Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 3 min 9 sek od tega

Posljednji dan za predaju potpisa za kandidaturu

Tor, 03/12/2019 - 08:34

Potpisi za predsjedničku kandidaturu moraju biti predani Državnom izbornom povjerenstvu do danas u ponoć.

Svoje kandidature s potrebnih najmanje deset tisuća potpisa već su predala četiri kandidata: SDP-ov Zoran Milanović, nezavisni Mislav Kolakušić, kandidat Hrvatske stranke svih kajkavaca, čakavaca i štokavaca Nedjeljko Babić, HSLS-ov Dejan Kovač i Anto Đapić.

Očekuje se kako će svoje potpise danas predati aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, Miroslav Škoro, Dario Juričan, Katarina Peović, i Ivan Pernar.

Nakon što u utorak u ponoć istekne rok za predaju predsjedničkih kandidatura, DIP ima 48 sati, do četvrtka u ponoć, da ih provjeri i objavi listu kandidata za predsjednika, čime će i službeno krenuti predsjednička kampanja koja neslužbeno traje praktično od ljeta. DIP ne mora čekati taj krajnji rok, listu može objaviti i prije.

Kategorije: Hrvaška

Vlak iskočio iz tračnica kod Križevaca

Tor, 03/12/2019 - 08:32

Putnički vlak iskočio je rano jutros iz tračnica u blizini Križevaca.

Do iskakanja vlaka iz tračnica došlo je oko 6:10 sati, potvrdila je policija za Dnevnik.hr.

Vlak je putovao iz Zagreba prema Koprivnici. U njemu je bilo dvadesetak putnika, a prema prvim informacijama nitko nije ozlijeđen.

Policija je na terenu kako bi se utvrdilo zašto je vlak iskočio.

Kategorije: Hrvaška

Prije 18 godina s radom je započeo Uskok

Tor, 03/12/2019 - 08:25

Uskok, specijalizirani odjel Državnog odvjetništva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kroz čije su istrage prošli i mnogi odličnici iz političkog, poslovnog i sportskog života, započeo je s radom prije 18 godina, 3. prosinca 2001.

Maestro, Kamioni, Dijagnoza, Index, Dubai, Gruntovec, Offside, Bankomat, Remorker, Spice, Fimi Media, Ina-Mol… samo su neke od Uskokovih istraga u kojima su optužnice podignute protiv bivšeg premijera, više ministara, veleposlanika, sudaca, liječnika, direktora, bankara, sveučilišnih profesora, župana, gradonačelnika.

Iako neki od najzvučnijih korupcijskih postupaka i nakon više od desetljeća očekuju pravomoćne sudske epiloge, pokrenutim istragama, posebno onima zbog korupcije na najvišem nivou, poslana je poruka da nema nedodirljivih.

Posebnu pozornost Uskok je posvetio financijskim istragama jer je jedan od ciljeva njihova rada zamrzavanje, a potom i oduzimanje protupravno stečene imovinske. Osim zamrznutih računa u hrvatskim i stranom bankama novinske stupce posljednjih godina punile su i priče o zaplijenjenim nekretninama, zbirkama umjetninama, automobilima…

Uskokovi rezultati u kaznenom progonu korupcije i organiziranog kriminala bili su od velike važnosti i za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, koja je od početka pomagala rad Ureda.

EU je Uskoku pomogla edukacijama koje su provodili strani eksperti prenoseći najbolje europske prakse, a kroz implementaciju takvih projekata Uskok je i tehnički ojačan. Prvu informatičku opremu dobio je zahvaljujući donaciji SAD-a, a uskoro je postao prvo pravosudno tijelo koje je iskaze okrivljenika i svjedoka snimao i pohranjivao u zvučnom i slikovnom formatu.

Uskok je od tada uz brojna spektakularna uhićenja, istrage i suđenja prošao niz zakonskih i organizacijskih izmjena.

Jedna od značajnijih se dogodila 2009. kada je uvedena tužiteljska istraga koja se najprije provodila u uskočkim predmetima. Uspostavljena je i tzv. uskočka vertikala pa je uz tužiteljstvo oformljen i specijalizirani policijski pandan (PNUSKOK), a odjeli za suđenja u uskočkim predmetima osnovani su na županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci.

Uskok je isprva smješten u Vinogradskoj ulici, a prvi ravnatelj bio je Željko Žganjer. Ured se u međuvremenu preselio u Gajevu ulicu, Žganjera je 2005. naslijedio Dinko Cvitan, a njega 2014. Tamara Laptoš. Krajem 2018. na čelo Uskoka došla je Vanja Marušić, a za 18. rođendan dobili su novi prostor u Vlaškoj 116.

Kada je stupila na dužnost Marušić je ukazala na potrebu kadrovskog i materijalnog jačanja Uskoka kako bi mogao učinkovitije raditi na najsloženijim predmetima organiziranog kriminala korupcije u javnom i privatnom sektoru.

Izmjenama zakona, među ostalim, trebalo bi stvoriti prostor za zapošljavanje novih stručnjaka poput informatičara i financijskih forenzičara.

U stručnoj javnosti duže se vrijeme spominje da se Uskokovi tužitelji ne bi smjeli ‘trošiti’ na beznačajne postupke, poput svakog podmićivanja, primjerice, policajca ili krijumčarenja manjih količina duhana, umjesto da se u potpunosti posvete ‘velikim slučajevima’. I uz to ne odustaju od temeljnog principa “nulte stope tolerancije na korupciju”.

Kategorije: Hrvaška

Upozorenja zbog olujne bure, postupno kidanje naoblake

Tor, 03/12/2019 - 08:19

Danas će u Hrvtaskoj prevladavati djelomice sunčano vrijeme, u Dalmaciji prijepodne oblačnije, uz malo kiše većinom na jugu. U unutrašnjosti mjestimice magla, osobito u središnjim predjelima. Najviše sunčana vremena očekuje se na sjevernom Jadranu, prognoziraju iz DHMZ-a.

Na kopnu vjetar slab do umjeren sjeverni, u Slavoniji sjeverozapadni. Na Jadranu će puhati umjerena do jaka bura, podno Velebita s olujnim, ponegdje i orkanskim udarima. Najviša dnevna temperatura od 0 do 5 na kopnu, od 9 do 14 °C duž obale i na otocima.

Meteoalarm je za utorak izdao upozorenja zbog mjestimice olujnih udara bure za područja Knina, Rijeke, Splita i Dubrovnika. Upozorenja su zbog vjetra izdana i za cijelu hrvatsku obalu, a crveni je alarm upaljen za Velebitski kanal.

Sutra pretežno sunčano i hladno. Ujutro mraz. U nizinama unutrašnjosti jutarnja magla, koja se ponegdje može i dulje zadržavati. Vjetar uglavnom slab, a na Jadranu umjerena bura. Jutarnja temperatura od -7 do -2, na obali i otocima od 2 do 7 °C. Najviša dnevna između 0 i 4, a na Jadranu od 5 do 10, na jugu ponegdje i malo viša.

Kategorije: Hrvaška

Zbog olujnog vjetra i snijega zatvorene brojne ceste, MUP objavio apel vozačima

Tor, 03/12/2019 - 08:12

Zbog vrlo nepovoljnih vremenskih uvjeta kroz Gorski kotar i Liku, obilnih padalina u većem dijelu zemlje, HAK i MUP apeliraju da se na put ne kreće bez propisane zimske opreme.

Kamioni s prikolicama i tegljači s poluprikolicama mogu prema Dalmaciji i obratno voziti autocestom A1 Zagreb-Split-Ploče do čvora Sveti Rok te zatim državnim cestama DC50 Sveti Rok-Gračac, DC1 Gračac-Knin i DC27 Gračac-Zaton Obrovački ili državnom cestom DC1 Karlovac-Korenica-Gračac-Knin.

Prema Rijeci i obratno kamioni s prikolicama i tegljači s poluprikolicama mogu prometovati autocestom A6 Rijeka-Zagreb do čvora Delnice te zatim državnom cestom DC3 kroz Gorski kotar.

Zbog olujnog vjetra i snijega za sav su promet zatvorene državne ceste Maslenica-Zaton Obrovački (DC54), Paški most, Dobroselo-Mazin-Bruvno (DC218).

Samo za osobna vozila otvorene su: autocesta A1 Zagreb-Split-Ploče između čvorova Sveti Rok i Posedarje, autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Delnice i Kikovica (obilazak za ostale skupine je državnom cestom DC3 kroz Gorski kotar), Jadranska magistrala (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene.

Zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle ( I.skupina) na: autocesti A7 čvora Draga-čvor Šmrika, Jadranskoj magistrali (DC8) između Senja i Karlobaga, LC58107 Križišće-Kraljevica, a dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I i II.skupina) na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Senja.

Zbog zimskih uvjeta obavezna je zimska oprema na motornim vozilima, a promet je zabranjen za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama na cestama u Lici: DC25 Gospić-Karlobag-LIčki Osik-Korenica, DC42 Poljanak, DC52 Špilnik-Korenica, DC218 GP Užljebić-Donji Lapac, DC429 Selište Drežničko-Prijeboj, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac, ŽC5203 Doljani-Brotnja-Srb-Otrić.

U prekidu su katamaranske linije Rab-Lun (Tovarnele)-Rijeka i Split-Hvar-Korčula; trajektna linija Prizna-Žigljen.

Osobna vozila na GP Gunja na ulaz u zemlju čekaju oko pola sata.

Kategorije: Hrvaška

OECD danas objavljuje rezultat PISA-e, važnog pokazatelja unatoč kritikama

Tor, 03/12/2019 - 08:02

Omogućuju li obrazovni sustavi u svijetu svojim učenicima da budu uspješni? Sedamdeset i devet zemalja, uključujući Hrvatsku, nestrpljivo iščekuje da se u utorak objave rezultati ispitivanja PISA, OECD-ova testiranja znanja i vještina učenika.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokrenula je 2000. Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika, poznatiji pod nazivom PISA, kako bi vrednovala znanja učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti.

U zadnjem ispitivanju 2016., azijske zemlje, na čelu sa Singapurom, bile su najbolje.

U početku dočekano s nepovjerenjem nacionalnih donositelja odluka, ispitivanje je postalo nezaobilazan barometar za vlade koje se na njega pozivaju kako bi opravdale svoje izbore kada je riječ o obrazovnim politikama.

Unatoč stanovitim kritikama, to golemo ispitivanje (ukupno se testira 600.000 učenika) pruža puno pouka.

U sedmom ispitivanju, čiji će rezultati biti objavljeni u utorak, “dominanta” je čitalačka pismenost, kao i 2000. i 2009.

Problematika popisa pobjednika

PISA testira učenike u dobi od 15 godina, izabrane tako da čine reprezentativne uzorke. Kao i u svakom ispitivanju, postoje margine pogreške o kojima treba voditi računa.

Po mišljenju Juliena Greneta, znanstvenika Pariške škole ekonomije, “dimenzija pobjednika” PISA-e je krhka jer se ne temelji na jako velikim uzorcima. U Francuskoj, primjerice, (zemlji koja je 2016. po rezultatima bila prosječna), testira se 5000 do 6000 učenika, odnosno osmero na 1000, kaže sa žaljenjem.

“Potrebno je ići izvan okvira običnog klasificiranja”, ističe Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistike francuskog ministarstva obrazovanja.

Po njegovu mišljenju, ono što je važno je da se analiziraju snage i slabosti svakog obrazovnog sustava.

“U Francuskoj, učenike se u prvom redu uči da odgovore nauče napamet, a ne da ih previše traže”, rekao je direktor odjela za obrazovanje OECD-a Andreas Schleicher u razgovoru za Journal du Dimanche.

Da bi se ispravno razumjelo ispitivanje, potrebno je analizirati poziciju neke zemlje unutar skupine usporedivih zemalja: primjerice, Francuske u odnosu na 35 bogatih zemalja OECD-a.

Temeljne pouke

Najbolje rezultate na PISA-i do sada su postizale zemlje posve različitih kultura kao što su Južna Koreja, Kanada, Finska.

Anglosaksonske zemlje kao što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo ne briljiraju baš.

PISA je omogućila da se rasvijetli utjecaj društvenog podrijetla učenika na njihove školske rezultate. Ti zaključci izvučeni su iz “kontekstualnih” upitnika, koji traže od učenika informacije o njihovu društvenom položaju, obiteljskoj situaciji i njihovoj percepciji škole.

U Francuskoj, gdje je taj utjecaj izraženiji nego u drugim zemljama OECD-a, međunarodno ispitivanje je “odigralo ulogu osvještavanja”, pridonijelo izmjenama u sustavu obrazovanja za učenike na područjima s najvećim društvenim problemima, kaže Rocher.

Druga pouka izvučena iz PISA-e koju treba “pozorno pratiti” ove godine, smatra on, razvoj je učenika s poteškoćama.

Što je PISA?

Ispitivanje PISA, čije će rezultate OECD objaviti u utorak, svake tri godine vrednuje učinkovitost obrazovnih sustava i služi kao važan pokazatelj vladama prilikom opravdavanja politika koje se ponekad jako razlikuju.

Što mjeri PISA?

Taj Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika provodi se od 2000., a obuhvaćeni su učenici u dobi od 15 godina.

Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju, jedno od ta tri područja određeno je kao “dominantno” i temeljitije se provjerava. U 2018. to će bila čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000.

Većina pitanja, njih 70 posto, odnosi se na tu dominantnu temu, a 30 posto na ostale dvije.

PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.

Tko sudjeluje?

Zadatke je u svibnju 2018. rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja i teritorija, što je uzorak koji je predstavljao 32 milijuna učenika u dobi od 15 godina.

Riječ je o nasumičnom uzorku, ali obuhvaća učenike privatnih i javnih škola, kako bi se postigla reprezentativnost.

Većina učenika pohađa srednju školu (63 posto opću gimnaziju, 14 posto strukovnu srednju školu), a ostali su pri kraju osnovne škole.

Nekoliko zemalja ili teritorija pridružilo se 2018. ispitivanju: Saudijska Arabija, Bjelorusija, BiH, Brunei, Maroko, Filipini i Ukrajina.

Kako izgledaju testovi?

Učenici moraju pokazati da mogu “razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu i angažirati se”.

Procjenjuje se “sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju na učinkovit način”, istaknuo je Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja.

Pitanja su u obliku zadataka višestrukog izbora, ali i otvorenog tipa, na koja se traži kratak pisani odgovor.

Ispitivanje se od 2015. provodi na računalima.

Traje tri i pol sata, od čega je dva sata predviđeno za test, a sat i pol za upitnik o školi, društvenom položaju i obiteljskoj situaciji.

Tko su dobri đaci?

PISA je u početku među dobre đake svrstavala nordijske zemlje, na čelu s Finskom.

Kada se broj sudionika povećao, briljiralo je više azijskih zemalja ili gradova poput Šangaja i Singapura.

Njemačka se spektakularno popravila zahvaljujući reformama pokrenutim nakon razočaravajućeg rezultata 2000. godine.

Kategorije: Hrvaška