Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 6 min 58 sek od tega

Hrvatska dobila zeleno svjetlo za WRC kandidaturu

Pet, 21/02/2020 - 11:47

Čelni čovjek Svjetskog reli prvenstva (WRC) Oliver Ciesla posjetio je Zagreb te službeno ponudio Hrvatskoj kandidacijsku utrku WRC-a u 2020.

Hrvatska nikad nije bila bliže dobivanju utrke drugog najgledanijeg oktanskog sporta na svijetu. Potvrdio je to i čelni čovjek WRC-a Oliver Ciesla koji je u Zagrebu održao niz sastanaka s predsjednikom i glavnim tajnikom Hrvatskog auto i karting saveza, gradom Zagrebom te potencijalnim organizatorima. Kao potencijalni termin kandidacijske utrke predložen je listopad, a Zagreb je dobio priliku ugostiti svjetsku reli kremu već ove godine. Gradonačelnik Bandić izrazio je punu podršku projektu te izrazio želju da Zagreb osvane na karti sporta koji prati preko 80 milijuna fanova.

“Planiramo doći na kandidacijski reli te ukoliko sve prođe dobro do kraja godine Hrvatskoj su sva vrata otvorena da u budućnosti postane dio Svjetskog prvenstva u reliju”, izjavio je Oliver Ciesla, direktor WRC-a.

“Nakon sedam godina razgovora o WRC-u u Hrvatskoj imamo službenu ponudu da napravimo finalnu provjeru nakon koje se otvaraju vrata WRC-a. O značaju ovog događaja za Hrvatsku govori i podrška Vlade RH, Grada Zagreba i ostalih institucija. Nadam se da će stručni timovi u sljedećih desetak dana zaključiti sve bitno za ostvarenje kandidacijske utrke krajem godine. Zahvaljujem gradonačelniku, našem organizacijskom timu te naravno WRC promotoru na konkretnoj ponudi. Puno je dogovora pred nama, ali na dobrom smo putu”, izjavio je Davorin Štetner, predsjednik Hrvatskog auto i karting saveza.

“Grad Zagreb podržava ovu manifestaciju jer će pridonijeti jačanju prepoznatljivosti Zagreba kao poželjne turističke destinacije, ali i privlačne destinacije za poslovna ulaganja i kvalitetan život. Održavanje WRC utrke ujedno će pridonijeti i gospodarskom razvoju grada te ćemo stoga zajedno s organizatorom provoditi aktivnosti u cilju realizacije ovog projekta, izjavila je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.

Svjetsko prvenstvo u reliju krenulo je 1973., a trenutni prvaci su estonska posada Tanak/Jarveoja.

Kategorije: Hrvaška

Povjerenstvo kaznilo Tolušića s 3000 kuna

Pet, 21/02/2020 - 11:43

Povjerenstvo za odlučivanje interesa kaznilo je u petak s 3000 kuna bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića zbog utvrđenog nesklada u njegovoj imovinskoj kartici.

Povjerenstvo je utvrdilo da Tolušić u kartici nije ispravno unio površinu okućnice i kuće u Virovitici, što je u međuvremenu ispravio.

Nije utvrđeno da je bilo pogodovanja između Tolušića i tvrtke Građevinarstvo Horvat, koja mu je gradila kuću, a s kojom je kao podravsko-virovitički župan bio u poslovnom odnosu, jer su svi računi podmireni.

Tolušić, koji je došao na sjednicu, rekao je da je zbog svog nemara pogrešno ispunio karticu, što mu nije bila namjera te je zamolio Povjerenstvo da ga zbog toga kazni.

Za odnos s tvrtkom koja mu je gradila kuću rekao je da je bio strogo poslovan. “Drago mi je što je moj nemar mnogima otvorio oči”, zaključio je Tolušić.

S 3000 kuna kažnjena je i zamjenica župana Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, koja također nije ispravno popunila imovinsku karticu jer je greškom propustila navesti dvije nekretnine koje je nasljedila od oca.

Odluka Povjerenstva o Orsatu  Miljeniću skinuta je s dnevnog reda, a protiv Silvana Hrelje i Marije Pejčinović-Burić nisu pokrenuti postupci.

Kategorije: Hrvaška

Karantena za posadu ukletog kruzera još nije ni počela, među njima petero Hrvata

Pet, 21/02/2020 - 11:31

Karantena zbog epidemije koronavirusa završava za većinu putnika luksuznog kruzera Diamond Princess usidrenog u japanskoj luci Yokohami no za više od 1000 članova posade, a među njima petero Hrvata, ona će početi tek kada posljednji putnik napusti brod.

Dok su putnici na brodu bili stalno zatvoreni u svojim kabinama, s izuzetkom sat vremena koliko im je bilo dopušteno izaći na palubu da udahnu svježeg zraka, većina članova posade nije bila u karanteni jer su njihove ruke bile dragocjene da bi život na brod mogao teći.

Posada je pripremala hranu i dostavljala obroke u kabine i tako nehotice širila virus na brodu na kojem je više od 600 ljudi bilo zaraženo potencijalno smrtonosnim virusom COVID-19.

Kako su bili u bliskom kontaktu s moguće zaraženim putnicima, članovi posade moraju proći četrnaestodnevnu karantenu koja će početi tek kada posljednji putnik napusti brod.

Posada nije bila voljna razgovarati s medijima, vjerojatno u strahu za svoj posao, no neki od njih ipak prekinuli su šutnju i opisali teške uvjete te strah koji je vladao na brodu.

Sonali Thakkar, 24-godišnja zaštitarka rekla je u intervjuu za agenciju AFP da su članovi posade bili po dvoje u kabini, dijelili su kupaonice i obroke “i virus se u takvim okolnostima može vrlo lako širiti”.

“Doista jako strahujemo, ja i moji kolege, više nas je od tisuću članova posade na brodu. Radimo otkako je počela karantena. Kako dani prolaze, a broj pacijenata raste, posada je u sve većem strahu”, rekla je.

“Oni se boje da se virus može vrlo brzo širiti, a mi želimo da i mi budemo testirati i odvojeni od osoba koje su pozitivne na virus. Ne želimo ostati na brodu”, rekla je.

Njezi otac Dinesh kazao je: “Sonali boravi u maloj kabini bez prozora i vrlo je uplašena… S njom razgovaramo svaki dan i pokušavamo je umiriti”. “Zbog čega je vlada čekala toliko dugo jer se na taj način sve više i više ljudi zarazilo? Trebala je (Sonali) odavna biti odvedena s tog broda zajedno s drugim Indijcima. To je vrlo pogrešno”, rekao je.

Samo nastavite blistati

Predsjednica kompanije Princess Cruises Jan Swartz napisala je pismo posadi u kojem navodi da je tvrtka “duboko zahvalna i ponosna na sve vas”. “Zaslužujete i potreban vam je odmor. Zato vam nudi dva mjeseca plaćenog odmora. To uključuje vašu plaću i prosječne dodatke koje biste normalno primiti”.

I putnici koji su potpuno ovisili o posadi na društvenim su mrežama objavili poruke zahvale.

“Moja obitelj i ja duboko cijenimo vaš rad, žrtvu i skrb koju ste nam pružili zadnjih nekoliko tjedana. Ne možemo zamisliti teškoće kroz koje ste prolazili i kroz koje ćete nastaviti prolaziti”, piše u jednoj objavi popraćenoj crtežima srca i dijamanata.

“Želimo vam da budete zdravi, svako dobro vašim obiteljima i posebno mislimo na one u bolnicama. Nastavite blistati”.

Neki članovi posade nastaviti su bodriti sami sebe plesom i glazbom. Zaposlenici u kuhinji postavili su videosnimku kako plešu jive, a jedan zaposlenik, Binay Kumar Sarkar, objavio je snimku svoje izvedbe tužne pjesme iz Bollywooda.

“Moramo se truditi i ostati sretni u ovakvim situacijama”, rekao je.

“Želim reći ljudima, bez obzira s kakvim se problemom suočavate u životu, morate se truditi riješiti ih i krenuti dalje. Jer život je upravo to”.

No kako se dani vuku i pojavljuju se novi slučajevi zaraze, drugi članovi posade odaslali su očajničke pozive u pomoć.

Jayson Abalos, Filipanc, kuhar na brodu objavio je pismo na društvenoj mreži “u ime filipinske posade” u kojem kaže “Brojimo dane i čini se da postaju sve dulji i dulji. Više ne funkcioniramo dobro. kako tijelom tako i duhom. Pod stresom smo i uplašeni”.

“Novac ne znači ništa ako umrete”, napisao je.

Plutajuća palača na sidrištu od 3. veljače

Na kruzeru Diamond Princess zabilježeno je više od 600 zaraženih koronavirusom, što je najveća skupina zaraženih izvan Kine. Brod je usidren od 3. veljače, a u početku je na njemu bilo 3700 putnika.

Na broju je i petero hrvatskih državljana koji su članovi posade i u šturom priopćenju Minitarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je u srijedu da je jedan putnik, hrvatski državljanin napustio brod a “ostalih pet hrvatskih državljana koji su na brodu kao članovi posade nastavljaju boravak u izolaciji na brodu, zajedno s ostalim članovima posade iako nemaju simptome bolesti.”

U četvrtak je japanska vlada objavila da je dvoje starijih putnika zaraženih koronavirusom preminulo, a stotine drugih putnika nakon dvotjedne karantene napuštale su brod.

Susjedna Slovenija objavila je da se od šest slovenskih državljana u domovinu vratilo dvoje koji su bili u karanteni, a druga dva para ostala su u Japanu od kojih je jedan bio pozitivan na koronavirus.

Američka mreža CNN objavila je, pozivajući se na izjavu japanskog ministarstva pravosuđa od četvrtka, da je 13 novih slučajeva zaraze koronavirusom dijagnosticirano na brodu čime je ukupan broj potvrđenih slučajeva 639.

To se dogodilo pošto su putnici koji su na testovima bili negativni mogli napustiti brod. Posljednji putnici trebali bi napustiti brod u subotu.

Evakuirani pozitivni na virus 

Nekoliko putnika s broda koji su bili evakuirani u Sjedinjene Države i Australiju pokazali su se poslije pozitivnima na koronavirus, objavile su zdravstvene vlasti.

U Sjedinjenim Državama je 11 od 13 evakuiranih s Diamond Princessa prevezeno u Sveučilišni medicinski centar u Nebraski i potvrđeno je da su zaraženi. Dvije osobe iz Australije koje su evakuirane zaražene su i smještene u posebnu jedinicu za izolaciju.

Kategorije: Hrvaška

Juričan optužio Bandića da ni fašnik ne može proći bez afera

Pet, 21/02/2020 - 11:31

Aktivist i redatelj Dario Juričan ponovno je napao Bandića.  Na svom Facebook profilu optužio je gradonačelnika  da niti fašnik ne može proći bez afere.

Juričan je naime  osudio to što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u povodu fašnika simbolično predao ključeve Grada Zagreba predsjedniku KUD-a Prepuštovec Josipu Liparu, ističući da se radi o članu Bandićeve stranke i njegovom “pajdi” koji je umješan u razne afere.

U objavi oštrog tona Juričan navodi da je Grad Zagreb Liparovom KUD-u Prepuštovec samo u 2018. dodijelio 420.000 kuna, dok ostali nisu dobili ni približno toliko.

Juričan je objasnio je kako “kunica po kunica kapa njegovim pajdama”, gdje jedni rade manifestacije u Gradu, a drugi ih opskrbljuju štandovima, ocijenivši da je Bandić razradio cijeli sistem.

Lipar je tako predsjednik Vijeća mjesnog odbora Prepuštovec, član stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti i dopredsjednik Zajednice folklornog amaterizma preko koje je, tvrdi Juričan, Bandićev tjelohranitelj Robert Ljutić “okretao  novce” zbog čega mu se sudi na Županijskom sudu.

Lipar preko svoje tvrtke “Lipar trgovina i promet” opskrbljuje Bandićeva vozača Zdravka Krajinu (tvrtku Eko sajam) i “pajdu” Marka Ljiljaka (tvrtku Etno sajam) sa svojim štandovima na zagrebačkom Trgu, tvrdi Juričan.

Ljiljak je pak rođak Bandićeva mesara Ratimira Jurekovića koji radi u gradskom Uredu za poljoprivredu, a ujedno je prvooptuženi u aferi Bundekfest na Županijskom sudu.

Tvrdi da je Liparu “pinku” direktno omogućio tako što je cijenu štandova Tržnica Zagreb digao u nebo i tu gradsku tvrtku učinio nekonkurentnom na tržištu, zbog čega je Lipar mogao uskočiti sa svojom ponudom.

Lipar također ima i tvrtku “Parli event”, koja je u godini dana od osnivanja dobila novčanu potporu od 60.000 kuna uz još šest tvrtki, među kojima je i Ljiljakova “Etno sajam” s potporom višom od 57.000 kuna.

“Ti si, moj Milane, samo gradonačelnik tvojih pajdi, rođaka, poslušnika i uguzičara. Ti si gradonačelnik sveg šljama i kriminalaca”, poručuje Juričan.

Bandić je na svojem facebooku u srijedu priopćio da su ključevi Grada simbolično predani “Fašničkoj hajdučiji” u zgradi Gradske uprave, a na jednoj od fotografija Bandić ključeve Grada uručuje Liparu.

Tradicionalna manifestacija “Fašnik vu Zagrebu” održava se do 25. veljače u organizaciji KUD Prepuštovec, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.

Kategorije: Hrvaška

Još uvijek nema napretka u pregovorima o sedmogodišnjem proračunu EU-a

Pet, 21/02/2020 - 11:22

Danska premijerka Mette Frederiksen, čija je zemlja među onima koje najviše traže smanjenje proračuna EU-a, izjavila je u petak ujutro da ne vjeruje da će ovog vikenda doći do sporazuma među članicama EU-a.

“Još uvijek pregovaramo. Naša je pozicija jasna. Spremna sam ostati cijeli vikend, ali će vjerojatno trebati novi izvanredni samit”, izjavila je Frederiksen prije početka drugog dana izvanrednog samita na kojem čelnici EU-a pokušavaju postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Dodala je da ne zna kada bi novi samit mogao biti sazvan.
Danska, Austrija, Švedska i Nizozemska inzistiraju na tome da izdvajanje za europski proračun ne smije prelaziti jedan posto bruto nacionalnog dohotka.
Češki premijer Andrej Babiš poručio je na Twitteru da “možemo ići ravno doma ako skupina od četiri bogate zemlje nastavi inzistirati na tome”. Sedmogodišnji proračun od  jedan posto BND značio bi 75 milijardi eura manje u odnosu na prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.
Michel je u četvrtak navečer i u petak u ranim jutarnjim satima obavio bilateralne sastanke o novom sedmogodišnjem proračunu sa čelnicima svih 27 zemalja članica. Bilo je planirano da se čelnici ponovno okupe na plenarnom sastanku najprije u 10, zatim u 11 sati, a sada je to opet pomaknuto na 12 sati. To znači da su ponovno nastavljeni bilateralni razgovori jer Michel pokušava postići neki napredak koji bi mogao predstaviti na plenarnoj sjednici Europskog vijeća.
Čelnici 27 zemalja članica okupili su se u četvrtak na izvanrednom sastanku na vrhu kako bi pokušali dogovoriti višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Podloga za raspravu bio je prijedlog Michela, koji je prošli tjedan predložio proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

Kategorije: Hrvaška

Melita Mulić postaje Milanovićeva savjetnica za ljudska prava i civilno društvo

Pet, 21/02/2020 - 11:10

Savjetnički tim predsjednika Zorana Milanovića ne prestaje izazivati interes javnosti. Ovoga puta to je izazvala Melita Mulić koja će biti savjetnica za ljudska prava i civilno društvo. Melita Mulić bila je aktivna i u njegovoj predsjedničkoj kampanji, a zanimljivo je kako spada među kritičare predsjednika SDP-a, Davora Bernardića.

Melita Mulić, inače supruga SDP-ovog zastupnika i Milanovićeva prijatelja Igora Dragovana, bila ja sedam godina zaposlena u Ministarstvu vanjskih poslova, a nakon što je Milanović postao premijer ušla je u Sabor kao zamjenica Tomislava Sauche. Bila je članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. U svom se zastupničkom mandatu, primjerice, izrazito protivila referendumu da se brak ustavno definira kao zajednica žene i muškarca.

Kategorije: Hrvaška

Pijan izazvao prometnu nesreću i teško ozlijedio vozača drugog vozila

Pet, 21/02/2020 - 11:02

Pijan i bez vozačke dozvole noćas oko jedan sat poslije ponoći 49-godišnji vozač Mercedesa skrivio je prometnu nesreću u kojoj je drugi vozač teško ozlijeđen.

Kako javlja zagrebačka policija, oko 1.15 sati 49-godišnjak je svojim Mercedesom C 200 zagrebačkih oznaka vozio se sjevernim kolnikom autoceste A3 točnije dionicom čvora Lučko – Jankomir, prenose 24 sata.

Dolaskom do 14. kilometra dionice, a vozeći se iza drugog vozila, nije držao dovoljan razmak, pa se prednjim dijelom zabio u stražnji dio Suzuki vitare za čijim je upravljačem sjedio 55-godišnji muškarac.

Vozač Suzukija je u teškom stanju prevezen u KB Sveti Duh, dok je krivac nesreće lakše ozlijeđen i odvezen u KBC Sestre milosrdnice te mu je izmjereno 1,47 promila alkohola u krvi.

Ono što je policija očevidom utvrdila je da je vozač Mercedesa vozio auto unatoč činjenici što mu je vozačka dozvola oduzeta zbog prijašnjih prometnih grijeha.

Kategorije: Hrvaška

LINIJA ŽIVOTA: A što nakon inauguracije, predsjedniče?

Pet, 21/02/2020 - 11:00
Milanović je odmah objavio da Tuđmanovu umjetnu povijesnu postrojbu, crveno kostimirane mundire, neće trebati. Niti će svoj ured seljakati po Hrvatskoj, kako je Kolinda Grabar-Kitarović to prakticirala, glumeći da je „jedna od vas“, okružena vlastitom dvorskom svitom, s počasnom gardom i pompoznim, kraljevski dizajniranim podizanjem zastave

Vratit će se laste s tisuću momaka’’! – kada je u proljeće 2017. Ante Kotromanović rame uz rame sa Zoranom Milanovićem takvu poruku poslao s vrha Dinare, činilo se da dvojac bivših, bivši premijer i njegov ministar, s glavom u oblacima zbijaju šale najavljujući svoj povratak. Da opijeni visinskim ozonom, pa će im biti oprošteno, mogu samo sanjati vlastiti come back u visoku politiku. Međutim, dogodilo se da je tri godine kasnije jedan od lastana upravo sletio na Pantovčak, i to ne s tisuću, nego s više od milijun na predsjedničkim izborima osvojenih glasova.

Izgleda da je život izvan politike prilično promijenio Zorana Milanovića. Premda on sam tvrdi da se ljudi ne mijenjaju. Ali s vremenom mogu postati zreliji, smireniji, ako je pameti, možda i mudriji. Ni on više ne djeluje kao adrenalina pun momak koji je utrčao u ring željan da se pomlati i nokautom protivnika proslavi vlastiti ego. U kampanji nije napravio gotovo ni jednu važniju grešku. Političar svojedobno ozloglašen zbog svoje antagonizirajuće ili-mi-ili-oni retorike, nastupao je uključivo, nije srljao u konfrontacije. Uporno je govorio o Republici, o tome da Hrvatska pripada svim svojim građanima. Nije obećavao brda i doline, najavljivao je samo promicanje normalnosti. Tvrdio da će se voditi općim interesima, da će u njemu svog predsjednika naći i oni koji ga nisu birali. Na toj liniji održao je nekoliko sjajnih govora. Ali, sjajno je Milanović znao govoriti i prije, kada je preuzimao stranku ili vladu. Šepavo je ispalo kasnije, kad je s riječi prešao na djela.

Nema populizma i šarada

Kako će funkcionirati kao predsjednik države? Izgledi da bi se na novoj funkciji mogao pokazati boljim nego za premijerskog mandata vrlo su realni. Nešto je više utakmica u njegovim nogama. U međuvremenu morao je proći kroz teške gubitke, političke poraze i grubo prizemljenje, što ljude znade učiniti manje drčnim i samoživim, više sklonim empatiji i humanosti. Zoran Milanović 2.0 više ne djeluje kao živi živac kojega ne smiješ taknuti. Njegova intelektualna superiornost nikada nije bila u pitanju. Ali sada je mnogo decentniji i odmjereniji. Više ne pokazuje potrebu da se iritantnim pametovanjem nameće javnosti. Osim toga, funkcija predsjednika koja nije radno zahtjevna poput premijerske, vjerojatno mnogo više odgovara njegovom karakteru. Kao prvi operativac nije se baš iskazao. Položaj koji traži čvrsta uvjerenja i sposobnost strateškog promišljanja možda mu je primjereniji.

Posve je izvjesno da će novi predsjednik Republike, peti po redu, biti posve drugačiji od svoje prethodnice. Ona je bila kraljica skandala i političkog trasha, lažnim sjajem napirlitana estrada, posvuduša. On je mnogo skloniji knjigama nego selfijima. Svoju će novu funkciju oljuštiti od pompe, možda i pretencioznosti, pogotovo onakve s kakvom je dosadašnja šefica hrvatske države zujala po zemlji i svijetu, svojim silno zamornim svakom-loncu-poklopac ponašanjem pokušavajući stvoriti dojam da je s Trumpom i Putinom u jaranskim odnosima, skoro kao nekada sa Zdravkom Mamićem. Milanović ne pati od takvih iluzija. Mnogo je svjesniji u međunarodnim razmjerima skromnih kapaciteta Hrvatske, ali je nacionalno mnogo samouvjereniji. Neće se dati pretvoriti u bilo čiju pudlicu. Njegovu sliku uz ogradu Bijele kuće sigurno nećemo gledati. Niti će hodočastiti po stadionima i svlačionicama, kako bi grlio znojne šampione. Populizam i ceremonijalne šarade dokazano ne podnosi. Odmah je objavio da Tuđmanovu umjetnu povijesnu postrojbu, crveno kostimirane mundire, neće trebati. Niti će svoj ured seljakati po Hrvatskoj, kako je Kolinda Grabar-Kitarović to prakticirala, glumeći da je „jedna od vas“, dio naroda kojem se paradno ukazivala, okružena vlastitom dvorskom svitom, s počasnom gardom i pompoznim, kraljevski dizajniranim podizanjem zastave.

Pantovčak bez polusvijeta

Zoran Milanović imao je petlje da iskoči iz dosadašnjih rituala inauguracije i svoje uvođenje u funkciju uredi posve drugačije. Kao što je prethodnica svojom inauguracijom najavila prirodu svog mandata – ne samo prakticiranjem kičeraja, nego prije svega listom uzvanika, na kojoj su se prvi ljudi države tiskali rame uz rame s polusvijetom – tako i novi predsjednik načinom polaganja svoje prisege šalje poruku. Svečanost je dao očistiti od lažne patetike i egzaltacije, učinio je mnogo skromnijom i modernijom, primjerenijom današnjem vremenu, gotovo asketskom. Sam je naziva republikanskom. Prije pet godina, odmah nakon useljenja na Pantovčak, Kolinda Grabar-Kitarović dala je postaviti Tuđmanov pisaći stol, smatrajući ga najprimjerenijim svojim osobnim političkim gabaritima. Teško da će Milanović raditi za historicističkim monumentom koji šljašti pozlaćenim glavama lavova i drugih beštija. Novi je predsjednik navodno jako sklon preuređenju rezidencije. Povjesničari umjetnosti i dizajneri, naime, predlažu da se umjesto uglavnom lažnog bidermajera kojim je nekad otmjena, modernistički zamišljena Titova vila nakrcana devedesetih, reprezentativni prostor ureda predsjednika države očisti od naplavina namještajnog šunda i pretvori u veliki izlog vrhunskih kreacija hrvatske industrije i umjetnosti. Ali ta je ideja još na vrlo dugom štapu.

Posve suprotno Kolindi Grabar-Kitarović koja je u mandat ušla najavljujući da će lupati šakom o stol pa je od tadašnjeg premijera Milanovića odmah tražila sjednicu Vlade i ostavku, novi predsjednik nije napastan. Premijeru Andreju Plenkoviću nudi se za najboljeg prijatelja, što ovome iz uskostranačkih interesa nikako ne odgovara

Sastavom svoje ekipe predsjednik također šalje poruku. Kabinet gospođe Grabar-Kitarović bio je jako potkapacitiran, u nekim dijelovima i skandalozan. O svojim savjetnicima najviše je rekla otkrivanjem indiskrecije da je njihovim instrukcijama vođena ustaški ZDS godinama nazivala starim hrvatskim pozdravom. Angažiranjem bivšeg šefa SOA-e Drage Lozančića, kojega je predsjednica države brutalno smijenila i javno blatila, Milanović će dobiti vrhunskog savjetnika, uz kolateralni dobitak da ispravlja jednu veliku nepravdu. Umirovljeni general Marijan Mareković, kao savjetnik za branitelje, rješava ga problema s možda mu i danas nesklonim dijelovima veteranske populacije. Kao premijer Milanović se nije proslavio izborom suradnika. Sada je krug raspoloživih pozicija skromniji, a broj zainteresiranih velik. Nastradat će ako ne uspije odoljeti navali ili kadrovsku politiku prepusti razbacivanju s obećanjima sklonim prijateljima.

Antifašizam kao civilizacijska vrijednost

Ali što nakon inauguracije? Kako će Zoran Milanović funkcionirati nakon što se gosti raziđu s Pantovčaka? Obrise njegove vanjskopolitičke agende moguće je razabrati bolje od onih unutarnjopolitičkih. Već u kampanji svoje je prioritete jasno postavio. Prema dosadašnjoj predsjednici bitnoj inicijativi Tri mora njeguje rezervu i distancu. Umjesto stavljanja Hrvatske u funkciju američkih interesa, orijentacija prema Europi. Ideja o svojevrsnom paktu sa zapadnim susjedima, Slovenijom i Austrijom. Tim slijedom prvo inozemno putovanje u Ljubljanu ili Beč. Ako ne uspije dogovoriti posjet Njemačkoj. Uz praktično prihvaćanje odmah nakon izborne pobjede pristiglog poziva ruskog predsjednika Vladimira Putina da 9. svibnja prisustvuje vojnoj paradi kojom će se u Moskvi obilježiti 75. godišnjica završetka Drugog svjetskog rata. Antifašističke tekovine Hrvatske u njegovoj vizuri, naime, uživaju status civilizacijske vrijednosti.

Na unutarnjopolitičkom planu također pokazuje razliku. Posve suprotno Kolindi Grabar-Kitarović koja je u mandat ušla najavljujući da će lupati šakom po stolu, pa je od tadašnjeg premijera Milanovića odmah tražila sjednicu Vlade i ostavku, novi predsjednik nije napastan. Premijeru Plenkoviću nudi se za najboljeg prijatelja, što ovome iz uskostranačkih interesa nikako ne odgovara pa na ponudu razumijevanja i suradnje odgovara neprijateljski, režećim tonom najavljujući tvrdu kohabitaciju. Kako će njih dvojica, međusobno odavno rivalski nabrijani, zaista funkcionirati pokazat će se vrlo skoro, prilikom izbora šefa Sigurnosno-obavještajne agencije i novog načelnika Glavnog stožera. Milanović nudi džentlmenski dogovor: neka Plenković izabere ravnatelja SOA-e, ali neka prihvati njegovog preferiranog kandidata, kontraadmirala Roberta Hranja, za čelnog čovjeka Hrvatske vojske.

Ali ta kadrovska igra moći po tajnim službama i oružanim snagama građane previše ne zanima. Zanima ih što od novog predsjednika države sami mogu očekivati. Milanović je u tom pogledu potpuno zagonetan. Svjestan da su njegove ingerencije vrlo skromne, odbija licitirati nerealnim obećanjima. Sam kaže da će njegovo najjače oružje biti govor. U njegovom slučaju to može biti vrlo moćno sredstvo. Dok se kontrolira. Ali ne znamo kojom bi jakom gestom novi predsjednik mogao otvoriti svoj mandat. Ako nešto takvo uopće planira. Kolinda Grabar-Kitarović odmah je dala ukloniti Titovu bistu s Pantovčaka, jasno trasirajući svoj put u desni revizionizam. Sugestije da sada vrati Maršalov reljef tamo gdje je bio, Milanović ignorira. Posve ispravno jer bi takvim klin-se-klinom-izbija nadigravanjem svoju ulogu reducirao na polemiku s prethodnicom. A njegove su zadaće mnogo važnije.

Zoran Milanović ima šanse da na poziciji predsjednika države izgradi vlastiti politički autoritet, kako bi Hrvatsku pokušao vratiti republikanskim vrijednostima. Slobodi i ravnopravnosti građana, preferiranju općih, a ne privatnih interesa, borbi protiv uspostavljenog sustava oligarhijskog prisvajanja države te furioznog mahnitanja klijentelizma i korupcije. Što znači da na Pantovčaku nikako ne smije ostati neprimjetan. Njegovoj funkciji uloga dežurnog komentatora ne odgovara, ali sigurno nije biran tek da protokolarno statira. Treba li Milanovićeve izjave da će se u konzumiranju predsjedničkih ovlasti ponašati samozatajno tumačiti kao najavu vlastite marginalizacije? Možda ako je povratak u politiku motiviran samo njegovim osobnim komoditetom. Pa će gore na Brdu, u blaženoj nirvani, čitati knjige i mozgati. Ne ako se vratio da bi u politici nešto zaista i uradio za Hrvatsku. Kao krucijalno pritom ne postavlja se pitanje može li, nego hoće li.

Kategorije: Hrvaška

ŠTROMAR: ‘Od 30.3 do 8.4. prvi ovogodišnji natječaj za suvencioniranje stambenih kredita’

Pet, 21/02/2020 - 10:30

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, zajedno s državnim tajnikom Željkom Uhlirom te direktorom APN-a Draganom Hristovim predstavio je aktivnosti ministarstva, subvencioniranje stambenih kredita u 2020. godini i program POS-a.

Trenutno je u tijeku poziv za prijavu kreditnim institucijama, a početkom ožujka (6.3.2020.) bit će objavljena lista onih s kojima će biti sklopljen ugovor te u koje će se građani moći prijaviti, kao i po kojim kamatama u kunama i eurima će se davati subvencionirani krediti.  Javnost  je ovu mjeru već prepoznala kao kvalitetnu, a o uspješnosti najbolje govori činjenica da je u tri godine provođenja odobreno 9450 subvencioniranih kredita. U obiteljima koje koriste subvencije do sada je rođeno više od 1000 djece. Na poziv će se moći prijaviti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisit će o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te će se kretati od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Novi natječaj za mlade ljude, za suvencioniranje stambenih kredita bit će otvoren od 30.30 do 8.04. Oni koji ne stignu prikupiti dokumentaciju za ovaj natječaj moći će se javiti na još jedan koji će biti objavljen u rujnu.

Također, novosti o poticajnoj stanogradnji ima još: diljem Hrvatske gradi se 300 novih POS stanova, a po modelu POS + zainteresirani će moći kupiti POS stan i za to dobiti posebnu kreditnu liniju, godine nisu uvjet, jedan od osnovnih uvjeta je da osoba nema nekretninu. U modelu POS+ također je novost da će graditi stanovi za najam za deficitarna zanimanja u javnim službama, za liječnike , učitelje….

Ministar Štromar o subvencioniranju stambenih kredita u 2020.

Posted by Nacional News Magazin on Friday, February 21, 2020

Svi mladi koji žele riješiti svoje stambeno pitanje imat će novu priliku ostvariti to uz subvencionirane stambene kredite, jednu od demografskih mjera kojima Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja već četvrtu godinu zaredom pomaže mladima da osiguraju svoj dom što je jedan od glavnih preduvjeta za planiranje budućnosti i ostanak u Hrvatskoj. Riječ je ovdje o već dobro poznatom i prihvaćenom programu u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja te APN, pomažu pri otplati stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Rok subvencije produžuje se za dvije dodatne godine za svako novorođeno dijete za vrijeme trajanja subvencije. Kako bi se mjera još dodatno poboljšala, prošle su godine donesene izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita kojima se subvencija produljuje za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit. U praksi to znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece pri prijavi, subvencija umjesto pet trajati sedam godina, a ukoliko dobiju još jedno dijete subvencija će trajati ukupno devet godina.

Kategorije: Hrvaška

Josipović: “Sve je ispalo kao lov na vještice, trebalo se raspravljati o radu Jelenića”

Pet, 21/02/2020 - 10:16

“Jelenić nije trebao deklarirati članstvo ni u pjevačkom društvu ni u masonima”, rekao je bivši predsjednik Ivo Josipovič prilikom gostovanja na N1 televiziji. Josipović smatra da se trebalo raspravljati o radu glavnog državnog odvjetnika Jelenića, a ovako je prema riječima Josipovića sve ispalo kao lov na vještice.

Josipović je rekako kako u vlasti imamo i puno drugih, isto tako zatvorenih udruga poput viteških redova, čiji je član potpredsjednik Sabora Željko Reiner. Time je stao u obranu masona.

“Sasvim sigurno je to mjesto koje je posebno osjetljivo. Jedno te isto pravilo mora se različito primjenjivati u odnosu na različite dužnosnike. Nekima se može više tolerirati. Ako se borimo za pravnu državu, trebamo se boriti i za transparentna pravila”, smatra Josipović.

Prema mišljenju Josipovića, Dražen Jelenić je pogriješio što je uopće pristao na izravnu komunikaciju sa oštećenikom Nikicom Gabrićem.

S obzirom da je bivši predsjednik Josipović glazbenik, osvrnuo se na nastup Josipe Lisac i stao u njezinu obranu.

“Izvedba je bila vrhunska i žalosno je da se preko nje želi prikazati mini skandal i time baciti govor predsjednika Milanovića u drugi plan”, kaže Josipović.

 

 

Kategorije: Hrvaška

OBERSNEL: “S nekim novim HDZ-om ne isključujem mogućnost velike koalicije”

Pet, 21/02/2020 - 10:16

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je gostovao na televiziji N1 i komentirao dolazak Zorana Milanovića na Pantovčak.

“Kad čujem izjave generala Domazeta Loše ili Slobodana Prosperova Novaka, sve je to masonska zavjera u kojoj smo režirali da Milanović pobijedi, a mi ovdje razvijamo kriptokomunizam i komunističku zavjeru. Ma dajte, ne budite smiješni.”

Što očekujete od njega kao predsjednika?

“O Zoranu Milanoviću svatko može misliti što želi, on je političar s karizmom i stavom, koji se nekima neće svidjeti, izuzetno inteligentan i izuzetno obrazovan, mislim tu na puno više od formalnog obrazovanja. Čovjek koji razumije politiku i ono što politika u teoriji i u praksi jeste. Mislim da je to dokazao i svojim govorom koji je obuhvatio glavninu problema koji su danas prisutni u Hrvatskoj i ja se nadam da će moja djeca i moji unuci živjeti upravo u takvoj Hrvatskoj o kojoj priča Zoran Milanović. Vjerojatno će trebati nekog vremena da se stvari u Hrvatskoj promijene, ali mislim da je ono što je predsjednik Milanović rekao dobar smjer u kojem se moramo svi zalagati da se Hrvatska dalje razvija.”

Što će se događati s SDP-om u kontekstu Milanovićeva dolaska na Pantovčak?

“Pobjeda Zorana Milanovića na izborima je sigurno veliki poticaj za SDP i činjenica je da je i nakon rezultata parlamentarnih izbora, a pogotovo nakon pobjede Zorana Milanovića rejting SDP-a počeo rasti i to je dobro. Na vodstvu stranke i predsjedniku je da definira program uz koji će građanima pokazati da je SDP stranka koja može ostvariti Hrvatsku o kojoj govori Zoran Milanović.”

Mnogi kažu da ste zagovaratelj velike koalicije. Srdačno ste dočekali Plenkovića i ministre…

“Kao gradonačelnik ja sam srdačno dočekao svakog ministra i predsjednika vlade u proteklih 20 godina, jer to doživljavam poslom. Ne moramo se slagati u svjetonazorima, ali posao je posao. Imam dobre odnose i s Plenkovićem i s većinom ministara iz ove vlade. Ako me pitate za veliku koaliciju, mislim da još nije vrijeme za to, možda jednom u budućnosti, ne treba niti to isključiti. SDP je prošao svoju katarzu, od Saveza komunista preko Stranke demokratskih promjena do Socijaldemokratske partije. HDZ tu katarzu još nije prošao, on je negdje napola, i bit će zanimljivo vidjeti kakvi će biti unutarstranački stranači izbori. U budućnosti, s nekim novim HDZ-om ne isključujem mogućnost. “, rekao je Obersnel.

Kategorije: Hrvaška

BRUXELLES: Teški pregovori oko sedmogodišnjeg financijskog okvira

Pet, 21/02/2020 - 10:07

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel obavio je u četvrtak navečer i u petak u ranim jutarnjim satima bilateralne sastanke o novom sedmogodišnjem proračunu sa čelnicima svih 27 zemalja članica, koji bi se ponovno trebali okupiti u 11 sati.

Izvanredni sastanak na vrhu, koji je započeo u četvrtak popodne prvom plenarnom sjednicom, nastavljen je do duboko u noć bilateralnim sastancima predsjednika Michela sa svim čelnicima. Sastanci su išli po redoslijedu kojim se smjenjuju rotirajuća predsjedništva, pa je tako prvi na redu bio hrvatski premijer, zatim njemačka kancelarka Angela Merkel, portugalski premijer Antonio Costa, slovenski Marjan Šarec, francuski predsjednik Emmanuel Macron. Zadnja je bila finska premijerka Sansa Marin, čija je zemlja predsjedavala u drugoj polovici prošle godine.
Prema zadnjim informacijama, novi plenarni sastanak trebao bi započeti u 11 sati, na kojem bi Michel predstavio novi dopunjeni prijedlog proračuna, nakon što je postalo jasno da prva verzija njegova prijedloga nije dobila prolaz kod svih čelnika.
Prema diplomatskim izvorima, Michelovu prijedlogu snažno su se usprotivili čelnici četiriju zemalja, koje inzistiraju da proračun ne smije biti veći od jedan posto bruto nacionalnog dohotka – Austrija, Danska, Švedska i Nizozemska.
Premijeri tih četiriju zemalja trebali bi se sastati u petak prije plenarne sjednice kako bi uskladili zajednički pristup.
Čelnici 27 zemalja članica okupili su se u četvrtak na izvanrednom sastanku na vrhu kako bi pokušali dogovoriti višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Podloga za raspravu bio je prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, koji je prošli tjedan predložio proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

Kategorije: Hrvaška

KINA: Blagi rast zaraženih koronavirusom, prvo testiranje cjepiva krajem travnja

Pet, 21/02/2020 - 09:46

Kina je u petak zabilježila rast broja zaraženih koronavirusom, nakon što su testovi pokazali da je više od 200 ljudi pozitivno na tu bolest u dva zatvora izvan provincije Hubei, epicentra epidemije.

Dok međunarodne organizacije pokušavaju spriječiti da epidemija iz Kine postane globalna pandemija, financijski čelnici zemalja G20 sastat će se tijekom vikenda u Saudijskoj Arabiji kako bi raspravili o rizicima za svjetsku ekonomiju.

“Pratimo posljedice s velikom zabrinutošću i blisko proučavamo rizike od pada”, rekao je u parlamentu u Tokiju Haruhiko Kuroda, guverner japanske središnje banke, prije polaska na Arapski poluotok.

Kina je zabilježila više od 75,4 tisuća slučajeva koronavirusa, a dosad su preminule 2,2 tisuće ljudi, većinom u provinciji Hubei i njezinoj prijestolnici Wuhanu gdje je bolest u prosincu i izbila.

Azijske dionice pale su u petak zbog straha od širenja bolesti, zbog čega su sredstva prebačena u američku imovinu, a time je dolar dosegnuo najvišu razinu u tri godine.

Japan i Singapur su na rubu recesije, a Južna Koreja je u petak objavila kako je njezin izvoz u Kinu snažno pao u prvih 20 dana veljače jer je epidemija poremetila svjetske dobavne lance.

Središnja Kina je 20. veljače imala 889 novih slučajeva infekcija, objavilo je nacionalni odbor za zdravlje, što je rast od 394 u odnosu na dan ranije. Broj mrtvih je narastao za 118, a većina slučajeva je zabilježena u Wuhanu koji je i dalje praktički zatvoren.

Zaraza u dva zatvora u sjevernoj proviciji Šandong i istočnoj provinciji Zheijang povećala je brojku zaraženih izvan Hubeija za 258.

Dužnosnici okrivljeni za zaraze su otpušteni, objavile su vlasti.

Hotspotovi

Posljednja lokacija koja je zabilježila veću infekciju je južnokorejski grad Daegu u kojem je nekoliko desetaka ljudi zaraženo u crkvi. Prazne ulice, trgovački centri i kinodvorane tog grada od 2,5 milijuna ljudi dosad su najupadljivije slike izvan Kine utjecaja bolesti na svakodnevni život.

Južna Koreja je u petak potvrdila 52 nova slučaja koronavirusa, čime je broj zaraženih u državi narastao na 156, većinom u Daeguu. Više od 400 članova lokalne crkve pokazuje simptome bolesti, no testiranja i dalje traju.

U Hong Kongu, u kojem je potvrđeno 69 slučajeva, te dvije smrti, nekoliko desetaka policajaca stavljeno je u karantenu nakon što je jedan od njih bio pozitivan na bolest nakon banketa u utorak.

Iranske vlasti suspendirale su sva vjerska okupljanja u svetom gradu Komu, prenosi državna agencija ISNA u četvrtak, nakon što je tamo dvoje ljudi preminulo od zaraze.

Hotspot je i dalje kruzer Diamond Princess koji je usidren u Japanu i u karanteni od 3. veljače. Japan je dopustio putnicima koji su negativni na bolest da napuste brod, što je njih nekoliko stotina i učinilo ovaj tjedan. Očekuje se da će u petak izaći još nekoliko stotina.

U četvrtak su zabilježeni prvi smrtni slučajevi na brodu na kojem je 630 zaraženih. Preminulo je dvoje starijih putnika u osamdesetim godinama.

Strah od zaraze pokrenuo je nasilje u Ukrajini gdje su se stanovnici jednog grada sukobili s policijom, palili gume i bacali stvari na konvoj autobuseva koji su prevozili evakuirane građane iz Hubeija u karantenu.

Financijske posljedice

Dok se ministri financija G20 okupljaju u Saudijskoj Arabiji, Međunarodni monetarni fond (MMF) je objavio kako je prerano predvidjeti koliki će utjecaj koronavirus imati na globalni ekonomski rast.

“I dalje se nadamo da će utjecaj biti krivulja u obliku slova V”, s velikim padom u Kini i velikim rastom gospodarstva nakon obuzdavanja bolesti, rekla je čelnica MMF-a Kristalina Georgieva.

“No ne odbacujemo drugačiji scenarij s krivuljom u obliku slova U gdje će utjecaj biti dugotrajniji”.

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je kako razmatra financijske mjere kako bi se pomoglo tvrtkama.

Prvo cjepivo za bolest moglo bi krenuti s testiranjem krajem travnja, kazao je zamjenik ministra znanosti i tehnologije Xu Nanping.

Kategorije: Hrvaška

NBA: 50 koševa Traea Younga za pobjedu Atlante

Pet, 21/02/2020 - 09:46

Sinoć na NBA terene nije istrčao ni jedan hrvatski košarkaš, a večer je obilježio Trae Young koji je u pobjedi svojih Atlanta Hawksa od 129-124 nad Miami Heatom zabio 50 koševa.

Young je pogodio osam trica i s linije slobodnih bacanja je ubacio 18 od 19 poena. To mu je deseti put ove sezone da je zabio više od 40 koševa.

Atlanta je izjednačila na 124-124 zahvaljujući trici DeAndrea Huntera 55 sekundi prije kraja nakon čega je Cam Reddish doveo Hawkse u vodstvo. Kod Miamija je najbolji bio Bam Adebayo sa 28 poena i 19 skokova što je njegov 32. double-double.

Philadelphia 76ers su također kod kuće sa 112-104 nakon produžetaka bili bolji od Brooklyn Netsa, a Joel Embiid je ubacio 39 koševa uz 16 skokova za pobjedu.
Tobias Harris je dodao 22 koša i 12 skokova. Netse je predvodio Caris LeVert sa 25 ubačaja, dok je Spencer Dinwiddie dodao 22.

Milwaukee Bucks su predvođeni Giannisom Antetokounmpom, koji je zabio 33 koša uz 16 skokova i četiri asistencije, sa 126-106 u gostima svladali  Detroit Pistonse.

Bucks, koji imaju najbolji omjer pobjeda i poraza do sada su bili bolji od Pistonsa 11 puta zaredom. Khris Middleton je dodao 28 koševa i osam skokova za Milwaukee.

Najbolji pojedinac poražene momčadi bio je Christian Wood sa 18 koševa i 11 skokova.

Houston Rockets su lako u gostima sa 135-105 svladali Golden State Warriorse, a James Harden je utakmicu završio sa 29 pogodaka. Robert Covington je zabio pet trica od 25 Houstona, za ukupan učinak od 20 koševa.

Sacramento Kings su sa 129-125 kod kuće nadigrali Memphis Grizzliese, a Charlotte Hornets su sa 103-93 bili bolji od Chicago Bullsa.

Kategorije: Hrvaška

Miličić pravomoćno osuđen za klevetu jer je Šeparovićev doktorat nazvao plagijatom

Pet, 21/02/2020 - 09:42

Županijski sud u Puli potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je umirovljeni profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Vjekoslav Miličić proglašen krivim za klevetanje predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića jer ga je u svojoj knjizi naveo kao primjer znanstvenog plagijatora.

Budući da je presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu postala pravomoćna Miličić mora platiti kaznu od 14.500 kuna te sudske troškove.

Odlučujući o žalbama obiju strana viši sud je djelomično prihvatio jedino Miličićevu žalbu na odluku Općinskog suda da presudu o svom trošku mora objaviti u dnevnim novinama i jednom internetskom portalu, budući da tvrdnje zbog kojih je osuđen nisu iznesene u medijima nego u knjizi.

Sporne tvrdnje Miličić je iznio u knjizi “Ćudoređe i deontologija znanstvenoga rada – nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja”, a to je prema mišljenju suda učinio “postupajući u nakani da naškodi časti i ugledu Miroslava Šeparovića”.

U potvrđenoj presudi stoji da je Miličić u poglavlju pod naslovom “Plagijati” objavio presliku tri stranice Šeparovićeva doktorskog rada iz 2013. ali ne i četvrtu stranicu na kojoj je fusnota s izvorima.

Osim za klevetu Šeparović je Miličića u građanskom postupku tužio i za naknadu štete, ističući da je doktorat radio po svim standardima, što je Pravni fakultet više puta potvrdio. Tvrdio je i da je svakog autora kojega je citirao označio fusnotom u kojoj je naveo ime i prezime autora, djelo i stranice koje je citirao.

Miličić je prošle godine i taj spor pravomoćno izgubio te je Šeparoviću na ime duševnih boli, ali i kamata isplatio preko 60 tisuća kuna koje je predsjednik Ustavnog suda donirao bolnici za djecu s posebnim potrebama u Donjoj Bistri.

Temeljem pravomoćne presude Miličić je o svom trošku iz prodaje morao povući i sve primjerke svoje knjige koju je izdao u proljeće 2016.

Kategorije: Hrvaška

Dogovor o šefu SOA-e nakon izbora u HDZ-u

Pet, 21/02/2020 - 09:40

Državna kadroviranja premijera i predsjednika Republike zasad idu glatko i bez iskrenja, piše u petak Večernji list, navodeći da se nakon izbora u HDZ-u očekuje dogovor o imenovanju šefa Sigurnosno obavještajne agencije (SAO).

Jednadžba s izborom načelnika Glavnog stožera OS RH je riješena, u suglasju oba predsjednika, i Vlade i države te saborskog Odbora za obranu o generalu Robertu Hranju, dok dogovor o ravnatelju SOA-e Danielu Markiću još ima poneku nepoznanicu, a ima još i vremena jer Markiću mandat istječe 5. svibnja ove godine, navodi dnevnik.

Njegov ponovni izbor zasad je logičan i očekivan, no vjerojatno se neće brzati, pogotovu zato što će valjati pričekati i rezultate unutarstranačkih izbora u HDZ-u, kao zadnji kamenčić u političkoj slagalici u vezi s Markićem.

Dogovori o državnom “kadroviranju” između premijera Andreja Plenkovića i novoizabranog predsjednika RH Zorana Milanovića zasad teku glatko, bez ikakvog “iskrenja”. Premijer i predsjednik su se u prvi mah morali usuglasiti o dvije važne državne funkcije jer 1. ožujka Hrvatska mora imati novog načelnika Glavnog stožera OSRH, a 5. svibnja novog ili reizabranog aktualnog ravnatelja SOA-e.

Odmah nakon izbora Milanović daje poruku da očekuje dogovor s Plenkovićem, da će prilikom izbora novog načelnika Glavnog stožera “imati nekih svojih ideja”, dok takvih ideja kada je riječ o izboru ravnatelja SOA-e neće imati. De facto je Plenkoviću poručio kako očekuje da će on, Milanović, imati primat u izboru načelnika Stožera, a Plenković u predlaganju i izboru ravnatelja SOA-e.

Oko izbora načelnika stožera, dakle, prvi dio dogovora jest ispunjen, jer je u pripetavanju između generala Drage Matanovića i viceadmirala Roberta Hranja izbor pao na Hranja, nakon što su Milanovićevi ljudi “otpisali” Matanovića.

Vlada je, potom i provela svoj dio deala i “gurnula” 58-godišnjeg Hranja na vojni vrh zemlje. Jučer je i saborski Odbor za obranu dao potporu imenovanju Roberta Hranja za načelnika Glavnog stožera HV-a, i to, doznajemo, jednoglasnu. Vlada prijedlog sada upućuje predsjedniku Zoranu Milanoviću, koji će potom i službeno imenovati načelnika Glavnog stožera, navodi dnevnik.

Kategorije: Hrvaška

PIJANIST HIMNE NA PANTOVČAKU: “Milanović je htio da to bude posebno i drugačije”

Pet, 21/02/2020 - 09:29

Pijanist Zvjezdan Ružić za RTL je komentirao inauguraciju predsjednika Zorana Milanovića i izvođenje himne s Josipom Lisac.

Na pitanje o reakcijama u javnosti posljednjih dana, kazao je da bi možda bio problem da su dobivali takve reakcije da su “kalkulirali ili nešto radili proračunato”. “Ali mi smo doista bili ono što jesmo”, kazao je Ružić i dodao da mu je trebao samo jedan dan da napravi orkestraciju, nakon što ga je Josipa Lisac pozvala da surađuju na himni.

“Potom sam pozvao nju da dođe kod mene na probu. Ona je stigla i bila je slatka kada je pitala hoće li moći reći neki komentar, ako joj se nešto ne svidi. Rekao sam joj: pa naravno! Kad sam joj odsvirao, rekla je: ovo je fenomenalno. Kad je ona dodala svoj magični glas na to, dogodila se čarolija”, rekao je Ružić i dodao da su isprobali nekoliko verzija himne.

Otkrio je da je jedini Milanovićev zahtjev bio da “to bude posebno i drugačije”. “A zato smo mi i bili tamo”, kazao je i dodao da je to bila inauguracija na kojoj je predsjednik želio posebnu himnu. “Nakon inauguracije nam je čestitao i rekao da je preoduševljen i da je baš to i htio”, rekao je Ružić te dodao da oni imaju “osjećaj sreće jer smo stvarno napravili nešto drugačije”.

“Mi dobivamo veliki broj lijepih kritika. Ljudi su oduševljeni, ljudi su plakali. Dobivamo poruke da nikada nisu doživjeli himnu na tako predivan način”, rekao je i dodao da on svoju domovinu vidi “romantično, toplo, nježno i drugačije”. “Josipina i moja vizija su se poklopile. Htjeli smo samo poslati poruku ljubavi, dobrote, mira, a to je ono što ovaj narod treba”, kazao je Ružić za RTL.

“To smo mi i mi smo napravili najbolje što smo mogli. A najbitnije je da je predsjednik to htio i on je presretan”, kazao je i dodao da su se fokusirali samo na lijepe poruke.

Kategorije: Hrvaška

Donald Trump kritizirao davanje Oscara filmu “Parazit” i Bradu Pittu

Pet, 21/02/2020 - 09:24

U četvrtak je u Colorado Springsu američki predsjednik Donald Trump održao govor na skupu pred velikim brojem ljudi koji ga podržavaju. Iskoristio je tu priliku kako bi kritizirao južnokorejski film „Parazit“ i njegovo osvajanje Oscara za najbolji film, ali i Brada Pitta koji je osvojio Oscara za najbolju sporednu mušku ulogu.

U jednom trenutku, Trump je izjavio „Koliko je bila loša ovogodišnja dodjela nagrada Američke filmske akademije?“. Odmah je dao odgovor i to riječima „A pobjednik je… film iz Južne Koreje! Što je to, k vragu, bilo? Imamo dovoljno problema s Južnom Korejom u trgovinskim odnosima. Povrh svega, dali su mu nagradu za najbolji film.  Je li dobar? Ne znam. Idemo, molim vas, vratiti natrag ‘Prohujalo s vihorom’. ‘Sunset Boulevard’. Toliko mnogo dobrih filmova“.

U nastavku, Trump je rekao „Mislio sam da je to ‘najbolji strani film’“, a to je kategorija koja se od ove godine zove „Najbolji međunarodni film“.  Kompanija Neon koja je distribuirala film „Parazit“ u američkim kinima, odmah se oglasila na Twitteru gdje su objavili „Normalno, on ne zna čitati“.

Trump se obrušio i na Brada Pitta rekavši „A onda smo imali Brada Pitta, nikada nisam bio njegov veliki obožavatelj. Ustao se i pametovao. On je mali pametnjaković“. Ono što Trumpa smeta je Pittova izjava prilikom dobivanja Oscara kada je rekao „Rekli su mi da moj govor može trajati 45 sekundi, a to je 45 sekundi više no što je Senat dao Johnu Boltonu“.  Naime, Bolton je bivši savjetnik Donalda Trumpa za kojeg se očekivalo da će svjedočiti u nedavnom procesu opoziva američkog predsjednika. Bolton nije želio svjedočiti a Senat nije izdao subpoenu i tako ga obvezao na svjedočenje, vezano za događaje u Ukrajini. Na taj način se Trump izvukao iz problema.

Kategorije: Hrvaška

KONTROVERZNI DIZAJNER PROTIV ZNAMENJA RH: Aktualnoj hrvatskoj zastavi mjesto je u muzeju

Pet, 21/02/2020 - 09:16
Objavljeno u Nacionalu br. 448, 2004-06-15 Boris Ljubičić, predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva, dovršava knjigu ‘Dizajn država’ u kojoj opisuje vezu između vizualnog identiteta i međunarodnog položaja te pokreće inicijativu za promjenom državnog znamenja RH: za Nacional opisuje kako bi trebala izgledati hrvatska zastava te zašto su aktualna zastava i grb zastarjeli

“Znam da mnogi misle drugačije, ali Hrvatska mora promijeniti sadašnju zastavu i grb želi li postati prepoznatljiva na svjetskoj sceni. Aktualno znamenje prepuno povijesnih simbola strahovito vuče na povijest i teško može predstaviti Hrvatsku svijetu. Buduća zastava treba se temeljiti na naizmjeničnim kvadratima koji su jedinstveni i po čemu smo prepoznatljivi, a sadašnjoj je mjesto u muzeju”, smatra Boris Ljubičić, predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva.

Hrvatski grb sliči na jugoslavenski, samo što je šest buktinja zamijenjeno s oznakama pet provincija, što izgleda poput izloga Dok su grbovi mnogih naroda danas zastarjeli, hrvatski zahvaljujući kvadratima postaje suvremen i općeprihvatljivLjubičić uskoro dovršava knjigu “Dizajn država” u kojoj na primjerima 37 zemalja opisuje vezu između vizualnog identiteta i položaja na međunarodnoj sceni. U tom smislu traži i da se u Hrvatskoj pokrene inicijativa za promjenu državnog znamenja koje je napravljeno prema idejama Franje Tuđmana. Premda je s idejom zastave kojom dominiraju kvadratići prvi put nastupio još 1990., smatra kako je približavanje EU pravo vrijeme da se u Hrvatskoj pokrene proces u kojem će se raskinuti svaka veza sa znamenjem koje je upitno i u povijesnom i u estetskom pogledu. Da su promjene državnih simbola dugotrajan proces potvrdio je primjer Japana gdje je od prvih ideja o sadašnjoj zastavi do njenog legaliziranja proteklo 75 godina. Ljubičić smatra i da u pokušajima promjene hrvatske zastave treba izbjeći utjecaj povjesničara jer je njihova uloga u ovakvim pitanjima u pravilu negativna.

“Najgore što se može dogoditi je da se u izradu grba i zastave upuste heraldičari, ali to nije samo hrvatski problem. Na njemačkom grbu nalazi se veliki crni dvoglavi orao koji je po svojem izgledu arhaičan i nekomunikativan. Za razliku od njega, izmjenični kvadrat koji se nalazi u hrvatskom grbu vidite svaki put kada uključite kompjutor. Grbovi su nastajali u 13. stoljeću, kada su plemići odlazili osloboditi Jeruzalem i na štitove su stavljali znakove, najčešće likove životinja poput orla, medvjeda ili lava, premda su neki stavili i cvijeće. Ovdje se dogodio fini paradoks u koji je uključen hrvatski grb jer dok su grbovi mnogih naroda u današnje vrijeme zastarjeli, naš zahvaljujući kvadratićima postaje suvremen i općeprihvatljiv. Sve knjige o nogometnom dizajnu spominju kockaste dresove hrvatske reprezentacije koja je zbog njih prepoznatljivija čak i od Brazila, iako su oni četiri puta bili svjetski prvaci. Paradoksalan je podatak da su se u međuvremenu sve hrvatske reprezentacije u ostalim sportovima odrekle kockastih dresova, za razliku od navijača koji su redovito u takvim majicama. Obično kažem kako se, kad nastupa Hrvatska, na igralištu nalaze krivi dresovi, a na tribinama pravi.”

NACIONAL: Kako bi trebali izgledati novi hrvatski grb i zastava? – Novu zastavu je relativno lako napraviti, ali mnogo je važnije prije toga odraditi kvalitetnu medijsku kampanju. Izgled zastave je nepolitičko pitanje, međutim kod nas se političari miješaju u sve, što svaku ovakvu kampanju dovodi u opasnost. Buduća hrvatska zastava nastala bi iz sadašnjeg povijesnoga grba koji je nepotreban jer na zastavama građanskih država u Europi nema grbova. Upravo dovršavam knjigu “Dizajn država” u kojoj na primjerima 37 zemalja dokazujem vezu između njih i tamošnjih velikih kompanije, čiji su logotipovi u pravilu izrađeni u temeljnim nacionalnim bojama. Uzmite na primjer United Colors of Benetton koji je dizajniran u zelenom, što je prva boja talijanske zastave. Zastava Italije je u kulinarskim bojama zelenoj, bijeloj i crvenoj, a zanimljivo je da i druge zemlje čiji stjegovi sadrže te tri boje također imaju poznate kuhinje: Mađarska, Meksiko, Irska, pa čak i Bugarska. Kod nas Zadar i Istra jako vole zelenu boju jer im je u svijesti ostalo da su dugo bili pod Italijom. Austrija ima tzv. valcer-zastavu jer je to dvobojna trobojka, koja snažno simbolizira tu zemlju. S druge strane, Njemačka ima crno-crveno-narančastu zastavu, a takav raspored boja označava rad, red i disciplinu, dakle tradicionalne njemačke vrijednosti. Švicarsku čine tri najveća europska naroda, Francuzi, Nijemci i Talijani. Temeljna boja švicarske zastave je crvena, koja je na francuskoj i talijanskoj zastavi treća, a na njemačkoj druga, što znači da je izabrana kako se nijedan od ovih naroda ne bi nametnuo na taj način. I čuveni švicarski nož nije poznat po dvadesetak funkcija nego crvenim koricama koje su izrađene u boji koja simbolizira Švicarsku.

NACIONAL: Sadašnja zastava izrađena je po želji Franje Tuđmana i više ne korespondira s vremenom u kojem živimo? – Tuđman je vjerojatno jako volio Hrvatsku pa je i zastavu napravio poput nekakvog izloga na čijem vrhu se nalaze maleni grbovi koji govore ovo je Dalmacija, ovo Slavonija, ovo su Istra i Dubrovnik, a ono neprepoznatljivo je ilirski dio. Meni to sliči na jugoslavenski grb, samo što je šest buktinja zamijenjeno s pet provincija. To je i politička pogreška jer sutra može doći neki sljedbenik Umberta Bossija, pokazati na istarski grb i reći ova koza pripada meni. Prve primjerke povijesne zastave u Hrvatsku su donijeli iseljenici iz Kanade, a poslije je na Tuđmanovu inicijativu ona dorađena i dodana je kruna. U to vrijeme pokušao sam testirati javnost i ponudio zastavu koju sam nazvao Brisanje zvijezde jer njezin središnji dio izgleda kao da je obrisan gumicom. Naposljetku je tu zastavu preuzela Hrvatska narodna stranka.

NACIONAL: Ali promjena zastave bi predstavljala i raskid s Tuđmanovim naslijeđem na što, kako se čini, nije spreman nitko na hrvatskoj političkoj pozornici. – Meni izgleda da se HDZ ionako oslobađa Tuđmanova naslijeđa, samo što se to Sanader i njegovi ljudi ne usuđuju javno izreći. Već se vidi da oni mogu vladati i bez njegova naslijeđa. Na primjer, prošle godine mijenjao se krov na Crkvi svetog Marka gdje se nalazi grb Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Isti takav grb stoji i na Hrvatskom saboru, i kada biste danas pitali zastupnike treba li ga zamijeniti današnjim službenim grbom, većina bi odgovorila kako je riječ o povijesti i da takve stvari ne treba raditi. To pokazuje da se Hrvatska boji promjena.

NACIONAL: Zašto onda mislite da će javnost pristati na promjenu zastave i grba? – Vizualna kultura u Hrvatskoj tek se stvara. Mislim da približavanje Europskoj uniji može pomoći oslobađanju od tih strahova. Moramo se riješiti kompleksa inferiornosti jer smo mala zemlja i mali narod. Među 35 zemalja koje su izišle iz socijalizma Hrvatska se može etablirati upravo s ta dva izmjenična kvadrata; kada ih ugradimo u svoje državne simbole, postat ćemo svima prepoznatljivi, neovisno o globalizacijskim trendovima. Trebamo napraviti to da svatko u svijetu kada vidi dva kvadrata zna da je riječ o Hrvatskoj, kao što kada ugledate crveni krug u bijelom polju znate da je to Japan. Osobno se ne bojim reakcija običnih ljudi jer su svuda gdje sam predavao o ovoj temi one bile vrlo povoljne. Nikada neću zaboraviti predavanje o ovoj temi 1993. u Osijeku, kada je na kraju prema meni krenuo čovjek u kolicima, očito invalid Domovinskog rata. Na trenutak sam se uplašio njegove reakcije jer čovjek je pod sadašnjom zastavom prolio vlastitu krv, ali on mi je sa suzama u očima stisnuo ruku i otišao. To pokazuje da teza kako je za sadašnju zastavu proliveno puno hrvatske krvi kao argument ne znači ništa. Jer ako dva kvadrata imaju HRT, Hrvatski autoklub, Velesajam ili hrvatski turizam, kako ih možemo etablirati kada takav znak nema i državna zastava?

NACIONAL: Ne asociraju li vaši kvadratići na zastavu kojom se označava kraj utrka Formule 1? – Upravo obratno, moja zastava je signalno jaka jer se razlikuje od drugih. Za mene je jedna od najružnijih zastava švicarska, ali je ta crvena krpetina s bijelim križem jako uočljiva. Ista je stvar i s japanskom i kanadskom te zastavom skandinavskih zemalja. Kvadrati su najperceptivniji grafički element i zašto bismo ga se bojali? Jednako se bojimo koristiti psa dalmatinca ili kravatu koji su poznati u cijelom svijetu, a mi tu činjenicu skoro uopće ne koristimo. Politika koja je vladala posljednjih petnaestak godina vodila se po idejama Franje Tuđmana. Paradoksalno je da je čak i nekadašnji Savez komunista Hrvatske shvatio koliko su kockice važno pitanje. Pripremajući prve izbore 1990. komunisti su svom nazivu dodali termin Stranka demokratskih promjena, a na stranački simbol stavili tri kvadrata. Tako su i meni stvorili probleme jer me i danas ljudi nerijetko pitaju “pa nećemo valjda imati ono što ima Račan”. Apsurd je da su se bivši komunisti iskazali kao najmodernija stranka u vizualnom pogledu. Na državnom pogledu iza nas su rat i borba za nezavisnost, međunarodno priznanje, autokratska vlast i sada treba stvoriti nešto što zovem New Croatia. Jednostavno govoreći, Hrvatska treba nove oznake državnosti jer je vrijeme za njezin novi identitet.

NACIONAL: Što napraviti s povijesnom zastavom i grbom? – Amerika također ima povijesne zastave i drži ih u muzeju, pa isto može napraviti i Hrvatska. Grb je jednostavnije pitanje jer s njega treba samo skinuti sadašnju krunu i stvar je riješena. Stvar je u tome da se moramo mentalno pomaknuti unaprijed za 50 godina i sve će biti u redu. Da smo sada u 2054. godini, svi problemi o kojima sada raspravljamo bili bi deplasirani jer tada nitko ne bi koristio povijest kao argument. Vizualni identitet je ključna točka, a u našem slučaju to su dva kvadrata: crveni i plavi. To je kao kod Talijana jer su sve pizzerije na svijetu u zelenoj, bijeloj i crvenoj boji jer je u svijetu važno da vas prepoznaju. Ako hoćete negativan primjer naroda čiji identitet nikome nije poznat, onda su to Kurdi o kojima skoro nitko ništa ne zna i onda ne čudi da su u tako lošoj situaciji. Hrvatska ima ministarstva, vojsku, policiju i službe koje ima svaki mali režim na ovome svijetu, ali to nije dovoljno.

NACIONAL: Što je s vizualnim identitetom hrvatskih tvrtki? – Postoji logo VIPneta koji je crveno-bijeli, dakle u austrijskim bojama, a to je država odakle dolazi ova kompanija. Pogledajte reklamu za pivo Bavaria, koja je također u plavim tonovima, što je boja Bavarske. Kod nas dominira plavi logo koji imaju Ina, Končar, Pliva i Croatia osiguranje, a to su najjače domaće tvrtke. Plavo potječe iz Jugoslavije jer je označavalo zagrebačku boju, a sjedišta ovih poduzeća nalaze se u Zagrebu. To ne znači da Pliva ili Ina nemaju hrvatski nego zagrebački identitet, ali nemaju snage preoblikovati ga. Ina je prodana MOL-u čiji je simbol crveni trokut koji se zabija u zeleni pravokutnik, a crveno i zeleno su boje mađarske zastave. Večernji list ima bijela slova na crvenoj podlozi, a to su austrijske nacionalne boje, odakle su i Večernjakovi vlasnici. Moramo shvatiti da se zaštita hrvatskog suvereniteta više ne osigurava vojskom, nego oblikovanjem sebe samih kao Hrvata. Najdojmljivija situacija za mene je ove godine bila dodjela Zlatne dionice hrvatskog gospodarstva Adris grupi, odnosno nekadašnjoj Tvornici duhana Rovinj. Oni su slovo V okrenuli naopako da bi izgledalo kao A i kada sam ih pitao zašto im je logo plave boje, oni su mi odgovorili da imaju puno stranog kapitala i da je njihov cilj proboj na strana tržišta. Za mene su to kompleksi.

NACIONAL: Jeste li o svojoj ideji obavijestili političare? – Možda će vam to zvučati čudno, ali ja sam u ovih deset godina djelovao kao ozbiljan političar iako iza sebe nisam imao nikakvu stranku. Dobio sam i nekoliko prijetećih pisama. Unatoč svemu nikada o ovome nisam razgovarao s političarom jer to je nadpolitičko pitanje i neće biti dobro ako u ovo uđe politika. Uostalom s političarima nemam dobra iskustva. Negdje 1993. u Zagreb je stigao David Trevor koji je pripremao Kopenhagen kao kulturnu prijestolnicu Europe. Obišao je sve muzeje i galerije, pogledao dosta predstava želeći kao probu u Danskoj postaviti izložbu “Model Zagreb”. Na kraju su ga upoznali sa mnom i postavio sam nekoliko panoa s različitim logotipovima. Dva dana prije izložbe došao ju je pogledati gradonačelnik Kopenhagena i dok smo šetali između eksponata, ugledao je logo Vjesnika i rekao: “Ovo su jako lijepe novine.” Onda smo stigli i do projekta moje zastave koja se neobično svidjela njegovoj supruzi i na otvaranju izložbe ta je zastava visjela na ulazu. Ali na otvorenje je stigao tadašnji gradonačelnik Branko Mikša i kada su ga pitali kako mu se sviđa izložba, odgovorio je da u njoj nema hrvatskog identiteta. “Kako nema, pa tu je Ljubičićeva zastava”, replicirao je netko od okupljenih. “Ma ne, nema hrvatske naive”, zaključio je Mikša.

ZA I PROTIV

IVO GOLDSTEIN, povjesničar: NE
Inicijative oko eventualnog mijenjanja grba ili zastave mogu komentirati s političkog i povijesnog stajališta, ali ću se suzdržati govoriti o estetskim kriterijima, jer se jednostavno ne osjećam dovoljno kompetentnim. Kada je riječ o političkim aspektima, smatram da Hrvatska ima na stotine važnijih prioriteta negoli je promjena simbola. Tu ponajprije mislim na potrebu približavanja Europskoj uniji i usklađivanja svih elemenata našeg društvenog i političkog života europskim prilikama. Bojim se da će postavljanje nekih od tih pitanja za našu zemlju i društvo biti ne samo teška, nego da će i njihovo rješavanje biti vrlo bolno. Prije svega pri tome mislim na prilagođavanje naše ekonomije i poljoprivrede europskim standardima.

Kada je riječ o povijesnim elementima u postojećem grbu i zastavi, oni doista nisu odabrani najsretnije. Radi se o svojevrsnom miš-mašu različitih dijelova hrvatske povijesne tradicije, pogotovo u slučaju grba. No, ponavljam, to nije problem na koji bismo trebali trošiti energiju jer je riječ o dijelu nacionalnog folklora i ničemu više. Hrvatski grb i zastava nam se mogu, ali i ne moraju sviđati, ali ja o tome, moram priznati, nemam neki poseban stav. Sa stajališta europske liberalno-demokratske tradicije grbovi i zastave dio su nacionalne tradicije, svejedno koliko stare, i dio su nacionalnog folklora. Ako oni ne vuku reminiscencije na fašizam ili ksenofobiju, bespotrebno je zamarati se takvim temama. Zaključit ću, od stotinu problema s kojima smo suočeni, promjena izgleda zastave ili grba je najmanji.

JASNA GALJER, profesorica na katedri suvremene umjetnosti: DA

Kada se odlučivalo o izgledu zastave i grba, ali i kune, propuštena je velika prilika da se to napravi na pravi način. Sada, nakon 14 godina, trebalo bi jako dobro promisliti o strategiji kojom bi se krenulo u izmjene jer one trebaju biti rezultat širokog društvenog konsenzusa, a ne kao u prošlosti mišljenja jednog čovjeka. Mislim da se Ljubičićev prijedlog temelji na tragu zastava kakve imaju druge države, ali riječ je o prekrupnom pitanju da bi se prepustilo jednom dizajneru.

U svakom slučaju sadašnja je zastava loša jer predstavlja odraz historicizma s povijesnim referencama koje nemaju pokriće. Ona je rezultat tipičnog neokonzervativizma, a to nije način kako se treba legitimirati u današnjem svijetu. Dodatni problem je to što su na sličan način napravljeni i hrvatski grb, novčanice, putovnice, osobne iskaznice, pa čak i poštanske marke, tako da je zastava samo dio problema koji je kudikamo širi.

Kategorije: Hrvaška

DIPLOMATSKI SKANDAL NA RELACIJI ZAGREB-WASHINGTON: Sve hrvatske kadetkinje ostaju u Americi

Pet, 21/02/2020 - 09:13
Objavljeno u Nacionalu br. 448, 2004-06-15 Usprkos ugovorima kojima su vezane za Hrvatsku vojsku, hrvatske kadetkinje na američkim vojnim školama masovno ostaju u SAD-u: sve se to odvija uz odobrenje Washingtona, kojim njihovo daljnje školovanje stipendira za svoje potrebe, jer riječ je o najkvalitetnijim polaznicama

Masovna pojava ostanka hrvatskih kadetkinja u SAD nakon završetka školovanja na američkim vojnim akademijama poprima dramatične razmjere i prijeti diplomatskim skandalom na relaciji Washington – Zagreb. Unatoč ugovornoj obavezi kadetkinja da se vrate u hrvatske oružane snage, SAD prešutno odobrava njihov ostanak i daljnje školovanje i po svemu sudeći stipendira ih za vlastite potrebe, jer se radi o vrlo kvalitetnim polaznicama koje su u svojoj generaciji bile najuspješnije. Zbog novonastale situacije idući će mjesec SAD službeno posjetiti hrvatski ministar obrane Berislav Rončević koji će razgovarati i o spomenutom problemu s najvišim američkim obrambenim dužnosnicima. Slučaj hrvatske kadetkinje Deborah Herceg, Varaždinke koja je nakon završetka četverogodišnjeg školovanja na američkoj zrakoplovnoj vojnoj akademiji US Air Force Academy odbila povratak u hrvatske oružane snage, a time i ugovornu obavezu da osam godina provede u HV-u, prvi je ali ne i jedini primjer s podužeg popisa istih slučajeva koji su se dogodili u samo posljednje dvije godine.

Svim slučajevima je zajednička činjenica da se radi isključivo o ženama koje su nakon završetka četverogodišnjeg školovanja odbile povratak u hrvatske oružane snage i nastavile školovanje na američkim sveučilištima uz stipendiranje raznih američke zaklada i fondova. Nacional doznaje kako su još četiri hrvatske kadetkinje sa završenim američkim vojnim akademijama Sandra Ugrina (Naval Academy), Maja Starešina (Citadel Academy), koja se u međuvremenu udala za američkog dočasnika, Mihaela Guberović (Virginia Military Institute) i Andrea Kotris (Citadel Academy) tijekom 2002. i 2003. odbile povratak u hrvatske oružane snage. Šesta pripadnica hrvatskih oružanih snaga, kadetkinja Danijela Tunjić, već je najavila kako se nakon završetka školovanja 2005. također neće vratiti u Hrvatsku i da je spremna raskinuti ugovor s MORH-om.

Sudeći po broju kadeta koji se nisu vratili ili se ne žele vratiti iz SAD-a, problem zbog svoje masovnosti prelazi okvire MORH-a i postaje kamen spoticanja u vojnim odnosima između SAD-a i Hrvatske i to prije svega zahvaljujući licemjerju američkih obrambenih struktura. Predstavnici SAD-a bili su upoznati s ugovornim obvezama kadetkinja da se trebaju vratiti nakon školovanja u Hrvatsku, no s američke strane nije ništa učinjeno da se to poštuje. Ministar Rončević u razgovorima će pokušati ono što nije uspjelo njegovim prethodnicima Jozi Radošu i Željki Antunović, a to je da uvjere američku stranu kako je neprimjereno da se na takav način trguje ljudima i znanjem, odnosno da su SAD od onog trenutka kada hrvatski kadet završi školovanje na američkim vojnim akademijama dužne ispratiti diplomca u zračnu luku i poželjeti mu sretan put. Svaki drugi postupak predstavljat će problem za odnose između dviju država, povećanje troškova, probleme za rodbinu kadeta i slično. Prigodom posjeta SAD-u u lipnju 2002. američka je strana, umjesto da objasni slučaj ostanka Deborah Herceg, tadašnjem ministru Radošu održala prodiku o tome kako HV neprimjereno postupa i raspoređuje hrvatske časnike nakon završetka američkih vojnih akademija što je i bila najava za ono što se kasnije dogodilo s ostalim hrvatskim polaznicama.

Sveukupna financijska šteta nanesena hrvatskoj državi iznosi s kamatama približno 10 milijuna kuna. Troškovi koji terete Deborah Herceg od lipnja 2001. do sada su se popeli na 2.140.000 kuna, Mihaela Guberović tereti se za 1.222.000 kuna, Andrea Kotris po ugovoru duguje 905.000 kuna, Maja Starešina 1.700.000 kuna, Sandra Ugrina 1.800.000 kuna, a očekuje sa da bi i Danijela Tunjić mogla imati troškove za svoje školovanje u iznosu od milijun kuna. Premda SAD plaća od 80 do 90 posto troškova školovanja hrvatskih kadeta, a Hrvatska ostatak, računajući dnevnice i zrakoplovne karte, to ne znači da kadetkinje pri raskidanju ugovora moraju državi vratiti samo manji financijski udio koji je plaćen za njihovo školovanje, već mnogo više. Posredni troškovi bi uključivali klauzulu ugovora po kojoj kadetkinja mora ostati u HV-u najmanje osam godina nakon završetka školovanja. Na temelju bilateralne vojne suradnje između SAD-a i Hrvatske kadeti su poslani na američke vojne akademije, pa proizlazi da kadetkinja nije išla kao pojedinac u osobnom aranžmanu već kao pripadnica oružanih snaga. Amerikanci su školovanje “darovali” Hrvatskoj, a ne pojedincu, pa bi kadetkinje trebale obeštetiti državu, jer je umjesto njih na školovanje mogao otići netko drugi koji bi se vratio u oružane snage.

“Licemjerno je da nam Amerikanci već godinama govore kako su naši ljudi u obrambenim strukturama najveća vrijednost koju treba čuvati i u nju ulagati a, s druge strane, iste te ljude prvom prilikom kao na nekom NBA draftu uzimaju sebi, ne obazirući se na činjenicu da su pristali školovati hrvatske kadete na američkim vojnim akademijama s jasnim ciljem njihova povratka u Hrvatsku”, rekao je Nacionalu prošlog tjedna izvor blizak MORH-u. Premda se stvorio dojam kako hrvatski diplomci s američkih vojnih akademija bježe glavom bez obzira iz HV-a, brojke govore suprotno. Od ukupno 44 kadeta koji su završili školovanje ili se još nalaze u SAD-u samo je sedam izašlo iz sustava. Najveći broj vojnih akademija u SAD-u koje polaze hrvatski kadeti ne mogu se podvesti isključivo pod vojne akademije, jer se osim vojnog zvanja ili usmjerenja polaznicima nude različiti civilni programi, pa je jasno da su hrvatske kadetkinje mogle uspješno nastaviti svoju stručnu civilnu naobrazbu.

Nekolicina je primjera gdje su hrvatski časnici s američkom diplomom nakon zaposlenja u oružanim snagama imali prevelika očekivanja, a s druge strane, zakazalo je i personalno upravljanje tim osobama, odnosno nije im se posvetila dovoljna pažnja kako bi se profesionalno i dalje nastavili uspješno razvijati, a nisu rijetki ni slučajevi kako su bili šikanirani od ratne generacije zapovjednika. Činjenica je da HV treba ljude za borbenu potporu u postrojbama što američke vojne akademije podučavaju samo jednim dijelom, a ponajviše vremena u nastavnim programima posvećuju matematici, fizici ili pak povijesti. Razumljivo je da iz tih razloga nakon povratka u Hrvatsku mladi časnici nemaju dovoljno vojničkih znanja za bilo kakve veće dužnosti, a nisu ni upoznati s organizacijom HV-a, jer ih nije bilo četiri godine. Zbog toga povratkom u Hrvatsku kadeti moraju završiti temeljnu časničku školu i krenuti od početka, odnosno od razine zapovijedanja vodom što za neke predstavlja razočaranje ili degradaciju.

Međutim, strpljenje se ponekad i isplati. Primjerice, poručnica Irena Peharda, pripadnica 350. obavještajne bojne s završenom američkom vojnom akademijom West Point, u međuvremenu je magistrirala i odlazi u misiju UN-a u Kašmir. Poručnica Vlasta Zekulić, također kadetkinja američke vojne akademije, koja se smiješi s promidžbenih plakata MORH-a pozivajući zainteresirane da pristupe oružanim snagama, bit će vjerojatno prva žena zapovjednik voda vojne policije u mirovnoj misiji u Afganistanu. Nedavno se iz američke zrakoplovne vojne akademije vratio i časnik koji je između dvije tisuće polaznika rangiran kako drugi u generaciji. Sad je raspoređen u postrojbama hrvatskog ratnog zrakoplovstva, strpljivo očekuje obuku za pilota MIG-a, a u MORH-u su nam rekli kako takvu osobu u vojnoj karijeri očekuje generalsko mjesto, naravno uz kvalitetno personalno praćenje i doškolovanje. Ima i negativnih primjera, primjerice slučaj poručnika Jasena Drnasina, prvog hrvatskog časnika koji je završio West Point. Prije četiri godine Drnasin je s nožem napao svoju zaručnicu, zbog čega je i otpušten iz HV-a, a nagađalo se kako je to sve zapravo posljedica stresa i maltretiranja koje su mu priređivali kolege u vojsci. Mario Bogunović, koji je završio američku padobransku obuku, krenuo je od dužnosti zapovjednika voda na kojoj je ostao dvije godine, a zatim je bio i negativno ocijenjen. Već dvije godine Hrvatska nije poslala ni jednog kadeta na školovanje u SAD, jer je zbog nepotpisivanja bilateralnog sporazuma o neizručivanju američkih vojnika kaznenim sudovima kažnjena uskraćivanjem vojne pomoći i slanjem svojih vojnika na školovanje. Ove se godine u Hrvatsku vraća osam kadeta sa školovanja u SAD-u, koji su svoje obrazovanje započeli prije uvođenja američkih vojnih sankcija. Vrijeme će svakako biti iskorišteno da se studiozno analiziraju dosadašnji učinci školovanja u SAD-u, sve njegove dobre i loše strane i da se konačno zauzme jedinstveni stav o napredovanju, personalnom praćenju i karijeri svih hrvatskih diplomaca s američkih akademija koji se trenutno nalaze u hrvatskim postrojbama.

Kategorije: Hrvaška