterij. Klasična glazba, kako je moguće da ima više pregleda od videa 2Cellos? Bilo je to čudesno. Primjerice, video u kojem sviram Albinonijev ‘Adagio’ ima više od 13 milijuna pregleda u nekoliko mjeseci, što je rekord svih mojih videa u tom vremenskom roku! I odjednom sam počeo dobivati poruke da ljudi žele još takvih koncerata, da žele čuti mene kako sviram klasiku, pa nakon takvih izraza oduševljenja morao sam reagirati. Zaista je interes bio ogroman pa sam pomislio zašto ne bih takav koncert organizirao na nekoj još višoj razini, u Areni, open-air koncert, tisuće ljudi, atraktivni gosti. I eto, veselim se koncertu!

Nacional: Koji gosti su u pitanju?

Bilo mi je bezveze da sam sviram, želio sam pružiti jedinstven doživljaj i sebi i publici. Pozvao sam cool goste i čudo je da su baš svi uspjeli biti slobodni tog 24. kolovoza, inače imaju nastupe cijele godine po svuda u svijetu, riječ je zaista o mega zvijezdama. S nekima sam već surađivao, s pijanisticom Lolom Astanovom već sam surađivao, snimili smo i nekoliko videa zajedno, gitarist Petrit Çeku bio mi je gost u Lisinskom, to je bilo ludilo, dobitna kombinacija.

Nacional: On ima slično ludilo?

Da, obojica smo ti nekakvi boemi, u svom filmu pa je ta svirka bila super kombinacija. S druge dvije djevojke poznajem se već godinama i već dugo želimo surađivati ali nikako uskladiti sve naše obveze. Stoga je ovo savršena prilika da zajedno zasviramo, prvi put, dakle moje gošće su i Caroline Campbell na violini i Ksenija Sidorova na harmonici, dirigent je Ivo Lipanvić a nastupamo uz Zagrebačku filharmoniju. Bit će raznoliko, šaroliko, sa širokim dijapazonom instrumenata.

Nacional: Zašto vam je važno odmaknuti se malo od 2Cellos i svirati čistu klasiku, koja je temelj vašeg rada?

Klasika je sve, od nje je sve počelo, ona je moja srž, temelj. Klasikom se bavim cijeli život, 25 godina samo to sviram i radim, bez te baze ne bismo mogli biti to što jesmo. Ali ova klasika koju ja sviram na koncertima, koju ću svirati i u Puli, zaista je nešto s čime se svi mogu poistovjetiti, što svi vole, što svi slušaju, to je nešto za široku publiku. To su melodije koje svi znaju a da ni ne znaju da ih poznaju, zato sam i birao repertoar po tom principu.

Nacional: Planirate li pauzu od 2Cellosa ili radite i s Lukom?

Radimo mi stalno, samo možda malo manje nego prije. Prije smo zaista bili u ludilo, sedam, osam godina u ful gasu. To mi odgovara, to mi daje prostora da se razvijam u nekim drugim svojim projektima. Kako je krenulo ovo s klasikom, vidim da bi i to moglo biti mega uspješno, i zbog toga sam jako sretan.

Nacional: Kako je uopće došlo do toga da baš čelo odaberete? Kakav je bio vaš prvi susret s tim instrumentom?

Čuo sam ga na radiju kad sam imao samo nekoliko godina i odmah sam se zaljubio u taj zvuk. Nevjerojatno je to da sam kao tako mali klinac uspio razumjeti posebnost tog zvuka. To je bila ljubav na prvo slušanje!

Nacional: I što je bilo nakon toga? Pitali ste roditelje kako doći do tog instrumenta ili?

Ma naravno, odmah sam se zainteresirao, ali sam bio premali da upišem violončelo u glazbenoj školi, pa sam morao pričekati nekoliko godina. Čak sam radio čelo od kartona u to vrijeme!

Nacional: Kako objasniti nama laicima kako se dogodi takav neki ‘klik’, da netko tko počne svirati sa šest, sedam godina svira i dalje, i tako cijeli život?

Naravno da to nije lako razumjeti nekome tko nije glazbenik. Mislim da za takvo što stvarno moraš biti malo i lud, moraš biti neobičan, ne znam kako bih to objasnio. Kod mene je bio problem taj što smo živjeli u Puli, a tad kad sam ja počinjao odnosno kad sam želio početi svirati, nije bilo profesora čela, nije bilo tog smjera u glazbenoj školi. Moja mama je zapravo tražila profesore, zapravo je ona zaslužna za dovođenje čela u Pulu. Mama je bila poduzetna.

Nacional: Mogu razumjeti to da ćeš učiniti apsolutno sve za svoje dijete.

Naravno, bila je veliki entuzijast, imala je talent da pokreće akcije, da se stalno nešto radi, ima organizacijske sposobnosti, ludu energiju. Ona je zapravo dovela čelo klasu u Pulu. To je suludo, zar ne?

Nacional: Pa malo jest ali u svakom velikom uspjehu mora biti malo ludila. Koliko imate čela? Svirate li samo na jednom?

Imam jedno drveno na kojem sviram, a naravno kao 2Cellos nastupamo na električnim čelima. Imamo ih nekoliko.

Nacional: Koja je cijena drvenih čela, primjerice ovog na kojem svirate?

Ne mogu reći točnu vrijednost, to je zbilja neprocjenjivo. Mogu vam reći da zaista ima suludih cijena, pa tako ima Stradivari čela koja stoje 16 milijuna eura! Ima gudala koja koštaju 200.000 eura. Na posljednjem albumu ‘Score’, svirao sam na Stradivariju a Luka je svirao na Amatiju.

Nacional: Pretpostavljam da se razlika osjeti?

Osjeti se kad nakon toga uzmete bilo koje drugo čelo. Ta čela su kao da voziš neki dobar auto, kao Ferrari. Ako dobro voziš, onda te još bolje služi, ako loše voziš, onda sve pada u vodu. Tako je i s čelima.

Nacional: Koliko dugo svirate ovo svoje čelo?

Nekoliko godina.

Nacional: Je li vam trebalo vremena da se naviknete na njega? Tako bar kažu glazbenici, da je potrebno neko vrijeme da se malo navikneš.

Ma kakvi, ja se odmah uklopim, fleksibilan sam općenito u životu. Lako se privikavam na stvari, situacije. Ili znaš svirati ili ne znaš. Ljudi koji govore da treba vremena da se navikneš na instrument malo previše filozofiraju. Ako osjećaš glazbu, instrument nije tako bitan već energija.

Nacional: Zašto ga toliko volite, zašto se najbolje osjećate na pozornici s čelom u ruci?

Kad sam bio mali, možda je teško za vjerovati, bio sam jako povučen, nisam pričao, skoro da nisam normalno razgovarao do svoje 16-e, 17-e godine, bio sam u nekom svom svijetu, imao sam socijalnu anksioznost, nisam volio biti među ljudima.

Nacional: Zašto? Zbog karaktera ili zbog okolnosti ili ljudi oko vas?

Takav sam bio, više je to bila stvar karaktera. Bio sam introvertiran, čudan. Moji roditelji su čak bili zabrinuti za mene jer sam bio separiran od ostatka svijeta, izoliran. Kroz čelo sam nekako našao svoj način izražavanja pa sam se na pozornici počeo odlično osjećati, kao doma, opušteno, sve svoje emocije počeo sam izražavati kroz čelo, pa mi je to bio najlakši put izražavanja. Nekako je pozornica postala moj prirodni put. Postupno sam se počeo emocionalno razvijati i shvatio sam da moram početi komunicirati s ljudima, pa sam radio na sebi. Sad te anksioznosti nema, sad sam otišao u drugu krajnost pa sam možda preotvoren!

Nacional: Vaša introvertiranost sigurno ima veze i s činjenicom da ste u školi trpili bullying od vršnjaka, da su vam se i rugali samo zato jer ste umjesto sporta, uglavnom nogometa koji su oni igrali, izabirali čelo. Kako ste se tad osjećali?

Znate kakva su djeca. To nije bilo nimalo bezazleno. Bili su okrutni i to može ostaviti posljedice za cijeli život. Svi su bili frajeri, nogometaši, a ja sam po gradu vukao tu neku violinu. Još je to Pula, mala sredina, gdje su takve stvari tada, danas možda ne, bile neobične. Da sam odrastao u Berlinu, ne bi me nitko ni primjećivao. Ali zeznuto je kad si iz takve male sredine. Mešutim, ironija sudbine je bila takva da sam ja svirao na finalu Lige prvaka, da se družim s Ronaldom, Messijem, svirao sam na dodjeli Zlatne lopte.

Nacional: Je li taj vaš uspjeh najbolja osveta?

Pa je, čudno je kako se stvari okrenu. A gdje su sad ti dečki, veliki nogometaši? Žicaju me karte za moj koncert.

Nacional: Shvaća li javnost dovoljno problem međuvršnjačkog nasilja ili se fokusiramo na to samo kad se dogodi neka tragedija? Može li se to nasilje spiječiti, što se može napraviti, hoćete li vi možda nešto napraviti po tom pitanju, s obzirom na to da ste prošli takve situacije?

Ima puno djece koja su prošla to što sam ja prolazio, ali sam ja to preokrenuo u svoju korist. Mnogi nemaju tu snagu. Meni je, zapravo, drago da sam to prolazio, zdravo je to sve, bar ja to tako shvaćam. Nije bilo lako ali to te natjera da se razviješ, da se suočiš s tim svime. Da nije bilo toga ne bi bilo ni mog velikog uspjeha, uvejren sam u to, ne bih se razvio na taj način. Ali znam da puno djece nema tu mentalnu snagu da to gleda na taj način, da se tome othrva, da se suoči s time.

Nacional: Je li uz vas u tim trenucima bio netko, jeste li imali podršku, pomoć?

Nitko mi nije pretjerano mnogo pomagao. Ja sam se nekako sam s time nosio, toliko sam bio u tom svom nekom filmu da me zapravo puno toga nije što su mi govorili nije niti dodirivalo. Toliko sam bio gotovo autističan da me sve to nije diralo. Kreirao sam svoju realnost, a kad imaš svoju realnost u glavi, onda ta realnost zaista to i postane.

Nacional: Kako danas gledate na to što ste prošli?

Na to gledam kao na dio svog životnog puta. Sve u životu ima savršenog smisla, i ono dobro i ono loše. Ne zamjeraš nikome ništa jer znaš da je sve to bilo neophodno. Zapravo budeš zahvalan za te situacije, prihvatiš ih. I danas, kad ne što ne ide, shvatim to kao odličan znak da me čeka nešto bolje, veće. Ali ljudi nisu strpljivi, oni bi sve odmah.

Nacional: U redu ali kad si klinac onda stvari izgledaju barem deset puta teže nego što zapravo jesu, teško se nositi s time.

Sve je to točno, ali ja sam imao svoje čelo koje mi je puno pomoglo u takvim situacijama.

Nacional: Vezani ste i uz rodnu Pulu, imate stan a nedavno ste kupili i kuću. Kakav je osjećaj kupiti kuću?

Sad će za nekoliko dana biti gotova. Osjećaj je fantastičan! Ogromna je, uz more, to će biti moj Neverland. Samo za uživanje.

Nacional: Jednom ste rekli da ste kupili stan u Zagrebu jer niste znali u što biste uložili novac, a niste željeli da samo stoji na računu.

Da, i iz istog sam razloga izgradio i kuću u Puli. Jer ja zapravo nikad nisam patio za tim da imam novac, nikad mi to nije važno. To je došlo kao nusproizvod ovoga što radim, mog uspjeha. Uvijek sam se vidio na pozornici, kako sviram, kako dijelim glazbu s drugima, biti uspješan u tome, putovati i svirati. Novac je došao kao nusproizvod. I danas je tako. Novac mi je i danas potpuno sporedan u životu. I kad sam imao nulu i danas kad imam novca, ništa se nije promijenilo u mojoj glavi. Da mi uzmu sve što imam sad ili da zaradim deset puta više, ništa se ne bi u mom životu promijenilo. Nikakvu razliku ne bih napravio u glavi, sve bi ostalo isto jer sam nevezan za materijalne stvari. To je tako jedan super dar kojeg imam. I zato što sam rasterećen, zato mi se i dogodio uspjeh, financijska stabilnost. Da sam išao za novcem, to bi bilo puno teže.

Nacional: Jeste li ponosni na ono radite, na činjenicu da se vaš velik trud isplatio i da danas zaista ne morate razmišljati o budućnosti u smislu financijske stabilnosti?

Ponosan sam što sam slijedio svoje snove. Većina ljudi nema hrabrosti niti pomisliti na to da bi mogli slijediti svoje snove, da bi mogli ostvariti ono što žele.

Nacional: Kakav je osjećaj zaraditi milijune od bavljenja onim što najviše voliš, sviranja čela?

Nisam išao za tim, ali osjećaj je lijep. To je lijep bonus.

Nacional: Već je poznata vaša priča o instant uspjehu, nakon što je Elton John čuo vašu verziju „Smooth Criminal“ na YouTubeu. John vas je, vjerujem, uputio u biznis, ‘bacio u vatru’, što ste najviše od njega naučili?

Naučiš da su to sve ljudi od krvi i mesa, sa svim svojim nesigurnostima, bez obzira na svu slavu i novac koje imaju. Imaju svoje probleme, i kad pričaš s njima shvatiš da i oni imaju svoje borbe, da im je u nekim situacijama i puno teže nego običnom čovjeku.

Nacional: Većina smatra da im je super, samo zato jer su bogati?

Da, to je tako površno promatranje svega. Ljudi ne percipiraju takve stvari na normalan način pa misle ‘on je bogat, sigurno mu je super, šta mu fali?’ A zapravo je čak često obrnuto, što više imaš to si u nekim drugim brigama i problemima jer moraš to sve održavati, ako si vezan za materijalno. To ljudi ne shvaćaju.

Nacional: Ali ljudima u, primjerice, Hrvatskoj, teško je pojmiti činjenicu da ste s Eltonom Johnom bili u kontaktu na dnevnoj bazi. Znam da u mobitelu imate brojeve od Kevina Spaceyja, Johnnyja Deppa, koliko vam je to nevjerojatno? Ili nije uopće, već razgovor s njima ili poziv od Deppa smatrate normalnim svakodnevnim ritualima?

S Eltonom Johnom smo se zaista jedno vrijeme čuli češće nego s obitelji, to je zaista bilo intenzivno razdoblje. I s nekim drugim slavnim zvijezdama je slična situacija, moram priznati.

Nacional: Prilaze li oni vama ili je obratno? Jer vi i Šulić zaista uživati zvjezdani status među najvećim svjetskim ‘facama’.

Svi vole to što radimo, svima je to egzotično, posebno. Johnnyja Deppa smo nedavno ponovno sreli u Rusiji, on obožava glazbu, on je želio biti glazbenik.

Nacional: Pa ima on i bend s kojim rijetko nastupa.

Da, obožava glazbu. Ovo što mi radimo njemu je ludilo, totalno nešto drugačije, impresionira ih.

Nacional: Pretpostavljam da ih impresionira više nego ljude u Hrvatskoj?

Hrvati su posebni. Na naš koncert dođu da bi bili viđeni. Ne dođu zato jer ih dira to što radimo, jer uživaju u našoj glazbi. Imamo, naravno, i ‘hard core’ fanova ali neki dođu samo da bi ih se vidjelo. I onda atmosfera ne bude dobra ali poslije naravno bdue ludo.

Nacional: Spomenuli ste Rusiju. Top priča je, naravno, Svjetsko nogometno prvenstvo i Hrvatska među četiri države svijeta. Pratite li nogomet?

Kako ne, tko ne gleda? Ovo je prilika stoljeća za dečke, vidjet ćemo kako će btii.

Nacional: Niste bili na Svjetskom prvenstvu, ali spomenuli ste nastupe na dva top nogometna događaja – dodjeli Zlatne lopte i finalu Lige prvaka, družite se sa svjetskim zvijezdama, između ostalih i s nogometašima, kako gledate na njih?

Oni su fokusirani samo na nogomet, to je skroz drugačiji svijet. Nema tu neke mudrosti, dosta usko gledaju na stvari.

Nacional: Postoji li neko mjesto gdje niste nastupili, nešto što još niste napravili s 2Cellos?

Pa nema gdje nismo bili, nema gdje nismo svirali. To je to, što još? Nije ostalo baš puno toga. Finale nogometne Lige prvaka, kud ćeš više od toga? To je gledanije od Super Bowla.

Nacional: Koji je onda motiv?

Inspiracija je muzika. To je stil života. Radiš to jer voliš a ne zato da bi još nešto postigao ili gomilao uspjeh za uspjehom. To ti mora biti potreba. Meni je to potreba. Nakon albuma ‘Score’ izlazi novi album na kojem smo se vratili našem prepoznatljivom ludilu. Možda bih jednog dana želio skladati, ako se ukaže prilika za to.

Nacional: U vašim intervjuima često čujem da spominjete spontanost kao jako važnu komponentu u vašem životu. Volite biti spontani, volite raditi spontane stvari ali i volite da vam se dogode spontane stvari. Je li ta strana možda toliko prisutna u vama, i potrebna, jer je druga sva u poslu, odricanju, neprestanom sviranju, koncentraciji, pa vam onda treba ispušni ventil? Ili je to stvar vašeg karaktera?

Ljudi planiraju i planiraju, žive u planovima, u budućnosti. Onda kad ne ide po planu, dožive velika razočaranja. Ne kuže da sve ima svoj tijek, razvoj i da sve što ti dođe u život dolazi s razlogom, treba sve prihvatiti i prilagođavati se datom trenutku. Čim si nešto zacrtaš i ideš samo za tim, stojiš na putu nekim fenomenalnim stvarima koje bi ti mogle dogoditi jer ih ne primijetiš, ne vidiš. A ne znaš da te čeka nešto još bolje a to ne vidiš jer si toliko u svojoj frci, u planovima. Kad prihvatiš neizvjesnost, samo ti se čuda mogu događati iz dana u dan. Ja se vodim tom filozofijom, puno je lakše živjeti na taj način, puno ti se ljepših stvari dogodi. Sve najljepše stvari, najčarobnije stvari, dogode se spontano.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Slatki mali kućni robot Vector

Čet, 09/08/2018 - 16:41

Pogledajte video prilog sa slatkim malim kućnim robotom Vectorom.

Robot sliči na minijaturan građevinski stroj, kreće se u svim smjerovima, “iskazuje emocije svojim očima”, s vama igra partiju napetog blackjacka, može natjerati vašu djecu da pospreme sobu…

Ovo čudo od “kućne tehnike” predstavila je urednica Lexy Savvides.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Ben Schwartz bi trebao sinkronizirati Sonica

Čet, 09/08/2018 - 16:39

Ben Schwartz bi trebao sinkronizirati lik Sonica u filmu ‘Sonic The Hedgehog’.

Mediji su nedavno pisali kako će Jim Carrey tumačiti ulogu Dr. Ive ‘Eggmana ‘Robotnika, a tu su i poznati glumci James Marsden i Tika Sumpter.

Redatelj ostvarenja, kojeg s veseljem očekujemo, je Jeff Fowler, za pisce scenarija su izabrani Patrick Casey i Josh Miller, produkciju bi trebali potpisati Tim Miller i Toby Ascher.

Oni su sigurno dio planova produkcijske kuće Paramount Pictures koja ima prava na snimanje filma.

Malo tog se zna o radnji filma, osim što će uključivati live-action scene i Computer-generated imagery (CGI).

Prva snimanja su već trebala započeti u gradu Vancouveru…

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Gwyneth Paltrow za prirodnu ljepotu preporuča jednostavnost

Čet, 09/08/2018 - 16:25

Mnoge poznate osobe za održavanje svoje ljepote koriste brojne i skupe tretmane, tu su i razni detox programi za kožu…

No, lijepa glumica i poduzetnica Gwyneth Paltrow preporuča jednostavnu noćnu rutinu prije odlaska u krevet, koju je prikazala u poznatoj seriji Harper’s Bazaara.

Potpuno bez šminke u video prilogu predstavila je svoju kozmetičku tvrtku kroz temeljiti pilling prije kupanja, hidratizaciju kože nakon tuširanja, nanošenje balzama za usne prije spavanja.

Kategorije: Hrvaška