Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 6 min 45 sek od tega

VIDEO: Ezra Miller će glumiti u trećem nastavku filma ‘Čudesne zvijeri’

Sre, 17/10/2018 - 17:16

Ezra Miller će glumiti u trećem nastavku filma ‘Čudesne zvijeri’.

Očekivani drugi film ‘Fantastic Beasts: The Crimes of Grindelwald’ stiže u kina u studenom, Credence Barebone je nesretno poginuo u prvom filmu, no prema najavi produkcijske kuće Warner Bros. on se vraća u popularnu franšizu…

Vijest je potvrdila i pisateljica scenarija, J. K. Rowling, koja nije htjela otkriti njegovu sudbinu i koja je njegova uloga u novom fantasy filmskom ostvarenju.

Prema pisanju američkih medija, Ezra Miller je morao napraviti promjene u rasporedu kako bi sudjelovao u radu na filmu.

Kategorije: Hrvaška

PREDSJEDNICA “Stranci imaju bolju percepciju Hrvatske od nas”

Sre, 17/10/2018 - 17:03

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović održala je u srijedu na Pantovčaku sastanak na temu “Identitet i marka Republike Hrvatske”.

Treba konačno početi upravljati brendom ili imidžem svoje države, rekla je predsjednica.

Motivacija za inicijativu ovoga sastanka je višestruka, rekla je.

U okvirima demografske strategije, podsjetila je, kazala je da je jedan od glavnih razloga odlaska mladih nezadovoljstvo stanjem države. “Kreira se negativna percepcija i dojam da u zemlji ništa ne valja. A kad se maknete iz zemlje vidite da stranci imaju puno bolju percepciju o Hrvatskoj nego što je imamo mi sami”, rekla je predsjednica.

Često se u onome što pričamo o životu u Hrvatskoj obaziremo na ono što je negativno, rekla je predsjednica.

Htjela je iskoristiti poticaj svjetskog interesa i dojmova zbog uspjeha na Svjetskom prvenstvu u Rusiji kako bi ukazala da je potrebno napraviti nacionalnu strategiju i brendirati Hrvatsku.  “Tijekom nedavnog boravka u SAD-u, u razgovorima s ljudima, nema onoga tko nije čuo za Hrvatsku ili ne zna gdje je Hrvatska”, rekla je.

Komentirajući uspjeh reprezentacije u Rusiji i dotaknuvši se svog boravka u SAD-u, predsjednica je ponovno istaknula koliko je nogomet obilježio pozicioniranje Hrvatske u svijetu. “Nema osobe u SAD-u koja me nije prepoznala i komentirala kako je Hrvatska na SP-u osvojila srca”, rekla je predsjednica, dodavši da su i svjetski državnici tijekom sastanaka slali pozdrave i izborniku Zlatku Daliću, kapetanu Luki Modriću i drugima.

Moramo kreirati vlastiti brend, a ne dopustiti drugima da ga kreiraju ili modificiraju, rekla je.

Ranije kampanje nisu uspijevale zato što su se oslanjale na vizuale, slogan ili fotografije, rekla je predsjednica, dodavši da je izrazito bitno i živjeti brend koji se predstavlja.

Razlozi današnjeg susreta jesu pokrenuti kampanju, inicirati okupljanje stručnjaka, sportaša, umjetnika, istaknutih ljudi i svih koji su zainteresirani i koji imaju iskustva i žele ih podijeliti i pridonijeti boljem shvaćanju i kreiranju brenda, rekla je Grabar Kitarović.

Istaknula je i da se tijekom istraživanja Hrvatske na internetu može vidjeti da je zemlja uglavnom poznata po sigurnosti, sportu i neobičnom obliku.

“Hrvatska nema jasan sustav oblikovanja vlastite marke”, rekla je predsjednica. “Osnivanjem radne skupine za izrađivanje službene marke želim to promijeniti”, dodala je.

Radnu skupinu vodit će Dubravka Sinčić Ćorić, redovita profesorica na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kategorije: Hrvaška

PLENKOVIĆ MEDIJIMA “Pomozite malo. Lijepo, pedagoški…”

Sre, 17/10/2018 - 16:51

Premijer Andrej Plenković boravi u Bruxellesu, gdje se održava sastanak Europske pučke stranke, javlja N1.

“Današnji sastanak na vrhu EPP je posljednji prije našega kongresa u Helsinkiju, gdje će stranka birati svoga glavnoga kandidata na izborima za Europski parlament te na izboriam za čelnika Europske komisije”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da su dvojica članova stranke, Manfred Weber i Alexander Stubb objavila kandidaturu. “Oni će predstaviti programe, nakon čega će se održati rasprava i svaka će stranka donijeti svoje odluke i sukladno tome njihova izaslanstva glasati na kongresu. Raspravit ćemo i teme Europskoga vijeća, brexit i sutra ujutro teme sigurnosti, migracija, vanjske politike, eurosummit i potom vjerojatno nešto detalja o sastanku između članica Europske unije i azijskih zemalja.

“Iskoristit ću ovu prigodu da izvijestimo o situaciji u Bosni i Hercegovini nakon općih izbora, da upoznamo lidere s detaljima i našim viđenjem onoga što se dogodilo, osobitno s obzirom na položaj hrvatskog naroda u BiH i nužnost legitimne zastupljenosti kao konstitutivnog naroda”, rekao je Plenković.

Upitan što će konkretno napraviti po tom pitanju, Plenković je rekao da će tražiti da se vodi konstruktivna rasprava. “Hoćemo da ta tema dobije odgovarajuću pozornost, jer moj je dojam da jako suženi krug ljudi zna što se točno događa”, rekao je Plenković.

Komentirajući sve veći euroskepticizam koji vlada među narodima Europske unije te na pitanje što misli da je rješenje, Plenković se obratio medijima: “Pomozite malo. Lijepo, pedagoški, što je europski projekt. Sjećate se da smo u vrijeme referenduma proveli veliku kampanju, visoko smo senzibilizirali javnost. MVEP radi kontinurana mjesečna instraživanja, a prema tim istraživanjima, koliko ja znam, manje više podrška Europskoj uniji je stabilna, ali ako se netko trudi, trudim se ja, uveo sam da nakon svakog Europskog vijeća idemo u Sabor, volio bih da te rasprave budu o supstanci, ali nažalost veliki broj zastupnika to koristi da potencira antieuropski sentiment”, rekao je Plenković.

“Da je i sutra referendum, mislim da bi većina bila za. Naravno, mi jedan takav referendum nećemo organizirati. U svakom slučaju, vjerujem da je velika većina ljudi za članstvo u Europskoj uniji, a kako članstvo bude odmicalo i kako se budu vidjele veće koristi od njega, ta će podrška biti i veća, rekao je Plenković.

Kategorije: Hrvaška

DIOKI Presuda Sanaderu i Ježiću 22. listopada

Sre, 17/10/2018 - 16:33

Bivši premijer Ivo Sanader i nekadašnji vlasnik Diokija Robert Ježić u ponedjeljak su u svojim obranama još jednom odbacili krivnju za prodaju jeftine struje Diokiju na štetu Hrvatske elektroprivrede (HEP), a presuda u ovom slučaju trebala bi biti objavljena u ponedjeljak 22. listopada.

„Nisam nikome davao upute ni naloge za jeftiniju struju… To nisam ni mogao kao predsjednik vlade“, kazao je Sanader, nakon čega je u sudnici puštena snimka njegove obrane u tužiteljstvu iz veljače 2012.

Riječ je o slučaju u kojem je bivši premijer uz Ježića, nekadašnjeg prijatelja, a potom i krunskog svjedoka Sanaderove optužbe u slučaju Ina-MOL, bio terećen zajedno s preminulim direktorom HEP-a Ivanom Mravkom. Kako Mravka za života Sanaderovi odvjetnici nisu uspjeli ispiti, a on je u iskazu tužiteljstvu teretio bivšeg premijera, ustraju u tvrdnji da postupak treba obustaviti.

Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su ponovili i u završnom govoru u srijedu ističući da protiv Sanadera ne postoji ni jedan materijalni dokaz.

U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika, a Mravak je u međuvremenu i preminuo.

Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.

Mravak je, međutim, priznao nedjelo, dok je Ježić prvo poricao krivnju da bi zatim postao krunskim svjedokom tužiteljstva u slučajevima Ina-MOL i Hypo u kojima je bivši premijer pravomoćno osuđen na osam i pol godina zatvora, ali je presudu ukinuo Ustavni sud.

Presuda u ovom slučaju trebala bi biti objavljena istog dana kao i presuda u ponovljenom suđenju u slučaju Hypo u kojem je Sanader optužen za ratni profiterstvo zbog primanja provizije od te austrijske banke koja je Hrvatskoj u ratno vrijeme dala kredit za kupnje zgrada veleposlanstava.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: ‘Repetitor’ rasprodao koncert u KSET-u

Sre, 17/10/2018 - 16:11

Garažni-postpunk-noise trio ‘Repetitor’ će održati trodnevnu zagrebačku turneju na kojoj će u tri dana zaredom nastupiti u tri kluba – Attack (18. listopada), KSET (19. listopada) te Vintage Industrial (20. listopada).

Nekoliko dana prije dolaska benda u Zagreb, rasprodan je koncert koji će se održati u klubu KSET. Vrhunski beogradski trio svjetli je primjer uspješnog proboja rock benda van granica uz rušenje predrasuda o jezičnim barijerama s obzirom na pjesme na materinjem jeziku. Na sceni već više od desetljeća, iza sebe imaju tri studijska albuma i nebrojeno nastupa po čitavoj Europi pa i zemljama Baltika, Rusiji i Kini. Među karijerne uspjehe svakako treba izdvojiti što su svirali zajedno na turnejama s prvoklasnim svjetskim bendovima Arcade Fire, Mudhoney i Oh Sees koji su ih sami pozvali da im budu support.

Povratak u zagrebačke klubove inspiriran je prošlogodišnjom beogradskom turnejom s konceptom od “tri dana u tri kluba u istom gradu”. Hipnotizirajuća glazbena energija ovog beogradskog benda i povratak u klupsko okruženje garancija je za dobar provod i uživanje u njihovim omiljenim hitovima. Podršku u tri kluba pružit će im odlični i kvalitetni mladi bendovi vrijedni pažnje: Harvo Jay, Spiridon i Dogs in Kavala.

U Zagrebu su svoje prvo klupsko predstavljanje imali još na početku karijere, baš u KSET-u prije devet godina. Danas, nakon više od desetljeća na sceni, tri studijska albuma te bezbroj nastupa, ‘Repetitor’ su izrasli u jedan od nesumnjivo najboljih live bendova ovih prostora, a i šire.

Četvrtak, 18. listopada / Attack

Kao predgrupa eksplozivnom Repetitoru u klubu Attack 18. listopada nastupit će osječki Harvo Jay, dream noise/noise pop bend čiji zvuk karakteriziraju dinamične promjene i ćudljivi, sumorni vokali. U kratkom postojanju broje više od 50 nastupa, uključujući one na festivalima u Hrvatskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Dosad su izbacili dva EP-a, a prošle godine i prvi album ‘Sok od agonije’, od strane glazbenih portala uvrštavan i među najbolja izdanja 2017.

Petak, 19. listopada / KSET

Idućeg dana turneje, u petak se u KSET-u Repetitoru pridružuje osebujna trojka Spiridon. Ovaj novi mladi bend iz Makarske već je i Boris Vlastelica, frontmen Repetitora, na jednom nastupu prozvao „najboljim dalmatinskim bendom svih vremena“. Utemeljeni na zvuku novog vala i postpunka svirački isporučuju moćnu gitarsku buku zvučeći pritom osvježavajuće i aktualno, dok se angažiranim tekstovima na hrvatskom dotiču socijalnih, ekonomskih i egzistencijalnih pitanja. Iza njih su dva albuma: ‘Krik’ (2014.) i ‘Čovjek monstrum’ (2017.), dok se treći naslovljen ’22’ upravo privodi kraju uz najavljen izlazak početkom 2019.

Subota, 20. listopada / Vintage Industrial

Trodnevna Repetitor turneja završit će subotnjim koncertom gdje će kao predgrupa nastupiti perspektivni mladi bend Dogs in Kavala. Brza i energična trojka, koju čine momci iz različitih krajeva bivše Jugoslavije, vozi na relaciji psihodelije i garažnog rocka. Utjecaje pronalaze u američkim Thee Oh Sees, King Gizzard And The Lizard Wizard i Tame Impali, štujući pritom značaj improvizacije u kreiranju svog izričaja.

Kategorije: Hrvaška

PODOLNJAK “Elite ne žele referendume”

Sre, 17/10/2018 - 16:10

Zastupnik Mosta Robert Podolnjak, koji je inicijativi Narod odlučuje pomagao u sastavljanju referendumskih pitanja, u srijedu je izjavio u Saboru da je “za hrvatske političke elite samo mrtav referendum dobar referendum, jer ne žele referendume”.

“Kada budemo imali detaljnije informacije zašto je četrdesetak tisuća potpisa inicijative Narod odlučuje proglašeno neispravnima, moći ćemo više reći. Očekujem da se pozovu predstavnici referendumskih inicijativa i da ih se informira o svim potpisima koje je Ministarstvo uprave utvrdilo kao nevažeće, kako bi se oni mogli očitovati. To bi trebalo biti prije sjednice Odbora za Ustav”, kazao je Podolnjak.

Podolnjak: Svaka promjena težila ograničavanju prava na referendum

Založio se za to da se referendum napokon pravno uredi, kako bi se znalo o čemu se sve može raspisati. Ali, naglašava, svaka promjena koja je dosad predlagana uvijek je težila ograničiti pravo građana na referendum.

“Ti zakoni nisu dosad predlagani kako bi se građanima omogućilo da lakše realiziraju pravo na neposredno izjašnjavanje, nego da se to oteža. Takvi su se zakoni predlagali bez obzira na Vladu koja je upravljala u tom trenutku Hrvatskom, što je nailazilo na otpor građana i zato mnoga područja referenduma nisu još regulirana. Za hrvatske političke elite samo mrtav referendum je dobar referendum. Oni ne žele referendume”, ocijenio je Podolnjak.

Potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav SDP-ov Peđa Grbin ističe da izvješće usvojeno na Vladi pokazuje da smo akutni problem riješili, misleći pritom na tri referendumske inicijative koje si išle na smanjivanje dosegnutih standarda prava nacionalnih manjina i žena.

“Sada je vrijeme da se mirne glave, razmišljajući o posljedicama za Hrvatsku ovakvog referendumskog uređenja, pozabavimo kroničnim problemom, a to je ustavno i zakonsko uređenje referenduma. Izuzetno mi je drago da su hrvatski građani pokazali svijest i nisu prihvatili ove inicijative, nisu prihvatili manipulacije iza kojih stoje Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje”, poručio je Grbin.

Grbin: Udruge su trebale nadzirati provjeru potpisa

Treba reći i da se Vlada nije pokazala u najboljem svjetlu, kako otezanjem pri prebrojavanju potpisa, a još više time što raznim udrugama nisu omogućili da sudjeluju u nadzoru procesa provjere potpisa. Pokazali su da im transparentnost nije jača strana i na taj su način ekipi Željke Markić omogućili da za svoj neuspjeh optuži Vladu. Dobro je što je predsjednik Vlade na neki način priznao svoju grešku i omogućio naknadnu kontrolu. Sada nam slijedi rasprava na Odboru za Ustav, a nakon toga vjerojatno i u Saboru”, kaže Grbin.

Podsjetio je da je oporba prije nekoliko mjeseci u proceduru uputila prijedlog promjene Ustava u vezi s reguliranjem referenduma. Treba, između ostalog, riješiti prikupljanje potpisa. To što smo danas čuli ukazuje da je prilikom prikupljanja potpisa bilo grubih manipulacija i kršenja zakona, dodao je.

“Postoje aluzije na moguće krivotvorine i zbog toga treba izvješće uputiti i Državnom odvjetništvu, kako bi se provjerilo postoje li osnove za postupanje protiv osoba koje su možda počinile kazneno djelo krivotvorenja. Zato smo i predlagali da se potpisi prikupljaju u županijskim uredima državne uprave. Na vladajućima je da shvate – ako ništa ne napravimo da ćemo ovakvu inicijativu imati opet iduće godine“, upozorio je Grbin.

Radin htio referendumska pitanja uputiti na Ustavni sud

Potpredsjednik Sabora i zastupnik talijanske manjine Furio Radin izjavio je kako nije zadovoljan rezultatom jer je htio da inicijative prikupe dovoljan broj potpisa i da referendumska pitanja budu upućena na Ustavi sud.

“Htio sam da Ustavni sud jednom, za vijeke vjekova, ustanovi da referendumi služe tome da društvo bude bolje, a ne lošije. To je cijela priča i tako referendumska pitanja moraju biti postavljena, ne da ruše ljudska prava nego da ih unapređuju“, istaknuo je Radin.

On se zalaže da se referendumska materija regulira organskim zakonom. Nužno je odrediti broj građana koji moraju izaći na referendum da bi bio pravovaljan.

“Neka ne budu oni postoci od 50 posto koje je stvarno teško sakupiti, neka bude taj postotak za ustavnu tematiku, druge teme koje su organske naravi, u smislu organskih zakona 40 posto, pa onda druga pitanja jedna trećina itd”, kazao je.

To se mora regulirati, kao i način skupljanja potpisa, a treba i produžiti vrijeme skupljanja potpisa i odrediti mjesta gdje se skupljaju potpisi i kako oni moraju izgledati, napomenuo je Radin.

Kategorije: Hrvaška

TERORIZAM Najmanje 17 mrtvih u eksploziji na fakultetu na Krimu

Sre, 17/10/2018 - 15:55

Najmanje 17 osoba je poginulo u eksploziji na politehničkom fakultetu u lučkom gradu Kerču na istoku Krima u srijedu, a deseci su ozlijeđeni, javljaju ruski mediji. Ruska agencija TASS javlja da je gotovo 70 ljudi ozlijeđeno.

Ruske vlasti objavile su kako je došlo do detonacije ‘neidentificirane eksplozivne naprave’, a ne eksplozije plina, kako se prvotno navelo. Jedan od ruskih dužnosnika kazao je da se radi o ‘namjernom terorističkom činu’.

Većina žrtava su studenti tehničke škole. Istražitelji su u priopćenju naveli kako je eksplozivna naprava bila puna ‘metalnim objektima’ te kako je do eksplozije došlo u blagavaonici.

Ravnateljica fakulteta za medije je rekla kako su naoružani muškarci upali u zgradu te situaciju usporedila s opsadom škole u Beslanu 2004. godine, u kojoj je poginulo više od 300 osoba.

“Posvuda su leševi, leševi djece, pravi teroristički napad”, rekla je ravnateljica Olga Gebenikova.

Student s fakulteta za RT je rekao da je vidio naoružane maskirane muškarce nakon eksplozije. “Bilo ih je mnogo, ali ne mogu reći koliko. Pucali su na studente i profesore, na sve na svom putu. Sumnjam da su pogodili mnogo njih, možda jedno ili dvoje ljudi. Bacali su i eksplozive”, ispričao je student.

Ravnatelj Krimske oblasti Sergej Aksjonov rekao je da je napad izvršio 22-godišnji student četvrte godine na tom fakultetu koji je počinio samoubojstvo. Lokalni mediji, pak, javljaju kako su, prema izjava svjedoka, bila dva napadača.

Вторая фотография стрелка, устроившего теракт в Керчи. Сделана на территории колледжа перед нападением.

В здание политеха он зашел в одной одежде, там – переоделся. pic.twitter.com/dF1j6F3CVx

— Breaking Mash (@BreakingMash) October 17, 2018

Predstavnik hitnih službi rekao je za agenciju RIA Novosti da je 17 mrtvih i na desetke ozlijeđenih, prenosi BBC.

Vozila hitne pomoći i stručnjaci ministarstva za izvanredne situacije odmah su se uputili na mjesto eksplozije.

اللقطات الأولى من خارج مدرسة في جزيرة القرم الخاضعة للسيطرة الروسية بُعيد انفجار استهدفها وأسفر عن قتلى وجرحى#إرم_نيوز #روسيا #Crimea #Kerch #Керчи pic.twitter.com/lUie62zrtF

— إرم نيوز (@EremNews) October 17, 2018

Kategorije: Hrvaška

Orkestar Ansambla LADO u Lisinskom

Sre, 17/10/2018 - 15:49

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu ugostit će u srijedu 17. listopada Orkestar Ansambla LADO koji će u maloj dvorani Lisinski na samostalnom koncertu pod nazivom “Hrvatska tradicijska glazbala i sastavi” prikazati gotovo sva tradicijska glazbala koja postoje na našim prostorima.

“Tradicijska glazba Hrvata po mnogočemu je vrlo složena, raznolika i bogata, a definiraju je stoljeća različitih kulturno-političkih utjecaja sa zapada i istoka, mondenih trendova dvorova i samoukih narodnih umjetnika, koji su svojim glazbenim umijećem ostavili trag u narodnoj umjetnosti kao neizbrisivom dijelu hrvatskog nacionalnog identiteta”, stoji u najavi.

Tragom oživljavanja velikog dijela hrvatske narodne baštine koji se zove tradicijska glazba, Orkestar Lada, sastavljen od četrnaestero glazbenika multiinstrumentalista koji sviraju osamdesetak tradicijskih glazbala, kroz program u Lisinskom prikazat će gotovo sva tradicijska glazbala koja su se koristila i još uvijek se aktivno sviraju u Hrvatskoj i šire, u krajevima gdje žive Hrvati.

Tako, u okviru jednog koncerta, isti svirači prelaze iz gudačkog sastava s cimbalom (guci, pilari, jegeduši, mužikaši), inače uobičajenog u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u tamburaški sastav koji je karakterističan za sjeveroistočna nizinska područja. Od aerofonih instrumenata zastupljene su krčke sopele, istarske roženice, banijske svirale ciganjske, slavonske i baranjske gajde, podravske i bilogorske dude, istarske mišnjice, šurlice i vidalice, lički mih, dalmatinske i hercegovačke diple te različite dvojnice, diplice, jedinke, okarina i strančice.

Od kordofonih glazbala tu je i slavonska tambura samica, lička dangubica, kordunska kozarica i bosanska šargija. Lijericu, instrument koji je pratio ples u mnogim dijelovima južne i srednje Dalmacije, svira nekoliko glazbenika, kao i malu harmoniku triještinu ili botunjeru, a to je tek dio hrvatskih tradicijskih instrumenata koje sviraju LADO-vi glazbenici.

Orkestar LADA, koji sudjeluje na svim koncertima ansambla, plesnim i vokalno instrumentalnim, u proteklih je deset godina održao niz samostalnih cjelovečernjih koncerata s različitim programima, te objavio tri nosača zvuka – “U društvu svirača” vol. 1 i vol. 2, te “Polke i Drmeši”.

“Samostalne, dobro uvježbane i energične izvedbe Ladova Orkestra uvijek izazovu gromoglasan pljesak i veliko oduševljenje publike i sigurni smo da oni neće izostati ni ovoga puta”, poručio je ravnatelj Ansambla LADO Krešimir Dabo.

Nakon koncerta u Lisinskom, Orkestar odlazi u Beč gdje će 25. listopada predstavljati hrvatsku kulturu na 14. festivalu hrvatske glazbe.

Kategorije: Hrvaška

Novi obračuni unutar HDZ-a: prozivanja ‘kukavica’ koje nisu došle u Vukovar

Sre, 17/10/2018 - 15:30
Miro Kovač jedan je od onih koje s desnice prozivaju što nisu bili na prosvjedu, a on poručuje da se nema namjeru nikome dokazivati

Reakcije i unutarstranački sukobi zbog subotnjeg prosvjeda u Vukovaru, koji je organizirao HDZ-ov gradonačelnik Ivan Penava, prebacili su se, čini se, među članove desnog krila stranke među kojima su sada počele međusobne prozivke oko toga tko je bio, a tko nije bio na skupu. Naime, od viđenijih HDZ-ovaca na prosvjed je došao jedino saborski zastupnik Stevo Culej pa se u pojedinim medijima one koji nisu došli počelo prozivati kukavicama. Na udaru su se, osim zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića, među prvima našli bivši politički tajnik stranke Davor Ivo Stier i bivši međunarodni tajnik stranke Miro Kovač, za koje se smatralo da pretendiraju na poziciju budućeg predsjednika stranke. No iz njima bliskih krugova smatraju da je riječ o spinovima i pokušaju daljnje destabilizacije i slabljenja Plenkovićevih protivnika iz desnog krila stranke…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…
Kategorije: Hrvaška

PAVIĆ “Došli smo do balansiranog pristupa mirovinskoj reformi”

Sre, 17/10/2018 - 15:27

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je u srijedu da će paket zakona mirovinske reforme, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, omogućiti povećanje mirovina i dugoročnu financijsku održivost, a sve mjere za državni su proračun do 2040. godine povoljnije ukupno 11,3 milijarde kuna.

“Došli smo do balansiranog pristupa mirovinskoj reformi, a cilj je bio osigurati povećanje mirovina i dugoročnu financijsku održivost. Sve mjere, kad se zbroje, povoljnije su za proračun do 2040. godine za 11,3 milijarde kuna”, rekao je Pavić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima nakon Vladine sjednice.

Sindikate koji su nezadovoljni i najavljuju prosvjed u subotu Pavić je pozvao “na koliko god treba rundi pregovora u pogledu mirovinske reforme”.

Ističe da je Vlada pri izradi paketa mirovinske reforme popustila po pitanju odlaska u mirovinu sa 67 godina jer je konačni prijedlog da se to počinje primjenjivati od 2033. godine, budući da je prvotni prijedlog bio 2031. godina.

Sindikati, kaže, kao da su prespavali 2014. godinu kada je uveden odlazak u mirovinu sa 67 godina. “Ne znam zašto se tada nisu bunili”, pitao je.

Sindikati sada traže “vraćanje u potpunosti na početak”, a to, poručio je, više nije moguće. “Mi se tu apsolutno ne bojimo, ali ih pozivamo ponovno na socijalni dijalog i razgovore s argumentima”, poručio je.

Pavić napominje da neće morati svi raditi do 67. godine jer, ističe, postoji institut dugogodišnjeg osiguranika.

“Netko tko s 18 godina ulazi na tržište rada moći će ići u mirovnu s 60 godina i 41 godinu staža… Sa 67 godina u mirovinu će ići oni koji nisu nakupili 41 godina staža, a većina ljudi će ići puno ranije”, rekao je.

Kategorije: Hrvaška

Mladineo oslobođen optužbi za nezakonitu suradnju s Fimi mediom

Sre, 17/10/2018 - 15:15

Bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbe da je dogovarajući poslove s marketinškom agencijom Fimi mediom Fond kojem je bio na čelu oštetio za oko 1,2 milijuna kuna.

Tužiteljstvo je Mladinea teretilo da je od travnja 2008. do kraja 2009. sklapao poslove s Fimi medijom iznad tržišne cijene i pritom kršio Zakon o javnoj nabavi. Optužnica je u veljači 2018. izmijenjena pa je iz nje izbačena tvrdnja da je nezakonitosti radio znajući da ilegalno izvučen novac završava u HDZ-ovom “crnom fondu”.

Obrazlažući oslobađajuću presudu sudac Tomislav Juriša kazao je da tijekom suđenja nije dokazano kriminalno djelovanje pa je Mladinea trebalo osloboditi. Dodao je da eventualne nepravilnosti izlaze iz okvira kazneno-pravne odgovornosti i ulazi u sferu poduzetničke odgovornosti.

Uskok je u optužnici tvrdio da je Mladineo sklopio tri ugovora za promidžbene aktivnosti, kao što je izrada televizijskih spotova i oglasa za obilježavanje Dana planeta zemlje. U tužiteljstvu tvrde da je bezuvjetno prihvatio ponudu Fimi medije, bez da ju je usporedio s cjenikom HRT-a po kojemu bi Fond imao i do 50 posto popusta.

Na nepravomoćnu osloboađajuću presudu Uskokova tužiteljica Željka Mostečak najavila je žalbu.

Optužnica protiv Mladinea jedna je u nizu podignutih protiv odgovornih osoba iz državnih institucija i tvrtki zbog poslovanja s Fimi medijom, a koje nisu obuhvaćene Uskokovom optužnicom protiv HDZ-a, bivšeg stranačkog predsjednika Ive Sanadera i njegovih suradnika kojima se ponovno sudi nakon što je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću prvostupanjsku presudu.

Kategorije: Hrvaška

VLADA Plenković najavio izradu novog Zakona o referendumu

Sre, 17/10/2018 - 15:03

Premijer Andrej Plenković najavio je u četvrtak da će se pristupiti izradi novog Zakona o referendumu ocijenivši kako postojeća regulativa ima dosta praznina.

“Čini mi se da bi, s obzirom na činjenicu da postojeća zakonska regulativa ima dosta praznina, bilo dobro da prionemo izradi novog Zakona o referendumu koji bi na jedan precizniji i jasniji način regulirao sve ono što nije trenutno dovoljno kvalitetno regulirano. I s time se, mislim, slaže većina aktera u javnosti”, rekao je Plenković na sjednici Vlade nakon što je prihvaćeno izvješće Ministarstva uprave koje je pokazalo da građanske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj nisu uspjele prikupiti potreban broj od 374.740 valjanih potpisa da bi se raspisao državni referendum o izmjenama izbornog zakonodavstva odnosno o ukidanju Istanbulske konvencije.

Ministar uprave Lovro Kušćević rekao je da je izrada novog Zakona o referendumu u prijedlogu plana normativnih aktivnosti za iduću godinu. “Upravo kako bi se cijeli ovaj postupak napravio što je moguće transparentnijim i kako bi se omogućilo bolje i kvalitetnije sudjelovanje građana u referendumima kao jednom poželjnom obliku izjašnjavanja”, rekao je Kuščević.

Istina o Istanbulskoj predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.

Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.

Za drugu inicijativu prikupili su 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije.

Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.

U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.

Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Vlada je 2. kolovoza zadužila Ministarstvo uprave za koordinaciju aktivnosti vezanih za provjeru broja i vjerodostojnosti svih potpisa iz zahtjeva za raspisivanje državnih referenduma, te Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova za provjeru zakonitosti prikupljanja potpisa.

Kategorije: Hrvaška

HTS poziva navijače na finale Davis Cupa

Sre, 17/10/2018 - 14:50

“Ovo je zadnja prilika da tri dana zaredom možemo gledati vrhunski tenis, navijati za naše tenisače i pomoći da osvoje taj veliki trofej”, izjavila je predsjednica Hrvatskog teniskog saveza (HTS) Nikolina Babić na konferenciji za medije u zagebačkom sjedištu HTS-a pozivajući hrvatske navijače da u što većem broju dođu na finale Davis Cupa u Lille, gdje će Francuska ugostiti Hrvatsku od 23. do 25. studenoga.

“Naše su pripreme za finale Davis Cupa u visokoj fazi. Očekujem da će naših navijača biti u velikom broju. Bilo bi mi izuzetno drago zbog naših tenisača, koji su se uvijek odazivali i igrali u Davis Cupu, da to okrune osvajanjem ove velike titule”, rekla je Nikolina Babić te predstavila novog izvršnog direktora HTS-a Marina Galića.

“Prema pravilima ITF-a na raspolaganju nam je 10 posto od kapaciteta stadiona, što je u ovom slučaju 2600 ulaznica. Za naše smo navijače osigurali najprihvatljivija mjesta na stadionu, što se tiče cijene ulaznica i pozicija. Nismo se odlučili za ulaznice najniže kategorije, jer su one za sektore koji su jako daleko od terena te se mečevi ne bi mogli gledati bez nekih pomagala”, istaknuo je tek ustoličeni izvršni direktor.

Radi se, naravno, o 2600 ulaznica za svaki od tri dana finala, a što se tiče organizacije putovanja i smještaja u Lilleu, HTS je taj dio prepustio turističkoj agenciji Ban tours, koja je ima bogato iskustvo u organizaciji putovanja na sportska natjecanja.

“Organizirali smo aranžman sa čarter letom i trodnevnim boravkom u Lilleu. Cijena aranžmana je 6500 kuna, a ne uključuje ulaznice, jer postoje različite kategorije po cijeni te konačna cijena ovisi o tome za koji se paket ulaznica ljudi odluče”, rekao je predstavnik Ban toursa Pavle Marković.

Cijene trodnevnih paketa ulaznica u “hrvatskom sektoru” su 985 kuna za najjeftiniji, 1640 kuna za srednji te 4331 kunu za najskuplji. Paketi ulaznica, kao i ulaznice za svaki od pojedinih dana, od ponedjeljka su već i u internetskoj prodaji (www.ulaznice.hr).

Osim navijača koji će se zaputiti do Lillea iz Hrvatske, u HTS-u očekuju i mnoštvo navijača iz dijaspore.

“Kontaktirali smo veleposlanstva u Francuskoj, ali i Njemačkoj i Belgiji, iz kojih također očekujemo dolazak naših navijača”, izjavila je Nikolina Babić.

Multifunkcionalni stadion Pierre Mauroy, izgrađen 2012. godine, već treći put će biti mjesto odigravanja finala Davis Cupa. U njemu su Francuzi prošle godine pobijedili Belgiju i po deseti put u povijesti se domogli vrijednog trofeja. Hrvatski tenisači će pokušati ponoviti ono što je 2014. godine uspjelo Rogeru Federeru i Stanu Wawrinku, koji su na istom mjestu i na zemljanoj podlozi, kakva će dočekati i našu reprezentaciju, Švicarsku smjestili u krug od samo 15 nacija koje se mogu pohvaliti da su osvojile Davis Cup.

Francuski teniski savez je za ovo finale uspio ishoditi posebno dopuštenje od Međunarodne teniske federacije da teren na kojem će se igrati bude spreman za treninge tek u srijedu, na što je HTS uložio prosvjed, ali u našem Savezu ne očekuju puno više od službenog odgovora i objašnjenja od strane ITF-a.

Naime, Francuzi ne mogu početi s pripremom terena prije nedjelje, jer se u subotu 17. studenoga u Lilleu odigrava međunarodna ragbijaška utakmica između Francuske i Argentine.

Do finala Davis Cupa ostalo je još nešto više od mjesec dana, a prije deset dana hrvatski tenisačice i tenisači su u mlađim dobnim kategorijama došli do još jednog značajnog rezultata. Naime, Hrvatska ima najbolje rangiranu tenisačicu u Europi u kategoriji do 16 godina te najbolje ragiranog tenisača do 14 godina. To su 15-godišnja Međimurka Antonia Ružić iz Orehovice kraj Čakovca te o 14-godišnji Splićanin Mili Poljičak, a u HTS-u su iskoristili ovu priliku i predstaviti ih javnosti.

“Osjećaj je super. Zadovoljna sam igrom u Italiji, a to što sam prva u Europi mi puno znači”, izjavila je Antonia Ružić i zahvalila se roditeljima, sponzorima i trenerima.

Antonia je na europskom Mastersu završenom prije deset dana u talijanskoj Reggio Calabriji osvojila naslov, a Poljičak je završio na četvrtom mjestu, ali je tijekom ove sezone osvojio naslov europskog doprvaka u pojedinačnoj konkurenciji i osvojio zlatnu medalju u paru s Dinom Prižmićem.

“Jako mi je drago i zbog Antonije, što je postala broj 1, jer po sebi znam koliko je to teško. Ovo mi je bila najbolja sezona u karijeri, a broj 1 na kraju sezone mi je veliki poticaj za dalje”, rekao je Mili Poljičak koji je za svog uzora izabrao Rafaela Nadala, “jer mu se sviđa način na koji igra i zato što zna koliki je radnik”, a njegova posebna zahvala je otišla na adresu najboljeg hrvatskog igrača u parovima, Mate Pavića.

“Zbog njegovog oca sam počeo igrati tenis, a Mate mi je dosta pomogao”, zaključila je nova velika nada hrvatskog tenisa koja dolazi iz Splita.

Kategorije: Hrvaška

HNS kazneno prijavio Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj

Sre, 17/10/2018 - 14:36

Hrvatska narodna stranka u srijedu je podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa “Narod odlučuje i “Istina o Istanbulskoj” kako bi se utvrdilla kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku, izvijestili su iz stranke.

Ministar uprave Lovro Kuščević danas je objavio da referendumske inicijative nisu skupile dovoljan broj valjanih potpisa, a da je neispravnih bilo desetak posto. “Ista ekipa u dvije inicijative smanjuje prava žena i prava manjina krivotvorenjem potpisa i manipulacijama. Danas se hrvatske građane ovršuje za 500 ili 1000 kuna, a oni lažima i krivotvorenjem potpisa žele uzeti ovoj državi, građanima i proračunu desetke i desetke milijuna kuna. Zbog toga smo podignuli kaznenu prijavu”, istaknuo je predsednik HNS-a Ivan Vrdoljak.

HNS u priopćenju ističe kako poštuje pravo svih građana da se okupljaju, prosvjeduju i pozivaju na referendume, pa čak i “ovih inicijativa koje već godinama kontaminiraju javni prostor nazadnim inicijativama koje ne priliče niti 21. stoljeću u kojem živimo niti naprednim zapadnim demokracijama kakva težimo biti, sve dok se one odvijaju u skladu sa zakonima”.

U priopćenju se dodaje kako je ‘krajnje vrijeme da se do kraja raskrinkaju organizatori ovih inicijativa kao obični manipulatori koji imaju jako opasne ciljeve i svaki odgovoran političar, koji ne potpiruje najniže strasti i ne skreće pažnju s merituma, dužan je ovakve manipulacije osuditi’.

Kategorije: Hrvaška

Otvorena izložba “Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi”

Sre, 17/10/2018 - 14:06

Izložba “Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi” Muzeja vučedolske kulture, čiji je gostujući postav predstavljen u srijedu u Arheološkom muzeju u Zagrebu, multimedijalni je projekt koji na suvremen i zanimljiv način interpretira astralne simbole kulture koja se, kako je rečeno na svečanom otvorenju, s pravom može smatrati kolijevkom astronomije.

Izložba je dio projekta “Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj”, a izvorno je postavljena pod nazivom “Astralni simbolizam na vučedolskoj keramici” u sklopu Festivala vučedolske kulture koji je Muzej pokrenuo 2017. godine uz proslavu druge godišnjice otvorenja Muzeja i stalnog postava.

U svojem je originalnom izdanju otvorena 9. ožujka, na dan kada se, kako je kazala njezina koautorica Mirela Hutinec, 2889. prije Krista na nebu dogodio vrlo rijedak događaj koji su Vučedolci vidjeli kao poseban znak, o čemu govori i posuda pronađena 1985. godine u kolektivnom grobu gdje je pokopano osam osoba.

Dugogodišnji istraživač Vučedola i suautor stalnog postava Muzeja Aleksandar Durman s te je posude iščitao astralne simbole i interpretirao ih kao zviježđa koja se pojavljuju na noćnom nebu u određeno doba godine, te je to piktografsko pismo prezentirano na izložbi.

To je bio iskorak koji je astralni simbolizam približio arheologiji, u kojoj je do prije nekoliko desetljeća bio nešto potpuno nepoznato, rekla je Hutinec.

“Vučedolci su poznavali čak šest zviježđa noćnoga neba po kojima su se orijentirali u vremenu i na osnovi kojih su ustanovili najstariji indoeuropski kalendar, a najpoznatije zviježđe koje su poznavali bilo je zviježđe Oriona”, rekla je Hutinec, koja je zajedno s Durmanom i Darkom Puharićem koautorica izložbe.

Za Vučedolce su izuzetno značajne bile i Plejade, a osim što su poznavali planete poput Marsa i Venere, poznavali su i zviježđa Blizance, Pegaz i Ribe, te Kasiopeju i Labud, dodala je. Izložba kroz nekoliko eksponata i popratnih plakata, te video materijal objašnjava zvjezdane simbole i zviježđa na Vučedolskoj keramici.

Dio izložbe posvećen je i događaju opisanom na keramičkoj posudi pronađenoj uz glavu jedinoga muškarca pronađenog u zajedničkoj grobnici, posloženih tako da imitiraju položaj Plejada na nebu i pokrivenih s dva kubna metra drvenog uglja. Karbonskom analizom uglja utvrđen je gotovo precizan datum, što je Durmanu bila polazišna točka u istraživanjima.

Na navedeni se datum prije gotovo pet tisuća godina dogodio jedinstveni događaj koji su Vučedolci interpretirali kao predskazanje kataklizme. Taj je događaj bio ulazak kometa Enke u Sunčev sustav, što se događa svake 3,5 godine, ali te noći se dogodilo i nešto što se ne događa u više desetaka tisuća godina: komet je izgledao kao da je pogodio Veneru i Mars, koji su se tada također poklopili, prošao kroz njih te kroz zviježđe Plejada i nestao. Noć kasnije, Venera se odvojila, što je Vučedolcima izgledalo kao kataklizma.

Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić zahvalio je Muzeju vučedolske kulture na “još jednoj zanimljivoj, prekrasnoj izložbi s temom koja desetljećima intrigira ne samo one koji se bave arheologijom, već i sve one koje zanimaju povijest i prošlost”.

Izložba je otvorena do 4. studenog. Tijekom trajanja izložbenog projekta “Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj”, u Arheološkom muzeju gostovat će i izložba “Beketinci-Bentež, naselje iz eneolitika, ranoga i kasnoga srednjega vijeka” Arheološkog muzeja Osijek, koja se otvara 7. studenoga.

Kategorije: Hrvaška

INICIJATIVE “Želimo točnu informaciju koji potpis nije valjan”

Sre, 17/10/2018 - 13:59

Ministar Uprave Lovro Kuščević u srijedu je, na sjednici Vlade, izvijestio da građanske inicijative Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje nisu prikupule dovoljno potpisa za referendume.

“Za referendum o promjeni izbornog sustava na kojem biramo plenkoviće, kuščeviće i bernardiće izjasnilo se više od 10% građana. Sad nas baš zanima kome su od birača Plenković i Kuščević odlučili reći da se ne zna potpisati”, rekla je članica Organizacijskog odbora inicijative Narod odlučuje Natalija Kanački za Dnevnik.hr.

Dodala je da Vlada izmišlja zašto nemaju dovoljno potpisa, a poručuju da su zainteresirani da im se objasni svaki potpis koji je proglašen nevažećim.

Kristina Pavlović iz inicijative Istina o Istanbulskoj rekla je da će tražiti ne samo uvid u brojke nego ispis svih potpisa za koje je utvrđeno da nisu valjani. ”Želimo točnu informaciju koji potpis u kojoj knjižici nije valjan”, rekla je Pavlović.

Kategorije: Hrvaška

ZEKANOVIĆ “Nije moguće da toliko potpisa nije vjerodostojno”

Sre, 17/10/2018 - 13:55

Saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović u srijedu je komentirao izvješće ministra Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju prikupljenih potpisa inicijativa Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje za raspisivanje referenduma.

“Kuščević i politika koju provodi nije vjerodostojna, potpisi jesu. Nije moguće da toliko potpisa nije vjerodostojno, da svaki deseti potpis nije vjerodostojan. Ja vjerujem da se građani znaju popisati. Po ministru Kuščeviću svaki deseti građanin ne zna napisati svoje ime i prezime, OIB… Nećemo stajati skrštenih ruku, to je sigurno. Uskoro ćete čuti što planiramo”, rekao je Zekanović za N1 televiziju.

Podsjetimo, na današnjoj sjednici Vlade ministar uprave Lovro Kuščević objavio je kako za jedan zahtjev nije utvrđen dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma.

“Inicijativa Istina o Istanbulskoj predala je 390.916 potpisa, 345,942 je bilo ispravnih , a neispravnih 44,974, Narod odlučuje za pitanje o izmjeni članka 72. Ustava je prikupila 412,325 potpisa, ispravnih je bilo 371,450, a neispravnih 40,875 tisuća, Narod odlučuje za dopunu Ustava člankom 72.a je prikupila 407,835, ispravno je bilo 367,169, a neispravnih 40,666 potpisa”, rekao je Kuščević i dodao kako će Ministarstvo uprave dati predstavnicima zainteresirane javnosti kontrolu nevažećih potpisa.

Kategorije: Hrvaška

VLADA U Sabor upućen paket zakona cjelovite mirovinske reforme

Sre, 17/10/2018 - 13:51

Vlada je srijedu u saborsku proceduru uputila paket zakona cjelovite mirovinske reforme, nakon četiri mjeseca usuglašavanja sa socijalnim partnerima, pri čemu je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić poručio da sadašnji umirovljenici mogu očekivati daljnje povećanje mirovina, a budući umirovljenici jačanje drugog mirovinskog stupa, veća ulaganja te izbor najpovoljnije opcije korištena tih sredstava pri odlasku u mirovinu.

Riječ je o prijedlozima izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja – Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Umirovljenici se ne trebaju bojati za svoje mirovine 

Pavić jer rekao kako je paket cjelovite mirovinske reforme u protekla četiri mjeseca bio na usuglašavanju sa socijalnim partnerima, zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom i koalicijskim partnerima.

“Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike da su isplate mirovina neupitne, da mogu očekivati daljnje povećanje mirovina i da se ne trebaju bojati za svoje mirovine”, kazao je Pavić na sjednici Vlade.

Nakon što su mirovine u prve dvije godine Vladina mandata rasle za 6,39 posto, sličan rast očekuje i u sljedećoj godini. Najavio je i da će 248.000 umirovljenika s najnižim mirovinama od 1. srpnja sljedeće godine dobiti povećanje od 2,13 posto, uz standardno usklađivanje mirovina.

Za sadašnje i buduće umirovljenike najavio je proširenje mogućnosti rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj sada radi u prosjeku 30 godina, europski prosjek je 35 godina, a u Njemačkoj 37,8 godina.

Sljedeća kategorija su umirovljenici koji idu u mirovinu od 2019. i u sljedećih 10-15 godina, a nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u drugom mirovinskom stupu. Da se nije išlo u mirovinsku reformu, oni bi u prosjeku imali 600-700 kuna manje mirovine od sadašnjih umirovljenika.

“Za njih smo predvidjeli dodatak od 27 posto, odnosno tri četvrtine od 27 posto za one koji su u drugom stupu. Na taj način ćemo drugi mirovinski stup dodatno ojačati i učiniti puno atraktivnijim”, rekao je Pavić.

“Nema govora o nacionalizaciji drugog stupa, o tome da ukidamo drugi stup. Dapače, želimo ga jačati. Građani će moći u svakom trenutku birati što je povoljnije za njih. Posebno smo osjetljivi na 300.000 građana koji primaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne, a koji, ako ostanu u drugom stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno važno naglasiti to pravo s kojim će barem dosegnuti minimalnu mirovinu”, rekao je ministar.

Daljnji razvoj i jačanje drugog stupa

Za treću kategoriju građana, za one najmlađe, osiguran je daljnji razvoj drugog stupa i njegovo jačanje kroz mogućnost većeg ulaganja mirovinskih fondova u strateške državne projekte, a imat će i mogućnost pri odlasku u mirovinu jednokratno povući do 15 posto kapitalizirane štednje.

Što se tiče odlaska u mirovinu sa 67 godina i penalizacije ranijeg odlaska Pavić je rekao kako u zakonu iz 2014. stoji da se od 2038. u mirovinu odlazi sa 67 godina, budući da mirovinski sustav danas ima 17 milijardi deficita i samo 19 posto umirovljenika s odrađenim 40-godišnji stažem.

Iako je prvotni prijedlog bio da se s tim započne 2031., nakon pregovora sa sindikatima postignuto je kompromisno rješenje pa se predlaže da se u mirovinu sa 67 godina ide od 2033. godine.

“Opet moram umiriti naše građane, jer oni koji rano ulaze na tržište rada sa 18 godina, konobari, radnice u prodavaonicama, medicinske sestre, moći će ići sa 60 godina života i 41 godinu staža. Oni koji studiraju i s 24 godine uđu u tržište rada, moći će ići sa 65 godina, a sa 67 će ići samo oni koji ne uspiju osigurati  41 godinu radnog staža”, pojasnio je ministar.

Kategorije: Hrvaška

FELJTON Podzemna umjetnost rimskih katakombi

Sre, 17/10/2018 - 13:41
Objavljeno u Nacionalu br. 986, 2017-03-25 Iz nove knjige Mirjane Sanader ‘Ranokršćanska arheologija: Od početaka do konstantinskog obrata’ Nacional donosi ulomak koji opisuje kako su se oslikavale rimske katakombe i zašto su te slike, koje predstavljaju najstarija kršćanska likovna djela, zadržale kontinuitet poganskog slikarstva

Ova knjiga je plod dugogodišnje autoričine zaokupljenosti proučavanjem ranokršćanskih arheoloških tema u sklopu predavanja studentima studija arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga obuhvaća vremensko razdoblje od početaka kršćanstva do ranog 4. st., odnosno do objave Konstantinova i Licinijeva Milanskog edikta znamenite 313. godine, zapravo godine povijesne cezure.

SLIKARSTVO U KATAKOMBAMA

Većina katakomba nije bila oslikana, u nekima su pak bili oslikani samo pojedini zidovi, a tek su rijetke među njima bile potpuno dekorirane, poput katakombe na Via Latini. To bi moglo značiti da nije postojala obveza njihova ukrašavanja, odnosno da je oslikavanje pojedinih prostora bilo prije iznimka nego pravilo, iznimka kod onih kršćana koji su bili boljeg materijalnog statusa. Motivi su se birali po željama naručitelja, ali iz postojećih predložaka i uzoraka, pa se u nekim katakombama pojedini prizori ponavljaju više puta. Tako se, primjerice, motiv Krista s apostolima u Domicilinoj katakombi pojavljuje dvanaest puta.

Izbor tema na onim freskama za koje sa sigurnošću možemo reći da su nastale u razdoblju prije Konstantinove vladavine obuhvaća kako scene iz Starog zavjeta tako i one iz Isusova života. To vrijedi, podsjetimo, i za freske iz kuće crkve u Dura Europosu. Međutim, uz te, reklo bi se, očekivane motive, pojavljuju se i neki simbolički prikazi koje su kršćani preuzimali od pogana dajući im svoja značenja. Jer, ako su i postojale odredbe crkvenih poglavara o motivima koje kršćani smiju ili bi se njima trebali koristiti za ukrašavanje svojih prostorija, u katakombama se može vidjeti niz davno poznatih poganskih motiva. Uz motive pastira, najčešće su motivi ptice, koze, krilatog konja, jelena, hipokampa, pauna, meduze te puti.
Teolog i profesor crkvene povijesti V. Kapitanović to je ovako objasnio: Velik dio kršćana je i pogansku povijest promatrao kao svojevrsnu pripravu svijeta za doček utjelovljenoga Božjeg Sina (…). Nije zbog toga čudno da kršćanstvo nije u cjelini odbacilo pogansku kulturu, nego ju je „pokrstilo” i dalo joj novo značenje. (Kapitanović 2006., 101.).›

Znanost se već dulje vrijeme bavi slikarstvom katakomba, no još ga uvijek nije posve uspjela sistematizirati i utvrditi kronologiju njegova razvoja. Razlog je svakako i to što nisu poznati podatci ni o autorima ni o njihovim naručiteljima. Osim toga, kvaliteta izvedbe nekih od fresaka na tako je niskoj razini da se u struci pojavilo mišljenje da su se oslikavanjem katakomba mogli bavili i fosori. Fossores (lat.) su bili kopači katakomba, ali i prodavači grobnih mjesta i pogrebnici, o čemu može svjedočiti i jedan epitaf iz Komodiline katakombe (ICUR II 6446). U Domicilinoj se katakombi nalazila freska s prikazom fosora s kistom koja je, na žalost, odavno uništena pa je danas poznata samo po crtežu. Ipak, u istraživanjima koja se u novije vrijeme provode u toj katakombi, stručnjacima je uspjelo identificirati neke dijelove spomenute freske. U utvrđivanju mogućih radionica fresaka, ili čak pojedinih majstora, istraživači su se poslužili metodom komparacije, analizirajući usporedno freske iz šest različitih katakomba koje su nekoć u Rimu tijekom više desetljeća istodobno funkcionirale. Tom se istraživačkom metodom u jednom slučaju čak uspjelo identificirati autora (odnosno radionicu) koji je radio u dvjema različitim katakombama, Domicilinoj (arkosolij 77) i Kalistovoj (arkosolij 48).

Za jedan dio slika iz katakomba drži se da spadaju u takozvani crveno-zeleni linearni stil koji bi bio derivat četvrtog pompejanskog stila. Prizori, naslikani u zemljanim tonovima na bijeloj podlozi, postirani su u samo središte slike, a rubovi su oslikanih površina naglašeni desetak centimetara širokom crvenosmeđom linijom. Analize fresaka iz katakomba pokazuju izvjesni kontinuitet iz poganskog slikarstva premda njihova kvaliteta rijetko doseže onu poganskih. No, unatoč lošijoj umjetničkoj kvaliteti, njihova je važnost neprocjenjiva, ne samo za povijest umjetničkog stvaralaštva kasne antike nego i za kršćanstvo u cjelini, i to zato što je riječ o najstarijim kršćanskim likovnim djelima. Premda se u znanosti raspolaže s nekoliko sigurnih datuma iz pisanih vrela i s nekoliko relativnih datuma koji su omogućili praćenje nastanaka i razvoja katakomba općenito, još nije moguće ustanoviti pouzdanu kronologiju njihovih razvojnih faza kao ni kronologiju razvoja njihova zidnog slikarstva.

KALISTOVA KATAKOMBA

Svoj naziv ova katakomba duguje prvom upravitelju Kalistu kojega je na tu dužnost postavio papa Zefirin (199. – 217.). Najstariji su njezini prostori Lucinin kubikul, Kripta papa i Kripte sv. Sakramenata kao i Cecilina kripta. Lucinina grobnica dvostruki je kubikul koji se u stručnoj literaturi označava slovima XY, a iz kojeg potječu i najstarije freske datirane na početak 3. st. Čini se da je Lucinin kubikul nekad pripadao privatnom hipogeju datiranom u vrijeme od 200. do 210. g. koji je poslije povezan s katakombom. Iako su freske sačuvane tek u fragmentima, one zbog svoje starosti i danas izazivaju posebnu pozornost, kao što to pokazuje primjer scene Kristova krštenja na zidu kubikula X Lucinine grobnice.

U prostoriji Y kubikula dobro je sačuvana stropna slika na kojoj je prorok Danijel s lavovima. Središnji motiv okružuju i glave puta, prikazi godišnjih doba na plavim listovima te cvjetna dekoracija. Izvan srednjeg prstena u dijagonalama su krilati puti, a u kutovima dvije orantice te dva pastira s janjcima oko vrata. Nasuprot dojmljivim stropnim freskama, one na zidovima Y kubikula samo su djelomično sačuvane. Ipak na jednom se zidu može raspoznati Jona kako leži pod sjenicom, a na drugom hrana, odnosno kruh i riba u košari kao simbol euharistije. Premda su ove freske prožete poganskim utjecajima (puti, orantice), njihov je biblijski (kršćanski) karakter nepobitan (Danijel i Jona).

U Kalistovoj je katakombi i šest prostorija koje se nazivaju kubikuli Svetih sakramenata, koje su također ukrašene freskama koje datiraju s početka 3. st. Motivi prikazani u njima inspirirani su Starim i Novim zavjetom: Jona, Isusovo krštenje, euharistijska gozba ili Abrahamova žrtva. U kubikulu 3 može se rekonstruirati, zbog obilježja ukrasa, zanimljiva stropna slika na kojoj se prepoznaje poganski utjecaj: u središtu prizora je pastir koji na ramenima nosi janje, a okružuju ga pauni, goli eroti i djevojke s vijencem oko glave.

U Kalistovoj katakombi pokopano je više papa, a samo u Kripti papa njih devetorica, gdje su se nekima sačuvale i grobne ploče s natpisima. U toj je kripti pronađen i epitaf pape Damaza (ILCV 1986), koji je tijekom svojeg pontifikata od 366. do 384. g. osobitu pozornost i posvetio katakombama.

PRISCILINA KATAKOMBA

Priscilina katakomba, na cesti Via Salaria Nova, bila je u upotrebi kao masovno podzemno groblje od kraja 2., odnosno početka 3. do kraja 4. st. Ime je dobila po Priscili, donatorici zemljišta i, kako kaže legenda, supruzi Acilija Glabrija, konzula koji je za vladavine Domicijana ubijen zbog svojega kršćanskog uvjerenja.
Ta legenda nije potvrđena jer Svetonije (Domit. X), premda spominje Acilija konzula kao Domicijanovu žrtvu, ipak ne govori o njegovim kršćanskim uvjerenjima.

Čini se da je nukleus ove katakombe bio podzemni arenarij, a tijekom vremena u nju su bile integrirane ranije strukture kao što je jedan privatni hipogej, ali i velika cisterna, jedan kriptoportik i nimfej, koji su svi prije bili dijelom kompleksa rimske vile iz 1. ili 2. st. U katakombi je pokopano i nekoliko papa. Bila je djelomično dekorirana s, manje ili više, dobro očuvanim freskama na kojima su prikazane kako starozavjetne tako i novozavjetne teme. Danas su među njima, vjerojatno, najpoznatije one iz tzv. Grčke kapele, koja je ime dobila po dvama na grčkom jeziku ispisanim natpisima. Te su freske datirane u kasno 3. st. i prikazuju Mojsijevo čudo vode, tri mladića u vatri, poklonstvo kraljeva, priču o Suzani, Lazarovo uskrsnuće, Danijela s lavovima, Nou u arci i Abrahamovu žrtvu. Najviše pozornosti, međutim, izaziva prikaz nekoliko osoba za stolom, koji se interpretira i kao prikaz pogrebnog banketa i kao agape, ali i kao euharistijsko slavlje.

U kripti Velatio, nazvanoj tako po jednom detalju stropne freske na kojem je prikazana orantica s velom na glavi, sačuvala se i središnja slika pastira kao i prikaz trojice mladića u vatri. U ovoj se katakombi nalazi i freska koju neki tumače kao prikaz Djevice Marije s malim Isusom u krilu te jednom muškom osobom (prorok Bileam?). Ako je tome tako, onda bi ovaj prikaz bio najstariji do sada znani prikaz Marije i djeteta Isusa.

DOMICILINA KATAKOMBA

Domicilina katakomba među najvećim je podzemnim grobljima u Rimu, a sastoji se od gotovo petnaest kilometara hodnika raspoređenih na četiri kata. Nazvana je po Flaviji Domicili, nećakinji cara Domicijana, koja je, kako se čini, ustupila kršćanima jednu zemljišnu parcelu (lat. praedium Domitillae) za groblje. Tada se iz tri privatna hipogeja koja su bila u upotrebi potkraj 2., odnosno početkom 3. st. te dva manja groblja počeo razvijati javni cemeterij. U 5. st., kad su se prestali pokapati mrtvi u toj katakombi, sagrađena je polupodzemna bazilika posvećena mučenicima Ahileju i Nereju.

Ovo podzemno groblje ima ukupno 77 oslikanih prostorija, a analiza fresaka pokazuje da je bilo u upotrebi od početka 3. st. do kraja 4. st. Od svih prostora, svojom arhitekturom i kvalitetom fresaka ističe se onaj na prvom katu zapadnog dijela katakombe, u literaturi poznat kao regione S (tal.). Taj se kompleks od drugih izdvaja po planski postavljenim kubikulima, arkosolijima i lokulima, a i kvalitetom fresaka odskače od svih ostalih u Domicilinoj katakombi. Najznamenitije freske, premda ne i najbolje sačuvane, nalaze se u kubikulu broj 74, potpuno oslikanom, u kojem se osobito ističe ona na zidu nasuprot ulazu, s motivom mjerača (lat. mensor) s velikom mjericom (lat. modius). U kubikulu se nalazi i registar s freskama na kojima su prikazane scene istovara i mjerenja žita u luci, što je i bio posao mjerača, pa se pokatkad po njima naziva cijeli taj sektor u katakombi. Uz spomenuti registar u kubikulu 74 nalaze se i freske s prikazom Dobrog pastira, Krista s apostolima kao i više prizora s Jonom, a datirane su u vrijeme nakon sredine 4. st. Novija istraživanja upućuju na zaključak da su autori fresaka majstori jedne radionice te jedan samostalni majstor.

Posebnu pozornost u Domicilinoj katakombi privlači i kubikul 33 s freskom na kojoj je prikazana Djevica Marija na tronu, s malim Isusom u krilu, okružena četirima kraljevima (magi). Budući da se od srednjeg vijeka uvriježilo prikazivati samo trojicu kraljeva, ova je freska osobita, kao uostalom i ona iz katakombe sv. Marcelina i Petra, na kojoj su samo dvojica kraljeva.

Tijekom dugogodišnjeg (2006. – 2012.) istraživanja austrijskih arheologa i računalnih stručnjaka izrađen je georeferencirani 3D model Domiciline katakombe. Pokazalo se da je primjena te tehnologije donijela detaljniji uvid ne samo u povijest njezina graditeljskog razvoja nego i u njezino slikarstvo. Osim toga, ostvarena je mogućnost videoprezentacije katakombe, kako u cjelini tako i u detaljima. Takav je način dokumentiranja pokazao da istraživanje katakomba čeka još dug put koji bi, međutim, mogao iznjedriti fascinantne doprinose i nove spoznaje ne samo o grobnoj arhitekturi u cjelini katakombe nego i njezinih fresaka i epigrafije.

KATAKOMBA SV. MARCELINA I PETRA

Katakomba nazvana po svetcima Marcelinu i Petru smještena je ispod cemeterija carske konjičke postrojbe (lat. Equites singulares Augusti) i konstantinske bazilike s ophodom uz koju je bio i mauzolej careve majke Helene, a taj se kompleks nazivao Kod dva lovora (lat. Ad duas lauros). Katakomba svetih Marcelina i Petra proteže se hodnicima u dužini od 4,5 km, a sadržava 86 očuvanih fresaka. Može se reći da je dobro istražena i dokumentirana. Iako još nije završena rasprava o kronologiji njezina razvoja, većina se stručnjaka slaže da je on započeo u posljednjoj četvrtini 3. st. i trajao do posljednjih desetljeća 4. st. Freske iz kubikula 78, koji je smješten na jugozapadu katakombe, najkvalitetnije su i najbolje sačuvane. Središnji prikaz na stropu ukrašen je likom pastira oko kojeg je, osim vegetabilnih i životinjskih ukrasa, i osam biblijskih scena: Job, Isusovo krštenje, buđenje Lazara, čudo vode, ozdravljenje uzetoga, Danijel u lavljoj jami, čudo kruha i Noa u arci. Zanimljivo je da se u dvjema lunetama dvaju arkosolija ovog kubikula prikazuju iste scene večere (agape).

ANONIMNA KATAKOMBA NA VIA ANAPU

Anonimna katakomba vrlo je dobro istražena i jedna je od rijetkih o kojoj je objavljena potpuna dokumentacija, kako o tijeku istraživanja tako i o dijelu pokretnog materijala. Razvila se iz hipogeja datiranog u drugu polovicu 3. st. Tijekom vremena ta se katakomba dvaput širila, što je dokazano analizom gradnje galerija i hodnika, proučavanjem slikarstva i interpretacijom pokretnih nalaza, a posljednji su ukopi datirani oko 350. godine.

IV.3.3.4.F KATAKOMBA NA VIA LATINI (VIA DINO COMPAGNI)

Zanimanje znanstvene i šire javnosti za katakombe, odnosno za njihovo slikarstvo, traje neprekidno od njihova otkrića do danas. A koliko svako novo otkriće znači i novi snažan impuls za istraživački elan, pokazao je i primjer iz 1955. kad je na Via Latini u Rimu pronađena i otkrivena dotad nepoznata katakomba. Ljepota i očuvanost fresaka kojima su bile ukrašene prostorije tog podzemnog groblja kao i njihov pravilni tlocrt zapanjio je zainteresiranu javnost i označio novo poglavlje u proučavanju ovog spektakularnog fenomena. Katakomba na Via Latini sastoji se od trinaest arhitektonski različitih prostorija. Po svojim dimenzijama pripada grupi malih podzemnih grobalja pa se za nju katkad koristi i naziv hipogej. To se obrazlaže time što je u njoj pokopano nešto više od tristo ljudi koji su svi pripadali ili jednom zatvorenom društvu ili nekoj većoj obitelji. Ipak se među pokojnicima mogu primijetiti socijalne razlike, oni imućniji pokopani su u ukrašenim arkosolijima, a siromašniji u lokulima iskopanima na neatraktivnim lokacijama. Ravnopravno zastupljeni kršćanski i poganski motivi na freskama kojima su bile ukrašene prostorije mogu uputiti i na mogućnost da su u njemu bili pokopani i nekršćani, što ovom podzemnom groblju daje iznimno obilježje. Što se tiče datacije nastanka ove katakombe (ili hipogeja), analizom fresaka ustanovljen je vremenski raspon od 315. do 370. godine.

Kategorije: Hrvaška

DOSSIER Socijalno poduzetništvo kao odgovor na ekonomsku krizu

Sre, 17/10/2018 - 13:34
Objavljeno u Nacionalu br. 881, 2015-03-17 Braniteljske zadruge, zapošljavanje osoba s invaliditetom ili bivših ovisnika te socijalizacija azilanata samo su neki od primjera socijalnog poduzetništva koje je u sve većem porastu, a novi impuls dobit će i ako Vlada ovaj tjedan donese Strategiju razvoja društvenog poduzetništva 2015-2020.

Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj posljednjih je godina, zahvaljujući ponajviše inicijativama civilnog društva, u stalnom porastuNajviše društvenih organizacija usmjereno je još uvijek na pružanje socijalnih usluga, ali to ne treba zavaravati. Cilj je njihove djelatnosti, kao i svakog poduzetničkog pothvata, ostvarivati dobit. Jedina je razlika od uobičajenog poduzetništva obaveza da se dobit od društvenog poduzetništva vraća zajednici otvaranjem novih radnih mjesta ili ulaganjem u društvene i socijalne usluge koje podižu razinu kvalitete života. Prema podacima iz pripremljenog nacrta Strategije razvoja društvenog poduzetništva, od prodaje svojih roba i usluga na tržištu razne udruge u Hrvatskoj 2012. ostvarile su gotovo milijardu kuna ukupnog prihoda. Statistike o prihodima koje donosi socijalno poduzetništvo teško je mjeriti jer njihov prvi cilj nije gomilanje dobiti, nego održivi razvoj i rast. Uspjeh takvih poduzetničkih pothvata ponajprije ovisi o tome koliko je ljudi prepoznalo uslugu ili proizvodnju kao korisnu za zajednicu. Široka podrška zajednice društvenopoduzetničkim poduzećima i zadrugama razlog je zbog kojeg je taj oblik poduzetništva i u vrijeme ekonomske krize u Europi bio u porastu.

Nositelji društvenog poduzetništva u Hrvatskoj većinom su organizacije civilnog društva. Brojne su prepreke širenju njihova poslovanja i one se gotovo podudaraju s onima uobičajenom poduzetništvu. To je nedostatak upravljačkog kadra, neiskustvo i nepostojanje znanja i vještina za poslovno planiranje, marketing, kao i brojne administrativne i zakonske barijere koje se pojavljuju pri svakom poduzetničkom pothvatu u Hrvatskoj. Unatoč svemu tome, Udruga invalida Križevci uspjela je prošle godine otvoriti tvornicu čokolade Hedona u kojoj su osobe s invaliditetom većina zaposlenika, a sva se dobit ulaže u razvoj njihovih kompetencija i povećanje kvalitete života. Udruženje Baranja iz Bilja na tržištu je uspješno ponudilo začinsku mljevenu papriku “Baranjka”. Uzgoj paprike povjeren je socijalnoj zadruzi Ruke koja zapošljava žene žrtve obiteljskog nasilja, ali dio uroda otkupljuje se i od obiteljskih malih gospodarstava. Delikatesna mljevena paprika “Baranjka” brendirala se kao suvenir hrvatskog kraja čija je tradicionalna kuhinja nezamisliva bez tog začina.

Poticajan okvir za razvoj dobre ekonomije i društvenog poduzetništva u Hrvatskoj prvi je put definiran u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva 2015.-2020. koju bi Vlada, kako doznaje Nacional, trebala donijeti već na sljedećoj sjednici. Financijski okvir tog dokumenta predviđa 270 milijuna kuna za sljedećih pet godina. Većina tog iznosa namijenjena je razvoju financijskih instrumenata podrške društvenim poduzetnicima, kao i obrazovnim i promotivnim aktivnostima za društvenu poduzetničku djelatnost, koju i Europska komisija zagovara kao efikasan odgovor na ekonomsku krizu.

Prema definiciji Europske komisije, društvenom poduzetniku primaran je cilj društveni utjecaj, a ne generiranje dobiti za vlasnike ili dioničare. Svoju robu ili usluge na tržištu pruža na poduzetnički i inovativan način, a ostvarenu dobit koristi prije svega za ispunjavanje društvenih ciljeva. U upravljanje društvenim poduzećem uključeni su zaposlenici, korisnici i ostali sudionici na koje utječe gospodarska aktivnost poduzetnika.

“Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj se pojavilo prije desetak godina. Neke od prvih tadašnjih društvenopoduzetničkih inicijativa poznate su široj javnosti – od platnenih pelena koje razvija i plasira na tržište udruga Roda do naših pothvata u Čakovcu poput ACT Printlaba, studija za dizajn koji zapošljava mlade, visokoobrazovane dizajnere, Socijalne zadruge Humana Nova i drugih”, govori Teo Petričević iz ACT Grupe. ACT Grupa vodeći je primjer društvenog poduzetništva ne samo u Hrvatskoj, nego i s obzirom na niz zemalja u susjedstvu.

Društveno poduzetništvo razvija se u dva smjera: kroz zelenu ekonomiju te kroz razvoj socijalnih usluga u zajednici. Danas unutar ACT Grupe djeluje osam društvenopoduzetničkih organizacija. Tako je ACT Printlab nastao kao odgovor na širi interes za tiskane materijale Kluba mladih Čakovec, koji je koordinirala udruga ACT. Nakon toga osnovan je ACT Konto, računovodstveni servis specijaliziran za neprofitne organizacije i Socijalna zadruga Humana Nova koja sakuplja tekstilni otpad, sortira ga, obrađuje, proizvodi reciklirane i dizajnerske proizvode i plasira ih na tržište.

Među njihovim je organizacijama i CEDRA Čakovec, jedan od ukupno šest regionalnih centara za podršku postojećim i potencijalnim društvenim poduzetnicima koji djeluju kao nacionalna mreža CEDRA HR. Danas u Hrvatskoj djeluje 100-tinjak društvenih poduzeća, procjenjuje Teo Petričević, a gotovo ih je 90 posto prošlo kroz neki od programa CEDRA-e HR.

“CEDRA HR ili Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj mreža je regionalnih i lokalnih centara podrške razvoju dobre ekonomije. U tri godine aktivnoga rada našu je podršku dobilo više od 300 društvenopoduzetničkih i razvojnih organizacija u lokalnim zajednicama. Više od tisuću osoba iz raznih lokalnih zajednica sudjelovalo je u našim edukacijskim programima. Uz edukacijske programe pružamo i tehničku, savjetodavnu i inkubacijsku podršku društvenim poduzetnicima”, ističe Teo Petričević samo neke od brojnih aktivnosti koje su osigurale razvoj društvenog poduzetništva usprkos nedostatnoj podršci države, banaka i institucija lokalne i regionalne samouprave.

“Danas dobra ekonomija obuhvaća relativno velik broj organizacija u hrvatskom kontekstu. Stotinjak organizacija djeluje u različitim djelatnostima – od kulture, ugostiteljstva, gospodarenja otpadom do onih koje pružaju socijalne usluge u zajednici”, kaže Petričević koji smatra da društveno poduzetništvo može i mora biti održivo i konkurentno na tržištu. Tako je i CEDRA HR neprofitna organizacija koja svoje poslovanje temelji dijelom na projektnom financiranju, a dijelom na prodaji svojih usluga na otvorenom tržištu. Odnos u ukupnim prihodima otprilike je pola-pola.

“To znači da uspijevamo pokriti plaće šest radnika trenutačno samo u središnjici u Zagrebu, a imamo zaposleno još 15 osoba koje rade u regionalnim i lokalnim centrima širom Hrvatske. Društvena poduzeća koja danas djeluju moraju imati održive modele jer dosad nije postojao institucionalni i zakonodavni okvir koji bi omogućavao ili poticao razvoj takvih organizacija. Jednom kad se približimo praksi EU i kad bude postojalo poticajno okruženje koje podrazumijeva i specifično usmjerene poticaje i olakšice za društvena poduzeća, ona će postati još stabilnija i još više utjecati na pozitivne društvene promjene u zajednici u kojoj djeluju”, smatra Petričević, napominjući da će se donošenjem Strategije i država uključiti u podršku koju su društveni poduzetnici dosad mogli očekivati samo od organizacija civilnog društva.

Do kraja ove godine trebao bi biti osnovan i poseban Fond za financiranje društvenog poduzetništva te otvorena prva hrvatska etična banka koja bi, po uzoru na ostalih 28 etičnih banaka koje posluju u EU, kreditirala proizvodne projekte koji stvaraju dodatnu vrijednost i pothvate društvenog poduzetništva. Osnovni kriterij za financiranje takvih poslovnih pothvata neće biti samo očekivana dobit nego procjena koristi projekta za društvo i zajednicu. Upravo je to onaj faktor koji uspješna društvena organizacija mora imati.

Uspješne organizacije i pojedinci u ovom gospodarskom sektoru najčešće su oni koji su pronašli način da zadovolje potrebe i ponude rješenja za probleme u lokalnoj zajednici ili među skupinama koje teško ostvaruju svoja osnovna ljudska prava.

Udruga za kreativni socijalni rad u svom se radu na resocijalizaciji mladih bivših ovisnika često nalazila pred istim problemom – kako zaposliti korisnike i ponuditi im pravu priliku za novi početak. Ideja o socijalnom poduzetništvu razmatrala se punih pet godina. Tražio se model koji bi najbolje angažirao bivše ovisnike, posao koji bi im najviše odgovarao. Rješenje se pojavilo neočekivano.

“Jedan naš korisnik bio je u terapijskoj zajednici Mondo Novo, gdje je učio o pčelarstvu i zavolio taj posao. Upoznali smo se na grupi za resocijalizaciju kamo je morao dolaziti jer je bio uvjetno pušten iz velikogoričke Kaznionice u Turopolju. Prvih mjeseci bio je potpuno nezainteresiran za rad u grupi i bila sam uvjerena da samo čeka da mu istekne uvjetna i više se nikad neće pojaviti, ali prevarila sam se. Došao je na proljeće s još jednim dečkom s kojim je bio u komuni na grupu za resocijalizaciju i rekao da ima ideju: ‘Zašto mi ne bismo osnovali grupu koja bi se bavila pčelarstvom?’“, o počecima socijalnog poduzeća koje otvaraju govori Danijela Đurak, predsjednica udruge. Već je odslušala sva predavanja na Pčelarskoj školi i počinje s praksom nakon koje će polagati završni ispit za verificirano zanimanje pčelara. Istu edukaciju socijalno poduzeće ponudit će svim svojim zaposlenicima, ali i bivšim ovisnicima koji žive izvan Zagreba, kojima će ustupiti desetak košnica kao poticaj za samozapošljavanje i osigurati im plasman proizvoda.

“To je samo jedan od modela rada. Planiramo proizvoditi i brendirati med iz parkova prirode diljem Hrvatske koji će se proizvoditi na zdrav način bez štetne upotrebe lijekova za pčele. Važnu potporu pruža nam Udruga pčelara Pčelinjak koja nam je dovela pčelare mentore”, kaže Danijela Đurak koja je, uz tim s kojim pokreće ovo društveno poduzeće, u godinu dana prošla i brojne druge edukacije nužne za pokretanje posla. Napominje da je za većinu takvih inicijativa najveći problem odgovarajući poslovni prostor. Budući da socijalna i društvena poduzeća svoju dobit vraćaju zajednici, za njih pri najmu poslovnog prostora ne bi trebala vrijediti pravila koja vrijede za profitna poduzeća. Prazni prostori u vlasništvu državne i lokalne uprave, baš kao i napuštene obradive površine kakvih u Hrvatskoj ima napretek, zapravo su značajni resursi za društveno poduzetništvo.

IMG_1875 (1)Socijalno poduzetništvo kao odgovor na ekonomsku krizuFoto: Dag Oršić

Gradski prostor rado bi koristila i zadruga Okus doma, čija će se osnivačka skupština održati na proljeće.

“Mi ćemo osnovati kulinarsko-vrtno-jezičnu zadrugu koja počiva na nekoliko ideja kulturalne razmjene. Najprije na kulinarskim umijećima izbjeglica i kulturnoj razmjeni s ljudima u Hrvatskoj. Ta je ideja pokrenula i druge, kao što je vrt i sadnja određenih kultura kojih ovdje nema ili ih je teško nabaviti. Na sve to veže se važna jezična perspektiva s obzirom na to da izbjeglice govore više jezika, tako da vidimo veliki potencijal za njihovu emancipaciju u upotrebi tog konkretnog znanja u prevodilačkim aktivnostima ili na tečajevima jezika”, kaže Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije.

Do te poslovne ideje dovele su ih višegodišnje aktivnosti Centra na različitim programima integracije azilanata u Hrvatskoj u suradnji s organizacijom Fade In. Vrlo uspješnom akcijom pokazala se organizacija proslave Praznika rada u Dugavama, zagrebačkom naselju gdje su smješteni tražitelji azila. Tom prilikom izbjeglice iz raznih zemalja zahvaćenih ratom, bijedom ili političkim progonom ponudili su grah, svaki po receptu iz svoje domovine. Godinu za godinom ta su prvomajska okupljanja postajala sve brojnija. Okus doma inicijativa je kojom se ta akcija nastoji proširiti, ali i omogućiti izbjeglicama da se zaposle.

“Osnovat ćemo socijalnu zadrugu koja će ostvarenim prihodima ne samo osigurati radna mjesta izbjeglicama, nego moći i vratiti nešto zajednici ili drugim socijalno depriviranim skupinama te omogućiti pokretanje sličnih pothvata. Želimo razviti poslovni model koji će nam omogućiti ravnopravnost bez hijerarhije u upravljanju i radu i koji će omogućiti ekonomsku i socijalnu emancipaciju ljudima kojima je to iz bilo kojih razloga uskraćeno”, objašnjava Emina Bužinkić. Na internetskoj stranici Okus doma već sada se mogu pronaći egzotični recepti popraćeni potresnim biografijama izbjeglica kojima je okus doma ostala jedina uspomena na život koji su morali ostaviti za sobom.

Ideja o osnivanju zadruge umjesto trgovačkog društva činila se prirodnom, jer Okus doma želi osigurati ravnopravnost svih svojih radnika i članova.

“Osnivanje zadruga jest donekle zahtjevno u financijskom smislu, jer od svakog člana iziskuje ulog od tisuću kuna i najmanje sedam članova”, kaže Emina Bužinkić, no kako su i oni prije pokretanja posla prolazili brojne edukacije i treninge kod CEDRA-e HR i međunarodne organizacije NESsT, uspjeli su privući i mnogo ljudi koji ih podržavaju i namjeravaju se učlaniti u zadrugu. Ulozi članova bit će početni kapital za implementaciju poslovnog modela koji želi uključiti sve ljude koji su dio ovoga društva i ove zemlje bez obzira na njihove dokumente i njihov status”, tumači Emina Bužinkić. Za zadrugarstvo se odlučilo i 26 članova braniteljske zadruge Arka naša osnovane prije četiri godine. “Ideja se pojavila jer su se branitelji morali pokrenuti i angažirati u društvu. Na ovaj način pomažu malo i svojoj obitelji i svom zdravlju. Osim tri poljoprivredna gospodarstva u vlasništvu zadruge drugi članovi imaju vlastita obiteljska poljoprivredna gospodarstva od kojih otkupljujemo proizvode. Tako različite proizvode pokušavamo plasirati na različitim mjestima”, govori Želimira Vrabec iz zadruge Arka naša.

Osim sezonskog voća i povrća iz organskog uzgoja i prerađevina prema tradicionalnim i suvremenim recepturama za delikatese, zadruga ima i svoju šivaonicu u zagrebačkom Folnegovićevu naselju, ali i pečenjarnicu u kojoj na bukovu drvetu peče odojke i janjce po narudžbi.

“Dovoljno je naručiti, a mi imamo svoje dobavljače, mala poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem i od kojih uzimamo svježu robu”, otkriva Želimira Vrabec kako funkcionira taj catering za specijalne prigode. Zadruga planira i osnivanje novih poljoprivrednih gospodarstava na području Slunja za proizvode za koje bi tražila i službene certifikate za ekološku proizvodnju. Registrirani su i za branje šumskih plodova pa su u ponudi i sušeni šumski vrganji u domaćoj jadranskoj soli.

Ideja je društvenog poduzetništva da društvenopoduzetnička organizacija posluje s dobiti, ali u prvom redu za korist same lokalne zajednice u kojoj djeluje. Društvenom poduzeću svojstveno je i načelo ekonomske demokracije, svi radnici u organizaciji imaju pravo glasa pri donošenju odluka o poslovanju. A sva imovina koju je steklo društveno poduzeće nakon njegova eventualnog gašenja ostaje na raspolaganje lokalnoj zajednici. Takvo poslovanje temelj je dobre ekonomije. Zagreb će ove godine biti domaćin Druge konferencije o dobroj ekonomiji koja će se, u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), Zadruge za dobru ekonomiju, CEDRA-e HR i Zadruge za etično financiranje održati od četvrtka do subote u Matici hrvatskih obrtnika. Zatvorit će je Sajam dobre ekonomije koji će se u subotu održati u pasažu zgrade Matice hrvatskih obrtnika, gdje će posjetitelji moći upoznati ponudu roba i usluga društvenih poduzetnika iz cijele Hrvatske.

Pokretanje etične banke start-up socijalna poduzeća

Do kraja ove godine trebala bi se otvoriti i prva hrvatska etična banka čiji je osnivač Zadruga za etično financiranje. Premda je kod nas pojam etičnog bankarstva novost, u Europi djeluje čak 28 etičnih banaka udruženih u Europsku federaciju etičnih banaka. Njihova je politika investiranje u realnu ekonomiju koja proizvodi dodatnu vrijednost i puno je otvorenija za kreditiranje projekata koje komercijalne banke odbijaju kao visokorizične.

“Društvena poduzeća vrlo teško mogu podići kredit u komercijalnim bankama jer su u istom položaju kao i svi start-up projekti bez imovine kojom bi mogla jamčiti povrat kredita. Budući da su najčešći pokretači društvenog poduzetništva organizacije civilnog društva, jasno je da one nemaju imovinu koju bi mogle uložiti kao zalog za kredit”, kaže Teo Petričević iz ACT Grupe.

Zadruga za etično financiranje nakon samo tri mjeseca ima 250 članova, dok otprilike još toliko ljudi upravo prolazi proceduru upisa, kaže Goran Jeras, idejni pokretač tog pothvata, koji očekuje da će broj članova do kraja godine biti i dva-tri puta veći.

Svaki budući klijent banke mora se upisati kao član Zadruge i uplatiti ulog od 2500 kuna. Time, osim svih potrebnih bankarskih usluga od vođenja računa do domaćeg i inozemnog plaćanja, kartičnog poslovanja i internetskog bankarstva, stječe i pravo glasa na skupštini gdje se odlučuje o poslovnim planovima i upravljanju bankom.

“Neće biti nenamjenskih potrošačkih kredita niti će biti odobreni ulasci u minus. Kreditiranje će prije svega biti okrenuto proizvodnim projektima koji stvaraju novu vrijednost i koji su usmjereni na zajednicu, društvenom poduzetništvu koje nema izravnu financijsku korist ili je ona mala, ali su planirane aktivnosti korisne za društvo”, kaže Jeras.

Zadrugari kao fizičke osobe postaju klijenti banke bez obaveze da uplate dodatni ulog, koji se traži od pravnih osoba u minimalnom iznosu koji ovisi o njihovoj strukturi i veličini. Predviđen je tako minimalan ulog od 2500 kuna za neprofitne organizacije bez zaposlenih do 50.000 kuna obaveznog dodatnog uloga za manja poduzeća i jedinice lokalne samouprave. Maksimalan iznos uloga nije ograničen, ali veći ulog ne znači veća prava – u zadrugama vrijedi načelo jedan član – jedan glas, bez obzira na kapital unesen u zadrugu. “Visina kreditiranja za pravne osobe tako će biti do osam puta visine uloga u banku, dok će se građanima svakako ponuditi namjensko kreditiranje za kupnju prve nekretnine, zdravstvene usluge ili obrazovanje, dakle stvari koje su nužne za povećanje kvalitete života”, tumači Jeras što se od etične banke može, a što ne može očekivati.

Etična banka uz CEDRA-u HR i još pet organizacija, među kojima je i Europska federacija etičnih banaka, do kraja ove godine u Hrvatskoj planira osnovati i poseban Fond za financiranje društvenog poduzetništva.

“Sredstva za razvoj Fonda osigurala je Europska komisija, a budući da je to novi oblik Fonda u europskoj praksi, ovaj koji mi osnivamo bit će među prvima u Europi. To će biti lijep mehanizam suradnje zahvaljujući kojoj će banka i Fond, budući da financiraju slične stvari, moći dijeliti rizik ondje gdje postoji veći potencijal ulaganja u pothvate društvenih poduzetnika”, kaže Jeras. Popularnost društvenog poduzetništva u razvijenim europskim zemljama, dodaje, lako je objasniti. Pokazalo se da su društvena poduzeća i u vrijeme krize otvarala najviše novih radnih mjesta i pritom uspijevala podizati razinu kvalitete života u zajednici.

Kategorije: Hrvaška