Nacional

Syndicate content
online izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 6 min 53 sek od tega

Njemačka: Merkel apelira da se iskoristi tjedan besplatnog cijepljenja protiv covida

Ned, 12/09/2021 - 13:56

Njemačka kancelarka Angela Merkel zamolila je u nedjelju svoje sugrađane da iskoriste tjednu kampanju cijepljenja protiv covida-19 u sklopu koje će stanovnici moći dobiti besplatnu dozu cjepiva u mjestima bogoslužja, sportskim dvoranama, trgovinama, pa čak i u javnom prijevozu.

Zbog bojazni da stopa procijepljenosti u zemlji, koja trenutačno iznosi oko 62 posto, neće biti dovoljna za sprečavanje zimskog vala infekcije covidom, posebno zbog dominantne delta varijante, vlada je odlučila potaknuti na cijepljenje sve one koji su dosad bili neodlučni.

“Nikada dosad nije bilo jednostavnije cijepiti se i nikada to nije bilo moguće obaviti brže”, rekla je Merkel u svome tjednom podcastu, dodavši da će njemačkim državljanima od ponedjeljka biti omogućena doza cjepiva koju će, bez prethodne najave moći dobiti u javnome prijevozu, na mjestima bogoslužja i u sportskim objektima.

Od početka pandemije do danas u Njemačkoj je od covida oboljelo oko 4 milijuna stanovnika te zemlje, a umrlo ih je više od 90.000.

Merkel je istaknula da je, premda je dobro što je dosad 66 posto populacije primilo prvu dozu cjepiva, a 62 posto ih je u potpunosti cijepljeno, broj novih slučajeva zaraze koronavirusom u porastu, a većina hospitaliziranih nije cijepljena.

“Da bismo prebrodili predstojeću jesen i zimu, moramo uvjeriti više ljudi da se cijepe. Molim vas: zaštitite sebe i druge. Cijepite se”, poručila je svojim sugrađanima njemačka kancelarka.

Kategorije: Hrvaška

Nakon upada antimaskera u školu, nastavnici traže oštru reakciju ministra: “Provodimo vaše mjere, zaštite nas”

Ned, 12/09/2021 - 13:49

Nastavničke grupe s Facebooka, Školska zbornica i 45 minuta, zatražile su u nedjelju od ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da školske djelatnike zaštiti od protivnika epidemioloških mjera u školama, a da se izgrednike koji su upali u Osnovnu školu Krapinske Toplice kazni, javlja Dnevnik.hr.

“Tražimo da najoštrije reagirate i poduzmete sve korake da se ovakve stvari ne bi više događale. Prije svega tražimo da se izgrednici iz Krapinskih Toplica najoštrije kazne kako do ovoga ne bi dolazilo u budućnosti”, zatražile su nastavničke grupe u otvorenom pismu upućenom ministru Fuchsu.

Smatraju da se u školama to ne bi smjelo događati, jer one moraju biti sigurna mjesta za sve učenike i zaposlenike.

Osvrnuli su se i na postojanje internetskih grupa u kojima se javno objavljuju imena škola, ravnatelja i učitelja i poziva otvoreno na linč onih koji ne rade onako kako protivnici epidemioloških mjera misle da bi trebali.

“Smatramo da nitko samovoljno ne može tumačiti Ustav, zakon i propise na temelju kojih škole rade, a još manje, ukoliko je istima nezadovoljan može svoje nezadovoljstvo iskazivati ugrožavanjem sigurnosti učenika i zaposlenika škole”, poručuju.

 

Hrvatska zajednica osnovnih škola reagirala na upad antimaskera u školu: “Oštro osuđujemo događaj”

“Odgovoran je ministar”

Nastavnici smatraju da je Fuchs odgovoran za osiguravanje uvjeta i sigurnosti nastavnika u školama, pogotovo kod provedbe propisanih epidemioloških mjera.

“Na Vama je da nama koji na terenu provodimo mjere koje donosi Vaše ministarstvo i ostale nadležne institucije Republike Hrvatske, osigurate sigurnost od svih onih koji se s njima ne slažu”, poručile su u pismu grupe koje okupljaju oko 20 tisuća nastavnika, učitelja i drugog obrazovnog osoblja.

Zbog zabrane ulaska u školu učeniku koji ne želi nositi zaštitnu masku, u petak je ispred Osnovne škole Krapinske Toplice organiziran prosvjed 20-ak ljudi, koji je organizirao otac jednog dječaka kojemu je zbog nenošenja maske zabranjen ulazak u školu. Otac tvrdi da njegovom sinu maska smeta za disanje te da mu u školi ne dozvoljavaju da prolazi kroz zajedničke prostorije bez maske, dodajući da mu je na taj način uskraćeno osnovno pravo na obrazovanje.

 

Facebook nastvanička grupa Školska zbornica traži zaštitu od ministra Fuchsa. Photo: Facebook
Kategorije: Hrvaška

NEMIRI & NESANICE: Gospodo, kada ćete shvatiti? Moramo težiti slobodnoj Crkvi u slobodnoj državi

Ned, 12/09/2021 - 13:27
Ovo vrijedi i za vojnog biskupa u RH mons. Juru Bogdana. Papa Franjo: ‘Vjerujem da sekularnost popraćena jakim zakonima koji jamče vjersku slobodu, pruža okvir za kretanje prema naprijed‘

Vijest Informativne katoličke agencije Hrvatske biskupske konferencije glasi: “Hrvatska vojska i policija s područja sjeverozapadne Hrvatske 22. put u nizu hodočastile su Predragocjenoj Krvi Kristovoj u Ludbreg u petak, 3. rujna, u sklopu proslave Dana ludbreške Svete nedjelje”. Znam da nisam pogriješio kada sam odmah zaključio: eto, opet on, vojni bi biskup Jure Bogdan, kao crnogorski predsjednik Milo Đukanović, “podržavio” Crkvu. Ali svejedno provjeravam na portalu Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, kad i tamo vijest: “U petak, 3. rujna 2021., održano je 22. pokrajinsko hodočašće policije i vojske u svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Hodočašće je predvodio vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan, a u koncelebraciji su sudjelovali rektor svetišta i župnik msgr. Josip Đurkan, vojni kapelan i policijski kapelan i dekan vlč. Ivica Horvat, koji je i organizator hodočašća za vojsku i policiju, te drugi svećenici.” Dalje se naglašava “važnost ovog hodočašća za vojsku i policiju”, bla, bla, bla.

Ipak, da pojasnim: nemam apsolutno ništa protiv toga da se skrbi za duhovne, psihološke i druge potrebe pripadnika Oružanih snaga i policije. Ama baš ništa! Ovdje se radi o sasvim drugom pitanju. Ovdje je riječ o fenomenu koji se, nažalost, ponavlja unatoč činjenici da članovi episkopata tvrde da poznaju Ustav RH pak se hvale ugovorima potpisanima između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Naime, podsjetimo samo na jednu u nizu iregularnih situacija. U četvrtak, 10. rujna 2020., glavno informativno glasilo Hrvatske biskupske konferencije IKA donijelo je vijest sljedećeg naslova: “Hodočašće Hrvatske kopnene vojske na Udbinu”. I što biste vi, prosječni hrvatski građanine, rekli na ovo? Da što se tu imamo čuditi i zanovijetati ako Hrvatska vojska “hodočasti”, bilo u neko marijansko svetište bilo u neko drugo posvećeno katoličko okupljalište? Recimo, ono u Ludbregu? Ako biste tako reagirali, tvrdim, pogriješili biste. Pojasnit ću u ovoj kolumni zašto tako mislim.

I pojasnit ću to brzo i kratko sljedećim pitanjem: može li u državi, Republici Hrvatskoj, u čijem Ustavu piše (članak 41.) da su “sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države”, Hrvatska vojska bilo kamo, onako, kao institucija, kao cjelokupnost, “hodočastiti”? Ili to mogu, organizirano, recimo, predvođeni nekim zapovjednicima i vojnim biskupom, samo oni u Hrvatskoj vojsci koji su vjernici katolici?

Jasno nam je, ako išta razumijemo o duhu i slovu Ustava, da “hodočastiti” mogu samo oni iz redova vojske (ili policije) koji su katolici, to jest da institucije ne hodočaste (osim toga, valjalo bi jednom prekinuti s tom lakrdijom da se “hodočašćem” naziva neki pokret u kojem se ide na konju, biciklu, motoru, automobilima ili kamionima, a ne pješice!) Dakle, nazivati, najaviti i predstaviti odlazak jedne grupe katolika koji su u aktivnom sastavu HV-a kao “hodočašće Hrvatske kopnene vojske”, gruba je povreda Ustava.

Isto tako je nasrtaj na Ustav, potpuno promašen, kada vojni biskup, koji se zove Jure Bogdan, “blagoslivlja” sjedište MORH-a ili MUP-a. Mislite li da se šalim? Evo, citiram tu istu IKA-u (vijest je objavljena 16. 12. 2019. u 11:09): “Vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, Jure Bogdan, blagoslovio je u ponedjeljak, 16. prosinca 2019., prostorije Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Glavnog stožera Oružanih snaga RH u Zagrebu, priopćila je Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.” Ne samo jer nisu svi u MORH-u katolici, jer ima i muslimana, pravoslavaca, protestanata, agnostika, ateista…

Čini se da bi trebalo biti jasno o čemu pišem, ali, vjerujte mi, nije. Često ćemo čuti iz usta i pera političara, neupućenih novinara i aktivista organizacija civilnog društva kako je Hrvatska sekularna “jer to piše u Ustavu”. Ne, ne piše! Ono što Ustav poštuje određene su stavke načela sekularnosti (npr. čl. 40. i čl. 41.). Ali termin “sekularna” u Ustavu ne postoji onako kako postoji u ustavima drugih država. Odvojenost Crkve i države eksplicite je, naprimjer, naglašena u prvom članku francuskog ustava: “La France est une République indivisible, laïque, démocratique et sociale” (Francuska je nedjeljiva, laička, demokratska i socijalna republika). U prvom članku Ustava RH, koji su pisali hrvatski pravnici školovani i u Francuskoj, sekularnost države eksplicitno je izbačen pojam. Citiram: “Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.” Nedostaje ono “laička”.

Zadaća bi nam trebala biti nastojanje, koje momentalno nije moguće, da se Hrvatska definira kao sekularna država, ne nužno tvrdo kao u Francuskoj, ali to se može napraviti. Sekularnost nije pravilo, iako bi to postala kada bi se točnom, opsežnom definicijom unijela u kakav zakon ili čak Ustav; ona je princip, standard suvremenog društva koji se očituje u jako puno stvari, a to u RH jednostavno nije slučaj, bez obzira na to što u Ustavu piše ili ne. Vojni biskup Jure Bogdan ne uspijeva pojmiti to načelo! Moja je zadaća, kao teologa i novinara, da biskupa Bogdana i sve zainteresirane osobe, “hodočastile” one ili ne, podsjetim na ono što zastupa papa Franjo: “Vjerujem da sekularnost popraćena jakim zakonima koji jamče vjersku slobodu, pruža okvir za kretanje prema naprijed.” U svakom slučaju, gospodo draga, vrijeme je da se dogovorimo kako želimo i kako je moguća samo slobodna Crkva u slobodnoj državi. A ne neka podržavljena Crkva.

Kategorije: Hrvaška

Tučnjava u centru Rijeke: Potukle se Armada i Torcida. “Vatrogasci šmrkovima morali prati krv s tla”

Ned, 12/09/2021 - 13:25

U nedjelju ujutro potukle su se Armada i Torcida u centru Rijeke.

Do tučnjave je došlo u Ulici Nikole Tesle, u centru Rijeke, ulici nasuprot željezničkog kolodvora.

“Možemo potvrditi da je došlo do tučnjave više osoba negdje oko 9 sati. U tijeku je kriminalističko istraživanje”, potvrdila je u nedjelju glasnogovornica PU primorsko-goranske Tatiana Filipović za Dnevnik.hr.

Za sada nema više informacija o broju sudionika niti o broju eventualno ozlijeđenih osoba.

Tučnjavu su vidjeli i građani.

“Vatrogasci su došli nakon što je sve završilo i šmrkovima prali krv s tla”, kazao je čitatelj. Intervenciju na toj lokaciji potvrdili su i riječki vatrogasci.

Neslužbeno se doznaje da se radi o, vrlo vjerojatno dogovorenoj, tučnjavi članova navijačkih skupina Rijeke i Hajduka – Armade i Torcide.

Torcidaši su se u Rijeci zaustavili na putu za Istru gdje Hajduk u 17 sati igra protiv Istre 1961.

 

 

Kategorije: Hrvaška

Na Facebooku osvanula grupa potpore Matiji Posavcu: “Učinio je puno za Međimurje”

Ned, 12/09/2021 - 12:51

Nakon što je Matija Posavec podnio ostavku na mjesto župana Međimurske županije i nakon što je priznao krivnju za primanje mita, na Facebooku je osvanula grupa potpore.

Grupu Podrška županu – Matija Posavec na Facebooku prati već oko pet tisuća članova, a u njoj izražavaju potporu sad već bivšem županu.

“Do sada je Matija štitio nas, sad je vrijeme da mi štitimo njega”, stoji u jednoj objavi.

 

Anketa: Čak 80 posto građana ponovno bi dali svoj glas županu Posavcu iako je primio mito


“Učinio puno za Međimurje”

Članovi kažu da bi Posavec na izborima dobio i više glasova nego na prošlim lokalnim izborima, kad je pobijedio u prvom krugu.

“Matija Posavec je toliko učinio za naše Međimurje i za životinje našeg Međimurja da mu dajemo potpunu podršku u trenucima koji nisu nimalo laki za njega, za Međimurje i nas Međimurce. Pogriješio je, priznao, pokajao se. Samo veliki ljudi priznaju svoje pogreške i preuzmu odgovornost. Srce i dušu je dao za naš kraj i nadam se da će to i dalje raditi. Matija Posavec podrška”, stoji u još jednoj objavi.

“Matija, mi smo tvoja vojska i zajedno smo jači”, još je jedna od objava.

 

Grupa podrške na Facebooku Matiji Posavcu. Photo: Facebook/ Screenshot

 

Tajne snimke uhićenog župana i pročelnika: “Evo, donio sam ti 10 tisuća kuna, probaj me”

Kategorije: Hrvaška

Dječje vinkovačke jeseni: U svečanom mimohodu sudjelovalo 2500 malih folkloraša

Ned, 12/09/2021 - 12:41

U svečanom mimohodu dječjih folklornih skupina na 56. Vinkovačkim jesenima koje se održavaju do 19. rujna, ulicama i trgovima Vinkovaca u nedjelju je prošlo 37 kulturno-umjetničkih društava s oko 2500 malih čuvara tradicijske baštine krajeva iz kojih dolaze.

Dječje vinkovačke jeseni jedna su od najstarijih priredbi Vinkovačkih jeseni koje ove godine obilježavaju pola stoljeća postojanja, a održavaju se tradicionalno tjedan dana prije Svečanog mimohoda sudionika i revije konjskih zaprega u kojem će ove godine, iduće nedjelje, Vinkovcima proći članovi 70 folklornih društava iz Hrvatske, BiH i Srbije koja njeguju izvorni hrvatski folklor.

Uz grb manifestacije, svečanu povorku predvodili su konjanici, otočke i nuštarske mažoretkinje te limena glazba Osječkog puhačkog orkestra. Prolazeći gradom mališani su povremeno zastajali te plesom i pjesmom posjetiteljima prikazali običaje i napjeve iz kraja iz kojeg dolaze.

Uz vukovarsko-srijemske domaćine iz Vinkovaca, Privlake, Gunje, Đurića, Jarmine, Apševaca, Vukovara, Cerića, Otoka, Rajeva Sela, Podgajaca, Iloka, Korođa, Lovasa, Nijemaca, Ivankova, Cerne, Županje, Rokovaca i Andrijaševaca, Đeletovaca, Tovarnika, Starih Mikanovaca, gledateljima su folklor i običaje svoga kraja predstavili gostujući dječaci i djevojčice iz Bugojna (BiH), Gospića, Vele Luke, Strizivojne, Vrlike, Jezera, Slavonskog Broda, Bjelovara i Zagreba.

“Na sebi nosim nošnju koja je stara 20 godina, u nju me obukla moja baka. Imam dva reda dukata, dukatiće u ušima i sviram tamburu”, rekla je Lana Balić iz KUD-a “I. G. Kovačić” iz Lovasa.

“Za nas je ovo velika čast zato što smo izabrani predstavljati Grad Zagreb i veseli smo i veselimo se”, rekla je Karla Šimić iz KUD-a “Croatia” iz Zagreba.

“Budućnost nije upitna kada vidimo sve ove folklorne skupine i KUD-ove koji su doveli ovu prekrasnu djecu i uče ih tradiciji i kulturi, rekao je Ivan Bosančić”, gradonačelnik Vinkovaca.

Kategorije: Hrvaška

To se zove sreća: Tri zgoditka na lutriji u četiri godine

Ned, 12/09/2021 - 12:40

Stanovnika okruga Cabarrus u Sjevernoj Kaliforniji doista prati sreća u novcu jer je triput u četiri godine osvojio zgoditak na lutriji, a sva tri puta dobitni listić kupio je u istoj poslovnici.

Terry Splawn iz Concorda osvojio je 100.000 dolara nagrade na izvlačenju 6. rujna, na američki praznik Labour Day.

“Nevjerojatno. Zbilja je zabavno dobivati”, rekao je Splawn.

Sreća ga je prvi put poslužila u travnju 2017. kada je kupio listić lutrije Millionaire Bucks u trgovini Sam’s Mini Stop u Concordu i tada osvojio prvi milijun dolara.

Dvije godine poslije, u ožujku 2019., listićem na lutriji 150 Million Cash Explosion kupljenim u istoj trgovini osvojio je svoj drugi milijun dolara.

U ponedjeljak, 6. rujna, njegov je listić kupljen za 20 dolara, opet u istoj trgovini osvojio 100.000 dolara.

Nakon oduzeti saveznih i državnih poreza kući se vratio sa 70.756 dolara.

Kategorije: Hrvaška

Obljetnica Rujanskog rata: 30 godina od bitke za Veliku Glavu. “Ovdje je obranjen Šibenik”

Ned, 12/09/2021 - 12:35

Prošlo je 30 godina od krvave bitke za Veliku Glavu, stratešku točku u skradinskom zaleđu koju su pokušali osvojiti srpski agresori. Oklopno-pješački napad zaustavili su pripadnici 113. brigade i šibenske Specijalne policije.

Bila je to važna pobjeda i uvertira u Rujanski rat, u kojem je obranjen Šibenik i spriječeno presijecanje Hrvatske na dva dijela.

U sjećanje na poginule branitelje održana je komemoracija kod spomen-križa u Velikoj Glavi, javlja u nedjelju HRT.

Helena Goleš, udovica poginulog branitelja Ante Goleša, došla je s kćeri i unučicom.

“Teško nam je. Baš je teško. Ali tu smo, oni su to zaslužili, svi su položili mlade živote”, rekla je.

“Nema veze što je prošlo 30 godina. Kad dođemo ovdje, vratimo se u to vrijeme. Ovo je zbilja jedno mjesto gdje se branio i obranio Šibenik. Svi pričamo o Šibenskom mostu, dolje je bila samo finalna utakmica”, rekao je Nikola Vukošić, ratni načelnik šibenske policije.

 

 

Kategorije: Hrvaška

Splitski hakleri u redovima socca malonogometne reprezentacije: ”Drago nam je da smo dio ove priče”

Ned, 12/09/2021 - 12:32

Samo nekoliko dana preostalo je do odlaska hrvatske malonogometne reprezentacije na Socca Kontinentalni kup u malom nogometu koji se održava u Rumunjskoj. Grad domaćin od 17. do 19. rujna bit će Iasi, a naši reprezentativci tamo će odmjeriti snage s Rusijom, Rumunjskom, Belgijom, Bugarskom i Moldavijom.

Izbornik Željko Ostrman ovoga puta odlučio se za kombinaciju iskusnih i mladih igrača, a uz Splićanina Davora Milanka, koji je već imao prilike zaigrati za reprezentaciju, priključilo se još nekoliko odličnih haklera s juga Hrvatske. Jedan od njih je i Denis Kuzmanić, igrač MNK Torcida i s 33 godine, vrlo iskusan malonogometaš.

”Dojmovi su vrlo pozitivni. Kada sam se odlučio odazvati pozivu bio sam malo skeptičan, ali sada mi je iznimno drago da sam dio ove priče. Ova inačica malog nogometa mi je jako zanimljiva i atraktivna, a što se tiče ekipe, imam samo riječi hvale. Momci su super i atmosfera unutar momčadi je stvarno odlična. Izbornik također, vidi se stručnost, ozbiljnost i motivacija da napravi što bolji rezultat, a to je najbitnije”, pojasnio je Kuzmanić.

Kao što je otprije poznato, osim navedenog dvojca, na popisu izbornika Ostrmana našla su se još dva igrača iz dalmatinskog bazena, a to su Mijo Mišerda i Marijan Tunjić.

”Drago mi je da se reprezentaciji priključilo još nekoliko momaka iz Dalmacije. Lijepo ih je vidjeti ovdje. Radujem se natjecanju u Rumunjskoj i daljnjim treninzima. Nadam se da ćemo na Kontinentalnom kupu biti konkurentni i da ćemo ostvariti dobar rezultat”, kazao je Milanko.

No, splitski malogometaši nisu skrivali što im je najveća želja: zaigrati na sljedećem Svjetskom prvenstvu u Meksiku, koje će se održati u travnju sljedeće godine.

”Sigurno da bi mi bila čast predstavljati Hrvatsku tamo, bilo bi to jedno odlično iskustvo i nešto što bi pamtio cijeli život. Lokacija izgleda stvarno egzotično. No naravno, budem li išao, to sigurno neće biti turistički. Primarni cilj bit će mi vratiti se s titulom svjetskog prvaka”, kazao je za kraj Kuzmanić.

Kategorije: Hrvaška

Nesreće u Zagrebu: Žena skočila s padobranom i zadobila teške ozljede, druga pala u trgovini

Ned, 12/09/2021 - 12:26

Zagrebačka policija izvijestila je o dva nesretna slučaja koja su se u subotu dogodila na zagrebačkom području. U oba slučaja ozlijeđene su ženske osobe.

Teško ozlijeđena nakon skoka s padobranom

U subotu 11. rujna oko 12.10 sati, u Ježdovečkoj ulici, na aerodromu, nakon skoka padobranom iz zrakoplova, 39-godišnjakinja je najvjerojatnije krivo doskočila na tlo. Liječnička pomoć joj je pružena u KBC Sestre milosrdnice gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđena, opisala je policija.

Teško ozlijeđena nakon pada u trgovini

U subotu, 11. rujna oko 7 sati u Novom Zagrebu u Ulici Karla Metikoša, u trgovini, prilikom izlaska iz komore za duboko smrznute proizvode 46-godišnja zaposlenica je pala. Liječnička pomoć joj je pružena u KBC Zagreb gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđena, opisala je policija drugi slučaj.

Kategorije: Hrvaška

Europavox – alternativa dominantnom anglocentričnom konceptu glazbe

Ned, 12/09/2021 - 12:24
Prvi Europavox Festival u Zagrebu 24. i 25. rujna predstavlja nove europske rock bendove

Prvo izdanje Europavox Festivala Zagreb, koji će se održati 24. i 25. rujna u Tvornici kulture, obilježava novu etapu cijenjenog višegodišnjeg suradničkog projekta Europavox i hrvatskog Open Air festivala INmusic koji traje još od 2016. godine. Glazbeni internetski portal Europavox, koji sve više postaje projekt, pokrenut je prije 15 godina s dvama glavnim ciljevima: pomoći europskim glazbenim talentima da putuju i predstavljaju svoju glazbu po cijelom kontinentu i ljubiteljima glazbe da otkriju nove vrhunske glazbenike. Sukladno strateškim ciljevima Europske unije, a time i ciljevima od interesa za Republiku Hrvatsku i nacionalnu kulturnu politiku, projekt Europavox promovira izgradnju kritičke publike za suvremene kulturne sadržaje, poticanje prekogranične razmjene i međunarodnih kulturnih gostovanja te naglašavanje europske kulturne raznolikosti. Europavox 2020. – 2024., sufinanciran kroz program EK-a Kreativna Europa, kroz tri krovne platforme povezuje mlade europske glazbene nade i ljubitelje glazbe diljem Europe i svijeta: to su festivali u sedam europskih partnerskih država – Francuskoj, Italiji, Belgiji, Austriji, Rumunjskoj, Litvi i Hrvatskoj, zatim Europavox medij koji u suradnji s glazbenim urednicima, novinarima i koncertnim organizatorima iz cijele Europe široj javnosti otkriva i promovira mlade glazbene talente neiscrpnog i raznolikog europskog kulturnog kruga, i naposljetku Spotlight nagradni program u sklopu kojega projektni partneri okupljeni u umjetnički odbor projekta Europavox na bazi kriterija kvalitete i raznolikosti selektiraju najbolje i najperspektivnije europske suvremene glazbenike, osiguravajući im izvedbene, digitalne i produkcijske alate za proboj na međunarodnu glazbenu scenu.

KOIKOI iz Srbije predstavit će se zagrebačkoj publici prvog dana festivala, 24. rujna. PHOTO: Marina Uzelac

INmusic festival pridružio se kao hrvatski partner projektu Europavox 2016. godine pa je publika u Hrvatskoj zahvaljujući tome imala priliku gledati nastupe grupa kao što su Fontaines D.C., Superorganism, Peter, Bjorn & John, Super Besse, Reykjavíkurdætur, Zeal & Ardour, Black Honey itd. Europavox festival Zagreb u rujnu ove godine prvo je festivalsko izdanje od početka pandemije koronavirusa koje će u sklopu višegodišnjeg suradničkog projekta u cijelosti predstaviti međunarodni glazbeni program. Tako prve večeri, 24. rujna, u Tvornici kulture nastupaju Damir Imamović iz Bosne i Hercegovine, nemanja iz Hrvatske, KOIKOI iz Srbije, Heptagram iz Bugarske i Balkan Taksim iz Rumunjske. Druge večeri predstavit će se The Psychotic Monks iz Francuske, Super Besse iz Bjelorusije, Timid Kooky iz Litve, Koala Voice iz Slovenije i Yellow Straps iz Belgije.

Glazbeni kritičar i novinar Ilko Čulić dugogodišnji je suradnik portala Europavox kojega smo pitali koliko je, po njegovu mišljenju, važan takav jedan festival koji stavlja naglasak na europske glazbenike koji nemaju podršku medija poput angloameričkih glazbenih zvijezda, iako su neki od njih sigurno zanimljiviji, kreativniji i uzbudljiviji od većine bendova čija se glazba svakodnevno vrti u eteru radiostanica u Hrvatskoj.

Europavox

„Europavox je paneuropski projekt postavljen kao alternativa dominantnom anglocentričnom konceptu suvremene glazbe i u proteklih nekoliko godina pokazao se prilično uspješnim. Europski festivali intenzivno razmjenjuju bendove, novinari svakodnevno razmjenjuju informacije, a svi zainteresirani kroz Europavox dobivaju bolji pregled glazbenih zbivanja diljem kontinenta“, rekao je Čulić. Zanimalo nas je i koliko je Europavox festival važan za promociju hrvatskih i regionalnih izvođača, koji tako mogu doći do publike izvan regije.

„U zemljama poput Francuske ili Norveške, koje imaju vlastitu izvoznu strategiju u glazbenoj industriji, Europavox je možda samo dodatna mogućnost za bržu prekograničnu ekspanziju. Međutim, novi hrvatski izvođači uopće ne mogu računati na takvu institucionalnu potporu i za njih je Europavox najizglednija, a katkad i jedina prilika za predstavljanje na europskim pozornicama“, zaključio je Ilko Čulić. Europavox Festival Zagreb stoga je odlična prilika za upoznavanje s novom europskom glazbenom scenom i doživljaj hrvatskih i regionalnih izvođača koji, po mišljenju organizatora, trebaju biti predstavljeni publici.

Damir Imamović, glazbenik iz Bosne i Hercegovine, nastupit će u Tvornici kulture 24. rujna. PHOTO: Edvin Kalić
Kategorije: Hrvaška

GLAZBENE RECENZIJE: Med, Billie Joan

Ned, 12/09/2021 - 12:21
Med „Med“ (Vlastito online izdanje): Sjetno ali zavodljivo

Ima već dobrih pet, ako ne i deset godina otkad je glumica i pjevačica Ivana Starčević počela eksperimentirati na domaćoj glazbenoj sceni s raznim suradnicima. Bile su tu Rakete, pa Mayales, pa The Basewalks, pa brojna gostovanja, da bi najnovija baza postao projekt pod nazivom „Med“. Med je na neki način nastavak suradnje s Markom Levanićem, s kojim je surađivala u bendu The Basewalks, ali bez Luke Belanija i Tina Ostreša. Svakako valja spomenuti da su The Basewalks 2018. godine objavili jedan od najboljih indie albuma te godine pod nazivom „Hello“ – koji je, nažalost, ostao u dubokoj sjeni, daleko od šire publike. Svejedno, Ivana je nastavila suradnju s Levanićem iz koje je nastao bend Med. Za razliku od pjesama na albumima The Basewalksa, koje su sve na engleskom, EP grupe Med sastoji se od pet pjesama na hrvatskom jeziku. Levanić je autor svih pjesama i tekstova, aranžmana i produkcije, dok je EP miksao i masterirao Pavle Miholjević, što je dosta važan podatak jer kroz pjesme Meda čuje se ostavština Svadbasa, s kojima je Miholjević uz Ferinu i Gurdulića stvarao pjesme. Nastupni EP Meda prekrasno je ostvarenje ispunjeno sjetnim melodijama i izuzetno zrelim pjesmama punim neke melankolije, ali čvrsto oslonjenima na suvremeni indie rock bez nekog posebnog oslanjanja na globalne zvijezde indie rock scene – iako se utjecaj kantautorice Cat Power ne može ne spomenuti. Drugim riječima, uspjeli su ostvariti vlastiti prepoznatljivi zvuk i ponuditi pjesme u kojima Ivana sjajna plovi i svojim im glasom daje tu neku finu mekoću i svjetlost zbog koje sva ta sjeta i melankolija izmamljuju osmijeh i glazbeno putovanje u neke prekrasne krajolike. Nešto između Svadbasa, Mayalesa i Pavela, ali s vlastitim glazbenim potpisom koji svakako treba pohvaliti. Valja spomenuti gostovanje Dubravka Ivaniša iz grupe Pips Chips & VideoClips koji gostuje u pjesmi „Paleta“ i svojim se glasom sjajno uklopio u Levanićeve skladbe i aranžmane, odlično se vokalno spojivši s Ivaninim vokalom, kao i odlično odsviranu gitaru Ivana Božanića, gitarista Pipsa koji je odsvirao sve gitare na ovom odličnom EP-ju. Prekrasne pjesme koje sjajno odgovaraju ovom tmurnom vremenu u kojem živimo.

Billie Joan „Selfless“ (DOP Records / Aquarius Records: Nesklad vokala i gitare

Kantautorica iz Splita Ivana Pezo, koja nastupa pod umjetničkim imenom Billie Joan, došla je do svog drugog albuma. Često ga se naziva ključnim, jer svakom se može dogoditi dobar prvi album, ali kvalitetu treba potvrditi i dokazati da nije slučajna već trajna. Nastupnim albumom „Barren Land“ iz 2018. godine Ivana se predstavila široj javnosti i s razlogom uskočila u val hrvatskih kantautorica, opravdano se smjestivši među deset najzanimljivijih. Ivanin adut ponajprije je njezin karakterističan, snažan vokal koji je istaknut u gotovo svim pjesmama na novom albumu. Ona pjeva glasno, naglašavajući dionice pjesama, ali u nekom pomalo pomaknutom neskladu s akustičnom gitarom uz koju su nastale gotovo sve pjesme. Kao da je gitara pretiha, preblaga i pomalo nemaštovita te ne prati snagu njezina vokala, koji bi trebala na neki način ukrotiti, iako je svojim pjevanjem uspjela zadržati tu neku hipnotičku privlačnost. Svejedno, nesklad bi se mogao izbjeći boljim aranžmanima i znatno snažnijim gitarskim rifovima, koji na momente djeluju nemaštovito. Svejedno, Billie Joan svojim je drugim albumom naznačila put kojim nastavlja, ali i ostavila prostora za napredak – koji bi bilo bolje da se dogodio već na ovom albumu. Nema sumnje da je riječ o kreativnoj kantautorici i vrlo dobroj pjevačici kojoj bi dobro došli pomoć pri aranžiranju pjesama i neka dodatna energija koja bi joj pomogla da se uspne stepenicu više i pokaže svu raskoš svog talenta, koji nesumnjivo postoji i jedva čeka da se u svoj svojoj raskoši predstavi publici.

 

Kategorije: Hrvaška

UDAR NA VODSTVO: ‘Nepromišljenim istupom u Tuheljskim Toplicama Bernardić je ojačao Grbinovu poziciju’

Ned, 12/09/2021 - 12:15
Nakon što je bivši predsjednik SDP–a proteklog vikenda pokušao provesti udar na aktualno vodstvo, čak su i neki njemu bliski članovi stranke priznali da je to bio strateški loš potez od kojeg je profitirao aktualni predsjednik Peđa Grbin

Davor Bernardić definitivno je izgubio podršku unutar SDP-a nakon okupljanja vodećih stranačkih ljudi proteklog vikenda u Tuheljskim Toplicama. Više izvora iz SDP-a, od kojih su neki do proteklog vikenda čak i podržavali Bernardića, Nacionalu je potvrdilo da je njegov istup u Tuheljskim Toplicama bio potpuno promašen te da je Bernardić svojim napadom na stranačke kolege dan prije održavanja skupa zapravo ostao bez podrške, a samim time bez podrške je ostalo i četvero saborskih zastupnika koji su nedavno izbačeni iz stranke.

Po izjavama svjedoka, Peđa Grbin je pokušao primiriti situaciju tijekom Bernardićeva istupa te mu je pomogao da govor privede kraju. PHOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Nekoliko sugovornika Nacionala koji su bili prisutni na samom skupu koji se bavio socijaldemokratskom perspektivom lokalne i regionalne samouprave, reklo nam je da je Bernardićev istup zapravo bio puno neugodniji nego što se prezentiralo u medijima, a neki od njih istaknuli su da je bivši predsjednik stranke zapravo bio posramljen tijekom i nakon svog obraćanja te da nije dobio podršku za svoj istup čak ni od ljudi od kojih se očekivalo da bi Bernardiću možda i dali podršku. Jedan od sudionika sastanka ovako je opisao cijelu situaciju:

“Nakon što je dan prije rekao da su neki u SDP-u režali na njega kao bijesni psi, a da se danas ponašaju kao pudlice, Bernardić dolazi u Tuheljske Toplice i očekuje da će dobiti podršku ih istih osoba. To samo pokazuje u kolikoj zabludi on živi, a pokazuje i kako nije svjestan toga da velika većina članova SDP-a stoji iza odluke da se iz stranke izbace Rajko Ostojić, Nikša Vukas i Zvane Brumnić. Ono što je sporno jest brisanje Gordana Marasa, koji nikako ne može stati u istu rečenicu s gore navedenima. Zanimljivo je da je Bernardić valjda prvi put stao u obranu Gordana Marasa, jer do sada je isključio govorio o Vukasu, Ostojiću i Brumniću, što pokazuje da se više brine za svoje prijatelje koji su zbog bliskosti s Bandićem vjerojatno i najveći krivci što je SDP u Zagrebu danas u poziciji u kakvoj jest.”

Davor Bernardić je prilikom govora u Tuheljskim toplicama kritizirao odluku o koaliciji s platformom Možemo! u Zagrebu. PHOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

I dok se od ljudi koji su bliski aktualnom vodstvu stranke još i može očekivati da su oštri prema Bernardiću i njegovu istupu, zanimljivo je da su i neki od saborskih zastupnika, koji su u Sabor ušli zahvaljujući bivšem predsjedniku pa on možda od njih očekuje i podršku u Klubu zastupnika, razočarani Bernardićevim istupom. Dvoje saborskih zastupnika SDP-a reklo nam je da je Bernardić svojim govorom u Tuheljskim Toplicama, ali i istupom na televiziji N1 dan ranije, samo ojačao poziciju predsjednika stranke Peđe Grbina, koji ga je čak u jednom trenutku morao i braniti od negodovanja i upadica prisutnih SDP-ovaca. Jedan od njih podijelio je s Nacionalom svoje dojmove sa sastanka u Tuheljskim Toplicama:

“Neugodno me je iznenadio njegov istup jer jednostavno to nije bilo ni mjesto ni vrijeme za takav govor. Pogotovo kada je vidio da se govornici prije njega uopće nisu osvrtali na izbacivanja. Mislim da je o tome trebao govoriti na Glavnom odboru, što se i vidjelo iz reakcija velike većine prisutnih. Mislim da je čak i sam Bernardić bio iznenađen negativnom atmosferom koja ga je dočekala, a bilo je i pomalo žalosno gledati kako Peđa Grbin pokušava smiriti strasti kako bi Bernardić mogao završiti svoj govor. Nažalost, čini mi se da nakon ovih događaja Grbin ima veliku podršku za svoje nedemokratske poteze, ali problem je u tome što mu je Bernardić svojim zalijetanjem i nepromišljenošću samo ojačao poziciju.”

 

Nakon što je rekao da su neki u SDP-u režali na njega kao bijesni psi, a danas se ponašaju kao pudlice, Bernardić dolazi u Tuhelj i očekuje da će dobiti podršku tih istih osoba. To samo pokazuje u kolikoj zabludi on živi’

 

Ove reakcije članova SDP-a koji nisu pretjerano skloni aktualnom vodstvu, pokazuju da bi šef SDP-a Peđa Grbin u idućih nekoliko tjedana ipak mogao uspjeti u svom planu da potpuno ovlada Klubom zastupnika u Saboru te da iz njega isključi Nikšu Vukasa, Zvanu Brumnića, Rajka Ostojića i Marinu Opačak Bilić. Svi oni krajem srpnja su isključeni iz stranke, a očekivalo se da će Bernardiću bliski zastupnici u Saboru taj pokušaj spriječiti te da će nadglasati Grbinu odane zastupnike u Klubu zastupnika SDP-a. Međutim, posljednji istupi Davora Bernardića, kao i reakcija velike većine prisutnih u Tuheljskim Toplicama, opet je preokrenula cijelu situaciju u Grbinovu korist. Pogotovo ako se uzme u obzir da je Bernardić, prema kazivanju naših sugovornika, potpuno promašeno zamjerio Grbinu i njegovim suradnicima da su pogriješili što su ušli u koaliciju s platformom Možemo! u Zagrebu, na što su mu drugi članovi dobacivali da je on bio u koaliciji s Bandićem. Jedan od naših sugovornika smatra da je ta primjedba možda bila i najveći autogol u nastupu Davora Bernardića:

“U trenutku kada je nekoliko uglednih i vrlo poznatih članova stranke reklo Bernardiću da je on bio u koaliciji s Bandićem, postalo je jasno da je njegov plan potpuno propao. Neki od tih ljudi kritizirali su Grbina zbog njegovih postupaka, ali su svojim nastupom u Tuheljskim Toplicama jasno dali Bernardiću do znanja da su njegovi dani u SDP-u odbrojeni.”

Potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac nakon Bernardićeva istupa je poručila da bi neki članovi trebali odlučiti žele li ili ne biti u stranci. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Podsjetimo, bivši šef SDP-a je u Tuheljskim Toplicama govorio o izbacivanjima iz stranke te je pozvao na jedinstvo među članovima. Bernardić je također branio bivše ministre Rajka Ostojića i Gordana Marasa koji su izbačeni iz stranke te je nabrajao njihova postignuća.

Rekao je i kako zna da među članovima vodstva stranke ima onih koji su nezadovoljni ovim isključenjima te je još jednom pozvao na ujedinjenje zbog jako lošeg rejtinga stranke. Dok je Bernardić govorio, neki su mu dobacivali da to nije tema skupa i da se drži teme, dok mu je Peđa Grbin poručio da je to tema za Glavni odbor stranke.

 

Dio onih koji su okrenuli leđa Bernardiću, pa čak i oni koji su ga kritizirali, ni u Peđi Grbinu ne vide trajno rješenje, ali su borbu za vrh stranke odgodili dok se ne kristalizira situacija u Klubu zastupnika

 

Na kraju svog govora Bernardić je bio jedini koji nije nagrađen pljeskom, na što je, prema izjavama prisutnih, pogotovo utjecala njegova kritika na račun koalicije s platformom Možemo! u Zagrebu, jer mu je dio članova spočitnuo da je upravo on, uz pokojnog Milana Bandića, najodgovorniji za rast popularnosti te platforme. Zanimljivu izjavu nakon Bernardićeva istupa dala je i potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac, koja je rekla da ako netko ne želi biti član stranke ili ne želi poštovati pravila na koja je pristao samim ulaskom u stranku, naprosto ima izbor ostanka ili izlaska.

Pitanje je samo može li ovakav rasplet spriječiti daljnji pad SDP-a u anketama u kojima su daleko od HDZ-a, a u nekima od njih pretekla ih je platforma Možemo! Jasno je da dio onih koji su okrenuli leđa Davoru Bernardiću, pa čak i oni koji su ga kritizirali, ni u Peđi Grbinu ne vide trajno rješenje, ali su borbu za preuzimanje vrha stranke vjerojatno odgodili dok se ne kristalizira situacija u Klubu zastupnika i dok se ne vidi ima li on uopće širu podršku saborskih zastupnika SDP-a.

Bernardić je u svojem istupu branio Nikšu Vukasa (lijevo) i Zvanu Brumnića (desno) koji su nedavno izbačeni iz stranke. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL
Kategorije: Hrvaška

Stožer: Imamo 807 novih slučajeva, umrlo je 13 ljudi. Povećava se broj ljudi na respiratoru

Ned, 12/09/2021 - 12:14

U posljednja 24 sata zabilježeno je 807 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6123.

Među njima su 572 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 62 pacijenta. Preminulo je 13 osoba, izvijestio je Stožer.

U subotu smo imali 1162 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2. Na bolničkom liječenju bilo je 559 ljudi, a na respiratoru 55 pacijenata. Jučer je preminulo 14 osoba.

Broj novozaraženih po županijama

Splitsko-dalmatinska (216), Grad Zagreb (169), Zagrebačka (52), Zadarska (31), Osječko-baranjska (39), Dubrovačko-neretvanska (39), Šibensko-kninska (9), Brodsko-posavska (28), Primorsko-goranska (37), Krapinsko-zagorska (15), Vukovarsko-srijemska (22), Međimurska (5), Varaždinska (23), Istarska (18), Bjelovarsko-bilogorska (31), Karlovačka (13), Požeško-slavonska (12), Ličko-senjska (6), Koprivničko-križevačka (18), Sisačko-moslavačka (4) i Virovitičko-podravska (20).

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 383.915 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 8.440 preminulo, ukupno se oporavilo 369.352 osobe od toga 814 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 12.468 osoba.

Do danas je ukupno testirano 2.658.977 osoba, od toga 9.857 u posljednja 24 sata.

O cijepljenju

Zaključno s 11. rujna utrošeno je 3.330.644 doza cjepiva, a cijepljeno je je 43,36% ukupnog stanovništva, odnosno 52,06% odraslog stanovništva. Na dan 11. rujna utrošeno je 3.750 doza cjepiva, a od toga je 1.809 osoba cijepljeno prvom dozom.

Zaključno s 11. rujna 1.759.542 osoba cijepljena je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.649.627 osoba (1.571.102 osoba cijepljeno s dvije doze te 78.525 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 48,87% odraslog stanovništva.

Kategorije: Hrvaška

Rastu brojke: U Sloveniji 559 novozaraženih, 242 više nego prije tjedan dana

Ned, 12/09/2021 - 12:10

U Sloveniji u zadnja 24 sata nije bilo preminulih zbog covida-19, ali se i dalje pogoršava epidemiološka slika pa je uz manji broj testiranje (2.720) potvrđeno 559 novih zaraza što je 242 više nego prije sedam dana.

Postotak pozitivnih testova među testiranima iznosio je 20,6 posto, broj aktivnih slučajeva zaraze 9.652, a 14-dnevna incidencija 455, objavio je nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ).

Trenutačno je hospitalizirano 292 oboljelih i to zabrinjava epidemiologe zbog ograničenih bolničkih kapaciteta i medicinskog kadra.

Predsjednik države Borut Pahor ovih je dana ponovo pozvao građane da se cijepe u što većem broju, posebno starije od 50 godina koji su ugrožena skupina, a ministar zdravstva Janez Poklukar upozorio je da u bolnice dolaze i mlađi oboljeli koji nisu bili cijepljeni.

Do sada je u Sloveniji objema dozama cijepljeno 44 posto ukupne populacije te se cilj vlade da se cijepi barem 70 posto stanovništva čini sada neostvarivim jer se tjedno cijepi manje od 25 tisuća osoba.

PCT uvjeti

Zbog širenja epidemije i premale procijepljenosti slovenska vlada objavila je da će se od srijede početi oštrija primjena tzv. PCT. uvjeta (preboljeli, cijepljeni, testirani), s rijetkim izuzecima.

Taj uvjet vrijedit će za sve zaposlene i korisnike usluga u privatnom sektoru, pa bi se oni, ako nisu cijepljeni ili preboljeli covid-19 morali redovno testirati, čak i za ulazak u trgovačke centre. Od tih propisa bi bile izuzete manje  trgovine hranom i životnim potrepštinama.

Još ranije, ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs najavio je mogućnost da će u državnoj upravi svi koji dolaze u kontakt sa strankama morati biti cijepljeni ili dokazivati da su covid već preboljeli.

Takve odluke i najave vlade izazivaju kontroverze i protivljenja, a vlada ih tumači potrebom da se pred vrhunac novog vala epidemije imunizira što veći dio populacije te ističe da u slučaju pridržavanja svih mjera više ne bi trebalo uvoditi zatvaranja kao prošle zime i u proljeće.

Ministar Poklukar izjavio je ovih dana da ne isključuje u cijelosti da bi vlada u slučaju velikog pogoršanja stanja ponovo mogla proglasiti stanje epidemije.

 

Slovenija zaoštrila protuepidemijske mjere: Svi zaposlenici i korisnici usluga moraju zadovoljiti PCT uvjet

Kategorije: Hrvaška

Policija objavila kako je došlo do nesreće u Zagrebu u kojoj je poginuo motociklist

Ned, 12/09/2021 - 12:05

Zagrebačka policija izvijestila je jutros o detaljima prometne nesreće u kojoj je sinoć poginuo motociklist. Za nesreću je kriva vozačica koja nije propustila vozilo koje je imalo prednost.

“51-godišnjakinja je upravljala osobnim automobilom marke Hyundai i20 zagrebačkih registarskih oznaka, a kretala se prometnom trakom za lijevo istočnom kolničkom trakom Božidara Magovca u smjeru sjevera.

Ušla je u raskrižje s Ukrajinskom i Šišićevom skrećući u lijevo na sjeverni kolnik Ukrajinske za vrijeme dok je za njen smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo, međutim nije propustila vozilo koje se kretalo iz suprotnog smjera i zadržavalo prednost prolaska zbog čega je na srednjem dijelu raskrižja, na desnu bočnu stranu njenog vozila u kočenju naletio motocikl marke Yamaha zagrebačkih registarskih oznaka, a kojim je Šišićevom u smjeru juga, prije stjecanja prava na upravljanje, upravljao 24-godišnjak.

Motociklist je ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla na semaforu za njegov smjer kretanja i imao prednost prolaska”, opisala je policija.

Na mjestu događaja motociklist je preminuo, a tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku.

Vozačica uhićena

Vozačica je uhićena zbog osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu; smještena je u Jedinicu za zadržavanje i prepratu. Kriminalističko istraživanje je u tijeku.

Očevid prometne nesreće obavio je zamjenik Općinskog državnog odvjetnika u Novom Zagrebu, uz asistenciju ekipe za očevide II. postaje prometne policije Policijske uprave zagrebačke.

Promet vozila na kolniku ulice Božidara Magovca južnije od raskrižja s Ukrajinskom ulicom bio je obustavljen u potpunosti te se preusmjeravao okolnim ulicama od 21:30 do 1:30, dok se promet Ukrajinskom ulicom odvijao otežano uz privremenu regulaciju policijskih službenika.

 

U teškoj prometnoj nesreći u Zagrebu poginuo motociklist

Kategorije: Hrvaška

Uloga Normana Batesa je Perkinsu obilježila, ali i zapečatila karijeru

Ned, 12/09/2021 - 11:45

Anthony Perkins se rodio 1932. godine u New Yorku kao sin Jane Esselstyne Rane i Jamesa Ripleya Osgooda Perkinsa, uglednog kazališnog glumca. Kada je imao 5 godina, otac mu je umro od srčanog udara, a majka se s njim nekoliko godina kasnije preselila u Boston.

Uloga Normana Batesa je Perkinsu obilježila, ali i zapečatila karijeru, s obzirom da je nakon nje postao tražen isključivo za likove psihopata i mračnjaka. Nezadovoljan time, Perkins je počeo uzimati angažmane u Europi, a s vremenom se počeo baviti i pisanjem scenarija i režijom.

Perkins je, prema vlastitom priznanju, osjećao neugodnost u društvu sa ženama te najveći dio života imao homoseksualne odnose, usprkos toga što su ga pokušavale zavoditi njegove partnerice. Perkins se od svoje homoseksualnosti pokušao izliječiti, jer se u to vrijeme smatralo, da je homoseksualnost bolest. Godine 1971. je na snimanju ‘The Life and Times of Judge Roy Bean’ imao prvu heteroseksualnu vezu s glumicom Victorijom Principal. Dvije godine kasnije se oženio za fotografkinju i bivšu manekenku Berry Berenson s kojom je imao dva sina.

Dana 12. rujna 1992. je preminuo od posljedica AIDS-a. Imao je 60 godina.

Kategorije: Hrvaška

Iz banke upozoravaju na novu prijevaru: “Ne nasjedajte na ovu objavu i ne šaljite osobne podatke”

Ned, 12/09/2021 - 11:43

Raiffeisenbank Hrvatska upozorava korisnike da se na društvenim mrežama širi nova prijevara te pozivaju građane na oprez. Facebookom de proširio lažni nagradni natječaj, a iz banke poručuju korisnicima da nipošto ne šalju svoje osobne podatke.

“Pojavila se lažna Facebook stranica pod nazivom “Raiffeisenbank Hrvatska” koja širi informacije o lažnom nagradnom natječaju i vodi vas na web stranicu za registraciju. Radi se o prijevari, stoga budite na oprezu i ne ulazite u komunikaciju s lažnom stranicom te ni u kojem slučaju ne šaljite vaše osobne podatke!

Naiđete li na društvenim mrežama na slične objave koje od vas traže dostavu osobnih podataka, identifikacijske dokumente, brojeve računa i/ili kartica, svakako ih prijavite kao “lažnu stranicu” i proslijedite informaciju policiji”, objavili su iz banke.

 

Kategorije: Hrvaška

Nakon 16 godina: Policija razriješila pokušaj ubojstva u Zagrebu iz 2005.

Ned, 12/09/2021 - 11:40

Policija je nakon 16 godina razriješila pokušaj ubojstva koji se u srpnju 2005. dogodio u zagrebačkim Dugavama i za taj zločin prijavila 52-godišnjeg državljanina BiH koji je ranije izručen Njemačkoj i nedostupnog 61-godišnjeg slovenskog državljanina.

Zagrebačka policija u nedjelju je izvijestila da je riječ o slučaju okončanom zahvaljujući suradnji s policijama iz BiH i Njemačke.

Istražitelji sumnjaju da su 6. srpnja 2005. oko 8 sati u Ulici Vajdin Vijenac u Zagrebu dvojica osumnjičenih “zajedno i dogovorno prema unaprijed stvorenoj namjeri da usmrte 60-godišnjaka, došli ispred stana na šestom katu stambene zgrade, u kojem je oštećeni u to vrijeme stanovao, čekajući trenutak njegovog izlaska”.

Kada je njihova žrtva izašla iz stana zaprijetili su mu pištoljem i odgurali ga natrag u stan, srušili na tlo i izudarali rukama i nogama.

“Potom je, sumnja se, osumnjičeni 52-godišnjak najvjerojatnije iz automatskog pištolja s prigušivačem, ispalio jedan hitac u glavu oštećenog i teško ga ozlijedio te su se dali u bijeg odnoseći sa sobom i torbicu oštećenog u kojoj se nalazio novac uz dokumente”, izvijestila je policija.

Osumnjičeni 52-godišnjak već je početkom rujna izručen u Njemačku gdje je osumnjičen zbog drugog teškog kaznenog djela, dok je osumnjičeni slovenski državljanin trenutno nedostupan. Protiv njih je podneseno posebno izvješće Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, navode u priopćenju.

Kategorije: Hrvaška

Ministar Horvat i dogradonačelnik Zagreba Korlaet govore o obnovi, Vanđelić nije došao na raspravu

Ned, 12/09/2021 - 11:17

Ministar Darko Horvat, šef Fonda Damir Vanđelić i dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet – ključni igrači obnove o tome govore u nedjelju u Točki na tjedan N1 Televizije i to uživo iz hostela Arena.

Iako su svi potvrdili dolazak na raspravu, predstavnik jedne nije se pojavio. Radi se o Damiru Vanđeliću, koji je potvrdio svoj dolazak, a onda se ispričao i javio da ipak neće doći, zbog ranije dogovorenih obveza.

“Ovi ljudi, njih 194, koji su godinu dana proveli ovdje u hostelu siguran sam da nisu ni oduševljeni ni zadovoljno”, kazao je Horvat.

“Kad izgubite svoj dom, to vam ništa više nadomjestiti ne može. Koliko god nama bila želja da se vrate u domove, postoje problemi koje ja kao ministar uzimam sebi na leđa što se to nije dogodilo. Ono što je činjenica je da nam na nekim drugim lokacijama uspijeva u segmentu privremenog smještaja pronaći i privatni smještaj u koji smještamo ljude povremeno do trenutka kada osposobimo ili napravimo nove stambene jedinice. I one zgrade u Zagrebu koje su predmet polemike, srušiti ih ili ne, morat ćemo pronaći način bez suglasnosti vlasnika da se ti objekti uklone”, naveo je ministar.

Dodao je da je pogrešna bila izjava Uhlira da je zakon o obnovi bio eksperiment. “Predložit ćemo 8 područja koja ćemo, nadam se, unijeti u zakon koji će onda ovaj set problema anulirati, ne riješiti nego preskočiti”, naveo je Horvat.

Godinu dana bez rješenja

Podsjetimo, godinu dana je prošlo otkako je dvjestotinjak Zagrepčana uselilo u hostel Arena, privremeno. Domovi su im srušeni ili teško oštećeni u zagrebačkom potresu, u ovaj su skromni hostel prebačeni iz studentskog doma – dok se ne nađe adekvatan smještaj i dok se njihovi domovi, u konačnici, ne obnove.

Godinu dana kasnije njihova je pozicija žalosna metafora čitavog procesa obnove – nisu se maknuli s mjesta, ne znaju kad će u svoje domove, političari ih zaobilaze, žale se ljudi.

Je li zakon ključna prepreka?

Na pitanje je li zakon bio ključna prepreka učinkovitijoj obnovi, Horvat se osvrnuo na amandmane koji su podneseni na ovaj zakon.

“Nijedan zakon u postotnom udjelu podnesenih i prihvaćenih amandmana ne može biti alpari ovom. Jesmo li unošenjem i prihvaćanjem tih amandmana stvorili dodatne poteškoće za građane – vjerojatno da. Da nismo, vjerojatno bi građani i država puno većom dinamikom ušli u obnovu”, rekao je Horvat.

Korlaet se osvrnuo na svoju izjavu da su osobe u hostelu adekvatne, navodeći da stoji iza toga, ali da je to izvučeno iz konteksta.

“Ne mislim da je boravak tu godinu dana adekvatan. To je hostelski smještaj, to nije dom u pravom smislu riječi i ne tvrdim da je boravak ovdje ugodan”, kazao je Korlaet.

“Poziv za preseljenje u gradske stanove u srijedu”

Otkrio je da će u srijedu biti objavljen javni poziv na koji će se moći prijaviti građani koji bi se željeli preseliti u gradske stanove.

“Javni poziv će biti na stranicama grada i vratima hotela i trebat će pripremiti nekoliko dokumenata – dokaz da je zgrada dobila crvenu ili žutnu naljepnicu, imovinski cenzus, broj članova obitelji i mi ćemo sa svoje strane provjeriti podudaraju se ti podaci podudaraju s našim”, otkrio je Korlaet, navodeći da se ti stanovi uređuju te da će biti opremljeni osnovnim uređajima.

Kuhinje neće biti.

“Plan je taj da stanari presele svoj namještaj, ako mogu, ali pojavile su se i same inicijative koje bi sudjelovale u opremanju kuhinje”, dodao je.

Horvat je pohvalio ovaj potez, ali smatra da bi problem moglo predstavljati i to što će se na javni potez moći prijaviti i oni sa žutim naljepnicama te da zbog toga neće biti dovoljno stambenih jedinica.

“”747 osoba danas koristi privremeni smještaj koji financira Vlada RH. Sve skupa 1340 osoba ako uzmemo Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju”, rekao je pa nastavio: “Širenjem ingerencije na žute naljepnice dogodit će se takav volumen gdje nećemo moći adekvatno odgovoriti s brojem stambenih jedinica da bi bilo adekvatno zahtjeva i potreba”, tvrdi Horvat.

Na pitanje koliko ljudi čeka zimu bez adekvatnog smještaja, ministar Horvat kazao je da se “na takva paušalna pitanja ne može jednoznačno odgovoriti”.

“Useljenje 120 ljudi u učenički dom do prvog hladnijeg vremena”

“Radovi na učeničkom domu su započeli”, a Horvat kaže da će ti objekti biti useljivi za 120 ljudi “do prvih snjegova, do prvih kiša, do prvog hladnog vremena”.

“Neće biti dovoljno. Na Banovini smo obnovili 600-injak kuća, radimo na njih 400, ugovoreno je 1500 i pred potpisom smo ugovora za još 1500, dakle onih objekata kojima nužna sanacija omogućava povratak u domove. Na tri lokacije počeli su radovi za izgradnju državnih stanova koji će biti višestambene zgrade i koje će stvoriti pretpostavku za selidbu iz kontejnerskog prostora u čvrsti objekt negdje oko 600 obitelji”, pojasnio je Horvat.

Korlaet je govorio o sinergiji države i grada.

“Zagreb je osigurao stan, a ministarstvo hranu. Tu smo se usuglasili, djelujemo sinergijski i mislim da je smještaj na ok nivou. Naravno da nije ugodno boraviti godinu dana, ali nisu ti ljudi zaboravljeni”, poručio je.

Na pitanje ima li hostel grijanje, Korlaet je odgovorio: “Mislim da imaju. Ako je problem s redovnim grijanjem, vjerojatno to ima veze s HEP-ovom rekonstrukcijom.”

Problemi s legalizacijom objekata

Horvat je govorio o legalizaciji objekata i zahtjevima u Zagrebu i na Baniji.

“Jedan od problema je žuta i crvena markica koja se dogodila na starim i čudnim postupkom legaliziranim zgradama. To su nam veliki problemi. Zgrade koje su neadekvatno održavane, koje su stare, nemaju vlasništvo, koje nisu legalizirane. Kao država moramo naći legitiman i proceduralan način rješenja. U Zagrebu je 2886 takvih zahtjeva u segmentu legalizacije koje su ili prazne košulje pa se s njima spekulira ili neadekvatna dokumentacija”, naveo je Horvat.

Ističe da je ključno u tome i ugrožavaju li takvi objekti neke susjedne objekte ili ne.

“Kad vam struka sugerira, a vi kao politika to ne prihvatite – kakva ste vi to politika? Mi obnavljamo opće-narodnu imovinu, objekte u kojim žive ljudi, a nikome nije palo na pamet da urede vlasničke odnose”, kazao je ministar, navodeći da mu je tu najbitniji stav struke.

Komentirao je i hoće li se objekti koji su nelegalni moći obnavljati.

“Moći će se, ali ne oni koji su nelegalni i jeftinije ih je srušiti i na njihovom mjestu napraviti novi objekt”, istaknuo je Horvat.

Korlaet se također složio da treba sufinancirati takve objekte.

“Nemoguće je neke zgrade obnoviti na razinu 3 ili 4, ali ne smijemo dozvoliti da bolnice, škole i javne ustanove budu na razini 2. To je stav struke i ja se s tim kao političar slažem”, kazao je Horvat.

Korlaet smatra da bi “konstrukcijska obnova trebala biti pokrivena od strane države i grada kompletno”.

Koliko je objekata u Zagrebu obnovljeno do sada?

Jedna od građanki iz hostela je izravno pitala ministra koliko je objekata obnovljeno u Zagrebu.

“Mi smo u stanovanje vratili od 2186 zahtjeva 1718 stambenih prostora, zgrada, za to do sada isplatili nešto više od 60 milijuna kuna. Svaki zahtjev koji dolazi, provjeri se na terenu”, odgovorio je Horvat.

Korlaet je govorio i o financiranju projektne dokumentacije koju su iz Možemo! obećavali tijekom kampanje.

“Do sada su bila 3 poziva prema građanima, do 50.000 kuna se dodjeljivalo za hitne sanacije, došlo je otprilike 750 zahtjeva i Grad je dao 30 milijuna kuna. Plan je napraviti 4. poziv iz kojeg bi se financirali detaljni statički elaborati i projekt ojačanja konstrukcije. To smo komunicirali i u kampanji i ostajemo pri tome”, rekao je Korlaet.

U raspravu se uključila još jedna stanarka hotela, navodeći da je njena zgrada dijelom u državnom, dijelom u privatnom vlasništvu, a da još nisu odrađene ni hitne intervencije.

“Vi kažete da smo mirni u hostelu… Sa svakom kišom moram ići u svoj stan, vidjeti je li mi strop propao, jesu li mi stvari propale…”

“Nema tog zahtjeva koji je vezan uz državnu imovinu gdje postoji inicijativa za hitnom intervencijom, konstrukcijske ili cjelovite obnove,a da taj zahtjev na mom stolu stoji. To vam odgovorno tvrdim”, odgovorio je ministar Horvat.

“Gospođa je jasno rekla – nemamo novaca. Da, znam. Pojedinačna obnova stana po stan je neprihvatljiva. Nikad me niste i nećete čuti da je situacija idealna, država ima svojih problema, sa svojom imovinom. Morat ćemo velik dio proračunskog novca dati za obnovu državnog, svjesni smo toga. Ali ni u registru u kojemu je navedena državna imovina nemam 100 posto povjerenja u njega”, dodao je ministar.

Jedna građanka je pitala Horvata kada će oni, koji su digni milijunske kredite dobiti novac.

“Nakon što se ustanovi da je sve napravljeno na razini struke, obrađuje se predmetni zahtjev i radi se na isplati. Kad bi mi danas rekli adresu, mogu vratiti informaciju u kojem statusu je predmet odmah nakon emisije. Dobit ćete tu informaciju, popit ćemo kavu nakon emisije”, rekao je Horvat.

 

Uskoro opširnije…

Kategorije: Hrvaška