Nacional

Syndicate content
online izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 1 min 35 sek od tega

Izvješće HERA-e za 2021. nije prihvatio ni Odbor za gospodarstvo

Tor, 20/09/2022 - 18:03

Nakon što je Vlada dan ranije zaključila da Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za 2021. godinu nije zadovoljavajuće, u utorak ga nije prihvatio ni nadležni saborski Odbor za gospodarstvo

Članove Odbora posebno je zasmetalo što to i Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-e za prošlu godinu, nisu došli ‘braniti’ ovlašteni predlagatelji: predsjednik Upravnog vijeća Agencije Danijel Žamboki, koji je podnio ostavku, ali nije razriješen i zamjenik predsjednika Željko Vrban.

Došlo je dvoje zaposlenika Agencije koji, objasnio je predsjednik Odbora Žarko Tušek, nisu osobe koje po saborskom Poslovniku mogu podnositi Izvješće, a ni govoriti o njemu u ime HERA-e.

Ovdje su trebali biti predsjednik i zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Agencije, a to što nisu došli, u najmanju ruku nije pristojno, ako ne i više od toga, poručio je Tušek.

Da je situacija neugodna, smatra i Boris Lalovac (SDP).

Ide zima, trebalo bi stati na loptu i da netko iz HERA-e dođe u Sabor u četvrtak na raspravu, jer najgore je kad nema nikakvog odgovora, kaže Lalovac i naglašava kako je bitna percepcija javnosti da se upravlja institucijom.

Mogu apelirati prema čelništvu HERA-e da shvati da ovo nije prostor za odmak, nego da se pojave na saborskoj raspravi o Izvješću i argumentirano brane pozicije za koje misle da trebaju braniti, rekao je Tušek.

Troskot: Klub Mosta ide po “hvarski energetski kartel”

Podsjetio je i kako je Odbor za gospodarstvo prošle godine samo primio na znanje Izvješće HERE za 2020. uvažavajući Vladine primjedbe da bi trebalo poboljšati strukturu i sadržaj izvješća, ali da se to nije dogodilo.

S obzirom na recentne događaje oko plinskog poslovanja, o čemu je Odbor raspravljao u petak, u izvješću nema podataka koji bi pokazali da je HERA kao regulator pokazala dužnu pažnju u dijelu koji se odnosi na tržište energetske djelatnosti, odnosno na učinkovitu primjenu nadzora energetskih subjekata, odnosno nadzora nad zlouporabom na tržištu energije, rekao je Tušek.

Vladin predstavnik Ivo Milatić suglasio se da je nedopustivo da na Odbor nisu došli ovlašteni predstavnici Agencije te ponovio Vladino stav da Izvješće nije zadovoljavajuće.

Stječe se dojam da iz Izvješća prosječan hrvatski građanin ne može  jasno vidjeti da je HERA institucija koja određuje cijene energenata, osim goriva, kazao je Milatić.

Zvonimir Troskot (Most) obrušio se na nazočnog Miću Klepu, glavnog savjetnika HERA-e, spočitnuvši mu da je njegov dolazak na Odbor „samo pokazatelj da je Danijel Žamboki bio karikatura koji je ‘popio metak’ za cijelu strukturu koja je umiješana“  Kad već Upravni odbor nije mogao doći, mogle su doći stručne službe, vaša prisutnost ovdje dodatno je degradiranje Sabora, rekao je Klepi, u čiju su obranu stali HDZ-ovi Grozdana Perić i Tušek.

Dvoje nazočnih iz HERA-e su poslali nadležni, nema potrebe da na njih idete drvljem i kamenjem, ružno je da se tako odnosite prema čovjeku koji vam ne može odgovoriti, kazao mu je Tušek.

Troskot se nije zaustavio, pa je Milatiću poručio da je njegov govor sramota, da u Klubu Mosta idu po „hvarski energetski kartel“ u kojemu su i on i Frane Barbarić, da je slijedeći koji će „pasti“ Barbarić. „S njim padate i vi, (…) nakon toga idemo po Ćorića“, izjavio je Mostov zastupnik.

„Odbijam bilo kakvo insinuiranje“, odgovorio mu je Milatić, navodeći da je za  Barbarića prvi put čuo kad je postao predsjednik Uprave HEP-a. Vaše je pravo da sumnjate, propitujete, ne i da budete sudac, rekao je Troskotu.

Sjednica Odbora za gospodarstvo o izvješću HERA-e: Sporna je uloga u Ininoj aferi

Kategorije: Hrvaška

Grmoja: “Imamo slabog premijera. Da sam ja premijer vrlo bih brzo riješio probleme s bračnim parom Dalić”

Tor, 20/09/2022 - 17:48

Nikola Grmoja, zastupnik Mosta gostovao je u programu N1 Televizije te se osvrnuo na izjavu profesora Branka Smerdela koji je rekao da Hrvatskom vlada manija referenduma, no prokomentirao je i smjenu uprave INA-e.

“Mislim da se profesor Smerdel malo pogubio, on je komentirao članak koji nema veze s hrvatskim prilikama i upitao sam gdje on vidi tu inflaciju referenduma kad mi od 2013. od jedinog uspjelog referenduma nismo imali niti jedan, radilo se samo o pokušajima”, kaže.

Problem je u Vladi, ministarstvu i Lovri Kuščeviću, kako kaže, koji je u dva referenduma na jedan čudan način onemogućio referendume.

“Ili naš zadnji slučaj kad smo prikupili potpise pa je Ustavni sud iznašao formulaciju da ljudi nisu znali što potpisuju, tako da ja tu ne vidim inflaciju referenduma”, rekao je.

Navodi kako je ponašanje Smerdela i vladajućih neprihvatljivo kad kažu da građani ne bi trebali imati tolike ovlasti i da su glupi, a pametni su im kada biraju HDZ na dan izbora.

“Da nije bilo naših žestokih istupa u prvom krugu, ja mislim da bi broj ruku koje bi podržale ove izmjene HDZ-a u Ustavu. Ja sam pozvao lijevu opoziciju da ne mole HDZ da ih pozivaju za zajednički stol jer smo izglasali da tražimo ostavku Vlade. Odakle nam onda pravo da s njima razgovaramo o izmjenama Ustava”, zaključio je.

Smjena Uprave INA-e

“Ne znam bih li se smijao ili plakao kad slušam izjave članova Vlade, Fabijan je danas izjavio da se može komentirati INA-u jer je to privatna kompanija, a premijer već danima poziva na ostavku članove Uprave te razrješuje HERA-u”, kaže te napominje da su oni u potpunoj kontradikciji u stranci.

Napominje kako postoji Ćorićev mail u kojem kaže da je sve u redu s tim da se ugasi sisačka rafinerija. Nemoguće je da ministar to napravi na svoju ruku, kaže te dodaje da se to nije moglo dogoditi bez blagoslova Andreja Plenkovića.

“To čak nije ni šlag na torti nego neka višnjica na vrhu koja potvrđuje ponašanje ove Plenkovićeve vlade koja nije samo korumpirana nego veleizdajnička”, rekao je.

“Ako se nije moglo napraviti više, to je trebalo reći hrvatskoj javnosti, zašto onda imenujemo članove uprave ako hrvatska nema nikakvog utjecaja. Kakvi su to karakteri pokazuje činjenica da oni ne žele dati ostavku”, kaže te napominje da je Andrej Plenković svojim odlukama izravno pogodovao MOL-u.

Sutra na sjednici Vijeća o suzbijanju korupcije kaže da će biti donesen zaključak oko saslušanja glavne državne odvjetnice te će predložit saslušanje vezano za korupciju s fokusom na INA-i.

“Mi imamo dva problema, ljude koje je predložio predsjednik Vlade i oni sad ne žele poslušati svog poslodavca, a drugi je taj što imamo slabog premijera. Da sam ja premijer, ova bi ekipa dala ostavke u roku 24 sata. Našao bih ja alate da ih prisilm. Vrlo bih brzo riješio probleme s bračnim parom Dalić”, zaključio je Mostovac.

Kategorije: Hrvaška

Zabrana izvoza peleta i drveta iz BiH produljena za više od mjesec dana

Tor, 20/09/2022 - 17:45

Vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) produljile su zabranu izvoza peleta i proizvoda od drva iz zemlje za još mjesec i pol u nastojanju da ograniče cijene tih proizvoda i na taj način pomognu građanima kako bi se mogli grijati ove zimske sezone.

Kako je priopćeno nakon izvanredne sjednice Vijeća ministara, do kraja listopada se zabranjuje izvoz peleta te određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drva.

Također je ponovno zabranjen izvoz drvenih briketa, koji je privremeno bilo moguće prodavati izvan zemlje jer su ga u međuvremenu vlasti izuzele od toga.

Prema priopćenju, odluka je donesena u skladu s inicijativama Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, nakon što je utvrđeno da ranije donesenom odlukom sredinom lipnja nisu uspjeli ograničiti enorman rastu cijena određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta.

Pelet je poskupio 155 posto u odnosu na prošlu godinu, a izvoz u prvom tromjesečju ove godine porastao je za 78 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Cijena  peleta po toni se kreće oko 350 eura.

Županija Sarajevo je odlučila izgraditi vlastitu tvornicu za pelet kako bi pomogla građanima nižim cijenama tog enegenta. Mediji navode kako veliki broj građana BiH posljednjih dana kupuje električne grijalice zbog čega, pak, prijeti kolaps na elektroenergetskoj mreži.

Kategorije: Hrvaška

Darijo Vasilić: “Gorski kotar 1971. imao 35.845 stanovnika, a 2021. samo 19.030”

Tor, 20/09/2022 - 17:36

U Primorsko-goranskom savezu (PGS) smatraju da je stanje u Gorskom kotaru neodrživo i da taj kraj neće opstati bez ekstremnih državnih povlastica žiteljima i gospodarstvu te su u utorak predstavili svoju inicijativu i radni tekst prijedloga zakona o Gorskom kotaru.

Predstavnici PGS-a, najavljujući i amandmane, predstavili su inicijativu uoči sjednice Županijske skupštine, koja će se održati u četvrtak u Ravnoj Gori, a tema će joj biti Gorski kotar.

Predsjednik PGS-a Darijo Vasilić rekao je da je Gorski kotar 1971. imao 35.845 stanovnika, a 2021. samo 19.030.

Od 607 povijesnih naselja u Gorskom kotaru, sada ih je pola bez ijednog stanovnika. U njemu sada živi 12 stanovnika po četvornome kilometru, a na tisuću stanovnika rađa se manje od šestero djece, rekao je.

Vasilić je istaknuo da Gorskom kotaru treba poseban zakon te je ponudio tri mjere – potpuno porezno rasterećenje stanovnika i gospodarstva, otvaranje posebnih, poticajnih poslovnih zona na državnom zemljištu te da se iz državnog proračuna osiguraju optimalna financijska sredstva za održavanje komunalne i društvene infrastrukture na tom području.

“S obzirom na to da država Goranima nije osigurala pravičnu rentu za iskorištavanje šuma i voda, za sve prometne i energetske koridore koji ograničavaju razvoj, predložene tri intervencije su minimum koji moramo osigurati”, zaključio je Vasilić.

„Temeljna je ideja da tekst najprije usvoje županijski vijećnici, a u sljedećim koracima Sabor i Vlada, te da bude osnova budućeg zakona o Gorskom kotaru“, istaknuo je tajnik PGS-a Franjo Butorac.

Kategorije: Hrvaška

Kaznena prijava protiv srbijanske premijerke Ane Brnabić zbog pozivanja na šetnju u okviru Europrida

Tor, 20/09/2022 - 17:27

Više javno tužiteljstvo u Beogradu potvrdilo je u utorak da je zaprimilo kaznenu prijavu protiv srbijanske premijerke Ane Brnabić zbog pozivanja pripadnika LGBT zajednice u šetnju u okviru manifestacije Europride, iako taj javni skup, prethodnom odlukom ministarstva unutarnjih poslova, nije bio dopušten.

U valu reakcija na Europride i istodobni skup protivnika te manifestacije, održane 17. rujna, prijavu tužiteljstvu predala je zastupnica oporbenog konzervativnog pokreta Dveri, Radmila Vasić, zbog kaznenih djela ometanja pravde i izazivanja panike i nereda.

Skup Europride organiziran je u subotu, uz brojne kontroverze i velike napetosti, praćen incidentima unatoč angažiranju jakih policijskih snaga, a premijerka Ana Brnabić zahvalila je građanima Srbije “na toleranciji” i u subotu navečer izrazila ponos što je dan kojim je završio tjedan Europridea “protekao bez većih incidenata” unatoč policijskim sukobima s desničarskim prosvjednicima.

U beogradskom javnom tužiteljstvu u utorak je saslušano šest osoba zbog nereda tijekom Europridea i skupa njegovih protivnika, održanog u subotu, a za tri osobe predložen je pritvor. Tužiteljstvo je priopćilo da će u daljnjem tijeku postupka u odnosu na sve osobe ispitati kao svjedoke policijske službenike, svjedoke oštećenih i očevice, te prikupiti ostale materijalne dokaze, nakon čega će biti donesena odluka o daljnjem postupanju.

Unatoč dugotrajnoj neizvjesnosti i nejasnoćama unutar same vlade je li povorka Europride odobrena ili nije, nekih 1000 sudionika LGBT zajednice i građana koji su ih podržali, prošlo je skraćenom rutom do stadiona Tašmajdan, uz jako policijsko osiguranje.

Vlada je danima pozivala građane na stabilnost i da ne nasjedaju na provokacije, što je najveći broj građana Srbije i poštovao, rekla je Brnabić poslije Europridea.

Vasić je, pak, novinarima izjavila kako je u ime pokreta Dveri prijavu protiv Brnabić podnijela zbog postojanja sumnje da je, unatoč zabrani MUP-ovoj okupljanja, koju je potvrdio Upravni sud, uputila poziv pripadnicima LGBT zajednice da iziđu na skup. Stoga, kako se navodi, postoji osnova sumnje da je Brnabić kao premijerka “počinila kaznena djela ometanje pravde i izazivanje panike i nereda”.

Vasić dodaje da je u neposrednoj blizini održavanja Europridea trebala biti i šetnja protivnika te manifestacije, a da je Brnabić, unatoč postojanja opasnosti od nereda napada i međusobnih sukoba, nasilja, uništavanja imovine i drugih oblika narušavanja javnog reda i mira, pozvala pripadnike LGBT zajednice na okupljanje. Podsjetila je da je Brnabić pritom zajamčila svima sigurnost unatoč činjenici da je MUP iz istih razloga zabranio taj skup i šetnju.

Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocijenio je, pak, da je “država Srbija u subotu pokazala svoju snagu, organiziranost i sposobnost pružiti zaštitu građanima Beograda i njihovim gostima”.

Vulin je u priopćenju u utorak istaknuo da “MUP intenzivno radi na identificiranju svih osoba koje su u subotu svojim ponašanjem vrijeđale javni moral i kršile javni red i mir ili sudjelovale u napadima na policiju”.

Konzervativna oporba istodobno ocjenjuje da se  subotu svjedočilo “nedopustivom miješanju u unutarnja pitanja Srbije i nediplomatskom postupanju i ponašanju predstavnika Europske unije i američkog veleposlanika Cristophera Hilla”, koji su izravno podržali održavanje Europridea.

Ocjene korpusa stranaka koje inzistiraju na obiteljskim vrijednostima su da je Europrideom “pogažen Ustav i svi zakoni”, te da se “pokazalo kako državne institucije donose jednu odluku, a da se političari ponašaju kao da su iznad zakona i donose suprotne odluke” i time krše ustav vlastite države.

Kategorije: Hrvaška

“Aunedi Medek nije osobni PR savjetnik ministra”, poručuju iz Ministarstva pravosuđa

Tor, 20/09/2022 - 17:18

Ministarstvo pravosuđa poručilo je u utorak u odgovoru na prozivke Gonga kako imenovani član radne skupine za zakon o lobiranju Mario Aunedi Medek nije ministrov “osobni PR savjetnik”, nego je u skupinu imenovan kao predstavnik strukovnog udruženja.

“Aunedi Medek nije ‘osobni PR savjetnik ministra’, a tvrtka, u kojoj je jedan od suvlasnika, u trenutku njegovog imenovanja u radnu skupinu nije imala nikakav komercijalni odnos s Ministarstvom pravosuđa i uprave. U radnu skupinu imenovan je kao predstavnik strukovnog udruženja čiji je predsjednik”, priopćilo je Ministarstvo.

Naime, Gong je Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa prijavio ministra pravosuđa Ivana Malenicu jer je u radnu skupinu za zakon o lobiranju imenovao Aunedija Medeka, suvlasnika agencije koja radi komunikacijsko savjetovanje za to ministarstvo.

Nije im sporno da struka odnosa s javnošću ima svog predstavnika u radnoj skupini za izradu zakona o lobiranju, ali posve neprimjerenim ocjenjuju da to bude suvlasnik agencije čiji je klijent Ministarstvo.

Ministarstvo pak ističe kako je radna skupina za izradu nacrta prijedloga Zakona o lobiranju osnovana 25. lipnja 2021., a ugovor o uslugama komunikacijskog savjetovanje za potrebe Ministarstva potpisan je u studenom 2021. nakon provedene javne nabave.

Također, navodi kako su u radnu skupinu imenovani predstavnici različitih dionika; akademske zajednice, neovisnih tijela poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenika za informiranje, Državnog odvjetništva, Agencije za zaštitu osobnih podataka, kao i drugih strukovnih udruženja.

“Nazivati predstavnike takvih institucija ‘produženim rukama vlasti koja neće otvarati nikakva pitanja ili probleme koji nisu u interesu vladajućima’ smatramo izrazom nepoštovanja prema istima”, ističe Ministarstvo te napominje kako su imena članova radne skupine od početka javno dostupna na mrežnim stranicama Ministarstva.

Cilj donošenja Zakona o lobiranju je prvi put sustavno urediti područje lobiranja, koje je Vlada prepoznala kao područje koje je neregulirano, a nosi korupcijske rizike. Upravo iz tog razloga, istaknuto je, donošenje tog zakona uvršteno je u Program Vlade za mandatno razdoblje 2020.-2024. te u Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Ministarstvo je odgovorilo Gongu i da članovi radne skupine nemaju “povlašteni pristup” niti kroje propise “za svoju maksimalnu ugodu poslovanja”, nego sudjeluju u otvorenom dijalogu između različitih dionika o uspostavi kvalitetnog pravnog okvira za područje lobiranja.

Na kraju je poručeno da će nacrt prijedloga zakona Ministarstvo, kao predlagatelj, poslati u daljnju proceduru, uvažavajući mišljenja iznesena na radnoj skupini, mišljenja drugih nadležnih tijela te mišljenja zainteresirane javnosti koja će biti  iznesena u postupku javnog savjetovanja.

 

Kategorije: Hrvaška

Treć dan zaredom pali Crobexi. Redovni promet dionicama 2.9 milijuna viši

Tor, 20/09/2022 - 17:11

Na Zagrebačkoj burzi u utorak su Crobex indeksi blago pali, zabilježivši gubitak treći dan zaredom, jer investitorima nedostaje vijesti iz poslovnog sektora koje bi ih potaknule na veća ulaganja u dionice.

Crobex indeks u utorak je oslabio blagih 0,06 posto, na 1.976 bodova, a Crobex10 za 0,32 posto, na 1.176 bodova. Oba indeksa kliznula su tako naniže već treći dan zaredom.

Među sektorskim indeksima najviše je pao Crobexnutris, za 0,87 posto, dok je najviše porastao Crobexkonstrukt, za 2,52 posto.

Redovni promet dionicama dosegnuo je 7,4 milijuna kuna, što je za 2,9 milijuna više nego dan ranije.

Najveći promet, 2,85 milijuna kuna, ostvaren je dionicom HT-a, čija je cijena pala 0,53 posto, na 186 kuna.

Po likvidnosti slijedi dionica Atlantske plovidbe, kojom je ostvareno 1,65 milijuna kuna. Cijena joj je skočila 4,22 posto, na 445 kuna, pa je među likvidnijima bila najveća dobitnica.

Milijunski promet imala je još i dionica Valamar Riviere, u visini od 1,62 milijuna kuna, a cijena joj je oslabila gotovo jedan posto, na 30,7 kuna.

Najveća gubitnica među likvidnijima bila je dionica Tankerske Next Generation, s padom cijene za 1,25 posto, na 63 kune.

Na Zagrebačkoj burzi danas se trgovalo s 31 dionicom, pri čemu je cijena njih 11 porasla, 15 pala, a pet ostala nepromijenjena.

Kategorije: Hrvaška

Čović: BiH ne može biti klasična građanska država

Tor, 20/09/2022 - 17:02

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i tamošnjeg HDZ-a Dragan Čović izjavio je u utorak kako Bosna i Hercegovina ne može biti klasična građanska država jer bi se pretvorila u državu s dominacijom jednoga, bošnjačkog naroda.

„Ovo ne može biti klasična građanska država. Povijest joj ne dopušta. Ovo ne može biti država jednog naroda”, rekao je Čović na predizbornome skupu u Tomislavgradu, gdje se obratio okupljenima.

Najveći broj bošnjačkih stranaka zagovara promjenu političkog i izbornog sustava kako bi se odlučivalo prostom većinom posve zanemarujući zajamčenu raspodjelu vlasti i ulogu triju konstitutivnih naroda, što je potpisano Daytonskim mirovnim sporazumom te je sastavni dio ustava te zemlje i izbornog zakonodavstva.

Zahvaljujući rupama u izbornim propisima u tri su navrata bošnjački birači većinom glasova izabrali Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Sada prijeti opasnost da ključne hrvatske stranke, okupljene u Hrvatski narodni sabor BiH, budu izbačene iz vlasti biranjem etničkih Hrvata s bošnjačkih stranačkih lista u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Tome se protive hrvatske stranke u zemlji inzistirajući na provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića, kojim se traži izbor legitimnih političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda bez preglasavanja od brojnijih naroda.

Iako se očekivalo da će visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt intervenirati u izborno zakonodavstvo i tijekom ljeta provesti presudu Ljubić, to se nije dogodilo. Sada se nagađa da bi pravila o načinu biranja izaslanika za Dom naroda te načina izbora izvršne vlasti Schmidt mogao promijeniti nakon okončanja izbornog procesa 2. listopada.

Čović je na stranačkome skupu istaknuo kako će se hrvatske stranke zauzimati da se suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda vrate u sve dokumente koji definiraju budućnost BiH.
“Naš identitet moramo do kraja zaštiti”, istaknuo je Čović.

Ocijenio je ogromnim iskorakom to što zahtjeve hrvatske strane u BiH danas razumije pola članica Europske unije zahvaljujući snažnom lobiranju te potpori Zagreba.

Kandidatkinja HNS-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto ocijenila je da se Hrvatima mora zajamčiti mogućnost biranja vlastitih predstavnika u svim institucijama gdje se štite kolektivna prava.

Kategorije: Hrvaška

KBC Split i Medicinski fakultet u Mostaru potpisali ugovor o suradnji

Tor, 20/09/2022 - 17:00

Klinički bolnički centar Split i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru u utorak su potpisali sporazum o međusobnoj suradnji.

Sporazum su potpisali ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović i dekan Medicinskog fakulteta Mostar Ivan Ćavar.

Kako se navodi u priopćenju KBC- a Split, potpisnici sporazuma su naglasili važnost suradnje u promociji kliničke izobrazbe studenata medicine, “jer ih se tako na vrijeme priprema za samostalan rad, a mlade kolege zatim stvaraju odnose koji dugoročno unaprjeđuju njihov znanstveni i stručni rad povezujući dvije ustanove.”

“Poznato je da Klinički bolnički centar Split i Sveučilišna bolnica Mostar blisko surađuju godinama. Međutim, postoji puno mogućnosti snažnije suradnje Medicinskog fakulteta Mostar s KBC-om Split u raznim područjima. To se odnosi osobito na praktičnu nastavu i izobrazbu studenata u kliničkim vještinama, jer KBC Split ima puno iskustva provodeći nastavu Katedre za kliničke vještine na Medicinskom fakultetu Split”, navodi se u priopćenju.

Kako se navodi, KBC Split je Mostaru najbliža hrvatska klinička bolnica, pa je logično da splitska bolnica služi mostarskom fakultetu i kao nastavna baza. Razmjena studenata i osoblja je najbolji način za povezivanje dviju ustanova. Zbog toga se planira i provođenje raznih oblika edukacije studenata i nastavnika, suradnja u znanstveno-istraživačkim projektima i znanstvenim skupovima, seminarima i radionicama, kao i ostali oblici suradnje od zajedničkog interesa, stoji na kraju priopćenja.

Kategorije: Hrvaška

Sjednica Odbora za gospodarstvo o izvješću HERA-e: Sporna je uloga u Ininoj aferi

Tor, 20/09/2022 - 16:53

Saborski Odbor za gospodarstvo raspravlja u utorak o Godišnjem izvješću o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za prošlu godinu kojemu je Vlada dala negativno mišljenje, odnosno ocijenila da nije zadovoljavajuće.

Sjednica je počela nešto iza 15 sati.

Nakon izbijanja afere u Ini, HERA se našla pod lupom javnosti koja apostrofira njezinu spornu ulogu u davanju dozvole za trgovanje plinom tvrtki OMS, koja je bila jedna od ključnih poluga u organiziranju pronevjere Ininog plina uz štetu veću od milijarde kuna.

HERA-inu ulogu u toj aferi u petak je kritizirao i saborski Odbor za gospodarstvo na kojemu je zatražen odlazak čelnih ljudi HERA-e.

Predsjednik Upravnoga vijeća Agencije Danijel Žamboki to je učinio u ponedjeljak, podnio je neopozivu ostavku, no to, za sada, nisu učinili zamjenik predsjednika i troje članova Vijeća.

Upravno vijeće HERA-e imenuje i opoziva Sabor, na prijedlog Vlade.

Kategorije: Hrvaška

Liz Truss obećala da Velika Britanija neće ograničiti potrošnju  energije

Tor, 20/09/2022 - 16:49

Liz Truss je obećala da Velika Britanija neće ograničiti potrošnju  energije, ali je upozorila da ne može ugroziti  sigurnost radi smanjenja troškova. Premijerka je rekla da podržava mjere energetske učinkovitosti, ali neće poticati ljude da koriste manje energije ove zime kao što su to učinile druge zemlje – poput Njemačke, prenosti Sky news.

Nakon što je 5. rujna pobijedila u utrci za čelnu poziciju torijevaca,  Truss je predstavila svoje planove za suočavanje s ogromnim računima za energiju, uključujući jamstvo cijene energije kako bi se ograničilo koliko dobavljači mogu naplatiti za svaku jedinicu energije. S računa će se ukloniti i zeleni nameti, a država će obje mjere plaćati zaduživanjem. Govoreći na svom putu u New York na Opću skupštinu Ujedinjenih naroda u utorak,  Truss je rekla: “Ne govorimo o racionaliziranju potrošnje energije.”

Dodala je da podržava stav svog prethodnika Borisa Johnsona koji je rekao da viši računi za energijuzbog suprotstavljanja Rusiji oko Ukrajine predstavlja cijenu koju je vrijedno platiti. “Ispravno je da ne možemo ugroziti našu sigurnost radi jeftine energije”, rekla je premijerka i dodala: “To je greška koju je napravio cijeli zapadni svijet”. Postao je previše ovisan o autoritarnim režimima, ne samo za opskrbu energijom, već i za druge kritične minerale i druga važna dobra.

“Ono što ne možemo dopustiti je da taj trošak legne na račune ljudi u Velikoj Britaniji.” Dodala je: “Uvest ćemo jamstvo cijene energije kako bismo osigurali da ljudi mogu prebroditi ovu i sljedeću zimu bez onih vrlo visokih računa kojih smo se bojali.”

 

Kategorije: Hrvaška

Levčenko: “Dodik demonstrira da je na usluzi Putinu. To možda nije pametno za budućnost, ali ruski novci trebaju mu danas”

Tor, 20/09/2022 - 16:46

Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko analizirao je u utorak za nacional.hr odnos Milorada Dodika i Vladimira Putina.

“Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prije dolaska kod svog političkog patrona u Kremlj odlučio je zaraditi još neki dodatni ruski novčić da bi za režimsku agenciju TASS izjavio punu podršku ruskoj agresiji u Ukrajini pri tome iznijevši tvrdnje fašističkog karaktera da s „muslimanima ne možemo imati zajedničke škole i zajedničke udžbenike“. Dodik demonstrira da je uvijek na usluzi Vladimiru Putinu i da će ostati uz njega do kraja. Možda nije pametno za budućnost, ali ruski novci trebaju mu već danas. Svi mi dobro shvaćamo politički ples u koji se upustio vladar Banje Luke, ali on toga možda i nije svjestan da je počeo plesati žestoki ruski tango. Tu je puno pirueta, strasti ali i lažnih emocija. Zna se tko je u ovom plesu samo za dvoje muško, a tko samo partner. Za Dodika je, izgleda, velika čast da je on partner takvog muškarčine, kojeg je za ruku na samitu u Samarkandu vodio Erdogan da taj ne bi pao.

Dodik je iskočio s kremaljskim tekstom da je u Ukrajini 15 milijuna Rusa kojima navodno političko vodstvo zabranjuje koristiti svoj jezik. Tu je član Predsjedništva pokazao sebe kao potpunog nepoznavatelja situacije u Ukrajini ga to previše i ne zanima. Ako nešto govori moskovska propaganda, onda to valjda nije izmislio kandidat za novi mandat političke dužnosti.

Gospodin velika laž, kako zovu Putina u svijetu, na sastanku s ruskim srednjoškolcima u Kaliningradu ispred više televizijskih kamera iznio je notornu laž kojom hrani rusko društvo već dva desetljeća, a to je da u Ukrajini zabranjuju koristiti ruski jezik u školama. Jest, u Ukrajini je bilo 15 milijuna ruskih govornih stanovnika, a ne Rusa kako je glupo iznio Dodik. Ukrajina je demokratska zemlja za razliku od Ruske Federacije, tako da ruski jezik možeš čuti svugdje. Čak je predsjednik Zelenski bio izabran na svoju dužnost apsolutnom voljom većina građana (74%) kao rusko govorni političar. Ali  poslije ruske okupacije ukrajinskog Krima i dijela Donbasa korištenje ruskog jezika u Ukrajini se smanjilo. A poslije moskovske oružane invazije 24. veljače ove godine ruskog jezika se odrekla ne samo apsolutna većina Ukrajinaca, nego i etničkih Rusa, kojih je u Ukrajini nekoliko milijuna, naravno ne petnaest kako govori kremaljska propaganda. Tako je Putin ispred kamera ruskoj djeci lagao da su u Ukrajini zabranili ruski jezik, ali nije spomenuo da više milijuna etničkih Ukrajinaca u RF nemaju nijedne svoje škole i da je bila zatvorena čak posljednja biblioteka s ukrajinskim knjigama.

Zaboravio je ruski predsjednik reći djeci Kaliningrada da je njegova okupatorska vojska gotovo uništila uglavnom rusko-govorni grad Mariupol, ubivši trideset tisuća mirnih stanovnika, a možda i više, kako ukrajinske vlasti ne mogu trenutno ustanoviti na terenu. Pri tome su ovi stanovnici pripadali u većini Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi koja bila je u sastavu Moskovskog patrijarhata. A Moskovski patrijarh Kirilo koji nije etnički Rus, a pripada finsko-ugarskom narodu Jerzja, kao i njegov prethodnik patrijarh Aleksij (etnički Njemac), proglasio je ukrajinski narod i njegove ruske govornike – pripadnicima i slugama sotone. Tako je ruski okupator ubio u Mariupolju 30 tisuća rusko govornih stanovnika i pripadnika pravoslavne crkve koja je bila pod Moskovskim patrijarhatom. Govorim bila zato, što poslije ruskog istrebljenja ukrajinskog naroda i uništenja niza mirnih gradova, Ukrajinska pravoslavna crkva proglasila je da izlazi iz sastava Moskovskog patrijarhata. Naravno da ovo Vladimir Putin nije rekao djeci Kaliningrada, kao i da je ruski vojnik došao u Ukrajinu kao ubojica rusko govornih Ukrajinaca.

Tako da njih sve više iz neprihvaćanja kriminalnog ruskog svijeta prelazi na ukrajinski jezik. Gospodin velika laž također je govorio istoj djeci da ukrajinski srednjoškolci čak i ne znaju da je Rusija izgradila most za Krim. Možete zamisliti da svojim plavima očima Putin gleda u oči djece ispred televizije i iznosi takvu nevjerojatnu glupost. U Ukrajini čitavo društvo, čak i djeca dobro znaju da je Rusija nezakonito bez dozvole Kijeva i međunarodnih ekspertiza izgradila most prema gradu Kerč. Čitav ukrajinski narod više godina bio je protiv ove nezakonite gradnje o čemu su informirani sve nadležne međunarodne institucije.

Ali Putin je u svojim lažima djeci otišao još dalje. Nije spomenuo kako su ruski vojnici uništili do temelja gradove Volnovahu na Donbasu, Borodjanku pored Kijeva, Izjum pored Harkiva. Šef Kremlja uradio je novo povijesno otkriće da je Ukrajina prvi puta postala 1922. g. kad je bio je stvoren SSSR i to zbog urgencije Vladimira Lenjina. Takvav idiotizam još nitko dosad nije iznio. Ali Putin je pionir znanstvenih nebuloza. Ukrajina je pradomovina mnogih slavenskih naroda i svoju državnost u obliku saveza plemena Anta imala je od početka prve Kijevske državnosti, a to znači još od kraja 5. stoljeća, kada na teritoriji sadašnje Rusije Slavena nije bilo ni u snu. Uglavnom su tamo živjeli narodi finsko-ugarskog porijekla kojima i pripada moskovski patrijarh Kirilo, a antropološki potpuno odgovara Putin.

Tako je Milorad Dodik krenuo u goste kod gospodina velika laž i jako ponosan za to, koristeći to da u Republici Srpskoj lokalno stanovništvo i pojma nema o događanjima u Ukrajini, osim razgovora takozvanih dragovoljaca, koji su bili došli ubijati ukrajinski narod na ruskoj strani na ratištima Donbasa, gdje su i ukrali iz državnog muzeja Luganska staru pravoslavnu ikonu, a koju je Dodik odlučio pokloniti ruskom ministru Sergeju Lavrovu. Čak je i šef ruske diplomacije morao vratiti ovaj eksponat kad je saznao njegovo porijeklo sakupljaču ukradenog Miloradu Dodiku, koji je krenuo na put dobivanja blagoslova u velikog lažova, a izgleda i ratnog zločinca. Član predsjedništva poziva omladinu Republike Srpske da više uče ruski jezik, ali to za njega može odigrati zlu sudbinu na izborima ako stanovništvo entiteta sazna što na ruskom znači riječ „dodik“.  Sve u životu ima svoj smisao”, napisao je Levčenko.

Kategorije: Hrvaška

Sindikalci ocijenili da je novi Zakon o visokom obrazovanju značajan, ali nedovoljan iskorak

Tor, 20/09/2022 - 16:25

Predstavnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u utorak su pozdravili prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti, ocijenivši ga značajnim, ali i nedovoljnim iskorakom u rješavanju problema koji muče trenutno hrvatska sveučilišta.

Sindikalci su pozdravili uvođenje programskih ugovora i prelazak na novi način financiranja ustanova visokog obrazovanja i znanosti, kao i ukidanje znanstvenih zvanja te uvođenje obavezne inicijalne akreditacije studijskih programa koja će spriječiti nekontrolirano upisivanje studenata na programe koji nemaju kadrovske ni infrastrukturne preduvjete.

Smatraju da su predloženim zakonom, koji će uskoro biti raspravljen u Saboru, bolje definirane akademska prava i slobode, kao i autonomija sveučilišta, kao brana zloupotrebama pojma akademske samouprave.

“Do sada na sveučilištu nije bilo nikakvog nadzora, kršio se zakon i šikanirali oni koji su misle drugačije. Pokušalo se uspostaviti kontrolu nad izborom čelnika fakulteta, vladao je kaos u financiranju i utrka za novcem dijela ljudi na sveučilištu”, ustvrdio je glavni tajnik sindikata Vilim Ribić na konferenciji za novinare, aludirajući na stanje na zagrebačkom sveučilištu.

Ovaj zakon, poručio je Ribić, treba odgovoriti na aktualne probleme visokog obrazovanja, prozvavši oponente “bliske upravi zagrebačkog sveučilišta da se bore za očuvanje postojećeg stanja”.

Predstavnici sindikata ukazali su i na pitanja koja nisu dovoljno razrađena u zakonskom prijedlogu, a smatraju ih važnim za sustav.

Smatraju da nije riješen problem akademske korupcije i trgovine utjecajem “kojima smo na zagrebačkom sveučilištu bili svjedoci za vrijeme mandata rektora Borasa i prorektora Čovića, pod plaštom autonomije sveučilišta”.

Nadzorne ingerencije države kao osnivača, u odnosu na praksu drugih demokratskih država, izuzetno su skromne, ocijenili su u sindikatu, a Ribić je zatražio od države da riješi “klike i klanove” na sveučilištu kako bi nastavnici bili posvećeni podučavanju i stručnom radu, kao i da se regulira plaćanje stručnog rada na sveučilištu, gdje sada, kaže, vlada kaos.

Skandaloznim je ocijenio da se radni odnosi podvode pod Zakon o upravnom postupku, umjesto kroz Zakon o radnim odnosima, što je za radnike nepovoljno rješenje, a proturječi pravnom sustavu RH.

Pomoćnik glavnoga tajnika Matija Kroflin kao nedostatak istaknuo je manjak regulacije jer se, kaže, u zakonu ne reguliraju stručni rad, vlastiti prihodi i školarine.

“Riječ je o ogromnom novcu koji ostaje ustanovama. To su vrući krumpiri za koje očito nije bilo hrabrosti u administraciji kako bi postavila sustav na zdrave noge”, rekao je Kroflin.

Predstavnici sindikata pozvali su resorno ministarstvo da u saborskoj proceduri amandmanima popravi zakonski prijedlog, iako što se tiče same rasprave ne očekuju više od političkih floskula o pitanju autonomije sveučilišta i uloge države u njihovu nadzoru.

Kategorije: Hrvaška

HTZ pokreće kampanju “Falling for Croatia” za bolju posezonu

Tor, 20/09/2022 - 16:19

U dosadašnjem dijelu rujna u Hrvatskoj je ostvareno oko 10 milijuna turističkih noćenja, što je 4 posto više nego u istim danima 2019., a zadržavanje pozitivnih trendova očekuje se i u nastavku posezone, čemu bi trebala pridonijeti i jesenska kampanja Hrvatske turističke zajednice “Falling for Croatia”, izvijestili su u utorak iz HTZ-a.

Jesensku kampanju HTZ će provoditi do kraja studenoga na društvenim mrežama uz oznake #FallingForCroatia i #BestFallCroatiaBucketList, a zamišljena je kao svojevrsni jesenski vodič kroz destinacije i aktivnosti koje nudi Hrvatska u ovom razdoblju godine.

“Posezona se u Hrvatskoj odvija vrlo dobro, s oko 400 tisuća turista koji trenutno borave u zemlji, a kako smo u razdoblju godine kada su u fokusu turističkih putovanja kultura, eno-gastronomija, nautika, aktivni turizam i priroda, to smo sve obuhvatili novom kampanjom”, poručuje direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Kampanjom se posebice skreće pažnja na hrvatske kontinentalne destinacije i što se u njima može doživjeti u jesen, jer, kako dodaje Staničić, nakon izvrsnih ljetnih rezultata i u jesenskom dijelu godine žele privlačiti nove turiste u Hrvatsku i istaknuti kvalitetu, izvornost i održivost turističke ponude na  kontinentu.

Tako je kampanjom obuhvaćeno 90 proizvoda i destinacija, od unutrašnjosti Istre i Gorskog kotara, preko Međimurja i Hrvatskog zagorja do Slavonije i Baranje, dok se od aktivnosti promoviraju obilasci nacionalnih i parkova prirode, tradicionalne i kulturne jesenske manifestacije na kontinentu, vožnja biciklima, šetnje po brojnim ucrtanim stazama, kušanje eno-gastronomskih delicija, sudjelovanje u berbama grožđa, maslina ili mandarina i drugo.

Kategorije: Hrvaška

Andriy Yermak: “Ukrajina će riješiti rusko pitanje. Prijetnja se može eliminirati samo silom”

Tor, 20/09/2022 - 16:08

 

Visoki dužnosnik Kremlja predvodi ruske napore da organizira lažne referendume u okupiranim dijelovima Ukrajine, rekao je u utorak glavni zamjenik glasnogovornika američkog State Departmenta Vedant Patel.

“Pripreme za lažne referendume vodi prvi zamjenik šefa ruske predsjedničke administracije, Sergej Kirijenko”, rekao je Patel tijekom telefonskog brifinga.

“Kirijenko je odgovoran za nadziranje teritorija koje drži Rusija prije njihovog pokušaja uključivanja u Rusiju, što bi bilo nezakonito da se dovrši.“, javlja CNN.

Kirijenko je sankcioniran u ožujku 2021. i ponovno u veljači 2022. – dva dana prije početka ruskog rata u Ukrajini – kao odgovor na odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna takozvane Narodne Republike Donjeck i Lugansk kao “neovisne”.

Patel je ponovio da SAD procjenjuje da bi Rusija mogla održati lažne referendume u Hersonu, Zaporožju, takozvanim Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici te dijelovima Harkova. Oni bi se mogli održati sljedećih tjedana, saznaje CNN “Očekujemo da Rusija manipulira rezultatima ovih referenduma kako bi lažno tvrdila da se ukrajinski narod želi pridružiti Rusiji”, rekao je.

“Kao dio lažnog referenduma, Rusija će nedvojbeno koristiti propagandne i dezinformacijske kampanje, krivotvoriti odaziv birača i preuveličati postotak onih koji su navodno glasali za pridruživanje Rusiji”, rekao je. “Želimo razjasniti svaku tvrdnju Kremlja Laž je da se ukrajinski narod na neki način želi pridružiti Rusiji. Anketa pokazuje da samo 3% Ukrajinaca kaže da bi željeli da Ukrajina bude članica Euroazijske carinske unije koju vodi Rusija.” Ukrajina kaže da planovi za referendum u područjima pod ruskom okupacijom proizlaze iz “straha od poraza”

Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog reagirao je na iznenadne najave referenduma o pripajanju Rusiji u okupiranim dijelovima Ukrajine. Andriy Yermak, šef Ureda predsjednika Ukrajine, rekao je na svom Telegram kanalu: “Naivna ucjena prijetnjama i horor pričama o ‘referendumima’, ‘mobilizacijama’ od onih koji se znaju boriti samo s djecom i mirnim ljudima… . Ovako izgleda strah od poraza. Neprijatelj se boji, primitivno manipulira.”

Ukrajina će riješiti rusko pitanje

“Ukrajina će riješiti rusko pitanje. Prijetnja se može eliminirati samo silom”, dodao je Yermak. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba također je odbacio najave u tvitu, nazvavši referendume “prevarom” Ukrajina kaže da planovi za referendum u područjima pod ruskom okupacijom proizlaze iz “straha od poraza” , prenosi CNN.

Sham ‘referendums’ will not change anything. Neither will any hybrid ‘mobilization’. Russia has been and remains an aggressor illegally occupying parts of Ukrainian land. Ukraine has every right to liberate its territories and will keep liberating them whatever Russia has to say.

— Dmytro Kuleba (@DmytroKuleba) September 20, 2022

 

 

Kategorije: Hrvaška

Ministrica Obuljen Koržinek zadovoljna tijekom konstrukcijske obnove HGZ-a

Tor, 20/09/2022 - 15:54

Konstrukcijska obnova zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda (HGZ), oštećene po drugi put potresom u njezinoj gotovo stoljeće i pol dugoj povijesti, napreduje dobro kao jedan od 150 projekata vrijednosti 3,5 milijarde kuna, rečeno je u utorak novinarima nakon obilaska gradilišta HGZ-a.

Ministrica Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo tijekom konstrukcijske obnove i kazala da je projekt u prvoj fazi vrijedan 58 milijuna kuna te da se u cijelosti financira sredstvima Fonda solidarnosti putem Ministarstva kulture i medija.

Planira se da će ova faza biti gotovo do proljeća, a izrađen je i projekt cjelovite obnove za koji je također Ministarstvo osiguralo sredstva, kazala je.

Dodala je da je preko Ministarstva u vezi s prvim zagrebačkim potresom odobreno više 150 projekata vrijednih 3,5 milijarde kuna, od kojih više od polovice u samom gradu.

To se odnosi i na javne, državne institucije, ustanove kojima je osnivač država, sakralne objekte, ali kako bismo ubrzali obnovu, mi smo uzeli i ustanove kojima je osnivač Grad Zagreb, kazala je i dodala da su svi projekti više-manje u tijeku te da očekuje da će se do proljeća najveći dio njih realizirati.

To je opseg poslova koji nadilazi uobičajene kapacitete i za građevinske tvrtke i projektante u Hrvatskoj, te su na njemu angažirana ogromna sredstva iz više izvora, kazala je.

Nakon što se konstrukcijski dio HGZ-a završi, cjelovita obnova potrajat će godinu i pol do dvije, ali dobit ćemo zaista jednu od kvalitetnijih i suvremenijih prostora kulture u Zagrebu, kazala je.

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet istaknuo je dobru suradnja grada i Ministarstva na projektima obnove kulturne baštine, te kazao da se osim HGZ-a još radi Prirodoslovni muzej, kazalište Gavella je pred završetkom, a počinje obnova Umjetničkog paviljona, Muzeja za umjetnost i obrt te drugih kulturnih ustanova.

Nadam se da ćemo do lipnja iduće godine uspjeti povući što više sredstava Fonda solidarnosti koji se tiču konstrukcijske obnove, rekao je Korlaet i napomenuo da je zgrada HGZ-a kao zaštićeno kulturno dobro posebno zahtjevna za obnovu.

Na njoj se moraju pomiriti kontradiktorni zahtjevi: ojačati konstrukcija na razinu tri, kako bi mogla izdržati i najjači potres, a da po izgledu ostane što sličnija staroj zgradi HGZ-a, kazao je i pohvalio sve sudionike u obnovi.

Osim konstrukcijski, zgrada će biti obnovljena energetski, instalacijski i dobiti novu opremu, a ima i nadogradnju, što su inženjerski zahtjevi par excellence u Zagrebu, zaključio je.

Predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković zahvalila je svima na podršci i sudjelovanju te kazala da se kroz obnovu zgrade spajaju prošlost i vizija HGZ-a, kao i njegov doprinos hrvatskoj umjetnosti.

Radovi na obnovi počeli su travnju 2022. godine. Prethodno su knjižnica i arhiv preseljeni u Državni arhiv RH, orgulje rastavljene i bit će trajno pohranjene u Glazbenoj školi u Karlovcu, deponirani su kipovi iz Velike dvorane i neke druge umjetnine.

Trenutačno se izvode radovi ojačanja temeljnih konstrukcija: podbetoniranje temelja, ojačanje podzemnih zidova torkret betonom i tzv. FRCM sustavima, kao i izvedba betonskih seizmičkih ukrutnih jezgri. Usporedo se izvode radovi na ojačanju nadzemnih zidova kao i podnih ploča svih etaža. U zadnjoj fazi konstruktivne obnove izvodit će se spregnuta čelično-betonska podna ploča potkrovlja i novo čelično krovište.

Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe 1827. i prema izjavama iz HGZ-a, to je najstarija hrvatska i jedna od najstarijih svjetskih “živućih” udruga građana.

Zgrada HGZ-a s prvom koncertnom dvoranom u gradu sagrađena je 1876. donacijama građana Zagreba i preživjela je dva katastrofalna potresa: 1880. i 2020. godine. U potresu 1880. u zgradi HGZ-a je došlo do oštećenja stubišta koje vodi u koncertnu dvoranu, a njegov popravak te neke manje zahvate u prizemlju izveo je glasoviti arhitekt Herman Bollé. Godine

Godine 1989. zgrada je zaštićena kao spomenik kulture, a od 2002. kao kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, priopćeno je iz HGZ-a.

Kategorije: Hrvaška

Od 1. listopada kreće novi sustav odvoza otpada u Zagrebu, poručio gradonačelnik Tomašević

Tor, 20/09/2022 - 15:47

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević poručio je u utorak da od 1. listopada kreće novi sustav odvoza otpada u Zagrebu, plave ZG vrećice za miješani komunalni otpad su u trgovinama i već ih je kupio veliki broj građana, a u početku će trebati vremena da se uhoda novi model.

Od 1. listopada će se isključivo u plavim ZG vrećicama odlagati miješani otpad, rekao je Tomašević na konferenciji za novinare dodajući kako će u početku primjene novog modela biti uhodavanja.

“Dok se predstavnici stanara višestambenih zgrada ne odluče od koje tvrtke kupiti bokseve trebat će neko vrijeme za uhodavanje. Sigurno nećemo odmah od 1. listopada početi kažnjavati ljude, bit će neki rok prilagodbe, kako bi sustav profunkcionirao”, istaknuo je gradonačelnik.

Rekao je da su dosad pregledali 4000 lokacija za postavljanje bokseva, a njih 1000 se odnose na centar grada, gdje još neće moći biti postavljeni podzemni spremnici, tek je jedan testni spremnik postavljen u Masarykovoj ulici.

Tomašević očekuje da bi na proljeće moglo biti dovršeno 50 lokacija s tri seta podzemnih spremnika, što je trećina gradskog središta.

Komentirajući probleme s čipiranjem kanti za otpad, ustvrdio je kako je 90 posto kanti riješeno, a do kraja godine će biti i preostalih 10 posto. Čipiranje kanti nije u suprotnosti s novim sustavom odvoza, nego će ga samo poboljšati.

“Kad se građanin požali da mu nije ispražnjen spremnik, zahvaljujući čipiranju će postojati konkretan dokaz, pa ako je to greška Čistoće, morat će se obeštetiti”, objasnio je gradonačelnik.

Otvoreni za razgovore s SDP-om, do iduće sjednice Skupštine ima vremena

Na Črnomercu, gdje je bila održana prva javna tribina, čak 50 posto spremnika od višestambenih zgrada maknuto je s javnih površina, pohvalio se Tomašević.

Na pitanje ima li većinu u Gradskoj skupštini i nakon SDP-ova raskida koalicije, Tomašević je odgovorio kako su i dalje otvoreni za razgovore sa SDP-om.

“Mi smo otvoreni za koaliciju sa SDP-om, trebamo razgovarati što bi trebalo mijenjati u koalicijskom sporazumu. Sljedeća sjednica Gradske skupštine je 13. listopada, do tada ima dovoljno vremena”, poručio je.

Također je izvijestio da je nakon javnog natječaja imenovao Andru Pavunu za novog pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost.

Tomašević je konferenciju za novinare održao u područnom objektu Osnovne škole Savski gaj – Blato, gdje je na mjestu stare škole napravljena jedna od najsuvremenijih škola u Zagrebu, s jednosmjenskom nastavom koja će rasteretiti Osnovnu školu Savski gaj.

Koštala je oko 29 milijuna kuna, što je financirano iz gradskog proračuna, a Tomašević će to pokušati prijaviti na natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornost (NPOO), kako bi im se vratio uloženi novac.

Kategorije: Hrvaška

Fordovi troškovi veći za milijardu dolara zbog inflacije

Tor, 20/09/2022 - 15:42

Američki proizvođač automobila Ford objavio je da će zbog inflacije imati milijardu dolara veće troškove u trećem tromjesečju no što je planirao, a dodatni problem bit će i nestašica dijelova.

Zbog nedovoljne opskrbe dijelovima više će vozila krajem trećeg kvartala ostati nedovršeno no što je planirano, poručili su u ponedjeljak iz američkog automobilskog diva.

U četvrtom bi kvartalu trebalo kompaija će dovršiti i trgovcima prodati između 40.000 i 45.000 vozila, uglavnom kamiona i SUV-ova, procjenjuju.

Unatoč problemima s proizvodnjom, kompanija je iznova potvrdila aktualnu procjenu ovogodišnje prilagođene dobiti prije kamata i poreza (EBIT) u visini 12 milijardi plus/minus 500 milijuna dolara.

U trećem tromjesečju prilagođeni EBIT trebao bi se kretati u rasponu od 1,4 milijarde do 1,7 milijardi dolara, dodali su, napomenuvši da će cjelokupno izvješće o poslovanju u razdoblju od srpnja do rujna biti objavljeno 26. listopada.

Ford je prvo tromjesečje zaključio s neto gubitkom od 3,1 milijardu dolara zbog smanjene vrijednosti ulaganja u proizvođača električnih automobila Rivian.Fordovi

Kategorije: Hrvaška

Košiša Čičin-Šain najavila javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća

Tor, 20/09/2022 - 15:35

Za posjeta Međimurskoj županiji obnašateljica dužnosti direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Alenka Košiša Čičin-Šain najavila je u utorak javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, vrijedan 95 milijuna kuna, koji neće biti po modelu najbržeg prsta.

Košiša Čičin-Šain je rekla da su danas razgovarali o onome što Fond za zaštitu okoliša planira u idućem razdoblju kako bi se svi mogli pravodobno pripremiti, a posebno kako bi se za energetsku obnovu i obnovljive izvore energije mogli pripremiti objekti koji su od javnog značaja.

„Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini dodatno je potaknula i ubrzala tranziciju u zelenu energiju i to se direktno može vidjeti na velikom interesu koji građani pokazuju u prijavama za naše javne pozive, gdje se subvencionira i potiče i daje se određena potpora za uštedu energije i za ugradnju obnovljivih izvora energije”, rekla je Košiša Čičin-Šain.

Kad je riječ o obnovljivim izvorima energije na obiteljskim kućama, direktorica Fonda rekla je kako se javni poziv koji je bio otvoren u travnju ove godine odnosio na javne zgrade te da je Međimurska županija prijavila mnogo zgrada.

„Što se tiče obiteljskih kuća, javni poziv se objavljuje 28. rujna, s time da će se prijave primati od 15. studenoga, i bit će otvoren do kraja godine. Važno je napomenuti da neće biti po modelu zaprimanja, odnosno po modelu najbrži prst”, istaknula je.

Za taj javni poziv planirano je 95 milijuna kuna, a obuhvaća postavljanje fotonapona, postavljanje dizalica topline, solarnih panela te postavljanje ili kupnju kotlova na pelete.

Košiša Čičin-Šain je istaknula i kako Republika Hrvatska te Ministarstvo graditeljstva promišljaju o cjelokupnoj obnovi svih stambenih zgrada i obiteljskih kuća, ponajprije onih u kojima se živi.

Župan Matija Posavec potvrdio je da je Međimurska županija predvodnik u energetskoj obnovi svojih zgrada, što dokazuju podatci o 50 posto energetski obnovljenih škola.

„Ono što nam je još na čekanju kao jedina srednja škola to je Gospodarska škola, no, nažalost, na natječaju koji je zadnji objavljen nismo prošli, ali imamo spremnu svu projektnu dokumentaciju”, rekao je Posavec te dodao da je spremna dokumentacija za energetsku obnovu još desetak škola.

„Pripremili smo svu projektnu dokumentaciju da nam sve škole budu u jednosmjenskoj nastavi, a dogradnja i rekonstrukcija da onda ostvare benefit u energetskoj održivosti i samodostatnosti”, rekao je međimurski župan.

 

Kategorije: Hrvaška

Započeli radovi na obnovi mosta preko Dragonje blizu graničnog prijelaza Kaštel

Tor, 20/09/2022 - 15:26

Na području graničnog prijelaza Kaštel u utorak su započeli radovi na mostu preko rijeke Dragonje, vrijedni oko dva milijuna kuna, a tom prigodom su investitori – Hrvatske ceste i slovenska Direkcija za infrastrukturu – uvele u posao tvrtku Sitolor.

“Završetkom turističke sezone stekli su se uvjeti za početak radova po tom ugovoru. Promet za vrijeme radova odvijat će se naizmjenično putem semaforske regulacije, a projektom se predviđa ojačanje rasponske konstrukcije mosta izvedbom novih nosača i nove ploče, ojačanje stupova i upornjaka te izvedba dodatnih mikropilota”, naveli su iz Hrvatskih cesta.

Predviđeno trajanje radova na mostu je četiri mjeseca.

“Rekonstrukcija tog mosta predstavlja veliki korak u rješavanju prometnih problema u ovom dijelu Istre. Nakon dugo vremena, konačno su se u travnju prošle godine potpisom sporazuma sa Slovenijom stekli uvjeti da taj most privedemo namjeni i sigurnijem prometu te da vizualno dobije izgled kako zaslužuje na ulasku u turističku zemlju kakva je Hrvatska” – izjavio je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Napomenuo je da će se u idućih četiri mjeseca promet odvijati otežano, ali će biti kontinuiran te je stoga pozvao vozače na strpljenje.

Ujedno, u Bujama je danas započela izgradnja novog rotora, a radove u vrijednosti 4,3 milijuna kuna izvodit će pulska tvrtka Cesta, pod nadzorom tvrtke Učka-konzalting. Radovi će se odvijati temeljem sklopljenog sporazuma između Hrvatskih cesta, Županijske uprave za ceste i Grada Buje, s rokom izvođenja od pet mjeseci, a cilj projekta je povećanje sigurnosti prometa za sve sudionike u prometu te bolja prometna protočnost, poglavito u ljetnim mjesecima.

U sklopu radova, na kružnom raskrižju izvest će se nova oborinska odvodnja i javna rasvjeta te izmještanje i zaštita postojeće infrastrukture. Radovi će se odvijati fazno, uz zatvaranje pojedinih krakova za promet te usmjeravanjem na obilazne pravce.

Kategorije: Hrvaška