Nacional

Syndicate content
online izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 12 min 42 sek od tega

“Europska Amazona”: UNESCO u srijedu proglašava rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Ned, 12/09/2021 - 09:14

UNESCO će u srijedu, 15. rujna, na sastanku u Abuji (Nigerija) proglasiti rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država, takozvanu “Europsku Amazonu”, koja time postaje najveće zaštićeno riječno područje u Europi, doznaje se u WWF Adriji.

Inicijativu za zaštitu riječnog krajolika Mure, Drave i Dunava na području Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije pokrenuli su prije više od 20 godina okolišni aktivisti i organizacije civilnog društva.

Rad na uspostavljanju rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno je započeo 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere, podsjeća WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode koja je dio te inicijative od samoga početka.

Milijun hektara

Zajednička nominacija, službeno poslana u travnju 2020., povezala je četiri dijela slagalice – rezervate biosfere u Austriji, Sloveniji i Srbiji, te prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava u Hrvatskoj i Mađarskoj u jedinstveno zaštićeno područje. Riječ je o najvećem riječnom zaštićenom području u Europi, koje pokriva gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, gdje živi oko 900.000 stanovnika, ističu u WWF-u.

“Europska Amazona” obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica, poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre, te riba kao što je kečiga.

“Rad na uspostavljanju rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav bio je dugotrajan, a rezultirao je uspješnom regionalnom suradnjom i ujedinio pet zemalja oko istog cilja – zaštite prirode. Želimo posebno istaknuti da je očuvanje tog područja zajednička odgovornost svih nas, bez obzira na administrativne granice, jer ih priroda ne poznaje“, istaknula je direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

Kategorije: Hrvaška

Tri hrvatske škole i jedan vrtić dobitnici EU nagrade za inovativno poučavanje

Ned, 12/09/2021 - 09:08

Tri hrvatske škole i jedan vrtić dobitnici su Europske nagrade za inovativno poučavanje (EITA), koja se dodjeljuje od ove godine kako bi potaknula uspostavu europskog obrazovnog prostora do 2025.

Nagrađuju se izvanredne nastavne prakse u okviru programa Erasmus+ kako bi se odalo priznanje školama i nastavnicima koji su dali izniman doprinos struci, izvijestila je Agencija za mobilnost te dodala da bi nagrada trebala pridonijeti isticanju vrijednosti europske suradnje u području odgoja i obrazovanja.

Četiri nagrade

U svakoj od 33 zemlje uključene u projekte europske suradnje dodjeljuju se po četiri nagrade u kategorijama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanje te strukovnih škola.

Dobitnici EITA nagrade iz Republike Hrvatske su: Dječji vrtić Matije Gupca u Zagrebu, vukovarska Osnovna škola Josipa Matoša, Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu i zagrebačka Škola za medicinske sestre u Vrapču.

Dječji vrtić Matije Gupca nagrađen je za projekt Različitih pristupa kreativnom podučavanju djece rane i predškolske dobi. Projektom se želi podići stručna kvaliteta djelatnika kroz cjeloživotno učenje, jačati postojeće kompetencije, unaprijediti komunikacije na engleskom jeziku i održivu implementaciju novih metoda u praksi – rad na otvorenom.

Osnovna škola Josipa Matoša nagrađena je za projekt pisanja vodiča, slikovnica i web stranica kojima se životinje uključuju u nastavu i svakodnevni život škole. Projekt je koordinirala s osnovnim školama u Turskoj, Mađarskoj i Sjevernoj Makedoniji te s institutom u Italiji.

Gimnaziji Dr. Ivana Kranjčeva nagrađena je za projekt usavršavanja građanskih kompetencija promicanjem tolerancije, jednakosti i ljudskih prava.

Učenici su sa svojim nastavnicima organizirali pedagoške radionice kako bi prenosili znanja i vještina drugima te su ostvarili uspješnu suradnju sa školama različitih profila iz Francuske, Španjolske, Švedske, Rumunjske i Italije.

Škola za medicinske sestre izradila je priručnik u kojem su na originalan i zanimljiv način predstavljeni novi koncepti previjanja rana, prevencije zaraza i protokoli koji će se koristiti za obrazovanje i obuku medicinskoga osoblja.

Učenici su imali aktivnu ulogu u svim fazama organizacije i provedbe projekta, te je ostvarena suradnja s različitim zdravstvenim ustanovama i partnerstvo sa Srednjom zdravstvenom školom u Ljubljani i bolnicom u Turskoj.

Simbolička vrijednost

EITA se dodjeljuje završenim projektima Erasmus+ koje će svake godine odabirati nacionalne agencije koje provode program Erasmus+. Imat će simboličku vrijednost budući da se sami projekti Erasmus+ temelje na bespovratnim sredstvima.

Nagrade će biti predstavljene u četvrtak, 16. rujna, a nacionalna dodjela nagrada održat će se 18. listopada online.

Program predstavljanja nastavit će se u još nekoliko navrata, do 9. prosinca, kada će predstavnici svih nagrađenih projekata imati zajedničku svečanost na europskoj razini, a dio njih sudjelovat će u panelu s povjerenicom EU za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade Mariyom Gabriel.

Kategorije: Hrvaška

Toni Kukoč primljen u košarkašku Kuću slavnih

Ned, 12/09/2021 - 09:01

Bivši hrvatski košarkaški reprezentativac Toni Kukoč uvršten je u subotu u Košarkašku kuću slavnih u Springfieldu, a uveo ga je jedan od najboljih košarkaša svih vremena i njegov suigrač u Chicago Bullsima Michael Jordan.

Chicago Bullsi su ga za Kuću slavnih nominirali 2014. godine, a Kukoč je u nju ušao iz osmog pokušaja. On je peti Hrvat kojima ima svoje mjesto u toj kući. Prije njega ta je čast ukazana Krešimiru Ćosiću 1996. godine, Draženu Petroviću 2002. godine, Mirku Novoselu 2007. i Dini Rađi 2018. godine.

“Počeo sam sa sportom kada sam imao osam godina, sa stolnim tenisom i nogometom, pa s 15 košarkom. Moju karijeru su definirala dva tima – Jugoplasitika iz Splita i Chicago Bulls. Split, moj rodni grad je jedan od najvećih sportskih gradova u povijesti i dao je jako puno velikih sportskih imena”, započeo je svoj govor Kukoč koji je iskoristio priliku da se zahvali roditeljima, obitelji i svim trenerima s kojima je radio kao i suigračima s kojima je igrao.

“U međunarodnoj karijeri igrao sam za dvije zemlje – Jugoslaviju i Hrvatsku – i imao sam velikih uspjeha s njima. Igrao sam s velikim imenima u tim reprezentacijama koji su i sami članovi Kuće slavnih- poput pokojnog Dražena Petrovića, Dine Rađe, Vlade Divca”, dodao je.

“A igrao sam i s s još nekim velikim imenima. Tu želim zahvaliti Michaelu Jordanu i Scottieu Pippenu što su me ‘razbili’ na Olimpijskim igrama 1992. i tjerali me da radim još više kako bih bio važan član Bullsa”, kazao je Kukoč.

Počeo u Jugoplastici

Kukoč je karijeru počeo u Jugoplastici gdje je igrao od 1987. do 1991., a onda je prošao u Benetton gdje je bio do 1993.  kada prelazi u NBA. Tamo je proveo 13 godina do 2006. godine, a igrao je za Chicago Bullse, Philadelphia 76erse, Atlanta Hawkse i Milwaukee Buckse. S Chicago Bullsima je tri puta osvajao naslov NBA prvaka i bio je proglašen najboljim šestim igračem najjače lige svijeta. U 846 odigrane utakmice u NBA imao je prosjek od 11,6 koševa, 4,2 skoka i 3,7 asistencija.

S Jugoplastikom je osvojio četiri naslova prvaka Jugoslavije i dva kupa, a s Benettonom talijansku ligu i kup. Tri puta je osvajao Europski Kup prvaka (1989. i 1990. s Jugoplastikom i 1991. s POP84) i tri je puta proglašen najboljim igračem Final Foura (s Jugoplastikom dva puta i s Benettonom jednom), te je devet puta kao igrač osvojio dvije prestižne europske nagrade (Euroscar i Mister Europa).

S reprezentacijom Hrvatske osvojio je olimpijsko srebro u Barceloni 1992. te dvije bronce na europskom i jednu na svjetskom prvenstvu. Prije toga je s reprezentacijom Jugoslavije osvojio olimpijsko srebro 1988., te svjetsko zlato, dva europska zlata i jednu broncu.

Uz Kukoča su u Kuću slavnih primljeni su Bill Russell kao trener te Paul Pierce, Chris Webber i Chris Bosh kao igrači.

Kategorije: Hrvaška

Poznati finalisti Trofeja Dinamo, ekipa s najglasnijim navijačima osvojila broncu

Sob, 11/09/2021 - 23:37

U subotnju večer odigrao se prvi dio završnice Trofeja Dinamo. Finale natjecanja igrat će Cvjetno Poliklinika Milojević i KTechnologies, a treće mjesto osvojila je ekipa Građanska udruga Dugave koja je nadvisila Megaton Dinsar u utakmici za treće mjesto s 3:2.

Finalna utakmica igra se u nedjelju u 18:15 uz izravni prijenos na YouTube kanalu Hrvatske nogometne televizije, nakon koje slijedi utakmica Futsal Dinama protiv Šibenika 1983 koja se prenosi na TV programu HNTV-a.

Ulaznice za finale prodaju se na Šalati, a svi posjetitelji moraju imati digitalnu COVID putovnicu.

U prvom četvrtfinalu SZZG Poliklinika Ribnjak imala je minimalnu prednost protiv Megatona Dinsar sve do zadnje minute, kada su Megatonci izjednačili nepravilnim položajem tijela i autogolom ‘Studenata’ te su nakon boljeg raspucavanja penala izborili polufinale protiv Cvjetno Poliklinike Milojević, najbolje momčadi prvog dijela natjecanja koja je već ranije izborila polufinale.

U drugom četvrtfinalu ekipa KTechnologies je s 5:1 nadvisila Pizzeriju Vivu i izborila polufinale protiv Građanske udruge Dugave s kojom se već dva puta susrela u prvom dijelu natjecanja. To polufinale bilo je ujedno i najbolja utakmica završnog dana, KTechnologies je poveo 2:0, Građanska udruga Dugave preokrenula je na 3:2, no KTechnologies uspijeva stići do preokreta i pobjede od 4:3 i plasmana u finale protiv Cvjetno Poliklinike Milojević koja je s 3:1 nadvisila Megaton Dinsar.

U dvoboju za treće mjesto gledali smo još jednu pravu dramu. Megaton Dinsar je u dva navrata vodio, a Građanska udruga Dugave se dva puta vraćala, a onda u samoj završnici dvoboja zabila za preokret i pobjedu od 3:2.

Kategorije: Hrvaška

Zlatni lav za najbolji film: Francuska drama o ilegalnom pobačaju pobijedila na venecijanskoj Mostri

Sob, 11/09/2021 - 22:21

Francuska drama “L’événement” o ilegalnom pobačaju šezdesetih godina prošlog stoljeća osvojila je u subotu Zlatnog lava za najbolji film na ovogodišnjem venecijanskom filmskom festivalu.

Film u režiji Audrey Diwan zadobio je gledatelje portretom mlade žene koja očajno želi prekinuti trudnoću kako bi nastavila sa studijem, u vrijeme kada je to značilo mogućnost vrlo stroge kazne zatvora.

Veliku nagradu žirija dobio je talijanski redatelj Paolo Sorrentino za film for “The Hand of God”, vrlo osoban i intiman film o gubitku roditelja kad je imao 17 godina.

Najboljom redateljicom proglašena je Novozelanđanka Jane Campion za “Moć psa”.

Najbolja je glumica Penelope Cruz koja je to priznanje dobila za ulogu samohrane majke u filmu Pedra Almodovara “Paralelne majke”. Ona je jedna od dviju slobodnih žena koje će roditi u istoj bolnici.

Najbolji glumac je John Arcilla s Filipina koji je tu nagradu dobio za ostvarenje u filmu “On The Job: The Missing 8”.

Proglašenjem dobitnika završilo je nakon 11 dana 78. izdanje Mostre, najstarijeg filmskog festivala na svijetu, a kritičaru kažu da je ove godine bilo prilično teško predvidjeti pobjednike.

 

Kategorije: Hrvaška

Kako su Vinkovci 1980-ih stvarali sjajnu rock scenu

Sob, 11/09/2021 - 22:14
Knjiga ‘Rockanje u Vinkovcima’ autora Ivice Aničića bit će predstavljena 15. rujna, u sklopu Vinkovačkih jeseni, a uz knjigu o vinkovačkoj rock sceni od 1980. do 1990. bit će objavljena i kompilacija najistaknutijih vinkovačkih punk rock grupa koju je složio radijski urednik Goran Čelig

Kako je novi val jenjavao, pažnju publike sve je više privlačio sirovi rock zvuk, a sredinom osamdesetih u Vinkovcima se razvila rock scena i grupe koje su garažnim punk rockom osvojile publiku. Zbog toga je Vinkovčanin Ivica Aničić odlučio napisati knjigu ‘’Rockanje u Vinkovcima’’ o vinkovačkoj rock sceni od 1980. do 1990. godine koja će se 15. rujna pojaviti u izdanju Croatia Recordsa u suradnji s ogrankom Matice Hrvatske iz Vinkovaca.

„Ovo je pripovjedačka rock’n’roll poslastica nastala nakon niza razgovora, poruka, kava i piva s akterima tadašnje scene. Kako su se pojedini bendovi pojavljivali na sceni, tako su oni kronološki i navedeni“, ispričao je autor knjige i objasnio zašto je odlučio napisati knjigu o toj lokalnoj rock sceni. „U drugoj polovici tih godina osjetio sam energiju koja je zračila na vinkovačkim ulicama. Doduše, ja sam s ekipom zbog vinkovačkog Dinama odnosno Cibalije, više skitao po tribinama, no itekako se sjećam punk rock scene, koncerata u Omladinskom domu, vinkovačkih motorista, prvog Salona stripa u tadašnjoj državi. Ta nostalgična i zdravija vremena su me potaknula na priču o vinkovačkoj sceni koja je, a da toga nije bila ni svjesna, jedina pratila puno veće sredine kao što su Rijeka, Beograd ili Zagreb.“ Aničić je više bio vezan uz nogomet i nogometni klub Cibalija o kojem je napisao knjigu ‘’Najvjerniji’’, o povijesti tog vinkovačkog kluba i navijačima kluba Ultras, no rock scena bila je neizbježan dio odrastanja.

Goran Bare frontmen je vinkovačke rock grupe Majke koja je djelovala od 1984. do 2000. godine te se ponovno okupila 2007.. PHOTO: Privatna arhiva

Goran Bare i Majke danas su za mnoge najbolji rock’n’roll bend koji se pojavio u Hrvatskoj, a upravo su oni svoje prve korake napravili u Vinkovcima, gdje su i odrasli. Kako ističe Aničić, uz Majke treba izdvojiti niz bendova koji su obilježili to razdoblje poput grupa Pogreb X i The Užas koji su bili drugačiji od drugih, zatim grupe Špilšul, Kaotične duše, The Karambol, Nepopravljivi, Pokvarena mašta i Satan Panonski, odnosno Ivica Čuljak. On je jedan od najpoznatijih pankera u povijest ex YU punka koji je karijeru počeo krajem 70-ih kao pjevač u grupi Pogreb X, da bi četiri godine kasnije počeo samostalnu karijeru pod pseudonimom Satan Panonski. Za nezavisnu etiketu Zdenka Franjića objavio je četiri albuma, a mnogima se urezao u pamćenje ekscentričnim ponašanjem, odijevanjem, scenskim nastupom i umjetničkim djelovanjem kao pjesnik i performer. Stoga smo pitali Aničića koliko je prostora u knjizi posvetio Satanu Panonskom. „Samo o Satanu Panonskom se mogla napisati knjiga. On je osoba za koju sam uvjeren da se više nikad neće roditi. Bez producenata, menadžera, marketinških stručnjaka sam je šivao punkerske dodatke koje je nosio na pozornicu koju je također scenski uređivao. Prije 40 godina je prepoznao i poštovao rad Marine Abramović, svjetski poznatu baku performansa, u svojim recitalima je pričao o štetnosti ultraljubičastog zračenja. Iz psihijatrijske bolnice je izdavao albume i napisao hvaljenu knjigu ‘Mentalni ranjenik’. Učinio je za pankere što dotad, a ni poslije nijedan panker nije učinio.“

Dubravko Mataković sa svojom prvom grupom u Lapidariju u Zagrebu; Pogreb X 1978. Prvi javni nastup, Dom omladine. PHOTO: Privatna arhiva

Knjiga ‘’Rockanje u Vinkovcima’’ pojavljuje se nakon što su se u izdanju Croatia Recordsa već pojavile dvije knjige „Rock u Vinkovcima“ Želimira Ivkovića i „Goran Bare – Budi ponosan“ Aleksandra Dragaš pa nas je zanimalo koliko se njegova knjiga oslanja na njih. „Jako malo. Moja knjiga je najvećim dijelom napisana puno prije, no zbog raznih razloga sve se to odužilo. Uvijek saznaš još nešto ili ti fali još nešto, a iskreno nije mi se ni žurilo. Pročitao sam obje knjige i jako je tu malo sličnosti. ‘Rock u Vinkovcima’ je zahtjevna i opća knjiga o domaćem rocku. Knjiga o Baretu je svojevrsna monografija s manje-više općepoznatim podacima koje i sam malim dijelom navodim u knjizi, no u mojoj knjizi Bare je tek jedan od zaslužnih na vinkovačkoj punk-rock sceni.“ Iako je u drugoj polovici osamdesetih bujala alternativna i punk rock scena u Zagrebu, a klubovi poput KSET-a, Galerije SC-a, Lapidarija i Kulušića bili su ispunjeni publikom, Vinkovci su živjeli svoju klupsku scenu na kojoj su stasali mnogi bendovi. „Sve se događalo u Omladinskom kulturnom centru koje je bio r’n’r svetište. Tu je bila dvorana, kafić i ljetna terasa, odnosno Saloon. Uz caffe bar Art tu su se svi okupljali. Upravo Omladinski dom i Art imaju svoje poglavlje u knjizi“, rekao je Aničić kojeg smo pitali i koliko su stanovnici Vinkovaca i gradske strukture imali sluha za punk rock. „Svi ti bendovi su najviše sami zaslužni što su neke stvari ostale iza njih. No mora se priznati kako je Omladinski dom koji je bio pod gradom imao razumijevanja. Davao im je prostor za vježbanje i dovodio poznate bendove. Dosta im je pomagao i izlazio u susret Želimir Babogredac koji je u Vinkovcima imao svoj studio. Naravno, bilo je i dosta onih koji takvu glazbu i one koji se okupljaju oko nje nisu prihvaćali. Ali to nije bilo masovno. Bilo je tada u gradu pankera i rokera, motorista, navijača, lopova pa su se nesuglasice, dobacivanja ili tučnjave znale dogoditi.“

 

‘Mali Vinkovci su definitivno imali malu, ali urbanu scenu kakvu su imali tek Beograd, Rijeka i Zagreb. Nije to bilo samo nekoliko ljudi, kako je rekao Goran Bare’, kaže Ivica Aničić

 

Kako je istaknuo Aničić, uz Zagreb, Rijeku i Beograd upravo su se Vinkovci istaknuli kao nova rock sredina. „Bila je to generacija koja teško više da će odrastati na ovim prostorima. Oni su istinski živjeli sto posto rock’n’roll. Odrastali su uglavnom u prašini, zadovoljni s malim stvarima i maštajući o velikim. A i te velike stvari za njih su bili samo koncerti, koncerti i koncerti. Druga važna stvar je ta što su ovdje nastajali čarobnjaci na gitarama, Marin Pokrovac, Ivica Duspara, Nedjeljko Ivković Kilmister, Zoran Čalić itd. Odlični vinkovački gitaristi bili su Goran Dujmić Dujma i Zvonimir Štimac. Vinkovački gitarista je i Kruno Domaćinović. Na žalost, uz najistaknutijeg ali i najuspješnijeg vinkovačkog rokera Gorana Bareta mnogima na pamet prvo pada droga koja je obilježila njegovu karijeru i imidž. „Upravo je droga bila jedan od razloga što su rokeri bili na lošem glasu. Većinu bendova je obilježilo pogubno koketiranje s heroinom. Neki su se spasili, neki umrli, neki se još s tim bore. Definitivno je u to vrijeme droge na vinkovačkim ulicama bilo previše“, rekao je.

Bare je izjavio da nije postojala vinkovačka rock scena, već par ljudi koji su htjeli svirati rock’n’roll, dok je sve ostalo mit. No Aničić se ne slaže s tom izjavom. „Bare puno toga kaže pa bilo to i pogrešno. Mali Vinkovci su definitivno imali malu, ali urbanu scenu kakvu su imali Beograd, Rijeka i Zagreb. Puno je tu više od njih par sviralo rock’n’roll. Samo na kompilaciji ‘Bombardiranje New Yorka’ uz Majke se nalaze Satan Panonski i Kaotične duše. Malo je falilo da na njoj završi i Pokvarena mašta koja je kasnije činila okosnicu Kojota. Uskoro su nakon ‘Bombardiranja New Yorka’ i Pokvarena mašta i Nepopravljivi izdali kazete. Dakle, ne može se baš reći da se radi o par ljudi.“

Zoran Čalić i Satan Panonski, odnosno Ivica Čuljak, koji je objavio četiri albuma. PHOTO: Privatna arhiva

Kompilacija ‘’Bombardiranje New Yorka’’ objavljena je 1989. pod nezavisnom etiketom Slušaj najglasnije i promovirala je garažni rock i vinkovačku scenu pa smo pitali radijskog voditelja i urednika emisije ‘’2 hours of pulp fiction’’ na Radio Vinkovcima Gorana Čeliga koliko je ona zaslužna za promociju. „Dobro pitanje na koje nitko precizno nije odgovorio pa naravno neću ni ja. To je pitanje koje ulazi u sferu pitanja ‘što je starije, koka ili jaje?’. Mislim da se dogodio pravi trenutak i za Zdenka Franjića koji je to za Slušaj najglasnije objavio, i za bendove s vinkovačke scene. Prisjetimo se da je na legendarnom prvom ‘Bombardiranju’ bilo 50 posto Vinkovčana, a zamalo je taj postotak bio i veći. Neosporna je važnost te čuvene kompilacije za promociju i proboj vinkovačke scene, ali ne treba zaboraviti kako su je u konačnici ‘prodali’ ipak Satan Panonski i Majke. Pritom ne želim uvrijediti ostale izvođače jer ih sve iznimno štujem. Vinkovačka scena i prvo ‘Bombardiranje New Yorka’ su školski primjer savršene sinteze jednog vremena, hrabrosti, kreativnosti, želje, volje, ludosti i možda prije svega, mladosti.“

Unatoč tome, brojni su bendovi ipak ostali u sjeni. „Većina je njih iz raznih razloga mogla i trebala više, a u tome nisu uspjeli. Tekstovi i svirka su im bili jaki, prepoznatljivi, bili bi na korak do studijskog albuma i onda bi se raspali jer ne bi imali love za album ili bi otišli na faks, u vojsku, bili su daleko od ljudi koji su ih mogli pogurati. Mišljenja sam da su se neki ugašeni bendovi ranije sreli s nezavisnim izdavačem i dobrim vinkovačkim prijateljem Zdenkom Franjićem, da bismo vjerojatno danas imali vinkovačku kompilaciju“, rekao je Aničić.

 

Unatoč jakoj vinkovačkoj sceni, brojni su bendovi ipak ostali u sjeni prošlosti – bili bi na korak do albuma i onda bi se raspali jer ne bi imali novac za album, otišli su na studij ili u vojsku

 

Takva kompilacija pratit će i izlazak knjige ‘’Rockanje u Vinkovcima’’ koju je uredio Čelig. „Na dvostrukoj kompilaciji naći će se niz svima znanih rock i punk hitova tog doba, ali i materijali koji nikada nisu bili službeni objavljeni. Upravo su oni poslužili kao inicijacija za pokretanje ove glazbene priče. Slušatelji će tako osim Majki, Kaotičnih duša, Pogreba X, Satana Panonskog, The Karambola, Pokvarene mašte, Nepopravljivih i drugih biti u prilici čuti prvi put pomalo ‘mitske’ bandove The Užas ili Špilšul, bit će tu i snimaka Brener depilacije, Killing Feelinga i još nekih koje još neću otkriti.“

Mnoge od tih snimaka Čelig ima već dugi niz godina na različitim medijima jer je kolekcionar snimaka s vinkovačke rock scene. „Valjda me zato pojedinci i salijeću i pitaju imam li snimke nekih njihovih projekata od prije 30 godina. Nemam sve, ali dosta toga imam. Tako da mi nije bio problem doći do njih, daleko je veći ‘posao’ bio saznati tko je što napravio i bio u kojoj postavi“, ispričao je Čelig te napomenuo da se jako raduje što će snimke moći podijeliti sa zainteresiranima. Knjiga će biti predstavljena 15. rujna na Vinkovačkim jesenima.

Goran Čelig, radijski voditelj i urednik emisije ‘2 hours of Pulp Fiction’ na Radio Vinkovcima (lijevo). Vinkovčanin Ivica Aničić, autor knjige ‘Rockanje u Vinkovcima’. PHOTO: Privatna arhiva
Kategorije: Hrvaška

Županijski pročelnik i policajac iz antikorupcijske akcije u Međimurju završili u istražnom zatvoru, sumnja se da će utjecati na svjedoke

Sob, 11/09/2021 - 22:13

Međimurskom županijskom pročelniku Miloradu Novkoviću i policajcu Mariju Severu određen je istražni zatvor zbog sumnje da su upleteni u dvije odvojene Uskokove istrage u kojima su osumnjičeni i bivši župan Matija Posavec te SDP-ov saborski zastupnik i bivši čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.

Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odredio je istražni zatvor policajcu Severu zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, dok je pročelnik odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Međimurske županije Novković pritvoren zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela.

Severu nije određen pritvor zbog opasnosti od ponavljanja jer je udaljen s posla i suspendiran do okončanja istrage, doznaje u subotu Hina iz izvora bliskih istrazi.

Tužiteljstvo, u jednom od dva kraka antikokupcijske akcije koju su u petak proveli Uskok, Pnuskok i koprivničko-križevačka policija, tereti SDP-ovog Stjepana Kovača, Marija Severa te Damira Ledenčana kojeg su potonji angažirali da inscenira prijeteće poruke Kovaču.

Uskok tereti Kovača da je od Severa zatražio da otkrije identitet osobe koja je izradila internetsku stranicu na kojoj su objavljeni navodi koje je doživio kao klevetničke i uvredljive, ali i štetne za kampanju na svibanjskim lokalnim izborima.

Kovač u kampanji tvrdio da mu prijete

Kako bi inscenirali prijetnju Kovaču, što se progoni po službenoj dužnosti, Sever je angažirao Ledenčana koji je Kovaču poslao šest SMS prijetećih poruka, uključujući i prijetnje smrću. Kovač je potom prijavio nepoznatog počinitelja policiji, a taj je slučaj preuzeo Sever kojega terete da je nakon utvrđenja mogućeg tvorca internetske stranice s rezultatima upoznao gradonačelnika koji je od policijskog načelnika zahtijevao žurni dovršetak obrade.

Uz to, Kovač je navodno tražio da se prije okončanja drugog kruga izbora za gradonačelnika Čakovca protiv tvorca internetske stranice državnom odvjetništvu podnese posebno izvješće kao dopuna njegove kaznene prijave zbog prijetnje te da se podaci o tome javno priopće kako bi pridobio naklonost potencijalnih birača.

Kovač je potom u javnosti tijekom izborne kampanje u svibnju ustvrdio da je žrtva prijetnji te da se počinitelja može dovesti u vezu s jednim od njegovih protukandidata. Kovaču je, na zahtjev tužiteljstva, saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo u petak ukinulo zastupnički imunitet.

Severa terete i da je od travnja 2019. do ožujka 2020. osumnjičeniku odao da se nad njom i više drugih provode posebne dokazne radnje zbog utaje poreza ili carine u sastavu zločinačkog udruženja vezano za trgovinu rabljenim vozilima, ali i dojavljivao podatke o policijskim radnjama, uključujući i obavijest o planiranom vremenu realizacije istraživanja.

Zbog toga su dvije osobe uništile dio dokaza koji ih povezuju s kriminalnim radnjama, dok je jedna osoba prije uhićenja sakrila dio vozila nabavljenih djelovanjem zločinačkog udruženja kako bi izbjegla njihovo oduzimanje.

Budući da Uskok nije tražio pritvor za Kovača, kojega tereti za trgovanje utjecajem, sudac istrage pustio je u subotu bivšeg čakovečkog gradonačelnika da se brani slobode.

Uskok tereti bivšeg župana za zapošljavanje i 10.000 kuna mita

Uskok u drugom kraku antikorupcijske akcije tereti Matiju Posavca, međimurskog župana koji je u međuvremenu dao ostavku, da je primio 10.000 kuna mita od člana upravnog vijeća županijskih cesta Josipa Kobala u zamjenu za  njegovo imenovanje, ali i da je zaposlio nećakinju poznanice i još jednu osobu.

Prema Uskokovim sumnjama Posavec je nakon pobjede na lokalnim izborima, koristeći većinu koju vijećnici s njegove liste imaju u skupštini i odboru za izbor i imenovanja, ishodio da se na dnevni red sjednice skupštine održane u srpnju uvrsti i usvoji prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova upravnog vijeća, između ostalih Kobala.

Posavca u istoj istrazi terete da je od trećeosumnjičenog županijskog pročelnika Novkovića, koji nije pušten da se brani sa slobode, zatražio da u odsjeku za imovinskopravne poslove zaposli nećakinju poznanice na radnom mjestu odgovarajućem njezinoj stručnoj spremi sveučilišnog ili stručnog prvostupnika javne uprave za koje se ne traži iskustvo iako je znao da u sistematizaciji nije postojalo radno mjesto za koje bi bio propisan takav stupanj stručne spreme, izvijestio je Uskok.

Novković je stoga izmijenio i dopunio pravilnik i sistematizirano novo radno mjesto prilagođeno stupnju stručne spreme osobe koju je trebalo zaposliti, a zatim joj nakon raspisivanja natječaja za novo radno mjesto na Posavčevo traženje pokazao pitanja i zadatke prije testiranja.

Posavca sumnjiče i da je na mjesto samostalnog upravnog referenta za udruge zaposlio osobu koja nije zadovoljila na testiranju te po broju bodova nije ostvarila ni pravo izlaska na intervju. Kad je izabrana kandidatkinja odustala od zaposlenja, župan je zatražio od pročelnika da poništi oglas iako je postojala i mogućnost izbora drugog kandidata, ali i da osigura ostvarivanje najboljeg rezultata osobi koja nije zadovoljila na prvom oglasu, sumnjaju istražitelji.

Kategorije: Hrvaška

Hrvatska zajednica osnovnih škola reagirala na upad antimaskera u školu: “Oštro osuđujemo događaj”

Sob, 11/09/2021 - 22:05

Hrvatska zajednica osnovnih škola reagirala je na incident u Krapinskim Toplicama u kojemu su antimaskeri upali u školu.

“Te svinjarije više neće raditi po školama”, poručio je ministar Fuchs. U subotu navečer Hrvatska zajednica osnovnih škola poslala priopćenje, koje objavljujemo u cijelosti:

“Osuđujemo događaj nasilnog postupanja”

Hrvatska zajednica osnovnih škola od svog osnutka (1966. g.) uočava potrebe, provodi edukacije, pruža pravnu i stručnu podršku u radu ravnateljima, tajnicima, voditeljima računovodstava i ostalim djelatnicima u sustava odgoja i obrazovanja.

HZOŠ oštro osuđuje događaj nasilnog postupanja roditelja i grupe građana prema našem članu, ravnatelju OŠ Krapinske Toplice Samsonu Štiboharu i djelatnici iste škole od petka 10. rujna. Škole nisu mjesta gdje se izražavaju vlastita uvjerenja, stavovi i nezadovoljstva na neprimjeren, nasilan način ugrožavajući sigurnost, rad i normalno funkcioniranje odgojno-obrazovnog procesa, kao što su to učinili roditelji sa svojim istomišljenicima.

“Želimo da se učenici i djelatnici osjećaju zaštićeno”

Želimo i težimo tome da se u našim školama učenici i djelatnici osjećaju sigurno i zaštićeno. Učenje i rad u ugodnom, demokratskom ozračju, u kojem se potiču metode mirnog rješavanja sukoba, poštovanje drugog i drugačijeg te njeguje dogovor i dijalog, kreiraju ugodno školsko ozračje i podižu kvalitetu školovanja naše djece. Roditelji su uvijek dobrodošli, pozvani na suradnju i partnerstvo u radu škola, ali na legitiman i civiliziran način.

U posljednje dvije godine zbog pandemije i potresa većina je ravnatelja, učitelja i svih ostalih djelatnika škola dala najviše što je mogla i znala da zaštiti učenike od posljedica pandemije. Uvjerenja i stavovi ne nameću se i ne provode na agresivan i ugrožavajuć način, što je važno primijeniti u odgojno-obrazovnim ustanovama. Napominjemo da ravnatelji ne mogu organizirati rad u školama drugačije od onoga što propisuju nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja i lokalna samouprava: https://www.hzos.hr/najava-novost/pismo-ministra-modeli-i-preporuke-za-rad-u-uvjetima-povezanima-s-bolesti-covid-19-pedagoska-skolska-godina-2021.-2022.-44.

Prilažemo preporuke Pravobraniteljice za djecu institucijama, tijelima ili pravnim osobama za postizanje odgovarajuće razine zaštite dječjih prava i interesa.

Zaštita školskih ustanova od ulaska neovlaštenih osoba

Preporučili smo procjenu stupnja sigurnosti učenika te jasne upute i podršku školskim ustanovama u zaštiti učenika i sprečavanju neovlaštenog ulaska stranih osoba u prostore odgojno-obrazovnih ustanova. Upozorili smo na nužnost zaštite djece i prostora odgojno-obrazovnih ustanova od pojedinaca koji ne prežu od neovlaštenog ulaženja u škole i ometanja nastave, izravnog uvlačenja učenika u političku propagandu te iskorištavanje djece za vlastitu političku promociju i svoje političke ciljeve te pronalaženja modela legitimiranja i praćenja kretanja svih osoba koje ulaze u odgojno-obrazovnu ustanovu radi zaštite sigurnosti.

Primjeri nasilnog ponašanja roditelja u školama prema ravnateljima, učiteljima i drugim djelatnicima na žalost nisu rijetki, a posebno se pojačavaju prilikom ocjenjivanja, o čemu je bilo govora ovih dana u medijima.

Kao značajna ustanova koja se bavi problemima u području odgoja i obrazovanja, predlažemo da se temi o komunikaciji na relaciji roditelji – škola i postupanje u slučaju neprimjerenog ili nasilnog ponašanja roditelja prema djelatnicima škole, kao i obrnuto, posveti dužna pažnja relevantnih institucija, medija i da se, u suglasju s mišljenjem struke, donesu odgovarajuća pravila, procedure i zaključci.

Nastavno na navedeno otvoreni smo za svaki vid suradnje, s ciljem traženja dobrih rješenja za bolje društvo”, stoji u priopćenju Hrvatske zajednice osnovnih škola, kojeg potpisuje ravnateljica Jasmina Hamer.

 

Antimaskeri upali u školu, spremačica od šoka završila na hitnoj: “Dosta je terora nad djecom, maske van!”

Kategorije: Hrvaška

Prosvjedi protiv korona mjera u Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj, Turskoj: Osuđuju zdravstvene propusnice

Sob, 11/09/2021 - 21:17

Više desetaka tisuća prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Beča, više gradova u Francuskoj i Nizozemskoj, te u Istanbulu, demonstrirajući protiv epidemioloških mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa, javljaju svjetske agencije.

Oko dvije tisuće prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Beča tražeći slobodu i osuđujući epidemiološke mjere koje je uvela austrijska vlada u cilju borbe protiv koronavirusa, te tražeći ostavku premijera Sebastiana Kurza.

Već prošlog tjedna oglasili su se prosvjednici u Beču, nakon nekoliko mjeseci stanke i obznanili “svoju dužnost sa se odupru nepravdi”.

Austrija je bila među prvim europskim zemljama koja je uvela zdravstvene propusnice.

Trenutno je potrebno u hotelima, restoranima, sportskim dvoranama, muzejima, kod frizera ili na ulazu na sportske ili kulturne priredbe predočiti negativan test, potvrdu o antitijelima ili dokaz o cijepljenju.

Od izbijanja pandemije u proljeće 2020., Austrija, zemlja s 8,9 milijuna stanovnika, imala je blizu 11.000 smrtnih ishoda zaraze.

Do danas je blizu 60 posto stanovništva potpuno cijepljeno.

Deveti tjedan zaredom

I na ulice francuskih gradova u subotu su izašli prosvjednici, deveti tjedan zaredom.

Oni osuđuju zdravstvene propusnice, uoči stupanja na snagu obveze cijepljenja za zdravstvene djelatnike.

U Lilleu, Clermont-Ferrandu i Parizu, njegovatelji, medicinske sestre i fizioterapeuti pridružili su se povorkama osuđujući tu mjeru koja će stupiti na snagu sljedeće srijede, uz mjeru suspenzije.

U Parizu, prosvjed “domoljuba” koje vodi Florian Philippot, bivši drugi čovjek stranke Marine Le Pen, okupio je nekoliko tisuća ljudi na Trgu Trocadero, prenosi agencija France presse.

Prosvjednici nazivaju zdravstvenu propusnicu “barbarstvom”, faktorom “segregacije” ili “apartheida”.

Obvezna od 21. srpnja na mjestima gdje se okuplja više od 50 ljudi, zdravstvena propusnica je sada nužna i na ulazu u bolnice, osim na hitni prijem, u barove i to i unutra i na terasama, velike trgovačke centre i za 1,8 milijuna djelatnika koji su kontaktu s ljudima.

U Nizozemskoj su prosvjednici u subotu demonstrirali protiv ograničenja noćnog života. Na skupu pod sloganom “Unmute Us” mnoštvo među kojima su bili mnogi DJ-ovi i glazbenici pozvalo je na ukidanje ograničenja u event industriji.

Organizatori su pozvali na prosvjede u 10 gradova, među kojima u Amsterdamu, Den Haagu, Groningenu i  Maastrichtu.

Krajem lipnja su u Nizozemskoj ponovo otvoreni noćni klubovi i diskoteke, dopušteni su festivali i studentske zabave.  Ali kada je broj zaraza porastao, ponovo su uvedena ograničenja.

Vlada je sada pozvala stručni stožer da razmotri ponovo otvaranje noćnog života krajem rujna.

Organizator naglašavaju da mladima nedostaju festivali, zabave i da stalne restrikcije izazivaju probleme s mentalnim zdravljem.

Prosvjedi u Istanbulu

I u Istanbulu su se okupile stotine ljudi protiv mjera cijepljenja iako se broj zaraženih u zemlji povećava.

Video snimke na društvenim mrežama prikazuju prosvjednike ma Trgu Maltepe, većinom bez maski koji izvikuju slogane “Oduprijet ćemo se cijepljenju”.

U Turskoj je dnevni broj zaraženih covidom-19 porastao na više od 23.000 u subotu, najviše od 6. svibnja, prema podacima vlade.

U subotu je bilo 217 umrlih od covida-19, prema 37 prije dva mjeseca.

Turska je početkom ljeta ublažila mjere. U toj zemlji s 83 milijuna stanovnika cijepljenje nije obvezno.

S druge strane, u Kopenhagenu su gotovo sve mjere ukinute i održan je koncert pred 50.000 gledatelja, na stadionu blizu kojeg je postavljen i štand za cijepljenje protiv covida-19, javila je agencija dpa.

Bio je to prvi stadion u Europi koji je primio posjetitelje u punom kapacitetu od proglašenja pandemije koronavirusa, rekli su njegovi organizatori.

Događaj je održan ubrzo nakon što je Danska u petak ukinula posljednje restrikcije uvedene zbog koronavirusa.

Uoči koncerta, svi necijepljeni mogli su se cijepiti protiv covida-19.

To je jedan od načina danskih vlasti da pokušaju privući na cijepljenje i mlade.

Kategorije: Hrvaška

Premier liga: Mateo Kovačić odigrao sjajno u pobjedi Chelsea. Prvo je asistirao, a onda i zabio gol

Sob, 11/09/2021 - 21:12

Mateo Kovačić je prvi put u Premier ligi u istoj utakmici postigao pogodak i imao asistenciju zahvaljujući čemu je europski prvak Chelsea na svom Stamford Bridgeu svladao Aston Villu s 3-0 (1-0) u dvoboju 4. kola engleske Premier lige.

Kovačić je u 15. minuti sjajnim dodavanjem izbacio Romelua Lukakua u sjajnu priliku, koju je belgijski napadač iskoristio za svoj prvi pogodak u dresu Chelseaja na Stamford Bridgeu. Iako je Aston Villa bila vrlo opasna, zahvaljujući sjajnim intervencijama Edourada Mendyja domaća momčad je sačuvala mrežu, a bila je kirurški precizna u realizaciji.

U 49. minuti je Mateo Kovačić osjetio kratko dodavanje gostujućeg kapetana Tyronea Mingsa prema vrataru Jedu Steeru, prvi došao do lopte i proslijedio ju u mrežu.

Na isteku vremena, u trećoj minuti sučevog dodatka sjajnim je pogotkom u rašlje svoj drugi gol postigao Lukaku za konačnih 3-0. Chelsea iz četiri utakmice ima 10 bodova, baš kao i vodeći Manchester United.

Svoj povratak na Old Trafford Cristiano Ronaldo je okrunio s dva pogotka u pobjedi 4-1 (1-0) nad gostujućim Newcastleom.

Portugalac je u prvom nastupu nakon 2009. na kultnom stadionu, na kojem je postao nogometnom superzvijezdom, postigao prva dva pogotka domaće momčadi. Prvi put je zatresao mrežu na kraju prvog poluvremena (45+2), a nakon što je Manquillo izjednačio u 56. minuti, Ronaldo je vratio prednost “crvenim vragovima” u 62. minuti.

Do kraja dvoboja pobjedu Manchester Uniteda za uspon na čelno mjesto ljestvice potvrdili su Bruno Fernandes (80) i Jesse Lingard (90+2).

Gradski rival

Gradski rival Manchester City je s minimalnih 1-0 slavio na gostovanju kod Leicestera. Jedini pogodak postigao je Bernardo Silva u 62. minuti.

Dinamov suparnik u Europskoj ligi, West Ham United, odigrao je utakmicu bez golova na gostovanju u Southamptonu. Hrvatski reprezentativac Nikola Vlašić je u igru ušao u 63. minuti, ali nije uspio utjecati na promjenu rezultata.

Jedan gol je bio dovoljan Arsenalu za domaću pobjedu nad Norwichem, kojom su ‘topnici’ pobjegli s dna ljestvice. Prvi pogodak u novoj sezoni postigao je Pierre-Emerick Aubameyang u 66. minuti.

Trossard je pogotkom u 90. minuti na gostovanju kod Brentforda Brightonu donio treću pobjedu u četiri utakmice i treće mjesto na ljestvici sa devet bodova.

Prvi poraz u novoj sezoni doživio je do danas vodeći Tottenham. Crystal Palace je nakon dva remija i poraza upisao prvu pobjedu svladavši Spurse pred svojim navijačima s 3-0. Prvo je gostujući igrač Tanganga zaradio dva žuta kartona (53. i 58. minuta), a nakon toga su počeli padati golovi. Zaha je u 76. minuti realizirao jedanaesterac, dok je Odsonne Edouard do kraja zabio dva gola (84, 93).

Kategorije: Hrvaška

Slovenija zaoštrila protuepidemijske mjere: Svi zaposlenici i korisnici usluga moraju zadovoljiti PCT uvjet

Sob, 11/09/2021 - 21:02

Slovenija je zaoštrila protuepidemijske mjere pa će od srijede 15. rujna tzv. PCT uvjet, što znači da su osobe preboljele covid-19, da su cijepljene ili imaju negativan test na koronavirus, biti obvezan za sve zaposlenike koji su u kontaktu sa strankama i za  korisnike njihovih usluga.

To je odluka koju je vlada premijera Janeza Janše donijela na dopisnoj sjednici u subotu.

Osim toga zaštitne maske morat će nositi svi u zatvorenom prostoru, kao i na otvorenom ako se ne može osigurati odgovarajuća fizička udaljenost među prisutnima.

Uvjet PCT-a također moraju ispuniti i svi korisnici usluga koji, ako nisu cijepljeni ili preboljeli covid, testiranje plaćaju sami.

U novoj odluci vlade predviđeno je nekoliko iznimaka, od kojih je jedna hitna opskrba osnovnim životnim potrepštinama.

Ulazak u trgovačke centre

PCT uvjet od srijede će se primjenjivati u zatvorskim ustanovama, popravnim domovima, azilima i centrima za strance, a od njega su izuzete osobe mlađe od 12 godina, te osobe koje ih doprate u školu ili vrtić.

O primjeni novih mjera vlada će detalje iznijeti u ponedjeljak na konferenciji za novinare, no kako prenosi Slovenska televizija, odluka praktično znači da će i za ulazak u velike trgovačke centre uvjet biti da je osoba cijepljena, preboljela covid-19 ili ima negativan test. Od toga bi bile izuzete samo manje trgovine s prehrambenim proizvodima.

Ovakva odluka vlade motivirana je željom da se što više ljudi cijepi prije vrhunca četvrtog vala epidemije koji se očekuje u listopadu.

U Sloveniji je u subotu zabilježeno 1085 novih zaraza uz 19,8 posto pozitivnih testova, a preminulo je troje oboljelih. U bolnicama je trenutno 274 covid pacijenata, od čega  62 na intenzivnim odjelima.

 

Kategorije: Hrvaška

Rijeka na krilima Drmića preokretom svladala Slaven Belupo

Sob, 11/09/2021 - 20:57

Rijeka je drugi put u nizu na domaćem terenu nakon preokreta došla do pobjede. Nakon što su to napravili protiv Šibenika isto im je pošlo za nogom i u večerašnjem susretu 8. kola HT Prve lige protiv Slaven Belupa.

Pred 2.237 gledatelja na Rujevici gosti su poveli u 64. prvijencem Nedima Hadžića da bi za tri boda domaćih u 78. i 85. minuti pogađao najbolji strijelac lige Josip Drmić.

Izabranici Gorana Tomića su se tako nakon treće prvenstvene pobjede u nizu na vrhu ljestvice bodovno poravnali s Dinamom dok su Faramceuti u debiju Zorana Zekića zabilježili svoj četvrti uzastopni prvenstveni poraz.

Pavičić je u 4. minuti ubacio iz kornera, a Krešić na vrhu peterca nije dobro zahvatio loptu koja je prošla pokraj gola Slavena.

Farmaceuti su dobru priliku imali u 10. minuti kada je Goda uposlio Brkovića, a on je sa osam metara iskosa gađao suprtoni kut Prskalova gola, ali nije bio dovoljno precizan.

Novu priliku vidjeli smo tek u 30. minuti kada je Čerin s ruba kaznenog prostora pucao pored gola nakon što ga je s lijeve strane pronašao Ampem.

Dok su domaćini u 37. minuti tražili prekršaj nad Selahijem Caimacov je asistirao za Grgića koji puca s desetak metara iskosa, ali i ovaj put u udarcu nije bili dovoljno preciznosti.

Tomečak je u 40. minuti izvrsnim povratnim dodavanjem pronašao Abassa, a njegov snažan udarac s desetak metara prolazi pokraj vratnice.

Nova velika prilika za goste uslijedila je u sudačkoj nadoknadi prvog dijela. Hadžić je iskoristio neodlučnost domaće obrane te je pucao s desetak metara nakon “svijeće” Marine, ali Prskalo odličnom paradom odbija loptu u korner.

11.09.2021., Stadion Rujevica, Rijeka – Hrvatski Telekom Prva liga, 8. kolo. HNK Rijeka – NK Slaven Belupo.
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Već u prvom napadu u drugom poluvremenu dobru priliku je imala i Rijeka. Drmić je na prvoj stativi pronašao Abassa, no on iz dobre pozicije loše puca tako da na koncu nije bilo opasnosti po gol Čovića.

U 50. minuti iz daljine je pucao Čerin, ali golman gostiju nije imao problema svladati njegov mlak pokušaj. Dvije minute kasnije Ampem je s lijeve strane ubacio za Pavičića koji je pucao s prve stative za još jednu obranu Čovića.

Pavičić je u 61. minuti u petercu pronašao Vučkića čiji udarac odlično brani Čović, a u nastavku akcije odbijenu loptu iznad gola šalje Drmić nakon čega se uglasio i pomoćni sudac koji je označio prethodno zaleđe slovenskog napadača.

Slaven Belupo je u vodstvo došao u 64. minuti kada je mrežu Rijeke nakon asistencije Brkovića mirno zatresao Nedim Hadžić. Bio je to njegov prvijenac za Farmaceute.

Bušnja je u 72. minuti s desne strane ubacio za Drmića koji glavom šalje loptu pored gola gostiju. Dvije minute kasnije s lijeve strane Ampem je Drmića pronašao na drugoj stativi, no napadač Rijeke iz skoro mrtvog kuta nije uspio proslijediti loptu u okvir gola.

Tomečak je u 76. minuti pronašao Drmića u šesnaestercu, a on se izborio za udarac kojeg Čović odbija u korner. Nakon kombinacije iz kuta udarac je s dvadesetak metara iskušio Ampem, ali lopta prolazi malo pokraj suprotne stative.

Prvi strijelac lige Josip Drmić je mrežu Slavena ipak uspio zatresti u 78. minuti. Iz kornera je ubacio Pavičić, a Obregon je loptu proslijedio na drugu stativu odakle je usamljeni Drmić šalje iza leđa Čovića. Bio je to njegov već šesti ovosezonski prvenstveni pogodak.

Dobru priliku je u 82. minuti imao Vukčević do kojeg se odbila lopta nakon bloka Van Bruggena, no Čović dobrom reakcijom zaustavlja njegov udarac.

Rijeka do preokreta dolazi u 85. minuti novim golom Josipa Drmića. Bila je to skoro repriza prvog pogotka. Pavičić je ovaj put ubacio iz slobodnog udarca, a Krešić je s jedne stative loptu prebacio na drugu gdje ju je spremno dočeo Drmić poslavši je još jednom u gol gostiju.

U prvoj minuti sudačke nadoknade Ampem je idealno uposlio Obregona koji s ruba kaznenog prostora šalje loptu pored Čovića, no ne pogađa okvir gola. Minutu kasnije u šansi je bio i Bušnja, no Goda u posljednji trenutak uspijeva otkloniti opasnost. Bila je to posljednja šansa na susretu.

Osmo kolo će se zaključiti sutra kad su od 17 sati u Puli igraju Istra 1961 i Hajduk, a od 19:05 u Zagrebu počinje sraz Lokomotive i Osijeka.

Ljestvica:

Kategorije: Hrvaška

Tajne snimke uhićenog župana i pročelnika: “Evo, donio sam ti 10 tisuća kuna, probaj me”

Sob, 11/09/2021 - 20:50

Dnevnik Nove TV u subotu navečer donosi ispis inkriminirajućih razgovora do kojih su došli istražitelji u tajnim mjerama snimanja.

Razgovor Matije Posavca i Josipa Kobala zbio se 6. svibnja 2021.

Josip Kobal: “…Evo ja sam ti od sebe donio 10 hiljada kuna…nemaš nikakve obveze prema meni…probaj me, ako kako možeš varijantu u ŽUC i gotovo…”. Matija Posavec: “Riješeno…Može…”

Tijekom istog susreta policija je zabilježila i Kobalovu molbu da osigura zaposlenje njegovoj kćeri, navodeći ”da bude brzo diplomirala, ima još samo dva ispita i da bude tamo do jeseni gotova pa da je onda negdje tamo smjesti”, kazao je Kobal.

A na to Posavec odgovara ”da onda tada budu vidjeli”.

Dva mjeseca ranije razgovaralo se zapošljavanju nećakinje direktorice  varaždinske tvrtke koja je čistila urede Županije. Posavec pritom navodi kako mu ”bude pamet popila ova D…. kaj čisti, da ima tu svoju nećakinju T… koja je došla drugi put sim, da mu je cura odma sjela…bistra je, komunikativna, operativna, inače pravnica, da je pravo završila u Rijeci i da je nekako probaju zgurati unutra…”, čulo se od Posavca.

Dva tjedna kasnije objavljen je natječaj za zapošljavanje, a Posavec direktoričinoj nećakinji obećava: “…da joj M….. prije bude dao pitanja, samo da to ne smije nikome reći….”

Obećano – ispunjeno. Nećakinja osvaja najveći broj bodova i Posavec je zapošljava krajem travnja.

Poruke iz DORH-a:

“Osnovano se sumnja da je u razdoblju od 6. svibnja 2021. do 9. srpnja 2021. u Čakovcu, prvookrivljeni kao župan Međimurske županije poduzeo potrebne radnje da osigura ponovno imenovanje drugookrivljenog na položaj člana upravnog vijeća Županijske uprave za ceste Međimurske županije (dalje ŽUC), za što je prethodno od drugookrivljenog primio mito.

Naime, drugookrivljenom je mandat u navedenom tijelu istjecao u srpnju 2021. godine, pa je znajući da prvookrivljeni kao višegodišnji župan ima veliki utjecaj na donošenje odluka Skupštine Međimurske županije (dalje: Skupština) i njezinih radnih tijela, u tijeku predizborne kampanje za lokalne izbore u toj županiji na kojim izborima je prvookrivljeni bio kandidat za župana u novom mandatu, 6. svibnja 2021. zatražio od prvookrivljenog da mu, u slučaju da bude ponovo izabran za župana, osigura novo imenovanje na položaj člana upravnog vijeća ŽUC-a. Kao nagradu za poduzimanje tih radnji drugookrivljeni je prvookrivljenom dao 10.000,00 kuna, koji je novac prvookrivljeni primio i prihvatio navedeno traženje.

Nakon što je prvookrivljeni ponovno izabran za župana Međimurske županije, koristeći okolnost da je u lipnju 2021. godine održana konstituirajuća sjednica Skupštine u kojoj apsolutnu većinu imaju vijećnici izabrani s njegove kandidacijske liste kao i okolnost da većinu članova Odbora za izbor i imenovanja čine vijećnici izabrani s navedene kandidacijske liste, radi realizacije dogovorenog ishodio je da se na dnevni red sjednice Skupštine održane u srpnju 2021. godine uvrsti prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova upravnog vijeća ŽUC-a, te da navedeni Odbor predloži drugookrivljenog za člana upravnog vijeća ŽUC-a, koji prijedlog je Skupština usvojila i donijela Odluku kojom je za člana tog Upravnog vijeća, između ostalih, imenovan i drugookrivljeni”, piše DORH o Kobalu i Posavcu.

Sumnjiči se i županijski pročelnik Milorad Novković

“Nadalje se osnovano sumnja da je prvookrivljeni, u razdoblju od 29. ožujka 2021. do 28. travnja 2021. u Čakovcu, koristeći autoritet župana Međimurske županije, zatražio od trećeokrivljenog pročelnika Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove te županije da u Odsjeku za imovinskopravne poslove zaposli nećakinju svoje poznanice na radnom mjestu koje bi bilo adekvatno njezinoj stručnoj spremi sveučilišnog ili stručnog prvostupnika javne uprave i za koje se ne traži radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, iako je znao da postojećim Pravilnikom o unutarnjem redu upravnih tijela u navedenom Odsjeku nije sistematizirano nijedno radno mjesto za koje bi kao uvjet stručnog znanja bio propisan takav stupanj stručne spreme.

Trećeokrivljeni je potom izmislio radno mjesto.

Trećeokrivljeni je na to pristao, pa je u cilju realizacije traženja prvookrivljenog poduzeo radnje u svrhu izmjena i dopuna spomenutog Pravilnika koje je potpisao prvookrivljeni, a kojima je sistematizirano novo radno mjesto prilagođeno stupnju stručne spreme osobe koju je trebalo zaposliti. Nakon toga je trećeokrivljeni raspisao javni natječaj za prijam u službu vježbenika na navedeno radno mjesto te je tijekom provedbe predmetnog natječaja, a kako bi osigurao ostvarivanje najboljeg rezultata na testiranju upravo toj osobi, na traženje prvookrivljenog omogućio toj osobi uvid u pitanja i zadatke prije provođenja testiranja

Zatim je po provedenom natječajnom postupku donio rješenje o njenom prijemu u službu na određeno vrijeme u navedeni Upravni odjel u svojstvu vježbenika na radno mjesto višeg upravnog referenta za imovinsko-pravne poslove”, objašnjava DORH.Z

Zaposlio osobu koja je bila loša na natječaju

Posavec je, sumnja se, zaposlio još jednu osobu. I to osobu koja je na javnom natječaju bila toliko loša da nije ni došla do intervjua za posao. No, kad je najbolja kandidatkinja odustala od posla, Posavec je tražio da se natječaj poništi i ponovi.

“Također se osnovano sumnja da je prvookrivljeni, u razdoblju od prosinca 2020. do 3. veljače 2021. u Čakovcu, poduzeo radnje radi zapošljavanja jedne osobe na radno mjesto samostalnog upravnog referenta za udruge u Upravnom odjelu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Međimurske županije koja u postupku na temelju raspisanog oglasa za prijam u službu na određeno vrijeme u navedenom Upravnom odjelu nije zadovoljila na testiranju te po broju bodova nije ostvarila ni pravo izlaska na intervju.

Naime, nakon što je po provedenom postupku doneseno rješenje o prijemu druge izabrane kandidatkinje koja je u međuvremenu odustala od zaposlenja, prvookrivljeni je koristeći autoritet župana Međimurske županije, zatražio od trećeokrivljenog pročelnika tog  Upravnog odjela da poništi predmetni oglas iako je postojala i mogućnost izbora drugog kandidata s rang-liste kandidata prijavljenih na isti oglas.

Jednako tako je od njega zatražio da tijekom provedbe ponovljenog oglasa osigura ostvarivanje najboljeg rezultata osobi koja nije zadovoljila na testiranju u postupku po prvom oglasu i da na navedenom radnom mjestu zaposli upravo tu osobu. Na to je trećeokrivljeni pristao pa je u cilju realizacije zatraženog donio odluku o poništenju oglasa, a zatim je ponovno raspisao oglas za isto radno mjesto. Prije provođenja testiranja osobi koju je trebalo zaposliti trećeokrivljeni je omogućio uvid u pitanja i zadatke i time joj osigurao ostvarivanje najboljeg rezultata, nakon čega je donio rješenje o prijemu te osobe u službu na određeno vrijeme u navedeni Upravni odjel na radno mjesto samostalnog upravnog referenta za udruge”, piše DORH.

Kategorije: Hrvaška

Slavni argentinski tenor José Cura večeras nastupa u Orebiću, prati ga Dubrovački simfonijski orkestar

Sob, 11/09/2021 - 20:39

Slavni argentinski tenor Jose Cura večeras nastupa u Orebiću. Njegov dolazak uvod je u Ljetni festival grada kapetana, a Cura će na orebićkoj rivi zapjevati uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra, uz izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija od 21 sat.

Veliko je zanimanje za ovaj koncert, a uoči početka u naš se središnji Dnevnik javila Jana Haluza:

Izravni prijenos koncerta Josea Cure i Dubrovačkog simfonijskog orkestra iz Orebića emitiramo na HR3 od 20,05 sati, a snimku koncerta možete pogledati sutra na Drugom programu Hrvatske televizije od 20,05 sati.

Uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra José Cura nastupit će na orebićkoj rivi uz zvuke umjetničkih argentinskih pjesama nastale na tekstove poznatih pjesnika, a solistica na gitari je Čehinja Barbora Kubíková.

Svestrani umjetnik

“Cura je svestrani umjetnik te je kao vrhunski dirigent ravnao mnogim prestižnim orkestrima. Njegove produkcije, poput Otella u Teatru Colón u Buenos Airesu, Nabucca za Državnu operu u Pragu ili Puccinijeve La Boheme za Kraljevsku švedsku operu, ocijenjene su kao najuspješnije ikad”, stoji u najavi.

U koncertnoj večeri izvest će osim argentinskih pjesama i neke od svojih najpoznatijih opernih arija, a na pozornici će mu se pridružiti i hrvatske dive – nacionalna prvakinja, solistica Opere HNK -a Ivana pl. Zajca u Rijeci Kristina Kolar te mlada sopranistica Marija Jelić, a sve pod dirigentskim vodstvom Marije Ramljak.

Nastup argentinskoga glazbenika uvertira je u Ljetni festival grada kapetana koji se priprema za iduće ljeto, čija je utemeljiteljica i ravnateljica Sandra Milankov, a umjetnički ravnatelj upravo José Cura.

Kategorije: Hrvaška

NACIONALNA GROUPIE: Seljački odgoj

Sob, 11/09/2021 - 20:32
Pa nek tvoj Tomašević pokrene obnovu, na tome je i dobio izbore! Ali njemu je važnije uvodit građanski odgoj u škole! Otkad je ljevici do građanskog odgoja? Prava ljevica nekad je igrala na seljake i radnike!

Na povratku iz Višegrada u stanu me dočekao novi šok. Osim mog nametnutog mi cimera Prleta, unutra su bili neki muškarac, žena, dvoje djece. Kao šlag na tu gorku tortu iz kupaone izađe redatelj i aktivist Dario Juričan. Čim me ugledao, nacerio mi se u facu.

“O, naš izdajnik se vratio… Vidio sam da si u Andrićgradu nahuškavao Kusturicu da napadne novu vlast u Zagrebu.”

“To sam se zajebavao. Tamo je bila ekipa iz Zabranjenog pušenja. Izveo sam tu foru u stilu Top liste nadrealista. Ti bi barem to trebao razumjet. I sam se služiš sličnim postupkom. Veličaš zlo i kriminal kako bi ga kroz to veličanje razotkrio, osvijetlio reflektorom”, spustio sam olinjalu putnu torbu na vonjavi tepih.

“Kad si već toliko protiv nepravde u društvu, onda sigurno nećeš imat ništa protiv što sam u stan doveo obitelj koja zbog Plenkovićeve nesposobnosti već godinu dana životari u kontejneru. A nekad su imali stan u centru. U potresu je njihova zgrada dobila crvenu oznaku.”

“Molim!? Meni u stan si ih doveo? Pa nek tvoj Tomašević pokrene obnovu, na obećanjima o obnovi je i dobio izbore! Ali njemu je, vidio sam, važnije uvodit jebeni građanski odgoj u škole! Koji kurac je uopće taj građanski odgoj! Učit će djecu finim manirima i plesanju valcera? Otkad je to ljevici do građanskog odgoja? Prava istinska ljevica nekad je igrala na seljake i radnike! Građanin je isti kurac ko malograđanin!” razblebetao sam se uslijed stresa.

“Ti bio bio najsretniji da se u škole uvede seljački odgoj. Da im na nastavi puštaju Škorine pjesme i uče ih kako kleknuti pred raspelo. A što se tiče stana, opet si, pajdo, zaboravio da ovo nije tvoj nego gradski stan. A ti si ga privremeno i mimo zakona dobio besramno ližući pokojnom Milanu dupe. I opet si zaboravio da Uskok ima snimku na kojoj je sve to zabilježeno”, Juričan popravi kačket na tjemenu.

Pomislim na pjevača Marka Perkovića. Prije par tjedana poslao sam mu mejl, ponudio sam se doći kod njega u Split i istražit slučaj u kojem ga susjedi optužuju da je zaposjeo krov zgrade iako mu ne pripada. Još mi nije odgovorio na moju ponudu. A ja kao da sam samog sebe ukleo s tim javljanjem popularnom pjevaču. Evo, sudbina mi je priredila da na vlastitoj koži osjetim kako se osjeća Marko Perković nakon svih optužbi u medijima da je uzeo kvadrate koji nisu njegovi. Ovako na prvu mogu reći da nije nimalo ugodno. Pogotovo jer onda svatko misli da ima pravo upast ti u stan kao što je meni upao Juričan, a Tompson se žalio da je njemu u njegov prostor upala novinarka Danka Derifaj dok je radila prilog o susjedima koji se žale na Tompsonovu gramzivost. Kroz glavu mi prođu Markovi stihovi „Ne daj na se, ne daj svoje, Nemoj tuđe, prokleto je.” Nadahnut tim stihovima, glasno se usprotivim Juričanu:

“Ne može nas bit šestero u stanu! Ovdje jedva ima mjesta za dvoje!”

“Gdje čeljad nije bijesna, kuća nije tijesna. Ako ti ne paše, ti slobodno iseli i vrati se u Đakovo”, opet mi se Juričan naceri u facu.

“Mi ne želimo da zbog nas itko bude otjeran iz stana”, progovorio je muškarac u kariranoj košulji. I ponosno priklopio:

“Radije ćemo se i ovu zimu smrzavat u kontejneru. Mom djedu su tako u Slavoniji nakon Drugog svjetskog rata nudili kuću u kojoj je živio neki odbjegli fašist. Djed nije htio ni čuti za to. Uz pomoć sinova i kćeri izgradio je sebi novu kuću.”

“Šta niste čuli, nije to njegov stan, to je gradski stan! A Tomašević je svima vama koji živite u kontejnerima obećao da će vas preselit u gradske stanove. Pa vi imate djecu koja se smrzavaju, a ovaj parazit živi u gradskom stanu da bi mogao po čitave dane lokat i usput pisat najgore tračerske bljezgarije koje mu je samo Bandić uzimao pod književnost!”

“I britanski Gvardijan koji me proglasio najboljim piscem Zagreba”, podsjetim ga.

“Ajmo mi natrag u kontejner. Ne želim dobivati ništa preko tuđe nesreće”, muškarac će.

Njegova žena problijedi. Grune:

“Uvijek si takav, čitav život ljudima se uklanjaš s puta! Zato i živimo već godinu dana u kontejneru dok se hadezeovci tove i kupuju si na hrpe stanova kao onaj Bačić s HTV-a! Nećeš valjda dozvolit da ti djeca još jednu zimu provedu u kontejneru! Kakav si ti to otac!?”

“Supruga vam je potpuno u pravu”, prisnaži Juričan.

Prle, konceptualni umjetnik koji se zarekao da će se ponašati kao pas sve dok se u Hrvatsku ne vrati komunizam, glasno je zalajao na mene.

“Reci ljudima da mogu ostat u stanu! Oni bi tu sretno živjeli, Prle bi bio njihov kućni ljubimac… Reci im da ostanu! Vidiš da imaju djecu, sebični gade!” Juričan je gužvao svoj kačket u šaci.

“Ja imam nešto puno važnije od djece. Svoje knjige. I one koje tek moram napisat. Ja sam kroničar ovog grada. Ne mogu kroniku pisat iz Đakova. Lako je naštancat djecu, puno je teže pisat knjige!” odsiječem.

“U redu, čovjek je rekao svoje. Tko smo mi da remetimo njegovo umjetničko poslanje. Vraćamo se u kontejner”, pomirljivo će muškarac u kariranoj košulji.

Njegovi sin i kći u isti mah briznu u plač.

“Šta nam to radiš, prokleti slabiću! Šta to radiš svojoj djeci!?” izdere se njegova žena.

“Jednom kasnije bit će mi zahvalni na ovome. Kao što je moj otac kasnije bio zahvalan svom ocu što nisu ušli u fašistovu kuću”, s nekim suludim stoicizmom odvrati joj muškarac.

Dok su izlazili iz stana, žena je zastala pored mene. Skupila je u ustima slinu i pljunula me u lice. Pljuvačka mi se slijevala niz obraz pa je izgledalo kao da sam pustio suzu nad tužnom sudbinom ljudi koji će još jednu zimu provesti u kontejneru uzalud čekajući obnovu Zagreba nakon potresa kojeg već polako prekriva prašnjavi veo daleke povijesti.

Kategorije: Hrvaška

Veliki interes za novi studij mehatronike i robotike: Maturante privlači CRTA vrijedna 38 milijuna kuna

Sob, 11/09/2021 - 20:30

Više od troje maturanata prijavilo se na jedno upisno mjesto na novom studiju mehatronike i robotike na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, koji počinje u novoj akademskoj godini. Šezdeset upisanih bit će inženjeri za zanimanja 21. stoljeća koja se razvijaju iz dana u dan, donosi u subotu HRT.

Dan otvorenih vrata Fakulteta strojarstva i brodogradnje onemogućila je pandemija, ali čim se ponudio novi studij – Ella, Petra i Fran znali su – to je njihov prvi izbor. U velikoj konkurenciji, uspjeli su postati prva generacija budućih specijalista mehatronike i robotike:

“Imam neki osjećaj zadovoljstva što smo mi prvi. Najvjerojatnije će to kasnije biti razvijenije i uhodanije, ali mi smo prvi, ima nešto i u tome, kaže Ella Jančić”, brucošica studija mehatronike i robotike na FSB-u u Zagrebu.

Prva brucošica studija mehatronike i robotike je i Petra Horvat koju najviše zanima automatizacija:

“Pogotovo tvornice i slični procesi, robotizirane tvornice koje same rade na trakama, i gdje nema previše ljudi”, ističe Petra.

Brucoš traženog studija postao je i Fran Periša koji ga je upisao zato što spaja programiranje i elektrotehniku:

“Imam se cilj usavršiti se u području umjetne inteligencije”, najavljuje Fran.

CRTA – najbolje mjesto za usavršavanje

Najbolje mjesto za usavršavanje otvoreno je prije nekoliko mjeseci: CRTA – Centar izvrsnosti za robotske tehnologije, vrijedan 38 milijuna kuna, čeka nove brucoše, kao i budući predavači.

“To znači da ih to doista interesira i da su i oni kao mlade generacije pametno prepoznali da to više nije budućnost nego sadašnjost, nešto bez čega neće moći”, komentira dr. sc. Bojan Šekoranja iz Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava na FSB-u.

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, voditelj Centra za robotske tehnologije, napominje da “ako se gleda uspjeh ICT gospodarstva i tvrtki koje rastu u Hrvatskoj, npr. Rimac automobili, jasno je da se ne može graditi proizvodno gospodarstvo bez takvih stručnjaka.”

Na fakultetu se nadaju da će se glas o njihovoj kvaliteti daleko čuti:

“Nadamo se da će nas prepoznati u Europi i da će i njihovi studenti doći studirati k nama”, kaže prof. dr. sc. Mladen Crnković, voditelj studija mehatronike i robotike.

Uz ublažene epidemiološke mjere i nastavu uživo, novi brucoši jedva čekaju početak studija koji će im otvoriti svijet budućnosti.

Kategorije: Hrvaška

Markotić: “Broj zaraženih će sigurno rasti, treća doza cjepiva je izvjesna”

Sob, 11/09/2021 - 20:18

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, u subotu navečer gostovala je u HTV-ovom Dnevniku.

Markotić je rekla da će broj zaraženih koronavirusom sigurno rasti, ali nije željela dati konkretne projekcije ili brojeve. Rekla je i da je treća doza cjepiva za sada vrlo izvjesna.

“Kada ljudi shvate i svakodnevno čuju koji je taj omjer necijepljenih koji su se zarazili u odnosu na one koji su cijepljeni, pa su se eventualno zarazili, ali nisu završili u bolnici s težim oblicima bolesti ili na respiratoru, a onda vrlo često i sa smrtnim ishodom, vjerujemo da će dio ljudi ipak shvatiti opasnost koja je već tu pa skoro dvije godine”, rekla je Markotić.

O antivakserima

Što bi trebalo promijeniti, ovaj pristup ne pada na plodno tlo, rekao je HTV-ov urednik pa pitao kako među građanima osvijestiti opasnost od ove bolesti. Markotić je rekla da bi možda bolje razumjeli kad bi preveli na hrvatski jezik pa umjesto pandemija COVID-a rekli “velepošast krunatog virusa”.

“To je jedna pošast koja je zahvatila cijeli svijet i jasno je da se protiv nje možemo najbolje boriti cjepivom”, poručila je Markotić.

“Postoje ljudi koji se i dalje boje cjepiva, mi se ne smijemo umoriti od davanja odgovora na pitanja oko toga. A odgovor je da su nuspojave na cjepivo male u odnosu na to što može korona napraviti dugoročno tijelu”, dodala je.

Situacija za nekoliko tjedana

Govorimo li o tri tisuće za dva tjedna, pitao je HTV-ov voditelj. Markotić je odgovorila: “Sigurno će rasti brojevi, to je jasno”, dodala da ne bi davala projekcije.

“Vidite i u Splitu da je veliki broj inficiranih, da je, nažalost, od danas osam umrlih svih osam bilo necijepljeno, što je strašno, i očekujem u Zagrebu sigurno za jedno dva tjedna veći broj”, rekla je Markotić.

“Treba pratiti kompletnu situaciju s dinamikom širenja, s tim kako će se stanovništvo ponašati”, dodala je.

O trećoj dozi

Markotić je rekla i da je treća doza cjepiva za sada vrlo izvjesna.

“Ono što smo dosad u znanstvenoj zajednici uspjeli vidjeti je da je ta treća doza sigurna, da nema nikakvih dodatnih većih nuspojava u odnosu na prethodne dvije i da povisuje titar, tako da bolje štiti od ove delta-varijante koja se brzo širi”, rekla je Markotić.

O gripi

“Mjere protiv covida štite i od gripe, pa možda ove godine još neće biti toliko gripe. Virusi imaju nekakvu podjelu prostora, ne mogu se dva slična virusa širiti na istom prostoru. Dosta ljudi se i cijepi protiv gripe”, rekla je Markotić.

Koliko treba biti razmak između cjepiva protiv gripe i protiv covida?

“Još se ispituju te opcije, ide se i u smjeru da bi se možda moglo dati u isto vrijeme, ili eventualno s nekakvim razmakom od dva tjedna. Za sada, ovo što se davalo u isto vrijeme, čini se da je učinkovito”, poručila je Markotić.

Kategorije: Hrvaška

Svjetski čelnici prisjećaju se žrtava i preživjelih 11. rujna: Poruke uputili Merkel, Macron, Elizabeta II, Von der Leyen, Johnson, Plenković…

Sob, 11/09/2021 - 20:07

Svjetski čelnici, među njima i hrvatski premijer, uputili su u subotu, povodom dvadesete obljetnice napada Al-Kaide na SAD, poruke u kojima kažu da napadači nisu uspjeli uništiti zapadne vrijednosti, prenose svjetske agencije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da se “sjećamo onih koji su izgubili živote i odajemo počast onima koji su riskirali sve da bi im pomogli. Čak i u najmračnijim, najtežim trenucima, najbolje od ljudske prirode uspjelo je zasjati”.

“Užasni napadi 11. rujna prije dvadeset godina izmijenili su tijek povijesti. EU stoji uz SAD i predsjednika u daljnjim naporima borbe protiv terorizma i ekstremizma u svim oblicima”, tvitao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

NATO nastavlja borbu protiv terorizma

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg odao je počast žrtvama i naglasio da će se Savez nastaviti suprotstavljati prijetnji globalnog terorizma.

“Borba protiv terorizma će se nastaviti i NATO će nastaviti igrati svoju ulogu,”, rekao je Stoltenberg na svečanosti u sjedištu Saveza u Bruxellesu.

Na 20. obljetnicu atentata na SAD, 30 zastava Saveza spušteno je na pola koplja kao znak poštovanja za tri tisuće ljudi koji su poginuli u napadu Al-Kaide.

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je kako unatoč borbi protiv terorizma “moramo priznati… da u ovom trenutku nismo postigli naše ciljeve”.

“Stoga je jako važno za nas u Njemačkoj da očuvamo što smo uspjeli postići, obrazovanje za djevojčice i slično, iako znamo da to s talibanima neće biti lako”, naglasila je.

“Iznad svega osjećamo da imamo moralnu odgovornost dovesti građane koji trebaju zaštitu u Njemačku i priuštiti im zaštitu”, kazala je.

“Sada možemo reći s perspektivom od dvadeset godina da oni (džihadisti) nisu uspjeli uzdrmati našu vjeru u slobodu i demokraciju”, riječi su britanskog premijera Borisa Johnsona.

“Nisu uspjeli razjediniti naše zemlje ili uzrokovati da napustimo naše vrijednosti ili da živimo u konstantnom strahu”.

U odvojenom poruci kraljica Elizabeta II. rekla je: “Moje misli i molitve – i one moje obitelji i čitave nacije – su sa žrtvama, preživjelima i pogođenim obiteljima”.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron tvitao je: “Nikada nećemo zaboraviti. Uvijek ćemo se boriti za slobodu”.

“Italija je u solidarnosti sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima da se suprotstavi svakoj terorističkoj prijetnji”, rekao je talijanski predsjednik Sergio Materrella.

Hrvatska se s pijetetom prisjeća brojnih žrtava napada 11. rujna i izražava sućut obiteljima i solidarnost sa Sjedinjenim Državama i američkim narodom, objavio je premijer Andrej Plenković na Twitteru u subotu.

Orban želi čvršće europske granice

Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je na obljetnicu 11. rujna da se obrane europske granice. “Mađarska će braniti europske granice. Radimo na tome da se osigura da se nikada ne ponovi ono što se dogodilo prije 20 godina New Yorku”, istaknuo je mađarski premijer.

“11. rujna pokazao je da su mir i sigurnost kršćanske civilizacije nešto za što se moramo boriti svaki dan”, rekao je.

U Australiji je premijer Scott Morrison naglasio da je 11. rujna bio napad na zapadni način života i vrijednosti liberalne demokracije.

“Unatoč boli koju su uzrokovali, teroristi nisu u konačnici uspjeli u svojim naporima da skrše našu odlučnost i promijene naše živote”, poručio je.

U Iranu je pak nekoliko listova kritiziralo američke intervencije do kojih je došlo nakon 11. rujna.

Ultrakonzervativni list koji izlazi u Teheranu objavio je članak pod naslovom “početak kraja SAD-a”, dok je drugi također ultrakonzervativni Keyhan napisao da “nakon 20 godina rata, prolijevanja krvi, masakara stotina tisuća ljudi u Iranu i Afganistanu i uništenja tih zemalja SAD nije ponovno pronašao svoju sigurnost”.

 

Kategorije: Hrvaška

Kod Prgometa izgorjelo 20 hektara trave i niskog raslinja

Sob, 11/09/2021 - 19:56

Požar koji je rano popodne buknuo u Primorskom Docu nedaleko Prgometa ugašen je nešto prije 19 sati, a izgorjelo je oko 20 hektara, doznaje se od zapovjednika Operativnog područja Kaštela Darka Maretića.

Kako doznaje Hina, požar je buknuo u 14,30 sati na nepristupačnom terenu, a više od četiri sata s vatrom su se borili vatrogasci DVD- a Mladost, Kaštela i Gomilica, kao i pripadnici trogirske Javne vatrogasne postrojbe.

U pomoć su im stigla i dva kanadera.

“Izgorjelo je 20 hektara trave i niskog raslinja na nepristupačnom terenu. U niti jednom trenutku nisu bili u opasnosti ljudi, ali ni objekti”, kratko je rekao zapovjednik Maretić.

 

MORH: Dva kanadera gase požar kod Prgometa

Kategorije: Hrvaška

Trump Bidena nazvao nesposobnim, Bush žali zbog razjedinjenosti američke nacije

Sob, 11/09/2021 - 19:47

Donald Trump kritizirao je u subotu, povodom obljetnice 11. rujna, nesposobnost svog nasljednika predsjednika Joea Bidena, dok je George Bush izrazio žaljenje zbog razjedinjenosti Amerike, 20 godina nakon Al-Kaidinih napada na Ameriku.

Bivši republikanski predsjednik Donald Trump je u video poruci osudio Bidenovu “nesposobnost” i “idiotsko” upravljanje povlačenjem američkih postrojbi iz Afganistana.

Nakon što je odao počast hrabrosti vatrogasaca, policajaca i spasioca koji su pokušavali pomoći ljudima 11. rujna 2001., Donald Trump je oštro kritizirao poteze svog demokratskog nasljednika u Bijeloj kući i kraj najdužeg rata koji vodi Amerika.

“To je također tužan trenutak zbog načina na koji je prošlog tjedna završio naš rat protiv onih koji su nanijeli toliko zla našoj zemlji”, izjavio je.

“Čelnik naše zemlje postupio je kao idiot. Teško ćemo se oporaviti od sramote koju je izazvala ta nesposobnost”, nastavio je milijarder u svojoj video poruci.

“Bez ispaljenog metka”

Izrazivši žaljenje zbog smrti 13 vojnika ubijenih u atentatu blizu zračne luke Kabula u kolovozu, Trump je osudio predaju američke vojne opreme talibanima “bez ispaljenog metka”.

“Joe Biden i njegova nesposobna administracija su kapitulirali”, nastavio je.

Bivši američki predsjednik George W. Bush, koji je bio na funkciji u vrijeme atentata 11. rujna, izrazio je žaljenje zbog razjedinjenosti Amerike, 20 godina nakon džihadističkih napada na Ameriku.

“U tjednima i mjesecima koji su uslijedili nakon napada bio sam ponosan što vodim impresivan, izdržljiv i ujedinjen narod. Vrijeme ujedinjenosti Amerike sada se čini dalekim”, izjavio je 43. američki predsjednik u govoru u Shanksvilleu, gdje se srušio jedan od četiriju otetih zrakoplova.

“Čini se da su na djelu sile zla”, ocijenio je Bush američku političku klimu, osudivši “bijes, strah i ogorčenost”.

“Zabrinjavaju nas naša nacija i naša zajednička budućnost”, ocijenio je Bush koji je pokrenuo američku intervenciju u Afganistanu u znak odmazde za 11. rujna.

 

Kategorije: Hrvaška