Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 12 min 2 sek od tega

FRANCUSKI KUP Trećeligaš Pau izbacio Bordeaux

17 ur 32 min ago

U prvoj utakmici 16-ine finala Francuskog nogometnog kupa trećeligaš Pau je senzacionalno izbacio prvoligaša Bordeaux, za koji je igrao hrvatski veznjak Toma Bašić, svladavši ga sa 3-2 (2-2, 2-1) nakon produžetka.

Pau je vodio 1-0 i 2-1 golovima Nema (23) i Jarjua (43), Bordeaux je izborio dodatnih pola sata pogocima Maje (41) i De Previllea (81), a kada se u produžetku očekivalo da će fizički spremniji gosti doći do preokreta dogodilo se suprotno te je Gueye (117) odveo Pau među posljednjih 16 sastava u Kupu.

Bašić je igrao za Bordeaux od 59. minute.

Kategorije: Hrvaška

‘Odnose Njemačke i Hrvatske nije poremetio lex Perković, već povijesni revizionizam i ustašluk’

Čet, 16/01/2020 - 23:59
Zastupnik SPD–a u njemačkom Bundestagu Josip Juratović govori zašto je pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima pozitivno dočekana u njemačkoj i europskoj javnosti i zašto smatra da HDZ još uvijek nije klasična stranka konzervativnog profila, već pokret različitih interesa

Na dočeku izbornih rezultata Zorana Milanovića u zagrebačkoj Tvornici kulture bio je i dugogodišnji zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu Josip Juratović koji je došao čestitati pobjedniku u ime njemačke sestrinske stranke. Rođen u Koprivnici, Juratović se osjeća podjednako i Hrvatom i Nijemcem i jedan je od rijetkih iseljenika koji je uspio na njemačkoj političkoj sceni. U Njemačku je doselio po završetku osnovne škole, a onda godinama radio u automobilskoj tvrtki Audi, gdje je započeo kao automehaničar, a završio kao nadzornik proizvodnje. Vrlo brzo sindikalno se aktivirao i postao profesionalni član radničkog vijeća. U SPD se učlanio 1982., od 1983. član je sindikata IG Metalla, a 1984. postao je i povjerenik tog sindikata u tvornici automobila Audi AG u Neckarsulmu.

Kao kandidat SPD-a pobijedio je u svojoj izbornoj jedinici Heilbronn i 2005. postao prvi izvorni hrvatski zastupnik u Bundestagu. Nakon toga, biran je u njemački parlament još tri puta. Predsjednik je parlamentarne skupine za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju i potpredsjednik parlamentarne skupine za Hrvatsku i Sloveniju. Zbog dobrog poznavanja prilika u regiji, često nastupa i kao kontakt osoba za zemlje jugoistočne Europe, odnosno Zapadnog Balkana.

NACIONAL: Kako komentirate uspjeh Zorana Milanovića i što to znači za socijaldemokraciju u Hrvatskoj, ali i u Europi?

Naravno da me kao socijaldemokrata razveselila pobjeda Zorana Milanovića, osobito s obzirom na situaciju u kojoj se danas nalazi socijaldemokracija u Europi. Ovaj uspjeh vratio je nadu da socijaldemokraciju građani prepoznaju kao opciju koja nudi perspektivu za bolju budućnost.

Drago mi je da je bila tako velika izlaznost građana, a osobito mladih. Oni ipak gledaju u budućnost, bez umanjivanja važnosti Domovinskog rata i zasluga branitelja. Ratnim veteranima treba odati svako poštovanje i počast, ali vrijeme je da se prestanemo baviti isključivo prošlošću. To su mladi birači očito prepoznali.

NACIONAL: S Milanovićem ste surađivali i prije, a kao što znate, njegov karakter radio mu je problem dok je bio premijer. Što očekujete od njega kao predsjednika?

Zorana dugo poznajem i baš zato sam pomno pratio njegov pobjednički govor. Mislim da je to bio jako dobar, iskren i državnički govor, upravo onakav kakav bi predsjednik jedne civilizirane zemlje trebao održati. Dok je bio premijer, bio je i predsjednik stranke i nije bio u jednostavnoj situaciji. Mislim da mu je koristila ova pauza u politici. Uvidio je neke greške koje je učinio i mislim da je iz njih naučio. Vjerujem da će funkciju predsjednika koji je prije svega moralna vertikala u društvu, dobro odraditi. S druge strane, taj njegov profil može koristiti u Saboru i Vladi da se bolje postave unutar svojih okvira.

NACIONAL: Kakve su reakcije bile u Njemačkoj, kako su reagirali mediji i sestrinska stranka?

Reakcije medija, a osobito SPD-a bile su vrlo pozitivne. I mi smo u fazi traženja novog smjera, s novim vodstvom stranke. U šali sam rekao da je nekada Njemačka bila uzor hrvatskoj socijaldemokraciji, a sada je Hrvatska postala uzor nama. Mogli bismo pitati naše kolege u Hrvatskoj kako se pobjeđuje. Među prvima koji je Milanoviću čestitao te večeri bio je bivši predsjednik EU parlamenta Martin Schultz, SPD-ovac s kojim je Zoran ostao u jako dobrim odnosima.

‘Teza koja se provlačila u ovoj predsjedničkoj kampanji, da se odnosi s Njemačkom mogu razvijati jedino s HDZ-om na vlasti jer Angela Merkel samo njih uvažava, nije točna’

NACIONAL: Milanovića optužuju da je pokvario odnose s Njemačkom i Angelom Merkel zbog lex Perković. Kako se na to gleda u njemačkoj javnosti?

Kad je Hrvatska ulazila u EU, bila je to teška situacija. U studenome 2012. tadašnji predsjednik Bundestaga je rekao kako Hrvatska nije zrela i da je on protiv toga da uđe u EU. Onda smo Miro Kovač, kao hrvatski veleposlanik u Berlinu i ja zajedno lobirali i muku mučili da dokažemo kako Hrvatsku treba primiti u članstvo, iako smo bili svjesni da objektivno nije bila spremna.

No bilo je važno dati signal Zapadnom Balkanu da europska perspektiva postoji, a Hrvatska je trebala postati svjetionik u regiji, lokomotiva koja vuče sve ostale. Hrvatska je ušla u članstvo nespremna, no bilo nam je jasno da nije ušla 1. 7. 2013., ostala bi tko zna koliko godina blokirana s ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Naime, od 1. 7. 2013. svako daljnje proširenje EU-a treba proći francuski referendum. Svi koji smo u tome sudjelovali znali smo da moramo uspjeti pod svaku cijenu, a ja sam se borio svim silama u njemačkom parlamentu. I u SPD-u je bilo onih koji su bili protiv, no na kraju su većinski glasali za. U takvoj situaciji dogodio se lex Perković, a Milanović je odbio izručiti Perkovića Njemačkoj. Zemlji koja nam je puno pomogla i trpjela puno kritika u Europi, gdje su neprestano Hrvatsku uspoređivali sa Srbijom. Bilo je logično da, ako se Njemačka kao prijatelj Hrvatske toliko trudila da nam pomogne, to na neki način trebali vratiti korektnošću. Ali težina toga zakona za odnose naših dviju zemalja nije bila takva kakva se nastojala prikazati.

NACIONAL: Milanović i danas tvrdi da nijedna država ne bi izručila nekoj drugoj državi svog šefa obavještajnih službi.

Postavlja se pitanje zašto nije započelo suđenje Perkoviću u Hrvatskoj prije nego što je postala članica EU-a. Milanović je imao vremena to pokrenuti, nije mogao reći da nije znao za optužnicu. Budući da je Hrvatska potpisnica međunarodnih pravnih dokumenata pa i Konvencije o izručenju među članicama EU-a, morala je to poštovati. I tu sam bio ljut i rekao sam to medijima. Cijenim Milanovića i njegov rad, ali u ovom se slučaju nije ponio korektno. Stavio je u prvi plan patriotizam koji nije bio na mjestu. Ipak se radilo o političkom ubojstvu iz vremena Jugoslavije. Međutim, to što su konzervativci napravili od cijele te priče, tvrdeći da su time potpuno poremećeni odnosi s Njemačkom, to nije bila istina. Njemačku javnost to uopće nije zanimalo, zapravo nije ni znala za taj slučaj. Bio sam i u Odboru za vanjsku politiku parlamenta i iskreno, ni tamo lex Perković nikoga nije zanimao. Radi jednog takvog incidenata ne mogu se uništiti odnosi između dviju zemalja, a osobito ne s jednom Njemačkom koja se još od Domovinskog rata maksimalno trudila pomoći Hrvatskoj. Činjenica da Angela Merkel nije došla na svečanost ulaska Hrvatske u EU nema veze s lex Perković. Kao što ni teza koja se također provlačila u ovoj predsjedničkoj kampanji, da se odnosi s Njemačkom mogu razvijati jedino s HDZ-om na vlasti jer Angela Merkel samo njih uvažava, također nije točna. Njemačka je demokratska zemlja koja poštuje odluku građana i izabranu vlast u nekoj drugoj državi.

NACIONAL: Hrvatsku je upravo pod vladom HDZ-a, ali i u mandatu predsjednice na odlasku Kolinde Grabar-Kitarović preplavio povijesni revizionizam, veličanje ustaštva, dok se upotreba ustaškog pozdrava „za dom spremni“ ne sankcionira. Kako se na to gleda u Njemačkoj koja je vrlo stroga u negiranju nacističkih zločina?

Ako je išta poremetilo odnose Njemačke i Hrvatske i otežalo ih, to je onda upravo taj povijesni revizionizam i ustašluk, o kojem se puno više zna u njemačkoj javnosti i što predstavlja puno veći problem za Nijemce, nego lex Perković. O tom se fašističkom revizionizmu u njemačkim medijima permanentno piše, a onda imate pojedince i udruge koje pišu prosvjedna pisma njemačkim medijima i objašnjavaju im povijest kao da oni pojma nemaju ni o čemu. Upravo je time najveća šteta počinjena Hrvatskoj.

NACIONAL: Kako onda njemački političari objašnjavaju ponašanje premijera Andreja Plenkovića koji tvrdi da je demokršćanin i antifašist, a ništa nije učinio da to zaustavi?

Moram reći da sam uvjeren kako je Plenković imao dobre namjere. Ali on je isto tako, kao i mi svi, svjestan da ima stranku kakvu ima. Zapravo, to nije stranka, nego pokret različitih interesa. HDZ mora tek prerasti u klasičnu stranku demokratskih vrijednosti konzervativnog profila, kakva je neophodna Hrvatskoj, isto kao i jaka socijaldemokratska partija. Ako želimo spasiti reprezentativnu demokraciju i sačuvati povjerenje građana, trebamo jake stranke konzervativnog i progresivnog tipa. Ovo što smo sada doživjeli na izborima, to je rezultat procesa u HDZ-u. Iako pripadam drugoj političkoj opciji, Andreju Plenkoviću, za kojeg znam da ima namjeru transformirati HDZ, u tome iskreno želim puno sreće.

Njemačku javnost lex Perković uopće nije zanimao, zapravo nije ni znala za taj slučaj. Činjenica da Angela Merkel nije došla na svečanost ulaska Hrvatske u EU nema veze s lex Perković’

NACIONAL: Kakva je bila dosadašnja suradnja njemačkog SPD-a i hrvatskog SDP-a? Postoji dojam da je HDZ puno aktivniji unutar EPP-a nego SDP unutar europskih socijalista.

Hrvatski SDP je jedno vrijeme imao tešku situaciju koju je prevladao, ali na međunarodnoj sceni mi usko surađujemo. Kao što sam rekao, socijaldemokracija u cijelom EU-u nije u najboljoj situaciji. Zato je i teško da se jedna nova članica kao što je Hrvatska uspije u kratkom vremenu nametnuti, ili zauzeti neke bitne pozicije. Moramo biti realni, radilo se o socijaldemokratima ili pučanima, budući smjer tih velikih političkih obitelji ne daju ni Slovačka niti Hrvatska, već veće zemlje kao što su Njemačka, Francuska, Španjolska, pa čak i Poljska.

NACIONAL: Ipak, čini se da je građanima dosta populizma i da se socijaldemokracija ipak ponovo diže i pobjeđuje u više zemalja, od Španjolske, preko Danske do Portugala i Finske.

Socijaldemokratima može se svašta zamjeriti, ali činjenica jest da smo mi ipak najstarija stranka u demokratskom sustavu koja se borila protiv monarhije, nacizma, komunizma i totalitarizma u Europi. Socijaldemokracija je bedem demokracije, a mi smo, upravo kao odgovor na pojavu Donalda Trumpa dobili mnogo novih članova u Njemačkoj. U našoj cijeloj povijesti od 150 godina, najvjerodostojnije smo se borili za demokratske vrijednosti i čini mi se da to ljudi ponovo prepoznaju. Vjerujem da odgovor na populizam nije skretanje udesno europskih pučana, što u mnogim zemljama rade, već upravo jačanje socijaldemokracije.

NACIONAL: Hrvatska je 1. siječnja preuzela predsjedanje EU-om. Nakon nje predsjeda Njemačka. Što očekujete od hrvatskog predsjedanja? Hoće li sve bitne stvari ipak odraditi Nijemci, poput višegodišnjeg financijskog okvira ili otvaranja pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju?

Siguran sam da će Hrvatska kao predsjedavajuća korektno odraditi svoju dužnost, ali isto tako sam svjestan da postoji uska suradnja s Njemačkom koja predsjeda nakon nje. Vjerujem da će se pitanje otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom početi rješavati već ovog proljeća. Na žalost, to neće uspjeti prije ožujka jer su tada u Francuskoj lokalni izbori. Kao što je Macron blokirao to pitanje i uoči europskih izbora, tako će i sada. Prva šansa za otvaranje pregovora je samit o budućnosti regije u svibnju u Zagrebu, kada će ta tema biti na stolu. Nadam se da će sve završiti najkasnije s njemačkim predsjedanjem jer odluka je odavno donesena u Bundestagu i mi kao parlamentarci vršit ćemo pritisak da se njemačka vlada maksimalno založi da se pregovori otvore. To je jako bitno i za Zapadni Balkan, ali i za vjerodostojnost EU-a.

NACIONAL: Blokiranje otvaranja pregovora nije bilo fer osobito prema Zoranu Zaevu koji je teškom mukom uspio promijeniti ime države, a sada su ga u EU-u iznevjerili. Na žalost i predstavnici socijaldemokratske i liberalne vlade, Nizozemci i Danci.

Točno. Ne možete jednoj zemlji osamnaest godina pričati o europskoj perspektivi i onda kada ispuni sve uvjete ne dopustiti čak ni da otvori pregovore. Zaev je na žalost napravio veliku grešku i najavio prijevremene izbore u travnju, zbog čega je morao dati ostavku. Zbog takve odluke bi VMRO koji je kočio demokratske procese, mogao profitirati. Ja sam u njemačkom parlamentu u Odboru za vanjsku politiku i zadužen sam za jugoistočnu Europu i predsjednik sam parlamentarne skupine za suradnju sa šest zemalja Zapadnog Balkana, a nama je otvaranje pregovora s tim dvjema zemljama prioritet za ovu godinu. Kosovo bi trebalo dobiti liberalizaciju viznog režima, a onda ostaje pitanje BiH koje će se morati početi rješavati. Vjerujem da će te procese trebati pokrenuti i izvana, u obliku nekog Daytona 2 jer BiH ne funkcionira kao država i ne može sama riješiti svoju situaciju.

NACIONAL: Upravo zbog jačanja krajnje desnice i stranke AFD u Njemačkoj, SPD je opet pristao na veliku koaliciju s CDU-om i CSU-om. Koliko vam je to štetilo kao stranci?

Štetilo je iz tog razloga što velika koalicija ima smisla samo u određenim okolnostima. Najviše smisla imala je u periodu velike ekonomske krize 2008., kada su ministar financija i ministar za rad i socijalnu skrb bili upravo iz SPD-a. Njemačka je vrlo dobro prevladala tu krizu i još iz nje izašla snažnija. Ključni ljudi bili su socijaldemokrati, iako se sve zasluge pripisuju Angeli Merkel. No problem velikih koalicija jest da se gubi profil stranke, ne prepoznaje se što je lijevo, a što desno, što je progresivno, što je konzervativno. Onda se na marginama stvaraju manje protestne stranke koje uglavnom otežavaju procese. Ja jesam za pluralizam. Ali ako je politička scena tako rascjepkana da trebate 5-6 stranaka da biste stvorili vladu, onda to otežava funkcioniranje demokracije. Dugoročno je velika koalicija štetna za koalicijske partnere i bili smo odlučni da ćemo izbjeći ovu posljednju, no konstelacija je ispala takva da je Angela Merkel trebala četiri stranke da stvori koaliciju. Kako bi se izbjegla manjinska vlada u kojoj bi radikalno desni AFD osiguravao većinu i da izbjegnemo nove izbore, mi smo pristali ući u koaliciju za koju smo unaprijed znali da ide na našu štetu. Učinili smo to zbog naše odgovornosti prema društvu i državi i zbog stabilnosti ne samo u Njemačkoj, već i u Europi. Znali smo unaprijed da će to biti katastrofa i unutar stranke. To naravno birači neće nagraditi, iako smo u mnogim političkim programima „socijaldemokratizirali“ CDU.

‘Ovi izborni rezultati su rezultati procesa u HDZ-u. Iako pripadam drugoj političkoj opciji, Andreju Plenkoviću, za kojeg znam da ima namjeru transformirati HDZ, u tome iskreno želim puno sreće’

NACIONAL: Na nedavnom kongresu SPD-a izabrano je novo, relativno nepoznato vodstvo, Saskia Esken i Norbert Walter Borjans koje je najavilo raspravu o izlasku iz velike koalicije. Znači li to i prijevremene izbore u Njemačkoj?

Iako je to novo vodstvo obećavalo, ono je to već revidiralo i ne vjerujem da će se to dogoditi. Kao prvo, to mora biti odluka nas parlamentaraca, a ne partije. Osim toga, što bismo time dobili? Stvorila bi se crno-zelena koalicija, a 80% socijaldemokratskog programa koji je ova vlada usvojila jednostavno bi nestalo. Narod od toga ne bi imao ništa.

NACIONAL: Je li zamisliva koalicija Zelenih i SPD-a u Njemačkoj?

Kada bi i došlo do prijevremenih parlamentarnih izbora, cijeli lijevi blok u ovom trenutku ne bi imao većinu. Pritom moram napomenuti da su Zeleni koji imaju samo ekološki aspekt, u mnogim drugim stvarima postali konzervativni. Oni su se vrlo brzo „slizali“ s CDU-om, a u svojoj politici imaju strategiju koja je vrlo indikativna. Kod njih govori predsjednik, a ostali šute. U SPD-u zbog viška unutarstranačke demokracije pričaju svi, poznavali temu ili ne. Osim toga, ono što se već događa na zapadu, a u Hrvatskoj možda još tako jako i ne, jest činjenica da se demokratski sustav mijenja i sve je ugroženiji od takozvane neposredne demokracije, referenduma i kojekakvih pokreta koji mobiliziraju ljude preko društvenih mreža. To je zapravo veliki biznis kojim se postiže veliki politički utjecaj, a prema njihovoj definiciji ulica je narod. Ona grupa u društvu koja nema lobi i nema novca za organiziranje društvenih mreža, zapravo više ne postoji i postaje gubitnik. Tako se poništava reprezentativna demokracija i njene institucije. Mislim da je zato važno da se demokratske stranke, konzervativne i lijeve, moraju suprotstavljati tim pokretima koji prijete temeljima demokracije u Europi.

NACIONAL: Budući da nijedan spitzenkandidat na europskim izborima nije izabran za predsjednika EU komisije, već je to postala Ursula von der Leyen, njemački SPD u EU parlamentu nije glasao za nju kao svoju sunarodnjakinju. Kako to komentirate?

Moram biti fer i reći da, kada sam posljednji put bio u Hrvatskoj s ministrom gospodarstva Peterom Altmaierom, premijer Plenković je jasno rekao da je ovo posljednji put da se tako nešto dogodilo i da se to ne smije nikada ponoviti. I tu je apsolutno u pravu. To nema veze s demokracijom, to je bila obična politička trgovina. I to loša. Predsjednik Macron ne može smisliti Manfreda Webera koji je bio spitzenkandidat europskih pučana i tu se zakačio s Nijemcima. I onda su nekako na stražnja vrata uveli Ursulu von der Leyen, iako nije bila ni na izborima, niti među spitzenkandidatima. Kao član Odboru za obranu u Bundestagu poznajem njen rad u Njemačkoj. Kao ministrica obrane bila je u Njemačkoj pod istragom zbog nekontroliranih izdataka svojih savjetnika za obranu. Ona bi ionako izgubila ministarsko mjesto, a ovako su je s te pozicije postavili na mjesto predsjednice EU komisije, naravno uz podršku Angele Merkel. Takvu političku trgovinu socijaldemokrati u EU parlamentu nisu željeli podržati. I sada se nama predbacuje da nismo patrioti jer smo glasali protiv sunarodnjakinje. Žao nam je, ali takve političke igre ne možemo opravdati samo zato što je Ursula von der Leyen Njemica.

Kategorije: Hrvaška

Mlađi brat trostrukog ubojice iz Splita potvrdio da je napadnut, ne želi ići na policiju

Čet, 16/01/2020 - 23:55

Stanislav Zavadlav, mlađi brat trostrukog ubojice iz Splita Filipa Zavadlava, za Index je potvrdio kako je u četvrtak napadnut u gradskom autobusu u Splitu.

“Lako za to što su mene napali, nego što su izgubljena tri života. Mene su napali misleći da se osvećuju i misleći da to može išta promijeniti. A to ne može ništa promijeniti. Ja im nisam ni stiga reć. Oni mene smatraju krivim za sve jer novine pišu kako je on branio brata”, izjavio je Zavadlav.

Ubojičin mlađi brat tvrdi da je Filip imao problema s Marinom Bobanom i Juricom Torlakom te kako su oni od njega iznuđivali novac.

“Iznosili su, iman čak u SMS porukama prijetnje i za mene i za moju obitelj. I kad su spominjali mog sina, ja sam razgovarao sa svojim bratom, ali nisam znao da je on tako nešto…”, rekao je za Index, dodavši da bi, da je znao što planira, spriječio brata u počinjenju zločina.

Mlađi brat Zavadlav smatra da se ništa ne bi promijenilo da su se obratili policiji, a nije želio prijaviti ni napad u četvrtak.

“Danas nisam otišao u policiju zato što bih u policiji bio zadržan, a inače sam ovisnik. I ne mogu raditi sve što mogu raditi na slobodi. No to što sam ja ovisnik nije dovelo do ovoga”, tvrdi.

Stanislav je najavio i da se namjerava udaljiti iz Splita jer, kako kaže, “teško mu je pogledati u oči bilo koga tko je poznavao ubijene”.

Kategorije: Hrvaška

TALIJANSKI KUP Asistencija Kalinića, Roma u četvrtfinalu

Čet, 16/01/2020 - 23:10

Hrvatski napadač Nikola Kalinić bio je asistent za prvi pogodak Rome u 2-0 (0-0) pobjedi na gostovanju kod Parme u susretu osmine finala Talijanskog nogometnog kupa.

Kalinić je odlično odigrao dupli pas sa strijelcem Pellegrinijem u 49. minuti susreta. Prolazak Rome u četvrtfinale potvrdio je Pellegrini svojim drugim pogotkom na utakmici kojega je postigao iz kaznenog udarca u 76. minuti.

Kalinić je odigrao čitavu utakmicu za Romu.

Roma će u četvrtfinalu gostovati kod Juventusa već 22. siječnja. Dan ranije svoj će četvrtfinalni susret igrati Napoli i Lazio, Torino i Milan će na teren 28. siječnja, dok je dvoboj Inter – Fiorentina na programu 29. siječnja.

Kategorije: Hrvaška

Grlić Radman s glavnim tajnikom OECD-a razgovarao o pristupanju Hrvatske toj organizaciji

Čet, 16/01/2020 - 22:40

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman razgovarao je u četvrtak u Parizu s glavnim tajnikom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Angelom Gurriom o pristupanju Hrvatske toj organizaciji, priopćilo je ministarstvo.

Ulazak Hrvatske u OECD blokira Slovenija jer Zagreb odbija provesti odluku međunarodne arbitraže o granici između dviju zemalja.

Donedavno je to činila i Mađarska tvrdeći da Zagreb ne poštuje odluke međunarodne arbitraže u slučaju Ina-Mol. Budimpešta je u međuvremenu ukinula blokadu.

Osim toga, članice se još nisu dogovorile o daljnjem proširenju organizacije u kojoj se takve odluke donose konsenzusom.

Glavni tajnik Gurrio je pohvalio predanost Hrvatske približavanju članstvu kroz intenziviranje sudjelovanja u različitim radnim tijelima i pristupanju instrumentima OECD-a.

“Hrvatska predano radi na ispunjenju kriterija za članstvo u OECD-u, pristupanje toj organizaciji iznimno je korisno za razvitak i provedbu reformi – to je jedan od naših najvažnijih nacionalnih prioriteta”, istaknuo je Grlić Radman.

Ministar je potom sudjelovao na forumu OECD-a o migracijama i integracijskim izazovima, stoji u priopćenju.

OECD je međunarodna ekonomska organizacija koja okuplja 36 razvijenijih zemalja svijeta.

Kategorije: Hrvaška

EP RUKOMET Njemačka uvjerljiva protiv Bjelorusije

Čet, 16/01/2020 - 22:13

U posljednjem susretu 1. kola skupine I drugog kruga natjecanja na Europskom prvenstvu za rukometaše Njemačka je u Beču svladala Bjelorusiju sa 31-23 (18-11).

Sljedeći suparnik Hrvatske vrlo je rano ostvario veliku prednost, sredinom prvog poluvremena Njemačka je vodila sa 11-4 i susret je praktički bio riješen.

Timo Kastening je sa šest golova i stopostotnom realizacijom predvodio Njemačku, Philipp Weber i Julius Kuehn su dodali po četiri, dok je Vladislav Kuleš postigao šest golova za Bjelorusiju.

Ranije u četvrtak Španjolska je očekivano svladala Češku sa 31-25, a Hrvatska Austriju sa 27-23, pa su sada Španjolska i Hrvatska na vrhu ljestvice sa po četiri boda, Austrija i Njemačka imaju po dva, dok su Češka i Bjelorusija bez bodova.

U 2. kolu u subotu od 20.30 sati Hrvatska će igrati protiv Njemačke, a pobjedom u tom susretu bi praktički osigurala plasman u polufinale.

Kategorije: Hrvaška

Trojica turskih vojnika poginula u eksploziji autobombe u Siriji

Čet, 16/01/2020 - 22:11

Trojica turskih vojnika poginula su u četvrtak u atentatu autobombom na sjeveru Sirije koji je pod kontrolom Anakre, objavilo je tursko ministarstvo obrane.

“Trojica naše braće su pali kao mučenici u napadu autobombom tijekom patrole”, navelo je ministarstvo u priopćenju ne navodeći pojedinosti.

Ranije je Sirijski opservatorij za ljudska prava izvijestio da je atentat izveden u gradu Suluk blizu al Abjada i da je ubijeno deset osoba, među kojima trojica turskih vojnika.

Turski vojnici su raspoređeni u nekoliko zona na sjeveru i sjeveroistoku Sirije gdje je Ankara izvela tri vojne operacije između 2016. i 2019. protiv Islamske države i kurdske milicije Jedinice narodne zaštite (YPG).

YPG je milicija koju podržavaju zapadne zemlje, ali Ankara je smatra terorističkom organizacijom nastalom iz Radničke stranke Kurdistana (PKK) koja vodi pobunu protiv turske države od 1984.

Turska vojska i njezini sirijski saveznici su redovno na meti napada na sjeveru Sirije. Prošlog tjedna su ondje ubijena četvorica turskih vojnika u eksploziji autobombe.

Kategorije: Hrvaška

ČERVAR ‘Zadovoljan sam rezultatom i igrom u prvom poluvremenu’

Čet, 16/01/2020 - 21:25

Izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Lino Červar, nakon pobjede protiv Austrije 27-23 (13-8), izjavio je u četvrtak da je zadovoljan konačnim rezultatom i igrom u prvom poluvremenu, ali ne i prikazanim u drugom poluvremenu.

“Zadovoljan sam rezultatom i igrom u prvom poluvremenu. No, drugim poluvremenom nisam zadovoljan, izgubili smo koncentraciju, pomislili smo da se utakmica može dobiti lako. Moramo naučiti da treba igrati do kraja, moramo imati kontinuitet u igri jer nam slijedi jak protivnik, reprezentacija Njemačke, koja će se na nama vaditi”, kazao je izbornik Červar za RTL televiziju.

Od samog starta hrvatski rukometaši igrali su u visokom tempu, dobro je funkcionirala obrana 5-1, pa su Austrijanci bili prisiljeni pucati iz teških pozicija, a tome su dodali i devet izgubljenih lopti u prvom poluvremenu.

“Protiv Austrije imali smo premalo križanja u napadu, doduše Cindrić je dosta vukao, ali ostali su morali pokazati više dinamike. Govorim to jer trebamo iz ove utakmice izvući pouke i popraviti nedostatke, jer pred nama je još puno posla, do kraja ove faze imamo još tri utakmice. Ne smijemo pasti u samozadovoljstvo, moramo biti skromni, borbeni i taktički disciplinirani”, rekao je Červar i dodao: “Zabrinjavaju me neki igrači, nikako da se oslobode, da budu bolji. Čekam Mamića i Musu, posebno u obrani. Danas je u obrani bio loš Mandić. On je veliki borac, ali danas nije bio koncentriran i primili smo nekoliko laganih golova”.

U subotu nas čeka susret protiv Njemačke, koji bi mogao biti ključan za prolazak u polufinale.

“To bi mogla biti teža utakmica za Njemačku negoli za nas, posebice ako ne ostvare željeni rezultat u susretu protiv Bjelorusije. Ulog je veliki, posebice za Nijemce koji su pod pritiskom da moraju dobiti utakmicu protiv nas, jer inače ozbiljno ‘vise’. Ako mi pobijedimo onda smo blizu polufinala”, kazao je Červar.

Kod Hrvatske najefikasniji je bio Zlatko Horvat sa šest golova (četiri iz sedmeraca). Domagoj Duvnjak i Luka Cindrić postigli su po pet pogodaka, a David Mandić i Luka Stepančić po četiri.

“Mislim da smo zaslužili pobjedu, odigrali smo na visokom nivou, pogotovo prvo poluvrijeme, i obranu i napad. Tada smo napravili razliku. U drugom poluvremenu smo malo pali, fizički smo se umorili. Ovo je jako važna pobjeda i treba biti zadovoljan, jer dižemo se iz utakmice u utakmicu. Hvala navijačima na podršci, predivno je igrati”, istaknuo je Luka Cindrić.

“Dobro smo se pripremili i dobro ušli u utakmicu. U drugom poluvremenu smo upali u crnu rupu, zabijali smo golove, ali nismo obranu odradili kako treba. Ipak, ovo je zaslužena pobjeda i idemo dalje”, rekao je Matej Hrstić.

Kategorije: Hrvaška

Na današnji dan 2009. umro je Bogdan Tirnanić

Čet, 16/01/2020 - 21:19

Bio je jedan od najpoznatijih novinara, esejista i filmskih kritičara, a svoje kolumne objavljivao je u najčitanijim novinama bivše Jugoslavije.

Od njega se u beogradskom Vremenu oprostio i Teofil Pančić: “Bogdana Tirnanića ispratili smo u ponedeljak, prvo u NIN-u, posle na Novom groblju. Bio je to, slutim, poslednji čovek u Beogradu čiji život i čija smrt su mogli na istom mestu i u isto vreme da okupe Borku Pavičević i Matiju Bečkovića, Ljubišu Ristića i Gorana Markovića, Momu Kapora i Želimira Žilnika. Kao da je još samo Tirnanić držao Beograd na okupu, da se sasvim ne rašije, da se ne raspadne na skupinu zavađenih sela. Tokom Tirketove kremacije, okupljeni su slušali Pod sjajem zvezda Vokalnog kvarteta Predraga Ivanovića, veličanstvenu himnu jednoj mogućoj, u retkim, svetim trenucima dosezanoj lepoti i punoći življenja pod ovim nebom. Ko tada nije pustio suzu za Tirketa i pomalo za sve nas, taj valjda i nema šta da pusti”.

Kategorije: Hrvaška

Francuska šalje nosač zrakoplova na Bliski istok

Čet, 16/01/2020 - 21:10

Francuska će rasporediti nosač zrakoplova Charles de Gaulle i prateću borbenu skupinu od siječnja do travnja kako bi podržali francuske vojne operacije na Bliskom istoku, rekao je u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom obraćanja vojnicima.

“Mornaričko zrakoplovstvo će podržati operaciju Chammal od siječnja do travnja, prije nego što ode na Atlantski ocean i Sjeverno more”, rekao je predsjednik u novogodišnjem govoru francuskim vojnicima.

Nosač zrakoplova “bit će u središtu operacije nekoliko europskih zemalja. U pratnji će mu tijekom misije biti Njemačka, Belgija, Nizozemska, Španjolska, Portugal i Grčka”, precizirao je.

“Ta europska snaga, poput sudjelovanja u misiji u baltičkim zemljama, pojačat će transatlantsku vezu i NATO i dodatni je dokaz da su europska obrana i NATO dva stupa iste kuće”, naglasio je.

Baza BA 123 U Orleansu gdje je govorio Macron jedna je od najvećih zrakoplovnih baza Francuske s 2200 vojnika i civila koji pokrivaju veliki spektar aktivnosti, među kojima su zračni prijevoz i specijalne operacije.

Kategorije: Hrvaška

MILANOVIĆ ‘Inauguracija će se održati u Uredu predsjednika’

Čet, 16/01/2020 - 20:39

Novoizabrani predsjednik Zoran Milanović dao je intervju u Dnevniku Nove TV, gdje je komentirao buduće odnosu s vladom i premijerom, prve poteze te tko će mu biti u timu.

Milanović je na početku poručio da građani od njega mogu očekivati da “brani Ustav i bori se protiv lopovluka”. Milanović je naglasio da nije “obećavao čuda”.

Kazao je kako ga je šokiralo trostruko ubojstvo u Splitu, ali i da Split nije “najgori grad na svijetu”.

“Hrvatska je dosta sigurna zemlja i stupanj javne sigurnosti je dobar. Treba više raditi na prevenciji. Mogu na prvu razumjeti i ljude koji na Facebooku, ali na drugu ne mogu. To treba prestati i tu Vlada ima moju podršku”, izjavio je Milanović dodavši da je “taj grad nastao na mišićima, na velikom rastu, na nagloj urbanizaciji i to se do dan danas nije uspjelo pomiriti”.

“To je sociološki-sigurnosno veliki izazov”, smatra novi hrvatski predsjednik.

Komentirao je i slučaj u Andraševcu, kazavši kako se “dogodio užas” te da treba ulagati u odgovarajući smještaj za starije ljude.

Najavio je kako će se inauguracija biti organizirana u Uredu predsjednika, gdje će biti pozvani oni za koje “smatra da moraju biti tamo”.

“To je aktualna predsjednica, uži kabinet Vlade, predsjedništvo Sabora, predsjednik Vrhovnog suda, načelnik Glavnog stožera, ljudi koji su bili u kampanji te moja supruga”, kazao je Milanović.

Potvrdio je i da neće nositi lentu, ali i da ju neće ni ukidati.

Milanović je najavio i da će otići na paradu povodom Dana pobjede u Moskvi na koju ga je pozvao ruski predsjednik Vladimir Putin, ali da ne podržava aneksiju Krima

“Ali to ne znači da neću raditi na dobrim odnosima s Rusijom”, naglasio je Milanović.

Novoizabrani predsjednik zadovoljan je suradnjom s aktualnom predsjednicom, a premijerovu najavu “tvrde kohabitacije” nije želio komentirati, dodavši da se javnost može nadati “konstruktivnosti, a ne destrukciji”.

“On ima svoje stranačke avanture koje traju već godinama i ne bih to komentirao”, kazao je Milanović.

Izjavio je i kako bi želio da Dragan Lozančić radi za njega, ali i da to ovisi o bivšem ravnatelju SOA-e.

“On radi za jednu od najuglednijih međunarodnih institucija na tom području. Ako se uspijemo dogovoriti, on će raditi za mene. Što se tiče SOA-e tu ću inicijativu prepustiti premijeru jer vlada vodi unutarnju i vanjsku politiku. Inače, u radu SOA-e ništa se značajno ne smije dogoditi bez suradnje premijera i predsjednika.”

Novoizabrani predsjednik je potvrdio i da će inicirati i formalno povlačenje hrvatskih vojnika iz misije u Afganistanu.

“Odmah natrag! To je potpuno bezglava misija, u Afganistanu nema rješenja”, smatra Milanović, koji je dodao kako tvrdnje da smo zajedno s Amerikom ušli u Afganistan nisu točne.

“Mi tamo nismo ušli zajedno, ušli smo više od godinu dana nakon Amerikanaca, u proljeće 2003. godine, godinu dana nakon što su Talibani poraženi. Ušli smo na inicijativu Vlade Ivice Račana, osobno sam u tome sudjelovao zajedno s još troje, četvero ljudi. To ne znači da nas to bilo čime obvezuje. Možemo izaći onda kad mi odlučimo, nema konzultacija. Ako se nastavite konzultirati reći će nam da ostanemo do kraja”, zaključio je Milanović.

 

Kategorije: Hrvaška

Hrvatska superiornom rutinskom izvedbom do bodova protiv Austrijanaca – 27:23

Čet, 16/01/2020 - 19:43

60′ Kraj, Hrvatska bez šokova do bodova – 27:23

55′ +6, valjda će biti dosta za mirnu završnicu – 26:20

50′ Prednost se rutinski održava – 24:20

36′ Austrijanci još pružaju otpor pa gravitiraju oko -4

31′ Počinje nastavak vrlo važne utakmice, pobjeda širom otvara vrata polufinala.

30‘ Moglo je i bolje, ali nije loše – 13:8.

25′ Stvari sjedaju na svoje mjesto, zna se tko je najbolji u K&K monarhiji – 10:5 za Hrvatsku

15′ Cindrić za 7:4, Pajovič širi ruke nemoćno, zove time out

8‘ Izjednačen start, Hrvatska imala +2 ali domaćini stižu – 3:3

Počinje druga runda EURA i novo prebrojavanje karata. Červar ide na Pajoviča, Hrvati na domaćine Austrijance.

HRVATSKA: Šego – Mandić, Horvat – Duvnjak, Cindrić, Stepančić – Musa, Ašanin, Ravnić, Šipić, Marić, Hrstić, Šarac, Mamić, Karačić, Matanović

AUSTRIJA: Bauer – Frimmel, Weber – Bilyk, Zeiner, Božović – Posch, Eichberger, Woss, Dicker, Herburger, Živković, Jochmann, Huteček, Santos

Kategorije: Hrvaška

SPLIT: Napadnut brat osumnjičenog za trostruko ubojstvo, informaciju potvrdio i Šerić

Čet, 16/01/2020 - 19:41

Policija je potvrdila da je danas dobila dojavu da je muška osoba napadnuta na Kili, ali ga još nisu pronašli i nitko nije zatražio liječničku pomoć.

Kako neslužbeno doznajemo, brata osumnjičenog za ubojstvo napalo je više osoba. Policija je uspjela kontakirati s napadnutim, ali on se nije htio javiti u policijsku postaju. Nije zatražio liječničku pomoć pa nema podataka je li napadnuti ozlijeđen. Također, doznajemo kako nema dojave da se radilo o napadu oružjem.

Odvjetnik osumnjičenog za trostruko ubojstvo Branko Šerić, potvrdio je pak za Dalmatinski portal kako je istina da je napadnut brat Filipa Zavadlava.

“Istina je, ja sam čuo da je napadnut, a ne znam pod kakvim se okolnostima to dogodilo i u kakvom je stanju brat mog branjenika”, kazao je Branko Šerić, odvjetnik Filipa Zavadlava.

Drži kako se ovdje radi o sigurnosnom propustu.

Osumnjičeni za trostruko ubojstvo nalazi se u zatvorskoj bolnici u Zagrebu gdje će nad njim u klinici za psihijatriju Vrapče provesti kombinirano psihijatrijsko i psihološko vještačenje.

Županijsko državno odvjetništvo uskoro će početi s ispitivanjem svjedoka i drugih oštećenika.

Kategorije: Hrvaška

Liga prvaka od 2024. godine s 36 ili 48 klubova?

Čet, 16/01/2020 - 19:14

Već dugo se vode pregovori UEFA-e i ECA-e oko sustava natjecanja u ciklusu 2024. – 2027. Bogati klubovi su prvi pritisak vršili odcjepljenjem u posebno natjecanje kako bi u pregovore ušli što jači. Na kraju su kroz sastanke u javnost u svibnju 2019. godine izašli s „kompromisom“ po kojem bi umjesto sadašnjih 8 skupina po 4 kluba bile 4 skupine po 8 klubova. Time bi klubovi dobili 8 utakmica više što bi utjecalo i na njihovu veću zaradu. Ali, ne za sve klubove. Drugi dio prijedloga je bio da umjesto sadašnjih 26 mjesta bogati klubovi dobiju 28, a da samo 4 kluba u grupnu fazu dolaze kroz kvalifikacije. Ali ni to nije bilo sve. Nakon prve sezone 24 bogata kluba bi imala garantirano mjesto u Ligi prvaka za narednu sezonu, a ako nitko među ona 4 što ispadaju nije iz npr. Engleske, tada ni prvak Engleske ne bi imao priliku za plasman u Ligu prvaka.

Protiv tog „kompromisa“ srećom su ustali iz udruženja Europskih liga koje imaju moć suspendirati domaća natjecanja (Hrvatska nije član toga udruženja jer ligu vodi savez, a ne udruženje prvoligaša) pa su se UEFA i ECA ponovno vratili za stol.

Danas The Times donosi vijest o novom „kompromisu“ koji vodi u dva pravca. Prvi prijedlog je 8 skupina s po 6 klubova ili 6 skupina s po 6 klubova, čime bi se broj utakmica povećao za 4 (10 umjesto 6). Dok je drugi prijedlog dodatna grupna faza od četvrtfinala. Osam preostalih klubova bi igralo u dvije skupine iz koje bi po 2 kluba ulazila u polufinale.

Prvi prijedlog s 8 skupina po 6 klubova je očito približavanje u pravcu udruženja Europskih liga koje se između ostaloga protive većem broju termina, ali se isto tako zalažu za ravnopravniju podjelu pozicija manjim klubovima i ligama. Ukoliko Liga prvaka bude s 48 klubova to bi sigurno otvorilo vrata malim državama, ali bi i ECA profitirala sa sigurnim pozicijama bogatih klubova uz veći broj utakmica.

Ovo su prve vijesti prema novom „kompromisu“, i pregovori će sigurno još dugo trajati, posebno onaj dio kad se bude razgovaralo o raspodjeli financijskog kolača.

Kategorije: Hrvaška

MARTINA DALIĆ: “Vrijeme je da se Todorić suoči sa svojim greškama”

Čet, 16/01/2020 - 19:13

Bivša ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martina Dalić reagirala je na današnji istup bivšeg čelnika Agrokora Ivice Todorića koji je rekao da mu je Agrokor ciljano otela grupa Borg u kojoj su, kako tvrdi, bili ministri Zdravko Marić i Martina Dalić, a svime je rukovodio premijer Andrej Plenković.

Njezino priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Tužno je gledati koliko je osoba koja je do prije koju godinu smatrana sposobnim poduzetnikom spremna bježati od odgovornosti i vlastitih pogrešaka. Umjesto iznošenja laži i izmišljanja teorija zavjere gospodin Todorić bi trebao priznati pogreške koje je učinio u upravljanju Agrokorom i zbog kojih je Agrokor završio u stečaju.

Istina je da je Agrokor završio u stečaju jer gospodin Todorić i Uprava Agrokora nisu na vrijeme prepoznali, reagirali i spriječili krizu u Agrokoru. Vjerovnici su u nagodbi otpisali Agrokoru 3 mlrd. eura odnosno 22,2 milijarde kuna kredita kojima je Agrokor opteretio upravo gospodin Todorić, a cijeli proces porezne obveznike, proračun i hrvatske građane nije koštao ništa.

Istina je također da je gospodin Todorić zajedno sa svim članovima Uprave Agrokora zatražio od Trgovačkog suda u Zagrebu primjenu Zakona o izvanrednoj upravi. Bez njihova zahtijeva sudu izvanredna uprava ne bi bila moguća.

Smatram stoga da je stoga krajnje vrijeme da se gospodin Todorić suoči sa svojim greškama i prestane iznositi laži, apsurdne teorije zavjere i vrijeđati ljude koji su sudjelovali u sprečavanju da se kolaps Agrokora transformira u kolaps hrvatskog gospodarstva”.

Kategorije: Hrvaška

Zagreb: Iz porschea pucao na 25-godišnjaka

Čet, 16/01/2020 - 18:58

Policajci su u četvrtak, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, predali pritvorskom nadzorniku 30-godišnjaka kojeg se sumnjiči za pokušaj ubojstva 25-godišnjaka na zagrebačkim Krugama.

Sumnja se da je 30-godišnjak 25. studenog u poslijepodnevnim satima zaustavio svoj porsche na kolniku u ulici Kruge ispred kućnog broja 27, otvorio prozor i obratio se 25-godišnjaku pozivajući ga da priđe njegovom vozilu.

Kada ga 25-godišnjak nije poslušao, osumnjičeni je iz vatrenog oružja ispalio jedan hitac (foto ilustracija) prema njemu  koji ga je promašio, nakon čega se dao u bijeg.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja policijski službenici su osumnjičenog predali pritvorskom nadzorniku, a posebno izvješće je dostavljeno nadležnom državnom odvjetništvu.

Kategorije: Hrvaška

Hrvatska izgubila u Strasbourgu jer ocu gotovo 13 godina nije omogućile kontakte sa sinom

Čet, 16/01/2020 - 18:38

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u četvrtak je presudio da je Hrvatska povrijedila pravo na poštovanje obiteljskog života ocu kojemu gotovo 13 godina nije omogućila druženje i susrete sa sinom koji živi s majkom.

Sud u Strasbourgu je utvrdio da hrvatske vlasti nisu u potpunosti izvršile tri sudske odluke kojima su uređeni kontakti Stjepana Jurišića i njegova sina u razdoblju od čak 13 godina, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred ESLJP-om.

Dodaju da i ovršni postupci traju već duže od devet godina, što znači da vlasti nisu poduzele potrebne korake da održe obiteljske veze između podnositelja i njegovog sina što je rezultiralo odbijanjem djeteta da kontaktira s ocem i njegovim potpunim otuđenjem od oca.

Unatoč činjenici da su se vlasti suočile s teškom obiteljskom situacijom u kojoj su se roditelji međusobno sukobljavali, sud smatra da nedostatak suradnje između roditelja ne oslobađa državu od njezinih pozitivnih obveza koje proizlaze iz Konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda. Također, iako se protiv majke vode kazneni postupci zbog opstruiranja kontakta između oca i djeteta, vlasti nisu poduzele učinkovite korake kako bi to spriječile, a osobito obzirom na potrebu hitnog postupanja, navode u priopćenju.

Zbog svega navedenog, a uzevši u obzir i odluku hrvatskog Ustavnog suda koji je ranije utvrdio da je podnositelju povrijeđeno pravo zbog nerazumne duljine ovršnih postupaka Europski sud je Jurišiću nepravomoćno dosudio 15.000 eura na ime neimovinske štete kao i 1.500 eura na ime troškova zbog povrede prava na obiteljski život.

Kategorije: Hrvaška

SPLITSKI MASAKR: Uskoro ispitivanje svjedoka

Čet, 16/01/2020 - 18:29

Osumnjičenik za trostruko ubojstvo iz Splita nalazi se u Zagrebu gdje će u klinici za psihijatriju Vrapče nad njim biti provedeno kombinirano psihijatrijsko i psihološko vještačenje.

Kako doznaje Dnevnik Nove TV, Županijsko državno odvjetništvo uskoro će početi s ispitivanjem svjedoka i drugih oštećenika.

Zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu odredio je provođenje kombiniranog psihijatrijskog i psihološkog vještačenja okrivljenika za trostruko ubojstvo, koje je povjereno klinici za psihijatriju Vrapče.

Za tjedan dana održat će se prosvjed u Splitu iza kojeg stoji Facebook grupa Pravda za Filipa. S druge strane, policija istražuje tko je prijetio medicinskom osoblju hitne pomoći koja je nakon pucnjave izašla na intervenciju.

“Prestrašeni povikom ‘sve ću vas ubit’ otišli su na psihijatrijski pregled. Vidio sam nalaze da im je dežurni psihijatar dao radnu dijagnozu akutni stres”, kaže Leo Luetić iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.

Kategorije: Hrvaška

‘Pričama o velikoj koaliciji pokušava se srušiti popularnost SDP-a u trenutku kad smo prestigli HDZ’

Čet, 16/01/2020 - 17:49
U vrhu SDP–a odbacuju optužbe da nakon parlamentarnih izbora planiraju sklopiti veliku koaliciju s HDZ-om i tvrde da u samom vrhu stranke nitko nije ozbiljno spominjao takvu mogućnost te da se jedino raspravljalo o načinu na koji bi oporba trebala izaći na predstojeće parlamentarne izbore

U vrhu SDP-a ni u jednom trenutku još nisu razmatrali mogućnost sklapanja velike koalicije s HDZ-om, a ta se koalicija kao jedna od opcija neće razmatrati ni u budućnosti. Taj stav Nacionalu je proteklog tjedna iznijelo nekoliko visoko pozicioniranih članova stranke, i to nakon što je iz stranke bivšeg ministra rada Miranda Mrsića stiglo oštro priopćenje u kojem se SDP optužuje za opstruiranje ujedinjenja oporbe uoči idućih parlamentarnih izbora, a sve s ciljem sklapanja velike koalicije. Međutim, u vrhu SDP-a takvu mogućnost odbacuju i tvrde da u samom vrhu stranke nitko nikada nije ozbiljno spominjao veliku koaliciju.

Mrsićeve optužbe na račun SDP-a i šefa stranke Davora Bernardića upućene su nakon sjednice Predsjedništva SDP-a održane prošloga tjedna, na kojoj su određeni koordinatori stranke u deset izbornih jedinica za nadolazeće parlamentarne izbore. Nakon te sjednice glavni tajnik stranke Nikša Vukas izjavio je da SDP ima dogovor za predizbornu suradnju s HSS-om, dok će neke druge stranke poput Mrsićevih Demokrata „morati same naći svoj put“. Nakon što je odbijen od SDP-a, Mrsić je putem svoje stranke poslao priopćenje u kojem optužuje Davora Bernardića i SDP da su takvim potezom otvorili vrata velikoj koaliciji:

„Nažalost, SDP nije prepoznao važnost okupljanja, već je ruku suradnje ponudio Plenkoviću i HDZ-u, stvarajući sve preduvjete za postizbornu koaliciju s HDZ-om. Umjesto da građanima ponudimo zajednički program napretka koji će odgovoriti na probleme u kojima se Hrvatska nalazi, SDP pruža ruku HDZ-u kako bi dogovorili veliku koaliciju i podijelili izborni plijen.“

Međutim, Nacionalovi sugovornici iz SDP-a tvrde da planovi o velikoj koaliciji ne postoje te da se tako želi smanjiti popularnost stranke u trenutku kada je u anketama prvi put u mandatu Davora Bernardića prestigla HDZ i postala najpopularnija stranka u Hrvatskoj. U toj situaciji, tvrdi jedan naš sugovornik, bilo bi poprilično kontraproduktivno govoriti o velikoj koaliciji, kad SDP popularnost crpi upravo iz politike koja je dijametralno suprotna politici HDZ-a. Nacionalov sugovornik koji je ujedno i saborski zastupnik SDP-a, ovako je opisao cijelu situaciju:

„Možda je u dijelu ljudi oko Bernardića u jednom trenutku postojala ideja o mogućoj velikoj koaliciji, ali to je bilo prije nego što je postalo jasno da Zoran Milanović može pobijediti na izborima. Iako se ne slažem sa svim potezima Davora Bernardića i iako sam u prošlosti kritizirao neke njegove poteze, na pitanju velike koalicije ne mogu ga kritizirati jer nikada nije pokazao da postoji i najmanja šansa za suradnju s HDZ-om nakon izbora. Čak i kad su mediji pisali da u stranci postoje određene struje koje se zalažu za takvu suradnju, Bernardić je na sastancima jasno rekao da dok je on predsjednik, koalicija s HDZ-om nije opcija. Mislim da je i on svjestan činjenice da je ogromna većina u stranci protiv tog scenarija i da bi doživio pravu pobunu kad bi pristao na tako nešto.“

‘Ne znam tko i zašto spominje veliku koaliciju i pogotovo ne znam zašto Bernardića spominju u tom kontekstu, jer nema šanse da bi ili on ili itko od nas koalirao s HDZ-om’, kaže jedan Bernardićev suradnik

Slično razmišlja i drugi izvor iz SDP-a koji je puno bliži Davoru Bernardiću i koji tvrdi da predsjednik stranke ni tajno ni javno nikoga nije ovlastio da pregovara o velikoj koaliciji. Isti izvor tvrdi da priče o velikoj koaliciji postoje još od pisma koje je Davor Bernardić uputio premijeru Plenkoviću u prosincu 2016., a u kojem ga poziva na konsenzus oko nekih ključnih tema za budućnost Hrvatske. Međutim, u protekle tri godine puno se toga promijenilo, a između ostalog promijenila se i pozicija SDP-a, koji je od stranke u potpunom rasulu postao najpopularnija stranka čiji je bivši predsjednik nedavno pobijedio na izborima za predsjednika države. Izvor blizak Davoru Bernardiću tvrdi da iz tih razloga nitko do sada nije spominjao mogućnost velike koalicije:

„Ne znam tko i zašto stalno spominje veliku koaliciju i pogotovo ne znam zbog čega Bernardića spominju u tom kontekstu, jer nema šanse da bi ili on ili itko od nas koalirao s HDZ-om. Nema šanse!“

SDP-ov stožer još je u vrijeme predsjedničkih izbora počeo ozbiljno raditi na pripremi strategije za parlamentarne izbore. No već tada su počele različite špekulacije o mogućnosti velike koalicije. U vrhu SDP-a smatrali su da takve posve neutemeljene glasine štete i SDP-u, ali i njihovu predsjedničkom kandidatu Zoranu Milanoviću te da su s tim ciljem i puštane u javnost, kako bi se naštetilo stranci koja je od europskih izbora i potom kandidature Zorana Milanovića, u konstantnom rastu, a po najnovijem istraživanju CRO Demoskopa za RTL, nakon dugo vremena uspjela je preteći HDZ. Što se tiče plana za izbore, izvori iz vrha SDP-a kažu:

„Pojavile su se dvije strategije: ili da dva lijevo-centristička bloka idu svaki za sebe ili da idemo svi pod zajednički kišobran, kako bi rekao Mirando Mrsić. Ova prva špranca bila bi svojevrsna repriza 2000. kad smo na izbore zajedno izašli SDP i HSLS s jedne strane, a ostatak opozicije s druge strane. Sad više nema Budiše i HSLS-a, ali će SDP na izbore izaći s HSS-om jer se Krešo Beljak pokazao kao vrlo korektan čovjek i koalicijski partner. Bio sam prisutan kad su ga prije godinu i pol zvali iz HDZ-a, odnosno zvao ga je osobno Plenković te ga je pritiskao da s njima koaliraju. On ih je nonšalantno otkantao. Otkantao! I skidam mu kapu na tome! Dakle, mi idemo sigurno s HSS-om, sigurno s HSU-om, a ostalo je naprosto sinergija. IDS će ići ili neovisno ili s Mirandom ili s nama, to će oni procijeniti. Kad su išli s nama, dobili su tri mandata, a zadnji put kada su išli odvojeno, dobili su četiri. Ako bude takva njihova procjena da će dobiti četiri mandata, sigurno će ići samostalno.“

Sličnog je stava i jedan drugi visoki dužnosnik SDP-a koji priznaje da se u prošlosti znao sukobiti s Davorom Bernardićem, a danas kaže kako je siguran da predsjedniku SDP-a ni u primisli nije velika koalicija s HDZ-om. Rekao je i da mu smeta što se u medijima pisalo da su veliku koaliciju zagovarali upravo Bernardiću bliski ljudi:

„To naprosto nije točno. Nitko blizak Bernardiću to ne misli. Nitko! Nama ta koalicija ne odgovara iz niza razloga. I naprosto je ne želimo. A što se tiče takozvane porečke skupine ili ovog drugog lijevog bloka, oni su dobrodošli, ali smatram da je bolje da možda odvojeno nastupimo na izborima jer tako možemo čak skupiti i više glasova nego da nastupimo kako ujedinjena oporba.“

‘U SDP-u su čak proveli i internu analizu oko velike koalicije, ali nisu mogli doći do užeg kruga ljudi za koje bi se moglo tvrditi da bi takvu koaliciju željeli. Zato su uvjereni da je riječ o podmetanjima’

U vrhu SDP-a radili su čak i internu analizu oko velike koalicije, ali nisu mogli doći do užeg kruga ljudi za koje bi se moglo tvrditi da bi željeli veliku koaliciju. Zato su uvjereni da je riječ o podmetanjima kojima je cilj bio naštetiti predsjedničkoj kandidaturi Zorana Milanovića, ali i poziciji Davora Bernardića, te se tvrdi da bi se te priče sada ponovno mogle intenzivirati nakon što je SDP u anketama prestigao HDZ.

Međutim, realno je razmišljati o tome što će se dogoditi ako nakon parlamentarnih izbora, koje bi premijer Plenković, ako tako odluči, mogao organizirati možda već i na proljeće, nitko neće imati većinu za sastavljanje Vlade. Mogao bi se ponoviti scenarij od prije pet godina, kad su se odvijali višetjedni pregovori između HDZ-a, SDP-a i Mosta. U takvoj situaciji, ako se ne nađe neko drugo rješenje, moguće je da će se početi razgovarati i o velikoj koaliciji. I Nacionalov izvor iz HDZ-a, čovjek blizak premijeru Andreju Plenkoviću, ima slična razmišljanja:

„Naravno da nam nikome ne pada na pamet velika koalicija i da će na parlamentarnim izborima biti žestoki okršaj HDZ-a i SDP-a. I mi njima i oni nama htjet ćemo popiti zadnju kap krvi, ali nakon izbora možda ćemo morati sjesti ako ne bude drugog rješenja. Jer dan nakon izbora je – novi dan.“

Ključni su u tom smislu koalicijski potencijal SDP-a i osvajanje što većeg broja glasova SDP-ove koalicije, kao i drugog lijevog bloka. No ako se i uz to ne bude mogla složiti vlast, što onda? Pretpostavka je da će se pojaviti protestne stranke ne samo na desnici, već i na ljevici. Pitanje je i je li Mislav Kolakušić ispucao sav svoj potencijal, ali postoje i druge platforme koje bi mogle izaći na parlamentarne izbore. Glavno je pitanje sljedeće: ostvare li oni dobar rezultat na izborima, odnosno osvoje li jedan ili više saborskih mandata, hoće li htjeti koalirati s SDP-om?

S druge strane, u SDP-u smatraju da je isto tako moguće da HDZ na čelu s Plenkovićem neće željeti ući u koaliciju s nekom novom desnijom opcijom koju bi predvodio Miroslav Škoro. A pitanje je i bi li Škoro i stranke koje stanu iza njega, u slučaju da ponove izvrstan rezultat, htjeli koaliciju s HDZ-om predvođenim Plenkovićem, s obzirom na to da se očekuje da će kampanju graditi upravo na napadu na Plenkovića i HDZ.

I dok u SDP-u vlada gotovo jedinstveno mišljenje kad je u pitanju mogućnost velike koalicije s HDZ-om, nešto je manje jedinstva oko posljednje odluke Predsjedništva o imenovanju stranačkih koordinatora za izborne jedinice uoči parlamentarnih izbora. Predsjedništvo stranke odlučilo je da će glavni tajnik stranke Nikša Vukas biti koordinator za prvu izbornu jedinicu, za drugu Rajko Ostojić, koordinator za treću izbornu jedinicu je Željko Kolar, za četvrtu Domagoj Hajduković, za petu Vinko Grgić, za šestu Davorko Vidović, za sedmu Zlatko Komadina, osmu Erik Fabijanić, devetu Franko Vidović i desetu Arsen Bauk. Iako je glavni tajnik Nikša Vukas nakon te sjednice izjavio da su nakon pobjede na predsjedničkim izborima, u stranci uvjereni i u pobjedu na parlamentarnim, dio članova stranke razočaran je odabirom koordinatora jer tvrde da njihova imena pokazuju da se u stranci u protekle četiri godine ništa nije promijenilo. Jedan od njih za Nacional je ovako prokomentirao izbor koordinatora:

„Gdje su ti novi ljudi o kojima stalno govorimo? Umjesto da se guraju mladi ljudi, opet vrtimo ista imena. Da nema Domagoja Hajdukovića i Nikše Vukasa, čovjek bi pomislio da se pripremamo za izbore 2016. godine, a ne 2020. Osim toga, skandalozno je da među koordinatorima nema nijedne žene. To je veliki propust Predsjedništva stranke.“

Iako je popularnost Davora Bernardića izrazito niska te neki zato smatraju da on ne bi trebao biti kandidat SDP-a za premijera, u stranci tu mogućnost rezolutno odbacuju i tvrde da je ta priča već završena

Propust bi mogla biti i šutnja Davora Bernardića, koji uopće nije odgovorio na optužbe Darija Juričana iznesene prošloga tjedna u, kako je napisao, „ljubavnom pismu predsjedniku SDP-a“. U tom pismu Juričan proziva Bernardića zbog njegova prijatelja koji je imao kućicu na Adventu na Trgu bana Jelačića. U pismu navodi da je Bernardićev dobar prijatelj Dalibor Bastalec, inače glavni tajnik stranke Bandić Milan 365 – stranke rada i solidarnosti, tijekom Adventa na zagrebačkom glavnom trgu na ime svoje sestre imao kućicu. Juričan piše da je izabrani predsjednik Zoran Milanović kazao za Advent da je “čista korupcija”, a Bernardić je istovremeno u medijima govorio o antikorupciji. Spominje i nemali porezni dug koji, kako tvrdi, Bastalec ima prema Republici Hrvatskoj. Bernardiću se u pismu obraća kao “caru nečinjenja i kralju statusa quo” i od njega traži otvaranje Kina Europa te mu poručuje da će, ako se to ne dogodi, biti gotovo: „Ide Milan Bandić, a ideš bogme i ti.“

Bernardić na te optužbe nije odgovorio, ali sigurno je da mu neće pomoći u izgradnji boljeg imidža u hrvatskoj javnosti, što je i jedan od prvih predizbornih poteza SDP-a o čemu je Nacional pisao u prošlome broju. Naime, dok popularnost SDP-u raste, Bernardić je na samom dnu ljestvice najpopularnijih političara i o njemu pozitivno mišljenje ima tek 1,2 posto ispitanika. S takvim imidžem u javnosti sve je više onih koji smatraju da Bernardić možda ne bi trebao biti SDP-ov kandidat za premijera, ali u stranci tu mogućnost u startu odbacuju:

„Bero će biti naš kandidat. I on će biti u prvoj izbornoj jedinici, neće bježati kao Karamarko u osmu ili devetu, gdje je već bio. On će biti u prvoj. Mi smo sigurno uz Bernardića, stranka je uz njega, tu nema više nikakve priče. Nema više jedna, druga, treća skupina na Glavnom odboru, ta priča je završena. Čak mislim da je to u nekom segmentu i dobro došlo Beri da neke stvari ubrza. Sada ćete tek vidjeti neke njegove stavove. Od siječnja smo odmah krenuli ubrzano, svatko u svom sektoru. Bit će to svojevrsna siječanjska ofenziva.“

Međutim, ostaje nepoznato kako će Bernardić proći kad ga se bude uspoređivalo izravno s Plenkovićem kao kandidatom za premijera. U SDP-u vjeruju da se čak i tu stvari odvijaju u korist Bernardića te da on svakoga dana sve više napreduje pa će na kraju i birači prepoznati da predsjednik SDP-a ima dovoljno kapaciteta da nakon idućih izbora postane novi predsjednik vlade.

Kategorije: Hrvaška

Inzko poručio Dodiku: “Ja sam Tito”

Čet, 16/01/2020 - 17:37

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko poručio je u četvrtak članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku kako je on za Dodika Tito, a neobičan kratki dijalog vođen je po prvi put nakon višemjesečnog prestanka izravne komunikacije dvojice političara.

Nakon višemjesečne Dodikove kanonade teških optužbi na račun austrijskog diplomata Dodik i Inzko već duže vremena uopće izravno ne komuniciraju.

Inzko se u četvrtak pojavio na primanju kojega je u Sarajevu, u povodu pravoslavnih blagdana, priredio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, na koje je Dodik stigao s cjelokupnom stranačkom svitom.

Nakon što je ugledao Inzka Dodik ga je upitao: “Šta ćeš ti ovdje?”, a visoki predstavnik nije se dao smesti takvim Dodikovim nastupom i odmah mu je pred okupljenima u šaljivom tonu odgovorio: “Ja sam Tito”.

Dodik Inzka uporno optužuje da je uzrupirao ovlasti koje mu ne pripadaju, a na sličan način je to ponovio i u četvrtak, kada je novinarima kazao je uvođenje pozicije visokog predstavnika kao tumača i jamca provedbe Daytonskog sporazuma 1996. godine taj dokument “razvalilo”.

“Međunarodna zajednica je putem visokog predstavnika učinila sve da razvali Daytonski sporazum i on je u velikoj mjeri degradiran. Bonske ovlasti (visokog predstavnika) nisu zakonite niti sukladne Daytonu, a visoki predstavnici su učinili sve da krše ovaj sporazum i devastirali su ga uzurpirajući prava i bespravno prenoseći ovlasti na razinu BiH”, Dodikova je ocjena.

On tvrdi kako je opstanak BiH moguć samo na temeljima izvornog Daytona te da bi svaki pokušaj njegove promjene značio “smrt za BiH”, uključujući tu i inicijativu koja je, prema tvrdnjama nekih medija, navodno spomenuta u nedavnom telefonskom razgovoru izabranog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Na pitanje novinara očekuje li uskoro Milanovićev posjet BiH, Dodik je kazao kako “nema ništa protiv” takvog posjeta.

“Čestitam Milanoviću. Hoće li doći u BiH ili ne to je njegova stvar, a ja nemam ništa protiv da dođe”, kazao je Dodik.

Otkako je Predsjedništvo BiH izabrano u sadašnjem sazivu u listopadu 2018. godine nitko od regionalnih političkih lidera nije bio u službenom posjetu Sarajevu.

Dodikovo je tumačenje kako je to vjerojatno rezultat činjenice da BiH producira više problema nego što ih može riješiti, što je dosadilo i političarima iz susjedstva.

Dodao je kako bi BiH trebala “s manje arogancije” razgovarati o regionalnim pitanjima poput Pelješkog mosta ili definiranja međudržavnih granica.

Kategorije: Hrvaška