Nacional

Syndicate content
online izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 10 min 37 sek od tega

Zabavno češko natjecanje u skokovima u vodu privuklo brojnu publiku

Pon, 08/08/2022 - 10:34

U češkom mjestu Hřiměždice je nedavno održano vrlo dobro posjećeno natjecanje u skokovima u vodu.

Ovo mjesto leži na obali akumulacije Slapy, a granice urbanog naselja su određene tokom rijeke Vltave. Za potrebe natjecanja na jezeru su na skelama postavljene visoke platforme za izvođenje akrobatskih skokova. Sportaši su se natjecali u pojedinačnim, ali i grupnim disciplinama.

Događanje je okupilo brojnu publiku, mnogi su promatrali skokove plutajući na vodenim madracima na napuhavanje.

Glazba i nadahnuti voditelj su dodatno utjecali na stvaranje dobre atmosfere među posjetiteljima i natjecateljima.

Kategorije: Hrvaška

MIRAN KURSPAHIĆ 2020.: ‘Suživot s Romima najveći je izazov s kojim se Međimurci suočavaju’

Pon, 08/08/2022 - 10:30
Objavljeno u Nacionalu br. 1170, 27. rujan 2020. Predstava ‘Normalan život’ Mirana Kurspahića premijerno će biti izvedena 29. listopada u Čakovcu, a inspirirana je prošlogodišnjim prosvjedima u tom gradu, nastoji objektivno sagledati probleme u odnosima s Romima te nudi rješenja

U Centru za kulturu Čakovec 29. listopada premijerno će biti izvedena predstava „Normalan život“ u izvedbi Kazališne družine Pinklec i režiji Mirana Kurspahića. Predstava je inspirirana prošlogodišnjim skupom ispred Centra za kulturu Čakovec koji je kompleksnost situacije stanovnika Međimurja, domicilnog i romskog, ostatku Hrvatske učinio vidljivom. Iz perspektive onoga koji u tu situaciju dolazi izvana, redatelj Miran Kurspahić i dramaturginja Rona Žulj kroz proces stvaranja predstave su s glumcima istražili najrazličitije aspekte „romskog problema“.

Miran Kurspahić je 41-godišnji zagrebački kazališni redatelj i glumac koji je još od Akademije dramske umjetnosti bio sklon kritičkom propitivanju situacije u hrvatskom društvu. S kolegama s klase Oliverom Frljićem i Sašom Božićem, danas vrsnim redateljima, usprotivio se načinu studiranja režije na Akademiji i profesorima koji nisu bili dovoljno fleksibilni prema idejama. Uvijek se u svojim predstavama bavio aktualnim društvenim problemima, a iako ih je godinama postavljao u Teatru ITD, Kurspahićeve predstave skinute su prošle godine s tog repertoara pa je bio prisiljen osnovati vlastito kazalište Rebel s kojim uskoro počinje pripremati predstavu o Kriznom stožeru.

NACIONAL: U Centru za kulturu Čakovec održat će se 29. listopada premijera predstave „Normalan život“ Kazališne družine Pinklec, u vašoj režiji. O čemu se radi?

Prije godinu dana Romano Bogdan, osnivač Pinkleca, pozvao me da sudjelujem u tom projektu. Projekt je dio međunarodne kulturne inicijative za mlade ConnectUp – The Life of the Others, u sklopu koje radimo predstavu o jednom izazovu s kojim se Međimurci suočavaju, a to su Romi, odnosno suživot s Romima. Ta tema me intrigira jer je zapaljiva, zanimljiva, a na kulturnjačkoj sceni uglavnom svi „na prvu“ na te stvari gledaju kroz politički korektnu prizmu iz koje je sve crno-bijelo. Situacija tamo sve je samo ne takva pa me to jako zainteresiralo. Taman kad smo dogovorili suradnju, dogodio se prosvjed Želim normalan život u Čakovcu, kojim se željelo upozoriti na sve s čime se ti ljudi suočavaju.

NACIONAL: Kako je predstava inspirirana tim prosvjedom, što će prikazati?

Namijenili smo predstavu srednjoškolskom uzrastu. Zanimljiva je ta „generacija Z“ jer kad se o njoj razmišlja, onda treba uzeti u obzir za nju amblematske filmove poput „Igara gladi“ ili „Labirinta“, tu neku distopijsku budućnost s elementima neo-pastorale. Starija generacija je kao sve uništila, a ova moja srednja nije ništa za njih napravila, tako da je na njima da sami pokušaju nešto promijeniti. Oni sebe vide kao one koji će sve vratiti u balans, vratiti se prirodi. Predstava je kombinacija teške teme, ali i zabavnog formata, svojevrsni game-show, kao spoj nekadašnje „Kviskoteke“ i „Igara bez granica“. Zamišljena je kao emisija uživo u kojoj sama publika, podijeljena u dva tima, sudjeluje u nizu igara – od kvizova znanja do igara spretnosti i vještina. Igre su osmišljene tako da u pitanje dovode niz predrasuda i odabir linije manjeg otpora. Tu sad dolazimo i do „romske problematike“ jer je kroz svaku igru provučen jedan od problema – od stereotipa i predrasuda do društvenog, političkog, obrazovnog, zdravstvenog, financijskog i socijalnog aspekta date tematike.

NACIONAL: Rekli ste da većina taj problem promatra kroz „politički korektnu prizmu“, kako vi gledate na „romsku problematiku“?

Naš pristup je pokušaj pokrivanja teme iz nekoliko različitih rakursa. Pozicija nam je zahvalno-nezahvalna, dramaturginja Rona Žulj i ja ipak dolazimo izvana, iz Zagreba, gdje romska problematika gotovo da i ne postoji jer je to veliki grad i Romi su tu na takvoj margini da ne predstavljaju problem, susrest ćete ih eventualno ako „zalutate“ u naselje Kozari bok. Oni su rubno vidljivi. U Međimurju je, međutim, potpuno drugačija priča. To sam primijetio i prije osam godina kad sam prvi put radio s Pinklecima, a sad je situacija višestruko pogoršana. Razmišljao sam o tome je li dobro doći izvana i raditi predstavu o Romima, ali shvatio sam ipak jest, čak i poželjno, jer ipak imamo objektivniji pristup i nismo toliko emotivno involvirani.

‘Najveći je problem u tome što se ništa ne rješava. Perpetuira se potvrda predrasuda jednih i drugih i sve se vrti u začaranom krugu, a najodgovornija je, svakako, izvršna vlast’

NACIONAL: Kako ste razmišljali o Romima i njihovu položaju u Hrvatskoj prije nego što ste počeli raditi predstavu?

Već sam godinu dana u istraživanju teme, volim biti informiran i spreman za projekt. Temeljna priprava za predstavu u Čakovcu – u sklopu koje smo puno razgovarali i s policijom, socijalnom službom, volonterima, aktivistima, Romima, obišli romsko naselje, upoznali neke, nažalost malobrojne, ali svijetle primjere obrazovanih Roma – trajala je mjesec dana. Mogu reći da sam upotpunio vlastitu sliku o njima, što znači da se ona nije bitno promijenila. Mislim da znam kako uglavnom razmišlja neki zagrebački krug kad se čuju „vijesti sa sjevera“ – to je vjerojatno i neka ostavština Franje Tuđmana koji je Međimurje gotovo pa ostavio Mađarskoj, dakle potpuno ga je marginalizirao, pa se uglavnom izvještava samo o nekim incidentima. Budući da dolazim s kulturnjačke scene, mogu reći kako ona diše. Uvjetovani politički korektnom agendom, uglavnom smatraju da „gore“ vlada rasizam, da su Međimurci rasisti prema Romima i da se Romima krše ljudska prava i sputava se njihova tradicija.

NACIONAL: Dijelite li njihovo mišljenje?

Ne dijelim, ipak sam stjecajem okolnosti informiraniji. Shvatio sam da je to dublji problem s puno nijansi. Ono što sam dijagnosticirao tijekom rada na predstavi jest da je tu riječ o ozbiljnom problemu koji je puno veći nego što bi prosječni hrvatski građanin mogao zamisliti. Riječ je o problemu koji u Međimurju postoji jako dugo, desetljećima, i približava se kulminaciji. Mislim da nas jedan ozbiljniji incident – s jedne ili druge strane – dijeli od eskalacije nasilja.

NACIONAL: Prosvjed, dakle, nije puno pomogao?

Nije. Pokrenuo ga je Tin Hrgović koji je – baš poput naše ciljane publike – tada bio maturant, a danas je student prava te je, naravno, odmah ušao na Škorinu listu „Imovinskog pokreta“ i osvojio čak pozamašan broj preferencijalnih glasova na prošlim izborima. Iza njega zapravo stoje lokalne braniteljske udruge koje su skup organizirale iz svojih specifičnih interesa. Sam prosvjed je, međutim, okupio niz „normalnih“ građana, koji ne pripadaju tom miljeu i zasigurno nemaju desnu agendu. Prosvjed nije privukao adekvatnu pozornost toj problematici, a u međuvremenu se dogodila i pandemija pa je sve nekako palo u drugi plan. Međutim, taj problem nije nestao, štoviše, on raste. Moj je dojam da se u Međimurju doista ne radi o rasizmu, tu boja kože ne igra ulogu. Tu se radi o kulturološkom sukobu, srazu svjetova, sustava vrijednosti. Ondje Romi čine znatan dio stanovništva, a udio Roma osnovnoškolaca u županiji je oko 16 posto. Svako treće dijete koje se rađa u Međimurju, romske je nacionalnosti.

NACIONAL: Što je najveći problem?

To što se problem ignorira i ne rješava adekvatno. Tih dvanaestak naselja od Varaždina do Čakovca izgrađeno je ilegalno na državnoj zemlji, nemaju građevinske dozvole, infrastrukturu, legaliziranu i sprovedenu struju i kanalizaciju. Kuršanec, recimo, ima izgrađen kulturni centar s vrtićem i igralištem, ali je izuzetak koji potvrđuje pravilo. Ono što se događa jest perpetuirana potvrda predrasuda jednih i drugih i sve se vrti u začaranom krugu. Nije da lokalna zajednica ne želi ili ne radi na tome da promijeni situaciju, ali najodgovornija za ovo svakako je hrvatska izvršna vlast. Riječ je o sistemskom nerješavanju problema.

NACIONAL: Ali kako ga riješiti? Može li se, kao što je to u Zagrebu napravljeno, „preseliti“ romske stanovnike iz njihovih naselja u stambene zgrade?

Za početak, problemu se treba planski i organizirano pristupiti. Sustav je zakazao prvenstveno zato što jako puno progledava kroz prste i trpa stvari pod tepih. Problem se ignorira, status quo se održava već 30 godina, a broj romske populacije raste i samim time problem postaje veći. S druge strane, ignorira se problem marginalizacije i getoizacije Roma i pokušava se pokrpati socijalnim davanjima. To nije bio slučaj i u Jugoslaviji, već su se ta davanja najviše povećala nakon osamostaljenja Hrvatske u 90-ima, a pogotovo tijekom Sanaderove vlade dok je resorna ministrica bila Jadranka Kosor. Integracija romske populacije i dobar tretman predškolskog odgoja nisu adekvatno provedeni. Pohađanje predškolskog programa je ključno jer velika većina Roma ne govori dobro ni vlastiti bajaški jezik, a kamoli hrvatski. Kako se onda može očekivati da ta djeca, kada krenu u hrvatske škole, uspješno prate nastavu na hrvatskom jeziku koji ne razumiju? Podaci su, kad je školstvo u pitanju, katastrofalni. Četverogodišnju strukovnu školu u primjeru generacije otprije 12 godina, od 300-tinjak upisanih Roma završilo je njih četvero, a trogodišnju njih 20-ak. Problem se ne rješava sustavno, već stihijski, često vođeno individualnim entuzijazmom ili nekim obligatnim europskim projektima, akcijama koje traju nekoliko tjedana ili mjeseci i ne naprave značajan pomak.

NACIONAL: Što će predstava donijeti, je li cilj naučiti o romskoj kulturi?

Naravno da nisam naivan da mislim da će jedna predstava bilo što promijeniti, ali ono što bih želio jest postaviti prava pitanja i učiniti tu temu vidljivom. Izvršna vlast u Zagrebu prava je adresa za što brže rješavanje tog pitanja. Predstava će odapinjati strelice prema vlasti i načinu na koji se već desetljećima taj problem stavlja pod tepih. Iz toga ne izuzimam ni romsku zajednicu koja ima svog predstavnika u Saboru – Veljka Kajtazija – koji ne radi za njih već se bavi partikularnim interesima. On čak nije ni adekvatan predstavnik većinskog romskog stanovništva u Međimurju, jer pripada drugoj skupini Roma čiji jezik oni ne razumiju. Iako pripadaju Bajašima, njima se nameće druga, potpuno drugačija verzija romskog jezika. Uvjeren sam da se tako problem samo potencira i raste, baš kao i romska populacija. Zasigurno se neće riješiti „konačnim rješenjem“, ta vremena su, nadam se, završena, osim možda u Orbánovoj Mađarskoj. Segregacija također nije rješenje. Jedina šansa za budućnost i pravi suživot je višegodišnji ciljani projekt obrazovanja i edukacije, koji bi trebala pokrenuti Vlada i u kojem bi planski i sinergijski djelovali MUP, socijalne službe, ministarstva pravosuđa, obrazovanja, rada i, naravno, lokalne zajednice, poglavito romska.

NACIONAL: Kako gledate na većinsko stanovništvo koje odbija poslati svoju djecu u istu školu s romskom djecom?

Tu moramo razlikovati nijanse. Postoje škole u romskim naseljima u koje idu dominantno Romi. Međutim, sve se bazira na činjenici da oni ne poznaju dovoljno hrvatski jezik, a to je zato što nisu prošli adekvatan predškolski program da bi mogli učiti sve predmete na hrvatskom jeziku. Za početak, ako ne poznaju jezik, trebali bi hrvatski učiti kao strani jezik. To je pravi pristup da bi jedna generacija koja je odrasla bez tog znanja, mogla funkcionirati u obrazovnom sustavu. Idealna bi situacija bila da je predškolski odgoj obavezan barem dvije godine, tijekom kojih bi mali Romi svladali komunikaciju na hrvatskom jeziku.

NACIONAL: Želite li reći da dajete za pravo roditeljima koji ne žele da im djeca budu u istom razredu s romskom?

To je sad nešto drugo. Razumijem roditelje čija djeca idu u škole u kojima je većinska populacija romska, a takve škole u Međimurju postoje. Oni ne žele da im dijete stagnira jer se najprije svladavaju osnove hrvatskog jezika i pisma pa ne može pratiti nastavu, pa ga onda roditelji voze u 10, 20 kilometara udaljene škole. Naravno da to nije rješenje jer to samo produbljuje getoizaciju i segregaciju, a nikamo ne vodi. Međutim, za roditelje koji u školama s većinskim hrvatskim učenicima ne žele Rome na nastavi, već nemam razumijevanja. Problem neće nestati, on samo raste. Projekcije su da će kroz nekoliko godina u Međimurju romsko stanovništvo činiti trećinu ukupne populacije. Pitanje je kakve sugrađane želimo. Tko god je normalan ne može biti rasist kad u vrtiću upozna romsku djecu. Savršeno su divna, kao i sva druga djeca. Ali onda izađeš iz tog vrtića i odeš u romsko naselje, vidiš djecu od 12 do 14 godina i u njihovu pogledu vidiš prazninu. Nisu Romi inferiorni na bilo koji način, posebno ne zbog boje kože, nego se s njima ne radi, ne pomaže im se adekvatno. Cijeli sustav ih koči, a najviše ih koči samo naselje u kojem žive. Mislim da je problem u tome što i najdobronamjerniji pojedinci koji žele pomoći, kreću iz pogrešne pretpostavke minimalnog, niskog praga očekivanja i izvjesne predrasude, podcjenjivanja kako su oni „jednostavno takvi“ i da je „za njih i to dobro“. Onima koji žele otići, koji žele nastaviti školovanje, užasno je teško. Nemaju podršku, a njima se najviše treba pomagati jer očito shvaćaju sve probleme života u takvim naseljima. Shvaćaju da nemaju šansu.

NACIONAL: Da, nemaju nekoga tko ih može pogurati.

Tako je. Djevojka s kojom smo pričali, 16-godišnjakinja čije prijateljice iz naselja već imaju po dvoje ili troje djece, odlučila je da iz romskog naselja ode u đački dom. To je bio jedini način da nešto napravi i pruži si priliku da završi srednju medicinsku školu. Sama je odlučila povući taj potez i za njega je dobila podršku svojih roditelja, koji nemaju tu vrstu obrazovanja. Ali, nažalost, nisu svi roditelji takvi, rijetki na to pristanu. Dakle, i tim naseljima, jednako kao državi, odgovara održavanje statusa quo. „Kvaka 22“ u tome je što objema stranama odgovara guranje problema pod tepih.

NACIONAL: Nakon ove predstave sa svojom umjetničkom organizacijom Rebel počet ćete raditi novu, a zvat će se „Krizni stožer“. Vjerujem da nije manjkalo inspiracije?

Odlučili smo iskoristiti ovu groznu situaciju vezanu najprije uz koronu pa onda i potres, da odemo korak dalje, u sferu fantastike. Rona Žulj i ja volimo se dominantno baviti sadržajem – jer za neku estetsku formu nemamo ni približno para – pa se uzdamo u svoju kreativnost. Krizni stožer pojavljivat će se u nadrealnim momentima.

‘Integracija Roma i dobar tretman predškolskog odgoja nisu adekvatno provedeni. Pohađanje predškolskog programa je ključno jer većina Roma ne govori hrvatski jezik’

NACIONAL: Kako gledate na Krizni stožer u Hrvatskoj i njegovu ulogu tijekom krize, posebno sad nakon odluka Ustavnog suda?

Neki ustavni suci dovode u pitanje ustavnost svih odluka, a posljednjih mjeseci Stožer se toliko puta kompromitirao da je povjerenje svakog iole inteligentnijeg građanina spustio na najniže grane. To je odvratno politikantstvo, to su nestručnost i nekoherentnost, a sve je počelo procesijom na Hvaru. Nakon toga slobodno nastavite niz, toliko je toga bilo. Te su odluke sve sumnjivije, a već se sad vidi koliko su oni u mnogim situacijama tapkali u mraku i napamet donosili zaključke i odluke – i to još uvijek rade. Zbog svega toga ne mogu Stožer smatrati ozbiljnim, pogotovo nakon što se saznalo da su svi članovi HDZ-a. Prigodno.

NACIONAL: Kad smo kod koronakrize, posebno su stradali kulturnjaci, a pogotovo nezavisna scena. Vi ste pokušavali pomoći nezavisnoj sceni, koliko ste u tome uspjeli? A kako ocjenjujete rad ministrice Nine Obuljen Koržinek po tom pitanju?

Nora Krstulović i ja, kao pomoć sa strane, na početku karantene detektirali smo da će nezavisna scena kao senzibilniji i ugroženiji faktor nastradati i da ne smijemo to dozvoliti jer ćemo zadnji doći na red za pomoć. To se i dogodilo. Ono s čim imam veliki problem jest stvaranje slike u medijima da je u kulturi „business as usual“, da kazališta rade, da nema problema. Apsolutno netočno! Šizio sam na te zaljubljene poglede kulturnjaka upućene ministrici kulture. A ogroman dio nezavisne scene ne radi. To je činjenica.

NACIONAL: Je li za to kriva ministrica Nina Obuljen Koržinek?

Ministrica se prema nama ponijela tako da smo morali vikati i derati se da bismo dobili bilo kakvu pomoć. Dobar dio ostalih djelatnosti nastavio je raditi, no što je s kulturom? Sve izvedbene umjetnosti su u problemu, zbog novonastale situacije i rigoroznih epidemioloških pravila ništa se ne događa. Kultura se mora održati jer ako neće, koja je svrha Ministarstva kulture? Mi nismo tu radi njih, oni su tu radi nas, zar ne? Mi plaćamo porez, mi proizvodimo kulturni sadržaj. Ministarstvo je tu da bude potpora, pomoć, logistika nama kulturnjacima. To u ovom trenutku nije.

NACIONAL: Mislite li da ministrica ne razumije dovoljno probleme?

Mislim da ona, pod krinkom straha i konsternacije oko korone, želi sprovesti svoj veliki projekt novog nacrta zakona o umjetnicima. On je užasno problematičan jer se traže registar podobnih umjetnika i ukidanje Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Traži se njihovo stavljanje direktno pod ingerenciju Ministarstva kulture pa će o statusu umjetnika odlučivati neki referent u Ministarstvu. Sve je maknuto iz okrilja struke i stavljeno pod okrilje politike, to je jako opasno. A kulturnjaci to ne vide jer gledaju od danas do sutra, neki čak ni to.

Kad smo kod ministrice kulture, zašto ona, primjerice, nije utjecala na preporuke Stožera da škole ne idu po kazalištima? To je direktan udar na kazališta, na kulturu. Kod nas se preporuke Stožera tretiraju kao zakon, bez obzira na to što nemaju legislativno utemeljenje. Ali to se očito ne tiče ministrice kulture. Pa nismo mi tu radi nje, da bismo joj osigurali plaću. Ona je tu za nas, ona mora omogućiti očuvanje kulture, mora se angažirati radi nas. Ne možemo svaki put organizirati demonstracije da bi ona radila svoj posao.

Kategorije: Hrvaška

Dustin Hoffman slavi 85. rođendan

Pon, 08/08/2022 - 10:00

Dustin Hoffman je rođen 8. kolovoza 1937. godine u Los Angelesu u židovskoj obitleji. Majka Lillian Gold bila je glumica i jazz-pijanistica, a otac Harry radio je kao rekviziter u filmskom studiju u kojem je točno na dan Dustinovog rođenja dobio otkaz. Pokrenuo je vlastiti posao, ali je ubrzo bankrotirao.

“Često smo večerali corn flakes”, prisjetio se Dustin koji je lik Willyja Lomana iz filma ‘Smrt trgovačkog putnika’ temeljio na očevom karakteru. Mladi Dustin bio je talentirani glazbenik i njegova majka, koja se ubrzo ostavila glumačkih aspiracija kako bi odgajala sinove, željela je da nastavi učiti svirati klavir. I to klasiku, ali on je volio jazz, upisao je taj smjer, ali i brzo otkrio da nije dovoljno dobar kao što je mislio. “Nisam bio talentiran za glazbu. Nisam imao sluha.”, priznao je popularni glumac.

Za razliku od dvije godine starijeg brata Ronalda, koji je danas uspješan odvjetnik, Hoffman nije bio dobar učenik. Srednju školu u Los Angelesu jedva je završio, a s obzirom na to da su mu ocjene bile loše, nije mogao upisati studij medicine. Umjesto toga, prijatelj mu je preporučio da upiše satove glume. “Tamo ne možeš pasti razred, kao da si na fizičkom, nitko ne dobija jedinicu”, prisjetio se riječi svog prijatelja. Upisao je glumu uprkos tome što su se mnogi protivili.

Ipak on nije odustajao od svog sna pa s dvojicom prijatelja odlazi u Hollywood kako bi okušao sreću. Kako bi imao novca da preživi, radio je kao konobar, ali i daktilograf pa je u minuti mogao natipkati do 90 riječi. Bio je zaposlen i kao asistent u psihijatrijskoj bolnici, prao je suđe, bio garderobijer u kazalištu, tijekom štrajka novina bio je kolporter, prodavao je igračke u robnoj kući… “Rano sam počeo dobijati takozvane karakterne uloge. A to je značilo: ili ste ružni, ili ste pripadnik etničke manjine, ili ste Židov.”

A onda je uslijedio film “Diplomac” koji mu je donio veliku popularnost.

Kategorije: Hrvaška

Kovačević: “Hrvatska vojska je u Oluji ubila 44 Srba, to je utvrđeno na sudu u Den Haagu”

Pon, 08/08/2022 - 09:59

Ekspert za hrvatsko nacionalno zakonodavstvo pred Međunarodnim kaznenim sudom za počinjene ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Den Haagu Pero Kovačević bio je gost u programu N1 Televizije.

Govorio je o licitiranju brojem žrtava srpske nacionalne manjine u Oluji.

“2015. posredstvom MVP-a Njemačke zajedno s gospodinom Juratovićem bili smo kod Vučića i bilo je u pitanju procesuiranje ratnih zločina počinjenih u logorima u Srbiji. Vučić je tvrdio da je ubijeno 2000 Srba, a na sudu u Den Haagu utvrđeno je da su ubijena 44 pripadnika srpske nacionalne manjine od strane hrvatske vojske”, rekao je Kovačević.

Kovačević pojašnjava da je tužiteljstvo u Den Haagu tvrdilo da je u Oluji ubijeno oko 320 pripadnika srpske nacionalne manjine, ali da je dokazima utvrđeno i usuglašeno da je bila riječ o 44 ubojstva.

“DORH je procesuirao 22 ubojstva i kažnjena su 33 počinitelja. Jedan dio sudskih postupaka se i sad odvija. Vrijeme je da se stane s licitiranjem i vrijeme je da se javnosti kaže prava istina. Ako se netko time bavio, to je Međunarodni sud u Den Haagu”, govori.

Nejasno mu je, kaže, Kovačević, zašto Vlada ne reagira na poruke o ubijenim pripadnicima srpske nacionalne manjine u Oluji.

“To konačno treba skinuti s dnevnog reda i da se javnost u Hrvatskoj i Srbiji upozna sa službenim činjenicama i službenim podacima”, kazao je.

Kategorije: Hrvaška

Kasne radovi na na pruzi Dugo Selo-Križevci: Hrvatsku čeka 120 milijuna kuna penala

Pon, 08/08/2022 - 09:53

Hrvatska će iz proračuna morati isplatiti još najmanje 120 milijuna kuna za dovršetak pruge Dugo Selo – Križevci jer projekt neće biti dovršen u roku dogovorenom s Europskom komisijom, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Prema ugovoru o sufinanciranju, projekt modernizacije postojećeg i gradnje novog kolosijeka na pruzi trebao se završiti do kraja 2023. kako bi ugovorena sredstva bila u potpunosti isplaćena, ali to se sigurno neće dogoditi.

Sugovornici Jutarnjeg lista tvrde kako bi do tada trebalo biti završeno oko 90 posto radova, a cijeli bi se projekt trebalo završiti 2024. Ostvari li se taj scenarij, Hrvatska će preostalih oko 10 posto vrijednosti radova morati platiti iz vlastitog proračuna.

Ugovor s domaćim konzorcijem vrijedan je 1,2 milijarde kuna, a EK radove sufinancira s 85 posto novca.

Do sada je obavljeno oko 70 posto radova.

Ugovor o gradnji ove dionice potpisan je još 2016., a sve je trebalo biti završeno 2020. Sada je rok pomaknut na 2024., što znači da će rekonstrukcija postojećeg i gradnja novog kolosijeka u dužini od 38,2 kilometra trajati čak osam godina. Tako će se završetak ove dionice podudariti sa završetkom radova na dionici pruge Križevci – Koprivnica, koji su počeli 2020., odnosno četiri godine nakon početka radova na pruzi Dugo Selo – Križevci.

Prije nekoliko dana došlo je i do promjene unutar domaćeg konzorcija koji čine Zagreb Montaža, DIV i Dalekovod. Dogovoreno je da će sve radove koji su bili u nadležnosti DIV-a preuzeti Dalekovod te da DIV i Zagreb Montaža ostaju u konzorciju, ali neće imati utjecaja na proces radova. Do te promjene došlo je nakon što je Dalekovod završio predstečajni postupak, a većinski vlasnici kompanije postale su tvrtke Končar Elektroindustrija i Construction Line Limited s Malte čiji je vlasnik Josip Jurčević.

Kako na gradilištu treba obaviti još mnogo građevinskih radova, Dalekovod će za njih angažirati nove podizvođače jer sam ne obavlja te poslove. Naime, predstoje neki od najzahtjevnijih radova – gradnja novih kolodvora Križevci i Dugo Selo te nadvožnjaka kod Dugog Sela.

Kad jednog dana radovi završe, vlakovi će na toj dionici nizinske pruge prometovati brzinom od 160 km/h, a vrijeme putovanja skratit će se s 30 na 18 minuta, piše Jutarnji list.

Kategorije: Hrvaška

Alibegović: “Spajanje općina mogla bi biti nova prilika za uhljebljivanje”

Pon, 08/08/2022 - 09:41

Odluka Vlade da stimulira dobrovoljna spajanja jedinica lokalne samouprave mogla bi ostati mrtvo slovo na papiru, a dijelom čak i proizvesti negativne posljedice, poput novih uhljebljivanja, piše u ponedjeljak Večernji list.

Kako bi potaknula dobrovoljna spajanja, Vlada je odlučila to financijski stimulirati iz državnog proračuna, što su pozdravile i udruge gradova i općina. No iz analize, koju je objavio Ekonomski institut Zagreb, a potpisuje njihova znanstvena suradnica, bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, dade se iščitati upozorenje kako bi ova odluka, zbog niza nedorečenosti i pitanja koja nisu rješavana godinama, mogla ostati mrtvo slovo na papiru, a dijelom čak i proizvesti negativne posljedice, poput novih ekonomski neutemeljenih zapošljavanja, jednom riječju uhljebljivanja.

Za stvarno i funkcionalno spajanje ovogodišnji je proračun osigurao 100 milijuna kuna, a Vladina odluka predviđa da će Ministarstvo financija u roku od 60 dana objaviti javni poziv na temelju kojega bi oni koji se odluče spojiti trebali ostvariti pomoć iz proračuna.

Međutim, Jurlina Alibegović podsjeća da o spajanju pojedinih općina odlučuju općinska vijeća, i to na temelju prethodno pribavljenog mišljenja građana i Skupštine županije na čijem se teritoriju nalaze općine koje se namjeravaju spojiti. Upozorava kako od kraja rujna na lokalnim razinama počinje razdoblje planiranja proračuna za iduću godinu, zbog čega općine i gradovi neće imati dovoljno vremena da provedu savjetovanje sa svojim građanima, čak ni da uopće otvore javnu raspravu o spajanju s drugim jedinicama. Stoga upozorava da postoji velika vjerojatnost da će planiranih 100 milijuna kuna ostati netaknuti i da će se rebalansom preliti u financiranje nekih drugih potreba.

Što se tiče funkcionalnog spajanja općina, koje podrazumijeva sklapanje sporazuma o zajedničkom obavljanju pojedinih poslova, podsjeća da se ono može provesti na dva načina – putem zajedničkog službenika ili putem čitavog zajedničkog upravnog odjela koji će obavljati poslove za obje općine. Općinama koje se na to odluče država će prvih godina financirati plaće i ostale troškove za najviše pet službenika.

“Može se očekivati da će općine/gradovi potencijalno zainteresirani za povezivanje osnivanjem zajedničkog upravnog odjela ili službe, zbog očekivanih financijskih pomoći, zaposliti upravo maksimalan broj službenika u zajedničkom upravnom odjelu ili službi, bez obzira na to ima li za to ekonomskih i drugih opravdanja”, upozorava Jurlina Alibegović, prenosi Večernji list.

Kategorije: Hrvaška

Britanski obavještajci o stanju u Ukrajini: Rusija vjerojatno koristi kontroverzne protupješačke mine

Pon, 08/08/2022 - 09:36
Vrlo je vjerojatno da Rusija postavlja protupješačke mine kako bi ograničila slobodu kretanja duž svojih obrambenih linija u Donjecku i Kramatorsku u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas, navodi britansko Ministarstvo obrane.

Mine PFM-1 i PFM-1S, također poznate kao “leptir-mine”, mogu nanijeti velike gubitke vojsci i lokalnom civilnom stanovništvu.

Ministarstvo je napisalo da su mine PFM-1 kontroverzno i neselektivno oružje, navodeći da su u sovjetsko-afganistanskom ratu navodno osakatile brojnu djecu koja su pogrešno pretpostavile da se radi o igračkama.

Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 8 August 2022

Find out more about the UK government's response: https://t.co/4z656hQiML

Kategorije: Hrvaška

Ukrajina: Neprijateljske jedinice više se ne mogu oduprijeti raketnom sustavu Himars

Pon, 08/08/2022 - 09:27
Ivan Fedorov, ukrajinski gradonačelnik Melitopolja u egzilu, oglasio se tijekom noći na Telegramu o situaciji u okupiranom gradu.

“Danas su raketnim sustavom Himars gađane privremeno raspoređene okupacijske snage na industrijskim lokacijama u raznim četvrtima Melitopolja. Prošlog tjedna okupatori su premjestili značajan dio protuzračne obrane iz Melitopolja u Herson”, napisao je Fedorov.

#HIMARS hit the positions of #Russian occupiers in #Melitopol, a total of 100 invaders were killed, reports the mayor of the city Ivan Fedorov. pic.twitter.com/befTGKdBp7

— NEXTA (@nexta_tv) August 8, 2022

“Večeras je učinkovito pokazano da se postojeće neprijateljske jedinice više ne mogu oduprijeti Himarsu. Oslabljeni sustav protuzračne obrane stvara nužne preduvjete za uspješnu protuofenzivu u smjeru Melitopolja”, dodao je, prenosi Index.

⚡Mayor: HIMARS inflict heavy casualties on Russian troops in Melitopol.

Melitopol Mayor Ivan Fedorov announced that Ukraine's forces used HIMARS missiles to hit Russian military positions at industrial sites throughout the city overnight on Aug. 8.

— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) August 8, 2022

Kategorije: Hrvaška

Stanje nakon strašne nesreće: Ozlijeđeni Poljaci u zagrebačkim bolnicama su stabilno

Pon, 08/08/2022 - 09:21

Poljaci stradali u izlijetanju hodočasničkog autobusa na autocesti Varaždin – Zagreb, koji se nalaze u hrvatskim bolnicama, uglavnom su stabilno. Oni boljeg zdravstvenog stanja otpušteni su te prevezeni u Poljsku.

U tijeku je sastanak na kojem liječnici raspravljaju o stanju pacijenata. Prema posljednjim informacijama, ovdje se nalazi osmero ozlijeđenih te su svi bili stabilno.

Druga bolnica u kojoj su smješteni jest KBC Zagreb, tamo se nalazi njih pet, također su, prema posljednjim informacijama, svi stabilno i njihovo stanje ide na bolje. U KB-u Dubrava je šestero ozlijeđenih, također su svi stabilno, prenosi HRT.

Ozlijeđeni su se mobitelom čuli s rodbinom, a jednu pacijenticu u nedjelju je posjetila i unuka. Nije poznato kada će ti pacijenti krenuti u Poljsku, liječnici kažu da bi to moglo biti kroz nekoliko dana, ali i da ne mora.

Kategorije: Hrvaška

Dr. Šore o Matijaniću: “On je bio visoko imunokompromitiran, ofrlje su to ocijenili”

Pon, 08/08/2022 - 09:17

S medicinskim stanjem Vladimira Matijanića zadnjih par godina upoznat je dr. Petar Šore, specijalist reumatologije, interne medicine i sportske medicine, donosi u ponedjeljak Index. Tvrdi da je Matijanić bio itekako imunokompromitiran, što je suprotno onome što je prerano preminulom novinaru telefonski rekao liječnik Hitnog infektološkog prijema KBC-a Split.

“Ovo što doktor na snimci govori nema nikakvog smisla. To je li pacijent uzimao terapiju ne određuje je li on bio imunokompromitiran, već imunokompromitiranost određuju njegove dijagnoze, a za njih se liječnik na telefonu nije pretjerano interesirao. Vladimir je bio itekako imunokompromitiran i njegovo je stanje bilo ozbiljno. On je 99 posto imunokompromitiran zbog dijagnoze, tek 1 posto je imunokompromitiran zbog terapije”, poručuje dr. Šore.

Dodaje da je velika pogreška što nije prepoznat kao imunokompromitirani pacijent, ali i to što ga nisu na vrijeme primili u bolnicu.

“Vrlo bahato”

“Na telefonu ga je pitao koliko Dekortina uzima i od kada, a uopće ga nije zanimala njegova povijest bolesti – Vladimir je unatrag dvije godine zbog autoimunih bolesti bio hospitaliziran. Ofrlje su to ocijenili. Siguran sam da takvih slučajeva na dnevnoj bazi u splitskoj bolnici ima na stotine, samo nitko o tome ne vodi računa.

Vrlo bahat način pristupa problemu. Pa i od samog načina komunikacije prema pacijentu, kad ga pita je li cijepljen i onda kaže ‘e jebiga’. Ne ulazi u meritum stvari, ne interesira se za to što mu je netko pogrešno savjetovao da se ne cijepi. Banalizirana je njegova bolest. Vladimir je sam rekao ‘imam Sjogren, sarkoidozu i druge dvije bolesti’, pacijent je izričito rekao da je imunokompromitiran na bazi dijagnoze, ne na bazi terapije”, poručio je reumatolog.

Dekortin, koji je Vladimir pio tek drugi dan, kad se najgore dogodilo, je kortikosteroid. Kad je hitna pomoć prvi put došla, Andrea Topić, kaže, upitala ih je “može li mu biti loše od Dekortina, kortikosteroida”, na što su rekli da ne može, da mu nije loše od toga i dali su mu injekciju, lijek koji je također kortikosteroid, Solumedrol 40 u dozi 2IM. Šore kaže da su kortikosteroidi uobičajeni u liječenu covida, ali jedino u slučaju da se to liječenje odvija – u bolnici, pod stalnim medicinskim nadzorom, nipošto kod kuće, kako ne bi došlo do ovoga što se, zapravo, i dogodilo.

“Ja se ne bih usudio čovjeku dati Solumedrol i ostaviti ga doma”

“Ja se ne bih usudio dati čovjeku injekciju Solumedrola i ostaviti ga kod kuće samoga s time. Pogreška je što su mu to dali i ostavili ga kod kuće bez da prate što se dešava s plućima”, podvukao je liječnik.

Medicinski tim, da stvar bude gora, Matijaniću nije napravio ni EKG.

Obdukcija, koja još nije dovršena, pokazala je masivni plućni edem.

Nije jasno ni kako je hitna po prvom dolasku na dokumentaciju napisala da se u slučaju pogoršanja Matijanić javi na Hitnu infektologiju kada se, kako kaže Topić, već tada Matijanić nije mogao odjenuti jer se nije mogao ni pomaknuti niti ga je ona mogla odnijeti do automobila. Da je to bilo moguće, dodaje, već bi ranije to napravili, kao što su napravili 2. kolovoza i zamolili da ga se hospitalizira, ali su ih na Hitnoj infektologiji odbili.

Topić je rekla i da su Hitnu koja je došla prvi put, u 13:07, molili da ga povedu sa sobom, ali oni su to dobili rekavši da se radi o normalnim simptomima covida.

Podsjetimo, i s Hitne infektološke više su puta Matijaniću rekli da ne treba doći u bolnicu ili da sam odluči je li mu potrebna hospitalizacija, što se može čuti na objavljenim snimkama.

Kategorije: Hrvaška

Zelenski: Održi li Rusija svoje pseudo-referendume, pregovori neće biti mogući

Pon, 08/08/2022 - 09:00

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da pregovori s Rusijom neće biti mogući ako održi referendume u okupiranim područjima njegove zemlje.

Ruske snage i njihovi separatistički saveznici sada kontroliraju velike dijelove teritorija u Donbasu na istoku Ukrajine i na jugu zemlje.

Tamošnji dužnosnici rekli su da bi mogli organizirati referendume.

U svojem večernjem obraćanju, Zelenski je rekao da Kijev ustraje u svojem stajalištu da neće prepustiti nimalo teritorija Rusiji. “Pozicija naše zemlje ostaje onakva kakva je uvijek bila. Nećemo se odreći ničega što je naše”, rekao je. “Ako okupatori krenu putem pseudo-referenduma, uskratit će si bilo kakve izglede za pregovore s Ukrajinom i slobodnim svijetom, koji će ruskoj strani očito u nekom trenutku trebati”.

Ruski i ukrajinski dužnosnici održali su nekoliko krugova razgovora od početka invazije u veljači. No, postignut je slab napredak i od kraja ožujka nije bilo sastanaka, a za to se dvije strane međusobno okrivljuju.

Ruske snage drže većinu Hersonske oblasti na jugu Ukrajine i mjesni dužnosnici rekli su da bi mogli organizirati referendum o priključenju Rusiji za nekoliko tjedana ili mjeseci.

Proruski separatisti održali su referendume o neovisnosti u Donbasu i proglasili tzv. narodne republike. Kremlj ih je priznao pred početak invazije.

Guverner Luhanska, regije koja je gotovo u cijelosti pod ruskim nadzorom već nekoliko tjedana, rekao je tijekom vikenda da Rusija priprema novi referendum u novoosvojenim područjima i da stanovnicima nudi povlastice ako se odazovu.

Kategorije: Hrvaška

FOTO Pogledajte dramatične scene gašenja požara koji je noćas izbio kod Dubrovnika

Pon, 08/08/2022 - 08:56

Na stranici posvećenoj hrvatskim vatrogascima, Vatrogasci 193, objavljene su fotografije požara koji je noćas izbio nedaleko od Dubrovnika.

Prema informacijama Hrvatske vatrogasne zajednice dojava o požaru otvorenog prostora na području Šumet – Brgat stigla je nekoliko minuta prije ponoći, a požar je lokaliziran u 2 i 45.

U tijeku je sanacija i dežurstvo, javlja HRZ.

Požarom je bilo zahvaćeno nisko raslinje, makija i šuma na trenutno neprocijenjenoj površini.

Na intervenciji gašenja požara sudjelovao je ukupno 41 vatrogasac sa 14 vatrogasnih vozila iz JVP-a Dubrovački vatrogasci, DVD-a Župa Dubrovačka i JVP-a Dubrovnik.

 

Kategorije: Hrvaška

AFP o “Šetnji s Titom”: U Zagrebu nema ni spomenik ni ulicu, a nova turistička tura izaziva podjele

Pon, 08/08/2022 - 08:51

Bez ulice ili spomenika koji bi podsjećali na pokojnog jugoslavenskog vladara Josipa Broza Tita, koji je čeličnom rukom vladao bivšom federacijom, nova turistička tura u hrvatskoj prijestolnici Zagrebu nudi otkrivanje njegove komplicirane ostavštine ali i izaziva podjele u tom gradu, piše u nedjelju francuska agencija AFP.

I dok ga neki obožavaju, a drugi mrze, Tito i četiri desetljeća nakon smrti predstavlja polarizirajuću ličnost diljem bivših jugoslavenskih republika pa tako i u Hrvatskoj, u kojima je uveo i prosperitet i autoritarnost.

Iza turističko-političkog projekta stoji Danijela Matijević koja kaže da je ideju za “Šetnju s Titom” dobila kada su gradske vlasti jednom od glavnih gradskih trgova oduzeli Titovo ime.

Bio je to jedan u nizu poteza tijekom višegodišnjeg razdoblja, ističe AFP, da se zemlja riješi jugoslavenske prošlosti, uklanjanjem spomen ploča i spomenika te preimenovanjem trgova i ulica.

Matijević tvrdi da je povijest važna i zaključuje da je “Tito definitivno bio jedan od političkih divova 20. stoljeća”.

Ta tura, pokrenuta prošle godine, znatiželjnike vodi na osam lokacija u centru grada koje su povezane s Titom i antifašističkim pokretom koji je osnovao na početku Drugog svjetskog rata, poznatim partizanima.

Tura prolazi trgom koji je nekada nosio njegovo ime, željezničkim kolodvorom s kojeg je hrvatski pronacistički režim slao ljude u koncentracijske logore i prolazom nazvanim po dvjema sestrama, heroinama pokreta otpora.

No, taj projekt ne služi da bi se prošlost uljepšala te istražuje ne samo njegove uspjehe već i brojne propuste.

Tito je zacrtao srednji put za socijalističku federaciju te se tijekom Hladnog rata nije svrstao niti uz SAD niti uz SSSR, ističe AFP.

“Tito je imao dobre odnose sa zapadom, ali nije zanemarivao niti dobre odnose s istokom, pozicionirajući Jugoslaviju negdje između, ubirući korist od obje strane”, smatra povjesničar Hrvoje Klasić.

Jugoslaviju je držao izvan kaosa Hladnog rata i učinio je najprosperitetnijom komunističkom državom, no služio se i represijom da bi nakon njegove smrti eksplodirao tinjajući nacionalizam, piše AFP.

To je, dodaje francuska novinska agencija, potaknulo niz ratova 90-ih u kojima je ubijeno oko 130.000 ljudi.

Nakon što se Hrvatska osamostalila, Tito i Jugoslavija su pali u zaborav, smatrani zastranjenjem u prošlosti zemlje.

Za Matijević su, međutim, Tito i njegova ostavština vrlo osobni jer se dvoje njezinih djedova borilo u partizanima.

Ona ističe da je ideju za projekt dobila tijekom dvogodišnjeg boravka u Berlinu te da je bila nadahnuta kako se Njemačka nosi sa svojom turbulentnom prošlošću 20. stoljeća.

Također dodaje da njezino prekapanje po prošlosti Hrvatske nije išlo glatko te da joj se prijetilo na društvenim mrežama.

U prosincu se političar Igor Peternel obrušio na Turističku zajednicu grada Zagreba jer je u svoje brošure uvrstila i “Šetnju s Titom”, optužujući je da promiče “Tita i Jugoslaviju”.

“To je apsolutno neprihvatljivo (…) to je ideološka provokacija i sramota”, rekao je Peternel.

Mnogi, navodi AFP, smatraju da je tura hvalevrijedna te da da treba kapitalizirati povijest u turističkom smislu, bez obzira što mislili o nekim poglavljima te povijesti.

Kategorije: Hrvaška

Bivši pobunjenik Petro postao prvi ljevičarski predsjednik Kolumbije

Pon, 08/08/2022 - 08:45

Gustavo Petro postao je u nedjelju prvi ljevičarski predsjednik Kolumbije, obećavši ujediniti polariziranu zemlju u borbi protiv nejednakosti i klimatskih promjena te postići mir s ljevičarskim pobunjenicima i kriminalnim skupinama.

Petro, bivši član gerilske skupine M-19, položio je prisegu pred predsjednikom Senata Royom Barrerasom u Bolivar Plazi u Bogoti u nedjelju poslijepodne, uz oko 100.000 uzvanika, uključujući španjolskog kralja Felipea VI., najmanje devet predsjednika zemalja Latinske Amerike i brojne ugledne Kolumbijce.

“Ne želim dvije zemlje, kao što ne želim ni dva društva. Želim jaku, pravednu i ujedinjenu Kolumbiju”, rekao je emotivni Petro u svom inauguracijskom govoru. “Izazovi i testovi koje imamo kao nacija zahtijevaju razdoblje jedinstva i temeljnog konsenzusa.”

Petro je obećao oživjeti mirovne pregovore s pobunjenicima Nacionalne oslobodilačke vojske (ELN) i primijeniti mirovni sporazum iz 2016. na bivše članove gerilske skupine FARC.

Njegov ministar vanjskih poslova rekao je da će vlada voditi dijalog s narkobandama i potencijalno članovima dati manje kazne u zamjenu za informacije o trgovini drogom.

Naoružane skupine trebale bi prihvatiti taj dogovor, rekao je Petro.

“Pozivamo sve one koji su naoružani da ostave svoje oružje u prošlosti. Da prihvate zakonske pogodnosti u zamjenu za mir, u zamjenu za definitivno zaustavljanje nasilja”, rekao je Petro razdraganoj masi.

Također je pozvao na novu međunarodnu strategiju za borbu protiv trgovine drogom, rekavši da rat protiv droge koji je vodio SAD nije uspio.

“Vrijeme je za novu međunarodnu konvenciju koja prihvaća da je rat protiv droga propao, da je ostavio milijun mrtvih Latinoamerikanaca tijekom 40 godina i da svake godine 70.000 Sjevernoamerikanaca umre od predoziranja. Rat protiv droga ojačao je mafiju i oslabio države”, rekao je.

Protiv klimatskih promjena mora se boriti na međunarodnoj razini, ali posebno u zemljama koje ispuštaju najviše stakleničkih plinova, rekao je Petro, dodavši da će Kolumbija prijeći na gospodarstvo bez ugljena i nafte.

Novi ministar financija Jose Antonio Ocampo Kongresu će u ponedjeljak predložiti poreznu reformu vrijednu 5,8 milijardi dolara, koja bi povećala namete osobama s visokim primanjima za financiranje socijalnih programa.

Petro, 62-godišnji bivši senator, također je rekao da je glavni prioritet borba protiv gladi u zemlji od 50 milijuna stanovnika, u kojoj gotovo polovica stanovništva živi na određenoj razini siromaštva.

Petro je također obećao promjene u besplatnom javnom sveučilišnom obrazovanju i zdravstvu, te je izgradio široku kongresnu koaliciju ljevičarskih i centrističkih stranaka kako bi usvojile njegovu platformu.

Obećanja o mirovinskoj reformi i zaustavljanje širenja naftne industrije izazvali su nervozu ulagača unatoč imenovanju Ocampa, dugogodišnjeg dužnosnika.

Nova potpredsjednica Francia Marquez, aktivistica za zaštitu okoliša i bivša domaćica, prva je afro-Kolumbijka na toj dužnosti.

Tisuće Petrovih pristaša slavile su u Bogoti i pred velikim ekranima postavljenim na javnim mjestima diljem zemlje.

“Nisam vjerovao da ću doživjeti da se ovo konačno dogodi”, rekao je Nelson Molina, 56-godišnji vodoinstalater koji je nosio Petrovu majicu i šešir. Znam da se nećemo promijeniti iz dana u dan, ovo je samo početak.

Grupe ljudi također su slavile s obje strane granice Kolumbije i Venezuele, a deseci su se okupili s obje strane prijelaza na mostu Simon Bolivar izvan Cucute.

Petro, bivši gradonačelnik Bogote, obećao je ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa s Venezuelom, čime će se omogućiti nastavak trgovine između dviju zemalja.

Petrova prva naredba kao predsjednika bila je da vojska donese mač latinoameričkog oslobodilačkog heroja Simona Bolivara – koji su 1974. ukrali Petrovi bivši suborci iz M-19 – kako bi bio izložen na trgu, nakon što njegov prethodnik Ivan Duque nije odobrio njegovu upotrebu u inauguracijskoj svečanosti.

Kategorije: Hrvaška

Maja Sever o Matijaniću: “Ne smetaš, Vlado. Na nama je sad da ne dozvolimo da protuhe mirno nastave”

Pon, 08/08/2022 - 08:42

Maja Sever na Facebooku je reagirala na smrt Vladimira Matijanića. Kaže da je smetao onima koji su uništili naše društvo, koji su krali i koji će sad svim silama pokušati dokazati da je sve bilo po pravilima.

Njezinu reakciju prenosimo u cijelosti: “Smetam?”

Pristojnost, ne ona malograđanska pristojnost, ona ‘ne bi se nikom štel zamerit’, jer zamjerio se Matijanić mnogima svojim tekstovima, nego ona ljudska, ona kojom se kloniš neke sile ili agresivnosti kojom smo toliko okruženi.

Vlado bi mi u inbox napisao: ‘smetam?’, najčešće bih odgovorila – naravno da ne, veseli me što god da pišeš.

Svaka mu čast

A onda bih njegove tekstove čitala potiho komentirajući – ajme svaka čast. I njemu sam jednom napisala da sam kao voajer koji iz prikrajka prati i uživa potiho se smijući sretna da još postoje takvi novinari i ljudi. A on jednostavan i onako pošten nikad tome nije pridavao veliku pažnju.

I onda slušam te posljednje razgovore, taj pristojni ‘smetam?’ u glasu i kad se smrt približava. Većina bi nakon trećeg preusmjeravanja i poziva u kojem pokušavaš objasniti da nisi dobro poslala sve u tri pm i počela urlati. Vlado i dalje peti put pristojno objašnjava da ima 50 godina, sto bolesti i da nije dobro… Andrea je napisala da nije htio da se nekoga posebno zove, vrtim u glavi svaku riječ razgovora s njom tih dana i preispitujem se jesam li mogla nešto… Ali on je do zadnjeg vjerovao da će nešto napraviti oni koji su za to školovani i kojima je to posao i do kraja je bio principijelan i pristojan.

Ne smetaš, Vlado

Ne smetaš, Vlado. Smetao si onima protuhama i lopovima koji su uništili naše društvo, koji su krali, varali, švercali, i onima koji će se sad svim silama truditi dokazati da je sve bilo ok, sve po pe esu. Na nama ostaje izaći iza onog grma iza kojeg smo čitali tvoje tekstove sretni što postoji još hrabrih i poštenih i ne dozvoliti da protuhe mirno i nepristojno nastave.”

Kategorije: Hrvaška

Guterres: Opasnost od nuklearnih sukoba vratila se nakon više desetljeća

Pon, 08/08/2022 - 08:34

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je u ponedjeljak da se opasnost od nuklearnih sukoba vratila nakon više desetljeća te pozvao nuklearne države da se obvežu da neće prve upotrijebiti oružje.

Svaki napad na nuklearno postrojenje je “samoubilački”, rekao je Guterres, odgovarajući na izvješća o ponovnom ruskom granatiranju pogona Zaporižje u Ukrajini, najveće europske nuklearne elektrane.

Guterres je govorio na konferenciji za novinare u Tokiju nakon što je u subotu prisustvovao Memorijalnoj ceremoniji mira u Hirošimi u znak sjećanja na 77. godišnjicu prvog atomskog bombardiranja u svijetu.

Također je pozvao Japan da zaustavi javno i privatno financiranje projekata ugljena kao dio obveza države u smanjenju emisija fosilnih goriva.

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi u subotu je izrazio veliku zabrinutost zbog granatiranja Zaporižje, upozorivši na opasnost od moguće nuklearne katastrofe, koja bi mogla ugroziti životnu okolinu i javno zdravlje u Ukrajini, ali i šire.

Pogon u Zaporižji ruske su vojne snage zauzele na početku rata, no u njoj još uvijek rade ukrajinski tehničari.

U petak je granatiran i pogođen dalekovod u postrojenju, što je operatere primoralo da isključe reaktor premda nije ustanovljeno curenje radioaktivnih tvari.

Obje su se strane u subotu međusobno optuživale za “nuklearni terorizam”.

Ukrajinska državna nuklearna tvrtka Energoatom okrivila je Rusiju za štetu, dok je rusko ministarstvo obrane optužilo ukrajinske snage za granatiranje elektrane.

Kategorije: Hrvaška

Požar na Hvaru lokaliziran, jedna osoba poginula, izgorjelo deset hektara zemlje

Pon, 08/08/2022 - 08:30

U nedjelju malo poslije podne izbio je požar guste borove šume između naselja Vrbanj i Dol na Hvaru. U požaru je poginula jedna osoba.

Zapovjednik DVD-a Hvar Nikola Škare jutros je potvrdio da je situacija dobra i da je požar pod kontrolom.

“Uhvatili smo ga sa svih strana, sad je sanacija u tijeku”, rekao je, javlja N1.

Škare dodaje da su na terenu svi otočki vatrogasci, oko 40 ljudi i deset vozila, a u pomoć im je došlo još 20 vatrogasaca s kopna. Kanaderi nasreću više nisu potrebni. Otkrio je i da je opožareno 10 hektara zemlje i da su sve životinje spašene.

Iz Hrvatske vatrogasne zajednice objavili su da je požar lokaliziran u 7 sati, te da dolazi do smjene vatrogasaca na terenu, a u pomoć su došli vatrogasci s kopna s dva vozila iz Splitsko-dalmatinske županije.

Požar je buknuo u 12 i 50 sati na području Dol-Vrbanj na Hvaru gdje se zapalila gusta borova šuma. U jednom trenutku vatra je se približila kućama zbog čega je jedan mještanin pokušao spasiti bager te je smrtno stradao.

Hvarski zapovjednik rekao je da nijedna drugo osoba u gašenju ovog požara nije ozlijeđena.

Vatrogascima, kojih je u jednom momentu bilo 55 sa 15 vozila i svi mahom s otoka, pomagale su i zračne snage. U jednom su se trenutku s vatrom borila i tri kanadera, te dva air tractora.

Kategorije: Hrvaška

Cijene nafte potonule na najniže razine od veljače

Pon, 08/08/2022 - 08:26

Na svjetskim tržištima prošloga tjedna cijene nafte oštro su pale, spustivši se na razine od veljače ove godine pod pritiskom zabrinutosti da bi recesija u globalnom gospodarstvu dovela do pada potražnje za energentima.

Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je prošloga tjedna 8,7 posto, na 94,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9,7 posto, na 89,01 dolara.

Znatan pad cijena nafte nadovezao se na srpanjski pad, tijekom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 posto. Cijena nafte na međunarodnim tržištima sada je na najnižoj razini od veljače ove godine.

Trgovce naftom prošlog tjedna brinula je snažna inflacija, usporavanje gospodarskog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je tijesna ponuda.

Zabrinutost zbog recesije pojačala se nakon što je britanska središnja banka u četvrtak podignula kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 1,75 posto, najviše u zadnjih 27 godina, te upozorila da bi gospodarstvo moglo ove godine utonuti u recesiju koja bi mogla potrajati sve do 2024.

S druge strane, američko gospodarstvo već je zabilježilo dva tromjesečja pada aktivnosti te je po definiciji već u tehničkoj recesiji. No, investitore ipak više zabrinjava skok zaposlenosti u srpnju za 528 tisuća, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećem svjetskom gospodarstvu raste. To, naime, otvara put Fedu da nastavi ss agresivnim podizanjem kamatnih stopa.

Fed je već u dva navrata podignuo kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, odnosno ukupno za 1,5 posto, a slično bi mogao učiniti i u rujnu, jer želi obuzdati inflaciju. Više kamatne stope negativno utječu na gospodarski rast, što bi zauzvrat moglo dovesti do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.

S druge strane, ponuda nafte i dalje je tijesna.  Broj bušotinskih postrojenja, rani pokazatelj buduće proizvodnje u SAD-u, smanjen je u tjedan dana do 5. kolovoza, po prvi put u zadnjih 10 tjedana i to za njih sedam, na ukupno 598, podaci su tvrtka za energetske usluge Baker Hughes Co.

Nadalje, skupina naftnih proizvođača OPEC+ dogovorila je sredinom tjedna da će povećati svoj cilj proizvodnje nafte za 100.000 barela dnevno (bpd) u rujnu, no to je jedno od najmanjih povećanja proizvodne kvote otkad su uvedene 1982., pokazuju podaci OPEC-a. Kao razlog tako skromnog povećanja kvota navedeni su smanjenih proizvodni kapaciteti tog naftnog kartela, odnosno “vrlo ograničenu dostupnost” rezervnih kapaciteta, koji se drže za slučaj “ozbiljnih poremećaja opskrbe”.

“Jasno je da sada svi prijetnju od recesije uzimaju puno ozbiljnije nego prije, no i dalje gledamo prilično tijesnu ponudu i proizvođače bez mogućnosti da to promjene”, naveo je Craig Erlam, viši tržišni analitičar u Oandi u Londonu.

A tek ostaje za vidjeti kako će se kretati opskrbljenost tržišta s približavanjem zime, s obzirom da bi sankcije Europske unije kojima se zabranjuju pomorski uvoz ruske sirove nafte i naftnih proizvoda trebale stupiti na snagu 5. prosinca.

“Budući da EU zaustavlja pomorski uvoz ruske nafte, postavlja se ključno pitanje – hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti svoje barele u Europu kako bi popunili prazninu. Kako će se ta politika naftnih sankcija Rusiji odraziti na tržište bit će jedna od najkonzekventnijih stvari koje treba promatrati do kraja godine”, smatra analitičar RBC-a Michael Tran.

Kategorije: Hrvaška

Srna na autocesti A1, vozi se usporeno

Pon, 08/08/2022 - 08:23

Na zagrebačkoj obilaznici (A3) kolona je između čvorova Jankomir i Lučko smjeru naplatne postaje Lučko oko 3 kilometra, izvijestili su u ponedjeljak iz Hrvatskog auto-kluba.

Pojačan je promet na cestama u smjeru mora, posebice na autocestama A1 Zagreb-Split-Ploče, A2 Zagreb-Macelj, A3 Bregana-Lipovac, A6 Rijeka-Zagreb, A7 Rupa-Rijeka.

Zbog vjetra na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Bakar-Novi Vinodolski i Senj-Karlobag, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica -čvor Križišće zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Novi Vinodolski-Senj i Karlobag-Sveta Marija Magdalena zabrana je za dodatno za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (DC8).

Srna je uočena na autocesti A3 Bregana-Lipovac između čvora Lužani i čvora Slavonski Brod, a u oba smjera vozi se uz ograničenje brzine 60 kilometara na sat pa iz Hrvatskog auto-kluba korisnike mole za dodatan oprez.

Od sutra do 18. studenoga zbog sanacije nadvožnjaka Sučević na državnoj cesti DC1 Gračac-Knin zabrana je prometa za teretna vozila i autobuse na dijelu državne ceste obuhvaćenom radovima. Obilazak je cestom Gračac-DC27-Obrovac-Benkovac-DC56-DC59-DC1-Knin. Ostala vozila prometuju naizmjence uz regulaciju semaforima.

Pelješki most i pristupne ceste namijenjene su isključivo prometu motornih vozila te se njima ne smiju kretati pješaci, biciklisti i motorna vozila koja ne mogu razviti brzinu veću od 60 km/h. Na svim su čvorištima postavljeni prometni znakovi. Iz HAK-a mole vozače da zaustavni prometni trak na Pelješkom mostu koriste isključivo u slučaju izvanredne situacije (kvar na vozilu, prometna nezgoda i sl).

Na graničnom prijelazu Macelj/Guškovje i na ulaz i na izlaz čeka se do pola sata.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

Kategorije: Hrvaška

Nesreća u Kaštelima: Sudarila se tri vozila, ima ozlijeđenih

Pon, 08/08/2022 - 08:16

Tri su se vozila sudarila u Kaštel Sućurcu malo prije ponoći, a dvije osobe su ozlijeđene, doznaje se u ponedjeljak u splitskoj policiji.

Ta se prometna nesreća dogodila oko 23.20 sati u Kaštel Sućurcu na državnoj cesti iznad vatrogasnog doma. Od 23,35 ta je cesta u smjeru Trogira bila zatvorena za sav promet zbog čega su se sva vozila preusmjeravala na staru Kaštelansku cestu.

Još se uvijek ne zna težina ozljeda nastradalih.

Kategorije: Hrvaška