Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 23 min 38 sek od tega

Milanović ne želi reći je li glasao, kaže da je to ‘privatna stvar’

Sre, 08/07/2020 - 13:49

 

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas boravi u radnom posjetu Austriji. U Beču je sudjelovao na trilateralnom sastanku šefova država Republike Austrije, Republike Slovenije i Republike Hrvatske.

TTijekom sastanka predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena, predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića u kompleksu Hofburg u centru Beča glavna tema bila je Europa nakon pandemije koronavirusa.

“Korona je došla i proći će, ali problemi koje Zemlja ima, dakle globus, s promjenom klime, koje Hrvatska, ako ne budemo djelovali svi zajedno, može imati kao zemlja koja se oslanja na turizam, su toliki da o tome nikada ni jednog trenutka ne smijemo prestati razmišljati i koliko je god moguće raditi”, kazao je Milanović, kako prenosi HRT.

Milanović je novinarima rekao da je izlazak na izbore njegova privatna stvar.

“Od mene ćete uvijek čuti stav o idejama, odnosima u društvu, o vrijednostima. To sam radio kao političar zadnjih petnaest godina, to radim kao predsjednik, to sam najavio u svojoj kampanji i to provodim. Ali privatne stvari, jesam li se za nekog osobno opredijelio i tko je taj, to će ostati u mojoj domeni i toga ću se držati kao predsjednik, posebice kad su u pitanju parlamentarni izbori”, naglasio je Milanović.

Kategorije: Hrvaška

Rektor Boras suspendirao dekanicu Filozofskog fakulteta Vlahović-Štetić

Sre, 08/07/2020 - 13:36

 

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras suspendirao je dekanicu Filozofskog fakulteta Vesnu Vlahović-Štetić zbog kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a za obnašatelja dužnosti dekana imenovan je prorektor Miljenko Šimpraga, priopćeno je u srijedu iz Rektorata.

Odluka o suspenziji temelji se na presudi Županijskog suda u Zagrebu od 26. lipnja 2020. kojom je Vesna Vlahović-Štetić pravomoćno osuđena za šikaniranje, odnosno mobing Ante Čovića kao zaposlenika Fakulteta, čime je ugrožavala dostojanstvo zaposlenika u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa, stoji u priopćenju.

Sud je utvrdio da je redoviti profesor u trajnom zvanju i zaposlenik Filozofskog fakulteta Ante Čović bio izložen zlostavljanju Vesne Vlahović-Štetić na radnom mjestu u svim sferama koje karakteriziraju mobing, od stupanja na dužnost dekanice Vlahović-Štetić u studenom 2017. pa do prestanka njegova radnog odnosa na Filozofskom fakultetu 15. studenoga 2018.

U Odluci rektora navodi se kako je takvim postupanjem, koje je nespojivo s obnašanjem dužnosti dekanice, Vesna Vlahović-Štetić osim povrede dostojanstva zaposlenika nanijela i veću materijalnu štetu Fakultetu, jer je presudom naloženo da Fakultet zbog povrede prava osobnosti mora zaposleniku isplatiti naknadu u iznosu od 25.000,00 kuna kao i pripadajuće sudske troškove u iznosu 11.250,00 kuna, kaže se u priopćenju.

Dodatni razlozi za suspenziju su, navodi se, pisana upozorenja koja je rektor u različitim prigodama donosio “zbog protuzakonitog i protustatutarnog postupanja dekanice”, zatim suspendiranje protupropisne odluke o smjeni povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika te brojni zahtjevi za očitovanjem i postupanjem po pritužbama zaposlenika Fakulteta, kaže se u priopćenju.

Odluka o suspenziji stupa na snagu 8. srpnja, ali je podložna potvrdi na Senatu. Prema odredbama Statuta Sveučilišta, Senat u roku od 30 dana odlučuje o potvrdi oluke o suspenziji čelnika sastavnice. U slučaju potvrde odluke o suspenziji dekanica je razriješena s dužnosti, a izbor novog čelnika potrebno je obaviti u roku od tri mjeseca.

Za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta imenovan prorektor Sveučilišta Miljenko Šimpraga, koji preuzima upravljanje Fakultetom do izbora novog dekana, kaže se u priopćenju.

Kategorije: Hrvaška

Curi klor u Lozovcu kod Šibenika, zbog opasnosti evakuirani mještani

Sre, 08/07/2020 - 13:26

 

Iz šibenskog Vodovoda i odvodnje u srijedu su izvijestili građane o curenju klora zbog kvara na klorinatorskoj stanici te pozvali sve stanovnike koji žive u naselju Lozovcu u njezinoj blizini da zatvore prozore ili napuste svoje kuće.

“Molimo stanovnike koji žive na Lozovcu u blizini klorinatorske stanice da zatvore prozore ili da napuste svoje objekte jer se u klorinatorskoj stanici dogodio kvar na boci klora, uslijed čega je izašla određena količina klora u atmosferu. Nakon što se incident otkloni, stanovnici navedenog područja bit će pravovremeno obaviješteni”, stoji u obavijesti, kako prenosi Šibenik.in.

Evakuirani su stanovnici iz triju kuća u blizini klorinatorske stanice. Mjesni odbor Lozovac na svojem je Facebooku objavio kako su sve javne službe na terenu i razmatraju situaciju.

Kategorije: Hrvaška

GRLIĆ RADMAN: “Želimo red, mir i stabilnost u Srbiji, neka prosvjedi budu mirni”

Sre, 08/07/2020 - 13:19

 

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman komentirao je u srijedu protuvladine prosvjede u Srbiji i poručio da Hrvatska želi „red, mir i stabilnost“ te da prosvjedi budu mirni.

Nakon Vučićeve najave uvođenja policijskog sata zbog pogoršane epidemiološke situacije, u Beogradu su izbili veliki prosvjedi.

Policija je u jednom trenutku bila zasuta jajima, plastičnim bocama i kamenjem, upaljene su baklje, a nakon još jednog naguravanja i pokušaja ulaska u zgradu Skupštine bačen je suzavac.

N1 televizija snimila je video na kojemu se vidi kako policija brutalno pendrecima udara mladiće koji su mirno sjedili na klupi u parku blizu Narodne skupštine.

„Mi želimo red, mir i stabilnost“, kazao je novinarima Grlić Radman. „Sigurno da su prosvjedi uvijek znak i demokratskog društva, ali u svakom slučaju želimo zapravo da budu, ako su prosvjedi, da budu mirni prosvjedi“, poručio je Grlić Radman.

Hrvatski ministar vanjskih poslova je rekao da će „srbijanska vlast uspjeti to iskomunicirati s građanima“, referirajući se na najavu uvođenja policijskog sata.

„Treba vidjeti kakve su te mjere koje su uveli. U svakom slučaju važno je čuvati zdravlje građana, pa tako nadamo se da u tom kontekstu to treba sagledavati“, istaknuo je Grlić Radman.

Prosvjede je podržao blok opozicijskih stranaka Savez za Srbiju, koji je bojkotirao nedavne parlamentarne izbore, na kojima je Srpska napredna stranka predsjednika Aleksandra Vučića premoćno pobijedila, jer su smatrali da se izbori održavaju u nedemokratskim uvjetima.

„Oni su imali svakako izbore. Kao što smo vidjeli niti jedan lider iz građanske stranke nije ušao u parlament. To je volja građana Srbije i samo to možemo komentirati“, poručio je Grlić Radman.

„Naša Dubravka Šuica“ dobro radi posao, pitanje je prenaglašeno

Odgovarajući na novinarsko pitanje, Grlić Radman je komentirao i istragu koju je europska pučka pravobraniteljica pokrenula protiv potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice, zbog poziva u emisiju na lokalnoj dubrovačkoj televiziji, prilikom kojega je kritizirala voditelja emisije.

Grlić Radman je ocijenio da je “to malo prenaglašeno i da ne vidi nikakvih problema”. „Naša Dubravka Šuica jako dobro radi svoj posao“, kazao je. „To možda treba sagledavati u nekakvim predizbornim aktivnostima“, dodao je.

U travnju ove godine u emisiju „Glas naroda“ lokalne dubrovačke televizije javio se gledatelj koji je govorio o nepravedno stečenoj imovini hrvatskih političara te je u tom kontekstu spomenuo Dubravku Šuicu.

Šuica se tada telefonski javila u emisiju i kazala voditelju Pasku Tomašu kako je bilo “zanimljivo slušati vašega slušatelja, ali je još bilo zanimljivije slušati kako vi niste reagirali“ na “objede, neistine, dezinformacije“.

Ja sam kuma vaše Dubrovačke televizije i jako sam sretna što sam u ono vrijeme mogla to biti. Međutim, zaista mi je žao da dopuštate da se građani nabacuju smećem, muljem, blatom, na moju malenkost.“, poručila je tada Šuica voditelju.

Kategorije: Hrvaška

BEOGRAD: Nezavisni novinari trpjeli suzavac i nasilje da objektivno izvijeste s prosvjeda

Sre, 08/07/2020 - 13:12

Za razliku od Vučićevih, nezavisni novinari u Srbiji noćas su zajedno s građanima trpjeli policijski suzavac i nasilje kako bi izvijestili što se događa u središtu glavnog grada. Jelena Zorić s televizije N1 jedna je od njih.

“Još me boli glava od suzavca, ali jedino što sam željela, i nadam se uspjela, jest da izvještavam profesionalno, objektivno i nepristrano”, izjavila je Zorić nakon što je na društvenim mrežama dobila niz pohvala za izvještavanje ispred zgrade srpskog parlamenta.

“Fotografija na kojoj s mjesta događaja izvještava očiju nateklih od suzavca preplavila je društvene mreže, a mnogi su je proglasili ‘definicijom pravog novinarstva”, navodi nova.rs u reportaži o Zorić, navodeći kako je postala “jedna od heroina sinoćnjeg protesta”.

“Jelena Zorić s N1, vrlo uvjerljiva i hrabra. Sve najbolje u novinarskom smislu ona je večeras izvukla!”, jedan je od komentara na njezino izvještavanje s prosvjeda.

Kategorije: Hrvaška

U BiH 244 novih slučajeva, jedna osoba preminula

Sre, 08/07/2020 - 13:10

 

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini zabilježeno je 244 novih slučajeva zaraze koronavirusom, javlja Klix.ba.

U Republici Srpskoj registrirano je 121 novooboljelih, a u Federaciji BiH 123. Većina novozaraženih su kontakti osoba kod kojih je već ranije potvrđeno prisustvo koronavirusa.

Dnevni avaz piše da je jedna osoba preminula.

U Federaciji BiH do sada su testirana 63.237 uzorka, a koronavirus je potvrđen kod 3.014 osoba. Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 2.813 slučајevа kоrоnаvirusa, а prеminulo је ukupnо 134 оsоbe.

Kategorije: Hrvaška

Thandie Newton priznala da se bojala Toma Cruisea na snimanju “Nemoguće misije 2”

Sre, 08/07/2020 - 13:02

Thandie Newton, 48-godišnja britanska glumica, neočekivano je iskreno progovorila u intervjhu za portal Vulture  o svojim iskustvima prilikom snimanja hollywoodskih filmova. Progovorila je o rasizmu, seksizmu i mnogim drugim stvarima te se tako dotakla i odnosa sa Tomom Cruiseom s kojim je glumila u filmu „Nemoguća misija 2“ prije 20 godina. Nakon tog filma, nikada joj nije ponuđena uloga u nekom od nastavaka „Nemoguće misije“.

„Tako sam se bojala Toma. On je vrlo dominantna individua. On se maksimalno trudi biti pristojna osoba. Ali pritisak… On je zahtjevna osoba. Smatram da on misli kako samo on može napraviti sve onako kako treba biti“, rekla je Thandie Newton. Ona se prisjetila specifične situacije na snimanju filma kada Cruise nije bio zadovoljan s njezinom glumom, a ona kaže da je to bilo tako jer je dobila usrane dijaloge. Da bi popravio situaciju, Cruise joj je predložio vježbanje jedne scene u kojoj će ona izgovarati njegove rečenice, a on njezine. Ne samo da to nije popravilo situaciju, već su njih dvoje frustrirali jedan drugoga.

„Ne sjećam se situacije koja mi je manje pomogla od ove. Bila sam natjerana u prostor terora i nesigurnosti. Prava sramota. I zahvalna sam mu. Stvarno to mislim, on je pokušao dati sve od sebe“, objasnila je Thandie Newton dodajući kako je Cruise bio pod stresom ali je na kraju scena snimljena onako kako je Cruise to i želio jer je ona shvatila što on traži od nje.

Osim filma „Nemoguća misija 2“, najveći uspjeh Thandie Newton bila je uloga u Oscarom nagrađenom filmu „Fatalna nesreća“ iz 2004. Posljednja serija u kojoj je glumila je „Westworld“.

Kategorije: Hrvaška

U Sloveniji u posljednja 24 sata 24 nova slučaja koronavirusa

Sre, 08/07/2020 - 13:01

 

U posljednja 24 sata u Sloveniji je zabilježeno 24 novih slučajeva zaraze koronavirusom, objavila je slovenska vlada.

Trenutno je hospitalizirano 14 osoba, dvije više nego u utorak. Među zaraženima nije bilo novih smrtnih slučajeva, pa broj umrlih ostaje 111, objavilo je Ministarstvo zdravstva.

Od početka epidemije ukupan broj oboljelih je 1607, ukupno je obavljeno 111.203 testiranja, a aktivnih slučajeva zaraze je trenutno 223.

Slovenska vlada objavila je danas da će se odredbe o obveznoj 14-dnevnoj karanteni za one slovenske državljane i rezidente koji se vraćaju iz država s “crvene liste” rizičnih destinacija s naglim i velikim brojem novooboljelih ubuduće na slovensko-hrvatskoj granici na graničnom prijelazu Bregana/Obrežje i dalje izdavati tijekom 24 sata, dok će se na ostala tri prijelaza predviđena za takve postupke (Metlika/Jurovski Brod, Jelšane/Rupa i Gruškovje/Macelj) te odredbe izdavati od 6 do 22 sata, prenose tamošnji mediji.

Vlada je sinoć odlučila da tzv. dvovlasnici u pograničnom području Slovenije i Hrvatske, tj. oni koji imaju zemlju na obje strane, prilikom ulaska u Sloveniju zbog radova u polju ili šumi ne trebaju predočiti negativni test na Covid-19.

Neki slovenski mediji navode da bi se i Hrvatska mogla naći na popisu epidemiološki nesigurnih država s “crvene” liste ako se trend povećanja dnevnih zaraza nastavi. Hrvatska je trenutno na “žutoj” listi, a za uvrštenje na “crvenu” listu određena je granica od 40 oboljelih na 100.000 stanovnika u razdoblju 14 dana. Prema navodima slovenskih medija, kao dodatan faktor za uvrštenje među epidemiološki rizične epidemiolozi u Sloveniji odnedavno uključuju i broj ukupno testiranih.

Kategorije: Hrvaška

Stella McCartney čestitala rođendan Ringo Starru

Sre, 08/07/2020 - 12:56

Stella McCartney je u kratkoj objavi na društvenim mrežama čestitala rođendan “stricu” Ringo Starru.

Poznati glazbenik i bubnjar je 7. srpnja proslavio jubilarni 80-i rođendan. Prijatelj oca poznate dizajenrice i član Betalesa je ovom prigodom na YouTubeu organizirao virtualni humanitarni koncert u kojem su sudjelovale njegove poznate kolege.

Podsjetimo da je Starr dobio poruke “mira i ljubavi” iz svemira. Jedna je stigla s Međunarodne svemirske stanice (ISS), dok je druga emitirana iz rovera na Marsu.

Rođen kao Richard Starkey u Liverpoolu 1940. godine, legendarnoj britanskoj grupi se pridružio kao bubnjar 1962. godine zamjenivši Petea Besta.

‪This gentleman has been in my life from day one… Consistently spreading peace and love! Happy, happy birthday Uncle Ritchie… I love you. x Stella Ringo Starr

Posted by Stella McCartney on Tuesday, July 7, 2020

 

Kategorije: Hrvaška

Vučićevi mediji tvrde da “strane policije reagiraju brutalnije”

Sre, 08/07/2020 - 12:53

“Strane policije reagiraju brutalnije”, tješi građane Srbije Informer, beogradski portal i tjednik poznat po osobnim napadima i klevetanju neistomišljenika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Taj primjer ilustrira način kojim su mediji pod kontrolom vlasti u Srbiji izvještavali o noćašnjim okršajima prosvjednika i policije u središtu Beograda.

Portal Alo, uz Informer još jedan medij koji ne bira sredstva kada podržava Vučića, objavio je napad na Petra Đurića, čija je izjava “Ćale, ovo je za tebe” pred kamerom televizije N1 privukla javnu pažnju. Alo je o Žuriću objavio tekst u kojem tvrdi kako je riječ o “problematičnom momku” koji je “i kao srednjoškolac imao nepristojne i nasilničke ispade”, a “kao gimnazijalac je stalno pravio kaos”.

Zanimljivo je da su slične napade na Đurića istodobno objavili i Informer te kurir.rs, još jedan nacionalistički portal koji bezrezervno podržava Vučića. Kurir je na naslovnici prenio i Facebook status zamjenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića, koji je objavio fotografije zapaljenih automobila i prokomentirao ih ovako: “Ovo je dio kaosa koji su huligani koji su noćas uništavali i palili Beograd ostavili za sobom. Oni koji nisu sudjelovali na izborima sada bi na silu zauzeli Narodnu skupštinu, puna su im usta Kosova i Metohije a ‘srbuju’ hiljadama kilometara od KiM gdje ovi ‘heroji’ ne smiju ni otići”.

Portal televizije Pink, još jednog “Vučićevog medija”, kako taj moćni medijski kartel zovu u Srbiji, prenio je dijelove specijalne emisije emitirane na Pinku, sažimajući njezin sadržaj u naslovu: “Grupa huligana koristi strah naroda od korone da izaziva nerede na ulicama Beograda. To nije spontani protest“.

“Opozicija igra duplu igru. Kada su bili vlast koristili su državu da spriječe nemire na ulicama, a sada, kao opozicija, zovu narod na nasilje. To je vrlo licemjerno”, sažeo je portal poruke sudionika u emisiji.

 

 

Kategorije: Hrvaška

Danas 84. rođendan Gabi Novak

Sre, 08/07/2020 - 12:51

Popularna pjevačica rođena je za vrijeme Olimpijade 1936. godine u Berlinu kao dijete Njemice Elizabeth Reiman i oca Đure Novaka, inženjera, Hvaranina koji je studirao brodogradnju u Njemačkoj. Upoznali su se na kupalištu u Hvaru, zagledali se i ostali zajedno do njegove prerane smrti u 2. svjetskom ratu.

Za vrijeme rata, Gabi je živjela s bakom na Hvaru, a nakon rata preselila se s majkom u Zagreb gdje su započele novi život. U Zagrebu je Gabi krenula u školu, ali se teško snalazila s obzirom da je govorila samo njemački, a hrvatski samo hvarski dijalekt. Međutim, bila je talentirana za crtanje, te je upisala Školu primijenjene umjetnosti i završila grafički smjer i potom se odmah zaposlila u Vjesniku.

Kada je 1956. godine “Zagreb film” u svom novom studiju okupljao mlade crtače, u odjelu scenografije našla se i plaha, talentirana, plavokosa Gabrijela Novak. Kolege su je od milja zvali Gabi, voljeli su njene crteže pastelnih boja, a zbog njenog ugodnog glasa, kojeg je i posuđivala likovima u raznim crtićima, često su je nagovarali da za njih nešto otpjeva.

Kategorije: Hrvaška

Banožić nema ništa protiv spajanja svog ministarstva

Sre, 08/07/2020 - 12:45

 

Ministar državne imovine Mario Banožić kazao je u srijedu kako nema ništa protiv toga da se njegovo ministarstvo spoji s nekim drugim ministarstvom.

Na novinarski upit je li spremna na scenarij spajanja Banožić je uoči sastanka užeg kabineta vlade kratko odgovorio „Pa zašto ne?!”, te poručio kako nitko nije rođen biti ministar.

Dodao je i kako o tome još nije razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem.

„Ima svakakvih tema koje su otvorene u medijima a o tome će odlučivati prije svega predsjednik Vlade uz pomoć stranačkih tijela”, kazao je Banožić.

Kategorije: Hrvaška

Oštra štednja u EU opomena Hrvatskoj

Sre, 08/07/2020 - 12:32
Objavljeno u Nacionalu br. 762, 2010-06-21 Europske države otkazima, nezapošljavanjem i smanjenjem plaća u javnom sektoru, rezanjem troškova za visoko obrazovanje i nezaposlene, povećanjem poreza i nameta i drugim mjerama u proračunu žele zaustaviti krizu

U pokušaju da zaustave širenje financijske krize unutar Europske unije koja je već na rub propasti dovela Grčku, a sad ozbiljno prijeti Portugalu, Španjolskoj i Irskoj, čelnici velikih europskih država proteklih tjedana objavili su planove za ogromne uštede u svojim nacionalnim proračunima. Tako bi Španjolska, Italija, Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija i Grčka u iduće dvije godine trebale smanjiti svoju proračunsku potrošnju za 120 milijardi eura, a posljedice tih ušteda bit će odgoda niza velikih planiranih investicijskih projekata, ukidanje brojnih socijalnih prava njihovih stanovnika te masovna otpuštanja zaposlenih u javnom sektoru.

Iako se kategorije na kojima se planira štedjeti razlikuju od države do države, svima je zajedničko to što će se najveće uštede ostvariti upravo u državnim službama, pa zbog toga mnogi strahuju kako bi cijeli proces mogao rezultirati eskalacijom socijalnih nemira, dok brojni svjetski ekonomisti upozoravaju kako bi pad potrošnje prouzročen uštedama i stopiranjem velikih investicija mogao izazvati novi recesijski ciklus u Europi. Također, taj proces mogao bi izazvati teške ekonomske probleme za brojne svjetske države koje nisu članice Unije, ali svoje gospodarstvo baziraju na ekonomskim odnosima s njom, a jedna od takvih država je i Hrvatska.

Zbog toga ne začuđuje što je i američki predsjednik Barack Obama u svom nedavnom pismu upućenom šefovima 20 ekonomski najmoćnijih država svijeta upozorio kako bi prebrzo rezanje proračunskih deficita moglo ugroziti oporavak svjetske ekonomije od globalne recesije: “Iako je vjerojatno da će pojedine države morati krenuti u proces smanjivanja svojih proračunskih deficita, prerani prestanak financiranja ekonomskih poticaja mogao bi se pokazati opasnim. U prošlosti se pokazalo kako bi prerani prestanak poticanja rasta ekonomije rezultirao novim problemima i povratkom recesije.” Iako je Obamina zabrinutost opravdana, razumljivo je zašto su čelnici europskih država odlučili promijeniti temeljni pravac svojih ekonomskih politika. U proteklih godinu i pol dana uložili su stotine milijardi eura u poticanje novog ciklusa gospodarskog rasta i u tome donekle uspjeli, no svi ti pozitivni efekti praktički su nestali nakon eskalacije dužničke krize u Grčkoj. Ta situacija pokazala je kako Europska unija ne može ostvariti fiskalnu stabilnost, niti vratiti povjerenje globalnih ulagača u euro uz postojeću iznimno visoku razinu javnog duga, čija otplata postaje sve veće opterećenje za cijeli niz europskih država. Taj javni dug u Europskoj uniji trenutačno iznosi oko 80 posto ukupnog BDP-a njezinih članica, a samo ove godine je zbog golemih proračunskih deficita trebao porasti za novih 600 milijardi eura. Europski lideri očito su procijenili kako je dugoročno takvo stanje neodrživo i kako se potpuni krah javnih financija unutar Unije može spriječiti jedino uvođenjem oštre fiskalne discipline, pa makar i po cijenu novog kratkotrajnog recesijskog ciklusa. O ozbiljnosti situacije svjedoči i nedavni neuobičajeno oštar javni istup britanskog premijera Davida Camerona, kad je najavio nužne oštre rezove u proračunskoj potrošnji već od sljedeće godine, te rekao kako će se posljedice tih mjera osjećati desetljećima i kako će one “promijeniti cijeli način života” u Velikoj Britaniji.

Prve mjere koje je Cameron najavio su zabrana zapošljavanja u javnom sektoru do kraja 2011. godine, rezanje potrošnje za 300-tinjak milijuna eura u visokom obrazovanju, te niz mjera kojima se namjerava uštedjeti oko 1,7 milijardi eura na diskrecijskim troškovima Vlade među kojima je i to da ministri više neće imati pravo na službeni automobil i vozača nego se očekuje da putuju javnim prijevozom. Također, smatra se kako će se vrlo brzo objaviti i odluka o povećanju poreza na kapitalnu dobit. Ta mjera izazvala je veliko nezadovoljstvo u tamošnjim financijskim krugovima, koji strahuju kako bi ona u kombinaciji s posebnim porezom na dobit banaka o čijem se uvođenju trenutačno pregovara na razini Unije mogla rezultirati problemima za bankarski sektor, inače jedan od najjačih segmenata britanske ekonomije. S druge strane, analitičari predviđaju kako bi u iduće tri do četiri godine između 200 i 300 tisuća ljudi moglo biti otpušteno iz javnog sektora. Velika otpuštanja u javnom sektoru predviđa i Njemačka, čija je kancelarka Angela Merkel početkom mjeseca predstavila plan trogodišnjih ušteda vrijedan 80 milijardi eura. Ipak, za razliku do Velike Britanija njemačke vlasti odlučile su kako neće smanjivati potrošnju za obrazovanje i mirovine, a neće ni povećavati ključne poreze na dohodak i dodanu vrijednost. No zbog toga će se znatno smanjiti naknade za nezaposlenost i socijalnu skrb, te provesti niz ušteda u investicijama. Tako će primjerice biti odgođena dugo planirana gradnja replike nekadašnje pruske carske palače u Berlinu, a produljit će se i vijek rada njemačkih nuklearnih elektrana.

Najveće smanjenje broja zaposlenih u javnim službama trebalo bi se dogoditi u njemačkim oružanim snagama, gdje će biti zabranjeno novačenje, pa se očekuje da će u roku od nekoliko godina broj zaposlenih tamo biti smanjen za 100 tisuća. Na kraju, Angela Merkel najavila je i uvođenje posebnog poreza na zračna putovanja, a svoj plan predstavila kao pokušaj Njemačke da “postavi primjer za ostale”. Smatra se kako se pod terminom “ostali” prije svega misli na Francusku, s obzirom na neslužbene informacije kako je njemačka kancelarka nezadovoljna planom fiskalne konsolidacije koji je dosad predstavio francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. S obzirom na tradicionalno visoka socijalna izdvajanja u Francuskoj, očekivalo se kako će se Sarkozy obvezati na znatno veće rezanje troškova nego što se dogodilo.

Ipak, francuska vlada je dosad tek najavila smanjenje potrošnje od 5 milijardi eura tijekom ove i sljedeće godine, koje će se gotovo u potpunosti ostvariti kroz smanjenje federalnog financiranja pokrajinskih vlada. Analitičari procjenjuju kako će Francuska u idućih 30 mjeseci morati namaknuti novih 90 milijardi eura ako želi spriječiti urušavanje mirovinskog sustava, a zasad je nejasno planira li to Sarkozy učiniti rezanjem potrošnje, povećanjem poreza ili kombinacijom tih dviju mjera. Inače, trenutačno je vidljiv trend kako industrijski razvijenije države potreban novac pokušavaju prikupiti oštrim rezanjem potrošnje, ali izbjegavajući povećavanje postojećih ili uvođenje novih poreza u pokušaju da zadrže konkurentnost gospodarstva. Tako primjerice Italija planira do kraja 2011. uštedjeti oko 13 milijardi eura, i to isključivo kroz reforme javnog sektora, kao što je zabrana zapošljavanja i rasta plaća u državnim i javnim službama, te smanjenje plaće političara i visokih javnih dužnosnika u ukupnom volumenu od 5 milijardi eura. Također, talijanska vlada se nada kako milijardu eura može uštedjeti oštrijom kontrolom sive ekonomije, osobito u građevinskom sektoru, a problem prenapregnutog mirovinskog sustava u Italiji su riješili privremenom suspenzijom prava na ostvarivanje mirovine, pa će tako svi oni koji ispunjavaju uvjete za odlazak u mirovinu morati pričekati barem nekoliko mjeseci. Za razliku od Italije, vlade Portugala, Irske i još nekih država čije se ekonomije temelje na uslužnim djelatnostima i turizmu odlučile su se za znatna povećanja poreza.

Tako je portugalski premijer José Sócrates nedavno najavio povećanje poreza na dodanu vrijednost od 1 posto, uvođenje specijalnog kriznog poreza na platni promet i dobit, te otkazivanje velikih infrastrukturnih projekata, kao što su gradnja novog međunarodnog aerodroma u Lisabonu i brze željezničke infrastrukture. U Irskoj su pak povećali porez na dobit, uveli i posebni namet od 7,5 posto mirovine u javnom sektoru, te za 15 posto smanjili plaće zaposlenih u školstvu i policiji. Zanimljivo je da je znatno manje uštede od Irske zasad najavila Španjolska, iako se po općoj ocjeni ekonomskih stručnjaka ta država nalazi u znatno težoj gospodarskoj situaciji. Španjolski premijer José Luis Zapatero tako će smanjiti deficit državnog proračuna za 15 milijardi eura u iduće dvije godine, no on će i dalje ove godine iznositi minimalno 9,3 posto, što je gotovo tri puta više od dopuštenog deficita država Europske unije, propisanog Sporazumom iz Maastrichta. S obzirom na to da se Španjolsku trenutačno smatra europskom državom kojoj najviše prijeti ponavljanje grčkog scenarija, mnogi stručnjaci smatraju kako bi Zapatero trebao rezati potrošnju znatno jače, no da za to nema dovoljno političke snage. Naime, španjolski premijer već je bio izvrgnut jakim kritikama javnosti nakon što je uveo zabranu povećanja mirovina u 2011. godini, privremeno smanjenje plaća javnih službenika od 5 posto, te ukinuo državnu pomoć rodiljama u iznosu od 2500 eura, pa mnogi smatraju kako je teško očekivati da će imati hrabrosti pokrenuti daljnje reforme, kako ne bi izazvao masovne prosvjede građana. Takvi prosvjedi već su se dogodili u Rumunjskoj i Bugarskoj, najsiromašnijim državama članicama Europske unije. Te države su po mnogo čemu slične Hrvatskoj, imaju ogromni udjel javnog sektora u ukupnoj ekonomiji, visok javni dug i slabu industrijsku razvijenost, pa se stoga ekonomske mjere koje su u tim državama poduzete mogu realno uspoređivati s planom gospodarskog oporavka hrvatske vlade. Rumunjski premijer Emil Boc tako je najavio kako će plaće u javnom sektoru, gdje radi trećina svih zaposlenih u državi, već od sljedećeg mjeseca biti smanjene za 25 posto, a do kraja godine otpušteno oko 15 tisuća zaposlenih u osnovnom i srednjem školstvu.

Mirovine bi trebale biti smanjene za 15 posto, a dobni prag za odlazak u mirovinu povećan. Na kraju, rumunjska vlada je najavila i značajno smanjenje naknada za nezaposlene i socijalno ugrožene, te na neodređeni rok odgodila isplatu poljoprivrednih poticaja. Bugarska vlada pak razmatra povećanje poreza na dodanu vrijednost s 20 na 22 posto, te uvođenje posebnog poreza na luksuz na skupe nekretnine, automobile, jahte i pojedinačne bankovne depozite veće od 50 tisuća eura. Također, namjera bugarske vlade je bila da gubitke u sustavu javnog zdravstva nadoknadi povećanjem obveznih izdvajanja poslodavaca za zdravstveno osiguranje, no od toga se odustalo, te će se problem pokušati riješiti zatvaranjem 20 bolnica koje su proglašene neefikasnima.

Iz primjera Bugarske i Rumunjske vidljivo je kako su i one države koje su vodile najneodgovorniju fiskalnu politiku sada pokrenule oštre cikluse štednje i stabilizacije financija. Ipak, postoji realna opasnost da se ti ciklusi pokažu kontraproduktivnima. Svako rezanje troškova mora se temeljiti na realnim osnovama i precizno izrađenim strategijama. U suprotnom bi se moglo dogoditi da izazovu golemi porast troškova u budućnosti.

Kategorije: Hrvaška

INOZEMNI MEDIJI: “Prosvjedi u Srbiji zbog Vučićevog manipuliranja epidemijom”

Sre, 08/07/2020 - 12:25

Associated Press, Reuters, BBC, CNN, France24, Deutsche Welle, euronews… Cijeli niz svjetskih medija izvijestio je o noćašnjim nasilnim prosvjedima u Beogradu, ističući kako su građani nezadovoljni načinom kojim vlast upravlja epidemijom koronavirusa nakon što su je mediji optužili da krivotvori podatke o umrlima, a autokratski predsjednik koristi epidemiološke mjere da učvrsti vlast.

“Ljudi su se spontano okupili. Protest se osjeti u zraku”, prenio je Reuters izjavu prosvjednika Radomira Lazovića iz organizacije Ne davimo Beograd. Reutersov kamerman kazao je da je policija ispalila suzavac pokušavajući odbiti prosvjedike od zgrade parlamenta, nakon čega su dobili i pojačanje. Okupljeni su zahtijevali ostavku predsjednika Vučića i vikali: “Srbija je ustala!”, prenijela je britanska agencija.

Deutsche Welle izvijestio je kako su se policija i prosvjednici sukobili i pred zgradom Radio televizije Srbije, jer “opozicija optužuje državnu televiziju za predrasude u korist vlade”. Radio je prenio i izjavu direktora srpske policije Vladimira Rebića, da su “manje demonstracije” održane i u drugim gradovima Srbije.

Britanski Guardian naveo je Rebićevu izjavu kojoj je prosvjednike nazvao “huliganima”, jer su “bacali kamenje, boce i ostale objekte na policiji i zapalili pet policijskih vozila”. Opisao je i video sa scenom u kojoj “policija tuče i uhićuje neke od njih”.

Portal France24 izvijestio je da su ljudi prosvjedovali “zbog vladinog upravljanja krizom”, podsjećajući kako “infekcija u Srbiji doseže vrhunac nakon što je zemlja ukinula mjere uvedene prije dva mjeseca”. Dio medija podsjetio je i kako su restriktivne mjere ukinute baš uoči parlamentanih izbora, na kojima je stranka predsjednik Aleksandra Vučića osvojila apsolutnu većinu.

“Mnogi optužuju autokratskog predsjednika Srbije da je ukinuo mjere karantene samo kako bi nakon parlamentarnih izbora cementirao vlast”, navela je agencija Associated Press (AP) u reportaži iz Beograda, dodajući kako je Vučić “negirao te tvrdnje”.

AP ipak podsjeća kako su “nogometne i teniske utakmice održane uz pune tribine, a izbori održani 21. lipnja usprkos upozorenjima stručnjaka da bi masovna okupljana bez distanciranja mogla uzrokovati novi val koronavirusa”.

Nezadovoljstvo takvim odlukama uzrokovalo je da je “tisuće prosvjednika povelo otvorene bitke s policijom i pokušalo provaliti u parlament u Begoradu nakon što je srpski predsjednik najavio da će u balkanskoj zemlji ponovno biti uvedena karantena”, opisao je AP.

Kategorije: Hrvaška

Hondini hibridni automobili i formula koriste istu tehnologiju

Sre, 08/07/2020 - 12:18

Nova generacija Hondinih hibridnih automobila koristi istu tehnologiju kao i formula.

Ruski sportaš Daniil Kvyat vozi za momčad AlphaTauri (Toro Rosso) i otkriva kako se tijekom utrke u bolidu aktivira više različitih komponenti, koje neko vrijeme rade istodobno.

Vozači Formule 1 na raspolaganju imaju ograničenu količinu goriva, koja se može koristiti tijekom utrke. Prikupljanje statičkog elektriciteta tijekom kočnja pomaže vozačima da završe utrku.

Sličan sustav je ugrađen u nove hibridne modele japanskog proizvođača. Vozilo automatski odabire između tri načina vožnje, ovisno o ponašanju vozača i uvjetima na cesti.

Daniil Kvyat i Pierre Gasly voze svoju prvu sezonu za AlphaTauri. Honda je partner momčadi od 2018. godine.

Podsjetimo kako Kvyat nije do kraja odvozio prvu utrku sezone na Red Bull Ringu (Austrian Grand Prix).

Kategorije: Hrvaška

Vatreni u listopadu gostuju u Švicarskoj

Sre, 08/07/2020 - 12:15

Hrvatski nogometni savez postigao je dogovor o odigravanju prijateljske utakmice između Vatrenih i reprezentacije Švicarske u listopadu ove godine. Švicarska i Hrvatska odmjerit će snage 7. listopada 2020. godine u St. Gallenu. Utakmica na stadionu Kybunpark započet će u 20:45 sati, priopćio je HNS.

Nakon duge stanke uzrokovane globalnom pandemijom novog koronavirusa, svjetske doprvake očekuje sadržajna jesen. Vatreni bi prvo okupljanje trebali imati u rujnu kada ih čekaju gostovanja kod Portugala (5. rujna u Portu) i Francuske (8. rujna u Parizu) u okviru novog izdanja Lige nacija, dok ih u listopadu i studenom čeka trostruki program.

Uz prijateljski susret sa Švicarskom, listopad donosi domaće susrete u Ligi nacija protiv Švedske (11. listopada) i Francuske (14. listopada), dok će u studenom Hrvatska igrati u Švedskoj (14. studenoga) i kod kuće protiv Portugala (17. studenoga). Naknadno će biti dogovorena još jedna prijateljska utakmica u studenom, s obzirom na obvezu svih reprezentacija da u okviru Uefinog centraliziranog natjecateljskog ciklusa odigraju identičan broj utakmica.

Od hrvatske samostalnosti, Vatreni su sa Švicarskom igrali tri puta te još čekaju prvu pobjedu – na Euru 2004. bilo je neriješeno (0:0), a Švicarska je pobjedu upisala u prijateljskoj utakmici 2012. u Splitu (2:4). U posljednjem međusobnom susretu, prijateljskoj utakmici 2014. godine – također odigranoj u St. Gallenu – bilo je 2:2. Švicarska je trenutno 12. reprezentacija po Fifinoj ljestvici, a na posljednja tri velika natjecanja (SP 2014., Euro 2016. i SP 2018.) izborila je osminu finala, dok je u posljednjem izdanju Lige nacija izborila završni turnir kao prvoplasirana ekipa u skupini s Belgijom i Islandom, navodi se u priopćenju HNS-a.

Kategorije: Hrvaška

NY Times uvrstio Hrvatsku na popis otvorenih zemalja za američke građane

Sre, 08/07/2020 - 12:13

 

Američki dnevni list The New York Times uvrstio je Hrvatsku na popis otvorenih zemalja za američke građane, izvijestila je Ina Rodin, direktorica Predstavništva HTZ-a u New Yorku.

U članku naslova „Američki sam građanin, gdje u svijetu mogu putovati?“, Hrvatska je istaknuta kao jedina od rijetkih zemalja na Mediteranu trenutno otvorenih za Amerikance, koji u zemlju mogu nesmetano ući uz predočenje rezervacije o smještaju.

“Svaka pozitivna objava koja dolazi od renomiranih i pouzdanih izvora poput The New York Timesa povećava vidljivost naše zemlje na turističkoj karti svijeta. Važno je da američki putnici i svi ostali gosti s udaljenih tržišta znaju da smo otvorena i sigurna destinacija u kojoj se turistički promet odvija uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera i protokola”, kazao je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Kategorije: Hrvaška

NAJSKUPLJI INSTRUMENT U HRVATSKOJ: Kako zvuče strune od milijun eura

Sre, 08/07/2020 - 11:59
Objavljeno u Nacionalu br. 762, 2010-06-21 U Hrvatskoj su do danas sačuvana brojna skupocjena glazbala čija se vrijednost procjenjuje i do nekoliko milijuna eura; Nacional otkriva povijest i trenutačnu sudbinu najskupljih hrvatskih instrumenata

Kad je 1940. doktor Kamilo Dočkal, svećenik i violinist, popisao najvrednije violine u Hrvatskoj, što je objavio u seriji napisa u časopisu Sveta Cecilija tijekom 1940. i 1941. godine pod naslovom “Naše violine i njihovi graditelji”, nabrojio je 186 violina i osamdesetak vlasnika. Na žalost, od tog je popisa hrvatskog kulturnog blaga ostalo vrlo malo ili gotovo ništa jer su se nakon rata razni lihvari i trgovci vodili upravo tim popisom kako bi se u teškom poratnom razdoblju jeftino dočepali skupih instrumenata za strane bogataše. No, unatoč tomu, na popisu hrvatskog kulturnog blaga danas se nalazi jedna od najskupljih violina na svijetu.

Upravo na čuvenoj violini The King Giuseppea Guarnerija del Gesùa iz 1735. godine, koju je hrvatskom narodu oporučno ostavio violinist Zlatko Baloković, tijekom prošlotjednog svečanog proglašenja novih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti imao je čast svirati violinist Goran Končar koji je izveo 2. partituru Bachove Sarabande. Iako je ta violina bila 1994. izložena i u Metropolitan muzeju u New Yorku na izložbi 25 najboljih Guarnerijevih violina, kad je ocijenjeno da je King uz violinu iz Genove na kojoj je svirao Niccolò Paganini jedna od dviju najboljih na svijetu, u Hrvatskoj se o toj violini još uvijek vrlo malo zna, a njezin jedinstveni zvuk javnost vrlo rijetko ima priliku čuti, iako je prije godinu dana restaurirana u majstorskoj radionici Carlson Cacciatori Neumann u Cremoni donacijom Generali osiguranja, Privredne banke Zagreb i Talijanskog instituta za kulturu.

Njena je vrijednost procijenjena na 5,2 milijuna eura, ali se u javnosti češće spominjala cifra od čak 8 milijuna eura. No njena prava vrijednost je neprocjenjiva, a njena povijest puna intriga. Poviješću violine King bavi se i monografija “Nikola Udina Algarotti” autora Vjere Katalinić, Franje Velčića i Josipa Žgaljića, koja je prije desetak dana predstavljena u Rijeci. Nikola Udina Algarotti bio je krčki svećenik rođen 1791. koji je nakon ređenja upućen u Beč, potom je 1824. u 33. godini života dobio mjesto nastavnika talijanskog jezika i književnosti na Benediktinskom sveučilištu u Salzburgu, a deset godina kasnije postao je rektor crkve Svete Ane u Beču, gdje je bio do smrti 6. srpnja 1838. Iako siromašan, i zadnji novčić, ali i “trud, znanje i bdijenje”, kako je sam napisao, ulagao je u knjige, note i instrumente, od čega je nastala ogromna zbirka s više od šest tisuća knjiga, više od tri tisuće rukopisnih i tiskanih nota te vrijedna kolekcija gudačkih instrumenata iz najznamenitijih radionica poput Guarnerija, Stradivarija, Amatija, Steinera i Albanija. Kako je Algarotti mladost proživio u burnim vremenima nakon Napoleonova pada, a bio je iznimno obrazovan i snalažljiv, vjerojatno je iskoristio situaciju gdje su se vrijedne stvari iz obiteljskog naslijeđa poput knjiga i instrumenata prodavale u bescjenje. Budući da je rano počeo pobolijevati, Algarotti je napisao oporuku još 1833. i svoje vrijedne zbirke ostavio rodnoj župi i gradu Krku radi kulturnog uzdizanja stanovništva.

Tako je u Krku otvorena čitaonica koja je nosila Algarottijevo ime, a na instrumentima se sviralo u crkvenom orkestru, ali i izvan katedrale. Izvan Krka o toj vrijednoj zbirci dugo se vrlo malo znalo, sve dok 1922. svećenik Anton Pilepić nije u časopisu Sveta Cecilija u članku pod nazivom “Jedno skriveno blago” napisao: “Glavni grad otoka Krka čuva među svojim starim zidinama jedno muzikalno blago neprocjenjive vrijednosti, za koje treba da se naša javnost interesira.” Taj članak zainteresirao je, kako stoji u monografiji o Algarottiju, i tada 27-godišnjeg violinista u usponu Zlatka Balokovića, koji je već nastupao u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Rusiji i drugdje, i on se uputio na Krk, gdje se u razgovoru s predstavnicima Crkve u Krku dogovorio da će on odnijeti u Zagreb na popravak sedam violina i o svom ih trošku popraviti, a zauzvrat će mu na raspolaganju ostati jedna violina na doživotnu uporabu. Kako je već 1924. Baloković otišao u SAD, nije se više javljao u Krk, a kad je Crkva nakon pet godina preuzela violine u radionici dr. Franje Kresnika na Sušaku, ustanovili su na violinama neke nedostatke i poništili svoju odluku o davanju jedne violine na doživotno korištenje Balokoviću te se s njim čak i sudili. Violina koju je Baloković prema prvotnom ugovoru zadržao bila je violina Giuseppea Guarnerija del Gesùa iz 1740. godine.

Iako su neki smatrali da je upravo to čuvena violina King koju je Baloković ostavio Akademiji, u monografiji se objašnjava da to nije točno jer King potječe iz 1735. godine, dok je Algarottijev Gesù iz 1740., a postoji čak i preslika računa o Balokovićevoj kupnji Kinga kod tvrtke William E. Hill & Sons u Londonu 1954. godine. Prije toga violina je prošla nekoliko vlasnika. Joyce Borden Baloković, supruga Zlatka Balokovića, nakon njegove smrti 1965. prema njegovoj želji osnovala je na Harvardskom sveučilištu Zakladu Zlatko i Joyce Baloković za stipendiranje hrvatskih studenata, a violinu King predala na čuvanje Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, odnosno današnjoj HAZU, gdje se nalazi od 1968. Posebna vrijednost Kinga je u tome što je njezin graditelj bio Giuseppe Guarneri del Gesù, najbolji izdanak iz čuvene cremonske radionice Guarneri, koji je nadimak del Gesù dobio po znaku IHS koji je stavljao na signaturama, a tijekom života izradio je samo 132 violine. Međutim, čak ni monografija nije otkrila tajnu sudbinu del Gesùove violine iz 1740. koju je Baloković uzeo iz Algarottijeve zbirke. Ona bi danas vrijedila gotovo jednako kao King. Danas se Algarottijeva zbirka čuva u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, u čijem se arhivu nalaze ostavštine i mnogih drugih hrvatskih glazbenika te bogata arhivska građa o glazbenom životu Zagreba i Hrvatske. HGZ posjeduje i vrijednu zbirku instrumenata, u kojoj je i gitara Ivana Padovca.

Zanimljivo je da je u monografiji HGZ-a iz 80-ih godina navedeno da su imali i jednu Stradivarijevu violinu koju je davne 1913. godine posudio tada 18-godišnji Zlatko Baloković, ali nema podatka da li ju je vratio. Osim tržišne procjene vrijednosti nekog instrumenta, u čemu veliku ulogu ima kvaliteta radionice iz koje potječe instrument, kao i njegova očuvanost, svaki instrument ima i neprocjenjivu sentimentalnu vrijednost za svoga vlasnika. Kad je za dodjele nagrada Porin Classic u Šibeniku prošlog mjeseca iz garderobe šibenskog kazališta ukradena viola Jelene Jordan, ona je u materijalnom smislu izgubila nekoliko tisuća eura, ali emocionalno joj je nanesena neprocjenjiva šteta jer je ostala bez instrumenta na kojem je svirala punih 20 godina.

Tu violu, izrađenu u Italiji 1949. za suosnivača Zagrebačkih solista Stefana Passaggia, Jeleni Jordan je prije 20 godina od tadašnjeg vlasnika profesora Stranića kupio otac, poznati slikar Vasilije Jordan, a za nju je dao svoja dva velika ulja na platnu i nepoznat iznos novca. Kako viola nije bila osigurana, Jelena Jordan ne zna kolika bi bila njezina tržišna vrijednost, ali kaže: “Nedavno sam dobila mail od jednog violinista iz Švicarske koji isprobava violu od istog majstora kakva je bila i moja, i traže za nju 35.000 eura, što ne znači da je to realna vrijednost. Cijena instrumenta ovisi o puno stvari, možda bi raspon bio negdje od 10, 12 pa do 20-ak tisuća eura, ali to je vrlo aproksimativno. Moj instrument nije bio osiguran jer čovjek ne razmišlja o takvim stvarima dok se ne dogode, a i misliš: ‘Pa tko bi uopće ukrao violu?’ Kod nas su takve situacije vrlo rijetke, instrumenti se ne kradu jer nemaju ‘uličnu vrijednost’ i teško se prodaju.“

Strah od potencijalnih lopova jedan je od razloga zašto i oni umjetnici ili kolekcionari koji posjeduju vrijedne instrumente ne žele o tome govoriti u javnosti. Profesor Zlatko Stahuljak, uvaženi stručnjak za violine i bivši hrvatski veleposlanik u Pragu, kaže da svjetska mafija prati kretanje znamenitih ansambala i traži najpovoljnije trenutke za krađu.

“Mislim da se ti instrumenti najviše plasiraju u Japan i Ameriku, jer se ondje za njih može postići i dvostruko veća cijena, budući da nisu imali tako bogatu glazbenu povijest kao Europa. Bogati ljudi u svijetu kupe si jedan takav instrument i stave ga pod ključ, a vrijednost instrumenta svake godine raste.“

A ulaganje u klavire možda je sigurnije nego u gudačke instrumente jer je, ako ništa drugo, klavir teže ukrasti. Pijanist i profesor Ljubomir Gašparović, koji na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predaje klavir i povijest instrumenata s tipkama, sakupio je privatnu kolekciju od 14 klavira, i tu ne kani stati, koja pokriva razdoblja od 1840. do 1924., odnosno od romantičarskog do modernog, a smatra ju reprezentativnom i u svjetskim razmjerima.

“Imam bar tri vrijedna instrumenta koja datiraju prije 1850. i tri instrumenta iz iste radionice na kojima se vidi kako su se razvijali. S Muzejom za umjetnost i obrt pregovaram o postavljanju izložbe instrumenata, gdje bi se našla i moja zbirka, a volio bih da se tijekom izložbe na tim instrumentima održavaju koncerti. Inače je i u svijetu i kod nas u trendu povijesno obaviješteno izvođenje, to jest sviranje na povijesnim instrumentima ili njihovim kopijama. Bacha ćete rijetko danas čuti na klaviru, izvodi se na čembalu.“

U svoje klavire Ljubomir Gašparović uložio je puno truda, znanja i novca, ali ne razmišlja o njima u materijalnim kategorijama: “Nisam se cjenkao za svoje klavire. Nedavno sam pregovarao s jednom kućom iz Leedsa u Engleskoj o kupnji potpuno uništenog Broadwooda iz 1823. za 350 funti, ali sam odustao jer je uvjet bio da sam organiziram transport. Nakon restauracije taj bi klavir možda vrijedio 10 tisuća funti, ali morate naći kupca. U Hrvatskoj je tržišna vrijednost klavira nula jer tu ne možete prodati takav klavir. Ja čak imam Stančićev klavir, do kojeg sam došao slučajno i nudio sam ga muzejima, ali nitko ga nije htio. A opet, stari klavir ne možete prodati ni vani jer je zaštićen, a država vam ne daje nikakva sredstva za održavanje.”

No Gašparović upozorava da nije svaki stari klavir jednako vrijedan: “Ne vrijedi kod svih instrumenata pravilo – što starije, to vrednije. Ne, loša violina, što je starija, to je lošija, a slično je i s klavirom. Prije sto godina svaka druga kuća je imala klavir, ali nisu svi bili kvalitetni. Danas se u oglasniku sto godina stari klavir može kupiti za dvije do pet tisuća kuna, ali oni povijesno ne vrijede ništa. Velik broj vrijednih klavira uništen je ili ukraden nakon II. svjetskog rata, kad su partizani ulazili u domove bogatih građanskih obitelji, znali su čak i bacati klavire kroz prozor. Drugi dio uništen je uvođenjem centralnog grijanja.“

U Hrvatskoj postoje tri najznačajnija klavira na kojima se još može svirati, a najvažniji je svakako klavir Ferde Livadića čiji je dvor u Samoboru, današnji muzej, bio mjesto okupljanja prvaka hrvatskog narodnog preporoda.Na njemu je Ferdo Livadić skaldao stihove hrvatske budnice “Još Hrvatska ni propala” koju je napisao Ljudevit Gaj. Na tom je klaviru svirao i sam Franz Liszt 1846. Riječ je o klaviru znamenitog graditelja Aloisa Grafa iz 30-ih godina XIX. stoljeća, a Ljubomir Gašparović kaže da je na njemu napravljena djelomična restauracija, ali da su uništeni gotovo svi izvorni podaci. U Kneževu dvoru u Dubrovniku nalazi se povijesno i graditeljski vrijedan klavir čuvenog bečkog graditelja Antona Waltera koji potječe oko 1790., a takvih sačuvanih Waltera u cijelom svijetu ima možda dvadesetak. Restauriran je prije tri godine. U dvorcu Trakošćan nalazi se klavir iz ostavštine obitelji Drašković koji je sredinom 30-ih godina XIX. stoljeća izradio Conrad Graf, vodeći bečki graditelj svoje generacije, na čijim su klavirima svirali i Beethoven, Schumann i Mahler.

Restaurirao ga je upravo Ljubomir Gašparović, koji ističe kako je, bez obzira na loše zatečeno stanje, instrument prvorazredan i raritetan u svjetskim razmjerima. U varaždinskom muzeju nalazi se vrijedan Rosenbergerov klavir iz 1810., ali Ljubomir Gašparović ističe da je, na žalost, klavir prilikom restauracije ostrugan i prepoliran i stavljeni su mu mnogi novi dijelovi, što je šteta jer vrijednost klavira nije u tome da li se “lašti”. Kod klavira, kao i kod ostalih instrumenata, problem je u tome da, što su stariji, manje je sačuvanih izvornih podataka.

“Kod tako vrijednih povijesnih instrumenata ne bi se trebala raditi restauracija tako da se želi postići što bolji zvuk, nego tako da se što više sačuvaju izvorni podaci, jer za 120 godina više nitko neće znati koji su izvorni dijelovi, a koji novi, dok bi se za postizanje izvornog zvuka trebale raditi replike instrumenata. Dva najvrednija instrumenta u bečkoj zbirci, čembalo i klavir, nisu rekonstruirana, a isto je i s Metropolitan muzejom, ondje se ne dira u izvornost instrumenta.“, kaže Ljubomir Gašparović. On kaže da je o vrijednosti takvih predmeta besmisleno razgovarati jer se o kulturnoj baštini ne može tržišno razgovarati. Tržišnu vrijednost nemaju ni orgulje kojih je danas u Hrvatskoj evidentirano oko 800, no tijekom Domovinskog rata velik dio je uništen, poput orgulja Heferer u Petrinji koje su bile jedne od najljepših. Edmund Andler-Borić, koncertni orguljaš, kaže da su najstarije sačuvane orgulje kod nas one iz 1649. u Lepoglavi, a pretpostavlja se da ih je izradio austrijski graditelj Freundt. Najstarije sačuvane orgulje u Dalmaciji su one iz 1670. u crkvi Gospe od Gusarice u Komiži, a njihov je graditelj bio poljski redovnik iz Krakowa fra Stjepan Kilarewicz.

Edmund Andler-Borić kaže: “Svake orgulje koje prijeđu sto godine ulaze u red historijskih instrumenata. Svake orgulje vrijede i imaju neku cijenu, ali povijesne orgulje su neprocjenjive i neponovljive. Ako se takav instrument ne koristi, on propada. Naš najljepši koncertni instrument upravo su orgulje u zagrebačkoj katedrali iz 1852. godine od njemačkog graditelja Walckera. Kad bismo morali procijeniti materijalnu vrijednost tih orgulja, bila bi iznad milijun i pol eura. Jedan je to od rijetkih sačuvanih velikih instrumenata navedene tvrtke, jer je veći dio nastradao u Europi u II. svjetskom ratu. Ubrajaju ih i među deset najljepših ostvarenja u svijetu, a i među najvećim su instrumentima u Europi. Tijekom srpnja oživljavamo koncertnu tradiciju na našim orguljama kroz festival “Orgulje zagrebačke katedrale”, gdje će nam muzicirati orguljašica Ljerka Očić,vodeća slovenska orguljašica Renata Bauer, ja kao ravnatelj festivala uz gosta Gorana Končara na violini.“ A violina na kojoj svira violinist i profesor za Muzičkoj akademiji u Zagrebu Goran Končar procijenjena je i osigurana na oko milijun i pol eura. Riječ je instrumentu što ga je izradio Joannes Baptista Guadagnini 1753. godine, a vlasništvo je japanske kolekcije Altekobo u Tokiju. Goran Končar je dobio taj instrument na upotrebu, a riječ je o najskupljem instrumentu na kojem se stalno svira u Hrvatskoj.

“Za nas su to astronomske cifre, ali najvažniji je zvuk instrumenta, jer on nema cijenu. Kad uzmete instrument u ruke, to nama nije vrijednost, to je nama alat. Ono što se kod takvog instrumenta cijeni jest majstor. Cijena nije takva zbog tona, jer ima i novih violina koje su relativno jeftine, nego zato što nitko danas ne zna osnovne standarde i kriterije kojima su se vodili stari talijanski majstori. Kao da smo zaboravili da se ta tradicija prenosila s osobe na osobu. Stradivari je cijeli svoj život stalno poboljšavao izradu i nema dva jednaka instrumenta. Taj osobni pristup učinio je da je svaka njegova violina jedinstvena“, kaže Goran Končar. On ističe i jednu činjenicu koja se danas malo spominje, a to je da je najvredniji javor za izradu violina dolazio iz bosanskih šuma iz okolice Kreševa te sa sjevernog Velebita i iz Gorskog kotara, a i danas je to drvo na najvećoj cijeni te u konačnici o kvaliteti drva ovisi i cijena instrumenta. Ne smije se zaboraviti ni tradicija hrvatskih graditelja violina od dr. Franje Kresnika do danas, već i u inozemstvu poznatih graditelja Slavka Domitrovića i Darka Stipeševića. Goran Konačar kaže da je na starim instrumentima teže svirati: “Oni imaju puno više mogućnosti, ali su i puno hirovitiji. Promijeni se vrijeme, oni promjene ćud. Podsjećaju me na žensku ćud. Prema mišljenju starih grčkih filozofa glazba je trebala nerazumljive svemirske dimenzije dovesti u sklad i približiti ljudima. Kroz glazbu se uspostavljaju prave vrijednosti, a tu se vraćamo na onu da ono što je najljepše u životu obično ne košta ništa.“

Miroslav Lončar, hrvatski umjetnik na klasičnoj gitari koji živi u Americi, posjeduje majstorski instrument što ga je napravio Hermann Hauser II., sin poznatog graditelja istog imena, čiju je gitaru svirao i slavni Andrés Segovia. Gitara je iz 1973. i nosi broj 950. „Tu gitaru sam dobio na dar 1987. od svoje profesorice Marge Bauml kod koje sam studirao gitaru na Glazbenoj akademiji u Grazu. Cijene takvih gitara na svjetskom tržištu kreću se od otprilike 40.000 do 100.000 dolara. Pretpostavljam da moja gitara vrijedi negdje između 40 i 50 tisuća dolara“, kaže Miroslav Lončar. Prema njegovu mišljenju jedna od navrednijih gitara na svijetu je gitara Hausera starijeg, koju je Segovia svirao od 1937. do 80-ih godina. Ta se gitara nalazi u muzeju Metropolitan u New Yorku.

Kategorije: Hrvaška

Boeing postigao dogovor o odšteti s obiteljima žrtava nesreće u Indoneziji

Sre, 08/07/2020 - 11:59

 

Američki proizvođač zrakoplova Boeing objavio je da je postigao nagodbu s obiteljima većine žrtava pada Lion Airovog 737 Maxa u Indoneziji.

Nagodba je postignuta u više od 90 posto smrtnih slučajeva, objavila je kompanija u izvješću o skupnoj tužbi podnesenoj pred saveznim sudom u Chicagu.

Potpuna odnosno djelomična nagodba postignuta je u tužbama vezanim za smrt 171 od ukupno 189 žrtava nesreće u Indoneziji.

Boeing nije objavio iznos odštete ni druge pojedinosti. Na pitanje novinara, glasnogovornik je samo rekao da je kompanija zadovoljna napretkom te da vjeruje da će isplatiti poštenu naknadu obiteljima.

U listopadu 2018. zrakoplov Boeing 737 MAX indonezijskog prijevoznika Lion Aira srušio se u more par minuta nakon polijetanja a naknadne istrage upućivale su na zaključak da je uzrok nesreće u kojoj je stradalo 189 ljudi neispravni sustav automatskog upravljanja.

Sumnje su pojačane nakon nesreće još jednog 737 MAX-a, u ožujku 2019. godine. Zrakoplov Ethiopian Airlinesa također se srušio nedugo nakon polijetanja, ovaj puta iz zrakoplovne luke u Addis Abebi. U nesreći je stradalo 157 ljudi.

Nakon toga regulatori širom svijeta povukli su iz prometa Boeingove 737 MAX-ove, što je američku tvrtku gurnulo u duboku krizu, podsjeća dpa.

Kategorije: Hrvaška

Vrhovni sud odbio žalbu Zdravka Mamića, sudit će mu se u odsutnosti

Sre, 08/07/2020 - 11:51

Vrhovni sud danas je potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je određeno suđenje Zdravku Mamiću u odsutnosti.

Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio rješenje kojim je odbio žalbu Zdravka Mamića i potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Osijeku. Time je postalo pravomoćno rješenje kojim određeno suđenje optuženiku u odsutnosti, a riječ je o drugoj i  trećoj optužnici protiv bivšeg službenika Dinama i Hrvatskog nogometnog saveza, a koja se uz prihvaćanje prijedloga DORH-a vodi kao jedan postupak.

Javnost još uvijek čeka pravomoćnost presude u prvom predmetu protiv Mamića i ostalih pred sudom u Osijeku kada je Zdravko osuđen na šest godina i šest mjeseci zatvora, aktualni trener Dinama Zoran Mamić na četiri godine i jedanaest mjeseci, Damir Vrbanović na tri godine zatvora, a poreznik Milan Pernar na četiri godine i dva mjeseca zatvora.

Povodom posljednje odluke u svom priopćenju Vrhovni sud dalje navodi:

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta tereti optuženika (zajedno sa drugim optuženicima) da je počinio kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju u sastavu zločinačkog udruženja. Prema podacima u spisu protiv optuženika je raspisana međunarodna tjeralica i izdan europski uhidbeni nalog. Optuženik nije uhićen niti izručen Republici Hrvatskoj. Pored državljanstva Republike Hrvatske ima i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Trenutno se nalazi u Bosni i Hercegovini, koja država je utvrdila da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje optuženika.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da optuženik nije dostižan državnim tijelima Republike Hrvatske. Pravilno je utvrdio i obrazložio i da postoje osobito važni razlozi za suđenje optuženiku u odsutnosti. Oni se očituju u činjenici da je optuženik optužen za kaznena djela počinjena od strane zločinačke organizacije koju je prema navodima optužnice oformio i s njom rukovodio u razdoblju preko deset godina. Prema optužnici oštećen je jedan od najeksponiranijih sportskih klubova u Republici Hrvatskoj, a optuženik je pri tome stekao izrazito veliku protupravnu imovinsku koristi na štetu tog kluba. Neupitna je i zainteresiranost javnosti za ishod tog kaznenog postupka.

Iako će se optuženiku suditi u odsutnosti to ne umanjuje njegova prava na obranu. Zakon o kaznenom postupku jamči pravo na obnovu kaznenog postupka svakoj osobi koja je osuđena u odsutnosti, uz ispunjenje zakonskih pretpostavki i kad nastupi mogućnost da joj se ponovno sudi u njezinoj prisutnosti.

Podsjetimo, Zdravko Mamić se nalazi u bijegu od hrvatskog pravosuđa od lipnja 2018. godine kada je u prvom sudskom postupku nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, a BiH ga je zbog navedenog postupka u lipnju prošle godine odbila izručiti Hrvatskoj s obrazloženjem da se radi o djelima za koja je nepravomoćno osuđen, a koja su počinjena prije nego što je potpisan Ugovor o izručenju vlastitih državljana između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Sud BiH je i koncem kolovoza ove godine odbio ponovni zahtjev Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske za izručenjem Zdravka Mamića upućen nakon pravomoćnosti druge optužnice jer je utvrdio da ni prema njoj nisu ispunjene pretpostavke o izručenju na temelju međudržavnog sporazuma koji su Hrvatska i BiH sklopile 2012. godine.

Kategorije: Hrvaška