Nacional

Syndicate content
online izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 10 min 34 sek od tega

Ministar Beroš: “Do kraja godine imat ćemo plan za Nacionalnu dječju bolnicu Blato”

Pet, 10/09/2021 - 20:50

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da će studija izvodljivosti Nacionalne dječje bolnice Blato biti napravljena do kraja godine, što je ključan korak u realizaciji tog strateškog projekta, priopćeno je u petak iz Ministarstva zdravstva.

“‘Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi kako se aktivnosti usmjerene prema gradnji spomenute bolnice provode prema planu, budući da je Nacionalna dječja bolnica jedan od strateških ciljeva našeg zdravstvenog sustava”, izjavio je  Beroš nakon sastanka sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem s kojim je razgovarao o napretku tog projekta.

Ministar zdravstva posebno je istaknuo kako je u tom cijelom kompleksnom procesu važna bliska, partnerska suradnja Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba te ocijenio sastanak s gradonačelnikom “pozitivnim iskorakom na tom putu”.

Bolnica u Blatu predstavljat će krovnu instituciju u bolničkom sustavu koja će osigurati zdravstvenu zaštitu najviše kvalitete djeci u Zagrebu i Republici Hrvatskoj jačanjem kapaciteta Klinike za dječje bolesti Zagreb.

Na sastanku je bilo riječi i o zajedničkom upravljanju epidemijom covid-19 te potrebi povećavanja broja cijepljenih, a zaključeno je kako se jedino zajedničkim naporima mogu postići zadovoljavajući rezultati.

Kategorije: Hrvaška

Završnica Trofeja Dinamo kao uvertira za središnji događaj programa “Dinamo na Šalati”

Pet, 10/09/2021 - 20:39

U subotu u 18:30 počinje završnica četvrtog izdanja malonogometnog natjecanja Trofej Dinamo. Završnica se igra u sklopu osme manifestacije “Dinamo na Šalati”.

U prvom dvoboju četvrtfinala sučelit će se Megaton Dinsar i SZZG Poliklinika Ribnjak, a 45 minuta kasnije na terene će istrčati KTechnologies i Pizzeria Viva. Pobjednici tog dvoboja plasirat će se u polufinale u kojem ih čekaju dvije najbolje rangirane
momčadi prvog dijela natjecanja, Cvjetno Poliklinika Milojević i Građanska udruga Dugave.

Nakon polufinalnih dvoboja, odigrat će se i utakmica za treće mjesto, a finale natjecanja, kao i prijateljska utakmica između Futsal Dinama i Šibenika 1983 održat će se u nedjelju od 18:15 sati. Sve utakmice subotnjeg programa Trofej Dinamo prenosit će se na YouTube kanalu Futsal
Dinama.

U subotu gledateljima nije dozvoljen ulaz, a svi sudionici Šalate u nedjelju 12. rujna morat će na ulazu predočiti digitalnu COVID EU putovnicu. Cijena ulaznice za nedjelju iznosi 50 kuna, a moguće ju je nabaviti u BBB Fan Shopu u Ilici 37 ili na ulazu Šalate od subote u 15 sati.

Raspored manifestacije Dinamo na Šalati 2021:

SUBOTA
11.09. Megaton Dinsar – SZZG Poliklinika Ribnjak, 18:30
11.09. KTechnologies – Pizzeria Viva, 19:15
11.09. Cvjetno Poliklinika Milojević – Megaton Dinsar/SZZG Poliklinika Ribnjak, 20:00
11.09. Građanska udruga Dugave – KTechnologies/Pizzeria Viva, 20:45
11.09. Utakmica za treće mjesto, 21:30

NEDJELJA
12.09. Finale Trofej Dinamo 2021., 18:15
12.09. Svečana ceremonija dodjele nagrada Trofej Dinamo, 19:00
12.09. Futsal Dinamo – Šibenik 1983 1. poluvrijeme, 19:30
12.09. Superkup Oskar Kadrnka, 20:00
12.09. Futsal Dinamo – Šibenik 1983, 2. poluvrijeme, 20:30

Kategorije: Hrvaška

Novinar iz BiH pozivao na linč migranata: “Tjerat ćemo ih sve dok ne nestanu”

Pet, 10/09/2021 - 20:36

Novinar iz Bosne i Hercegovine Fatmir Alispahić suočit će se s optužnicom koja ga tereti za izazivanje rasne i nacionalne mržnje jer je opetovano objavljivao tekstove u kojima je iskazivao netrpeljivost prema migrantima, ali i poticao međunacionalni razdor u samoj BiH.

Iz Tužiteljstva BiH su u petak potvrdili da su podignuli optužnicu protiv osobe inicijala F.A. (45) “jer je tijekom 2019. i 2020. godine na mrežnoj stranici čiji je administrator i putem društvenih mreža kontinuirano javno objavljivao tekstove i video zapise s izjavama koje potiču i šire mržnju prema migrantima i migrantskoj populaciji kao i između konstitutivnih naroda u BiH”.

Takve objave predstavljaju kršenje Zakona o zabrani diskriminacije te odredbi kodeksa za tisak i mrežne medije u BiH.

Lokalni su mediji objavili da je riječ upravo o Alispahiću koji je ranije identificiran kao administrator stranice antimigrant.ba.

U jednom od tekstova objavljenih s njegovim potpisom u lipnju 2019. Alispahić je otvoreno pozivao prije svega Bošnjake na fizičke napade na migrante.

“Te horde migranata treba mlatiti svim sredstvima, treba ih tjerati poput bijesnih kerova, treba im staviti do znanja da među nama neće živjeti – jer ćemo ih mlatiti, tjerati, progoniti – sve dok ne nestanu s naše zemlje”, napisao je tada Alispahić.

Nevladine udruge koje su javno osuđivale ovakve istzupe Alispahić je optuživao da su eksponenti velikohrvatskog i veliskosrpkog nacionalizma koje rade protiv interesa Bošnjaka.

Po optužnici koju je već potvrdio Sud BiH sada ga se tereti da je javno izazivao ili poticao nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i svim drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, čime je počinio produženo kazneno djelo Izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

Tužiteljstvo BiH će navode iz optužnice dokazivati pozivanjem devet svjedoka i prilaganjem većeg broja materijalnih dokaza.

Kategorije: Hrvaška

U Split dolaze najistaknutija domaća i strana imena u svijetu klasične glazbe, uoči nove sezone otvorena izložba

Pet, 10/09/2021 - 19:49

U Hrvatskom domu Split predstavljena je nova koncertna sezona 2021./2022. Program koji je raspoređen u pet tematskih glazbenih ciklusa predstavili su mo. Ivan Repušić, Martina Filjak i Marin Kaporelo.

Split će prvi put ugostiti neka od najistaknutijih domaćih i stranih imena u svijetu klasične glazbe, a publika će imati priliku čuti vrhunske interpretacije nekih od kapitalnih djela europske i hrvatske glazbene literature.

Tom prigodom otvorena je  izložba ”Prva koncertna sezona u slikama”, autorice Maje Prgomet, poznate splitske fotografkinje. Izložba donosi presjek najboljih trenutaka prve, po svemu posebne sezone, koja je dokazala koliko je publika u Splitu čeznula za ovakvim prostorom i ovakvim glazbenim repertoarom. Izložba je otvorena do daljnjega i može se posjetiti prije koncertnih događanja.

Godišnja nagrada Ivo Tijardović za najbolje umjetničko ostvarenje u programu Koncertne dvorane Hrvatskog doma Split u sezoni 2020./2021. dodijeljena je Katarini Livljanić za program JUDITA: Biblijska pripovijest iz renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Marulića, izveden 20. travnja 2021. u sklopu proslave 500. obljetnice prvotiska Marulićeve Judite.
Obrazloženje nagrade pročitao je maestro Ivan Repušić istaknuvši “Nesvakidašnje predanje umjetnika, sugestivna interpretacija zahtjevnih transformacijskih uloga koje kulminiraju u trenucima Juditine pripreme za ubojstvo i Holofernova smrtnog bunila, vokalna briljantnost te skladna, minimalistička scenografija i kostimografija u potpisu Sande Hržić svrstavaju ovaj projekt u iznimna umjetnička ostvarenja od posebnog značaja za hrvatsku glazbenu i književnu baštinu.”

Kategorije: Hrvaška

Talibani ubili brata bivšeg afganistanskog potpredsjednika: “Nisu nam dopustili da ga pokopamo”

Pet, 10/09/2021 - 19:40

Talibani su pogubili brata Amrulaha Saleha, bivšeg afganistanskog potpredsjednika koji je postao jedan od vođa protutalibanskog otpora u dolini Pandžšir, rekao je u petak njegov nećak.

Vijest da je Salehov brat, Rohulah Azizi, ubijen objavljena je nekoliko dana nakon što su talibanske snage preuzele nadzor nad provincijskim središtem Pandžšira, posljednje pokrajine koja im pruža otpor.

Vijest je Reuters u SMS poruci dojavio njegov nećak Ebadulah Saleh. “Ubili su ga jučer i nisu nam dopustili da ga pokopamo. Ponavljali su da njegovo tijelo treba istrunuti”.

Talibanski informativni servis na urdu jeziku Alemarah objavio je da je “po izvješćima” Rohulah Saleh poginuo tijekom borbi u Pandžširu.

Saleh, bivši čelnik Nacionalne uprave za sigurnost, obavještajne službe afganistanske vlade koja je pala prošli mjesec, na slobodi je, ali se ne zna gdje se nalazi.

Nacionalna fronta otpora Afganistana, koja okuplja oporbene skupine odane lokalnom vođi Ahmadu Masudu, obećala je da će se nastaviti boriti protiv talibana i nakon pada Bazaraka, središta pokrajine Pandžšir.

Kategorije: Hrvaška

LANA JANJANIN: ‘Trebamo mecene koje će ulagati u kulturu iz uvjerenja, a ne profita’

Pet, 10/09/2021 - 19:15
Lana Janjanin, 31-godišnja skladateljica, pijanistica i jazz pjevačica, nova je umjetnička ravnateljica festivala Jazz.hr koji se održava od 30. rujna do 2. listopada, a preuzela je i vođenje svih jazz projekata Hrvatskog društva skladatelja

Nakon što je godinama vrlo uspješni umjetnički ravnatelj festivala Jazz.hr bio glazbeni kritičar i veliki promotor jazza Davor Hrvoj, nedavno je tu funkciju od njega preuzela mlada 31-godišnja skladateljica, pijanistica i pjevačica Lana Janjanin. Nakon osnovnog i srednjeg glazbenog obrazovanja koje je stekla na Glazbenom učilištu Elly Bašić, Lana je 2008. godine otišla u Beč gdje je upisala studij kompozicije na glazbenoj akademiji Universität für Musik und darstellende Kunst Wien. Prvi diplomski studij klasične kompozicije završila je 2010. godine pa je nastavila sa studijem medijske kompozicije, koji je 2013. godine uspješno završila te s 23 godine stekla titulu magistre, kao najmlađa u klasi.

Lana Janjanin sklada autorske skladbe, piše za njih tekstove i aranžira glazbu za vlastiti jazz sastav s kojim redovito nastupa na internacionalnim pozornicama, kao i za klasične i jazz orkestre, kojima ponekad i dirigira. Istovremeno nastupa i solo za klavirom, u duetu, sa svojim triom, kvartetom ili pak sekstetom. Tijekom relativno mlade ali izuzetno bogate karijere surađivala je s brojnim renomiranim glazbenim imenima i orkestrima, a svjetske pozornice posjećuje kao solo autorica i izvođačica, ali i sa svojim jazz sastavom. Debitantski album autorske glazbe pod nazivom “A Minute of Love” objavila je tek 2018. godine, a njezin prethodnik na mjestu umjetničkog ravnatelja, glazbeni kritičar Davor Hrvoj, o njemu je napisao: „Skladbe odaju glazbeni rukopis školovane glazbenice koja je dobro iskovala zanat, ali to ne bi bilo dovoljno da Lana ne zna iskoristiti iskustvo, nadahnuće i osjećaje za svoj skladateljski rad.“ Iste te 2018. godine objavljen je i dvostruki album “Miracles” u suradnji s Dinom Rizvić i Jazz orkestrom HRT-a. Tim su izdanjem Lana Janjanin i Dina Rizvić ušle u povijest Hrvatske glazbene scene kao prve žene koje su skladale, aranžirale, odsvirale i otpjevale svoj opus za jazz orkestar.

Ovogodišnje izdanje festivala Jazz.hr održat će se u Zagrebu od 30. rujna do 2. listopada, s programom koji je prvi put uredila nova umjetnička ravnateljica. Tim povodom Lana Janjanin dala je intervju Nacionalu.

NACIONAL: Kako to da ste, unatoč vrlo dobroj samostalnoj glazbenoj karijeri, prihvatili posao umjetničke ravnateljice festivala Jazz.hr i svih jazz projekata u sklopu Hrvatskog društva skladatelja? 

Meni je jako drago što izgleda kao da imam uspješnu karijeru, ali trenutno zbog situacije s pandemijom imam osjećaj da zapravo uopće nemam karijeru. Htjela bih biti malo više zauzeta svojom glazbom, ali, nažalost, moram priznati da nisam. Ova vremena su me u tome poprilično deprimirala i demotivirala.

NACIONAL: I zato ste prihvatili funkciju umjetničke ravnateljice Jazz.hr-a? 

Ova funkcija umjetničke ravnateljice nešto je vrlo opipljivo i konkretno. Jedna određena stabilnost u mom životu, ali i šansa za ostvarenje ideoloških ciljeva o kojima već jako dugo govorim i imam veliku želju nešto s tim u vezi poduzeti. Kada se otvorio natječaj, pomislila sam da bi to mogla biti baš ta prilika.

NACIONAL: Hoćete li tijekom mandata umjetničke ravnateljice ostaviti svoju samostalnu karijeru malo po strani ili ćete pokušati voziti paralelni slalom ukaže li se za to prilika? 

Voljela bih nastaviti i ne smatram da je ova funkcija dijametralno suprotna tome što ću raditi, već je komplementarna. S druge strane, uopće ne vidim kraja ovoj priči s koronavirusom i mjerama ograničenja. Dok se nešto ne pomakne s mjesta, fokusirat ću se radije na druge bitne stvari u životu. I inače je ovaj poziv, uz sve svoje ljepote, često obilježen neproporcionalnim omjerom uloženog vremena, novca i energije prema onome što se vraća; projekte je jako teško gurati naprijed, sve je popraćeno konstantnom nestabilnošću i stresom, a u ovom periodu se to sve samo potenciralo. Ovo je baš autodestruktivno vrijeme za ostvarivanje vlastitih glazbenih projekata. Možda gledam na to previše pesimistično, ali se trenutno tako osjećam.

 

‘Moj poziv obilježen je neproporcionalnim omjerom uloženog  vremena, novca i energije prema onome što se vraća; projekte je teško gurati naprijed, sve uz konstantnu nestabilnost i stres’

 

NACIONAL: Prilikom obraćanja u povodu preuzimanja ove funkcije izjavili ste kako mislite da zaista osjećate i znate iz vlastitog iskustva što fali i što bi se moglo i trebalo napraviti, a vezano je uz jazz u Hrvatskoj. Što po vašem mišljenju fali, a što bi se trebalo napraviti? 

Fali, na prvom mjestu, jedna platforma za hrvatske jazz glazbenike. Fali mjesto, prilike, organizacija, financije – jednom riječju, infrastruktura za jazz scenu u Hrvatskoj. Između ostalog i da imamo pravi jazz klub. Nakon što je umro Boško Petrović, koji imao jedan ozbiljan klub i priču iza koje je stajao te je svojom karizmom okupljao scenu oko sebe i u svome klubu, nije se pojavilo nešto slično.

NACIONAL: Kako je moguće da nakon Boška Petrovića nitko nije uspio napraviti pošteni jazz klub?

Bilo je nekih pokušaja, ali to nikada nije na pravi način zaživjelo. U Zagrebu nema adekvatnog prostora koji služi kao neka stalna pozornica za hrvatske jazz glazbenike i događa se sljedeće: svi mi koji imamo svoje projekte okupimo ekipu vrhunskih, često i internacionalnih glazbenika, plaćamo im putne troškove, smještaj, honorare, studije u kojima se snima, a da ne govorim da smo mjesece/godine prije toga uložili u skladanje i aranžiranje, i dok sve to snimimo i platimo produkciju, doslovce to nemamo gdje predstaviti. To sam osjetila i na svojoj koži.

NACIONAL: Na što konkretno mislite? 

Tako mi se dogodilo i s vlastitim projektom. Morala sam svirati u klubu koji nije na koncertnoj razini i nema ni koncertni klavir, što svakom pijanistu teško pada. Dogodilo mi se puno puta da sam bila na promocijama vrhunskih jazz albuma u prostorima koji su nalikovali krčmama, gdje ljudi razgovaraju, piju i jedu dok netko promovira svoj skupi projekt na jednoj lošoj pozornici s lošim zvukom. I svi se žale na takve uvjete, ali svejedno nitko ništa ne poduzima. Međutim, teško je poduzeti nešto po tom pitanju s naše strane, jer nam za promjene prije svega trebaju financijska ulaganja s one druge strane. Uvijek kažem da nam fale “mecene” koje će ulagati u kulturu i scenu iz uvjerenja, a ne motivirani profitom. Jer jazz nije komercijalna glazba i nikada neće ni jednom organizatoru generirati neki privlačan prihod. Baš zato vjerujem u potencijal Hrvatskog društva skladatelja, kao krovne udruge svih hrvatskih skladatelja, da institucijski i kontinuirano podržava hrvatske jazz autore i glazbenike u promociji njihovih autorskih projekata, jer upravo je to naša glazbena baština. 

NACIONAL: Koliko će festival Jazz.hr  pod vašim vodstvom biti otvoren za nove smjerove u jazzu? 

Nastojat ću da bude izuzetno otvoren i šarolik, kakav jazz u biti i jest. Jazz ne poznaje granice koje ta takozvana „jazz policija“ postavlja. U Europi takvi policajci imaju jako konkretno i jednoznačno poimanje jazza, dok Amerikanci, koji su ga izmislili, nisu toliko opterećeni etiketiranjem. Oni slušaju što je „groovie“ a što ne. Ja vjerujem da postoji dobra i loša glazba, a ne dobar i loš žanr. Od malena sam i kod kuće i kroz svoju glazbenu naobrazbu bila odgajana da slušam kvalitetnu glazbu raznoraznih glazbenih žanrova i podžanrova. Upravo s tom filozofijom pristupam kreaciji programa na Jazz.hr-u. Naša hrvatska glazbena scena bogata je raznolikim projektima koji se mogu svesti pod zajednički nazivnik jazza i voljela bih svim njenim članovima dati šansu da se predstave.

‘U Zagrebu nema adekvatnog prostora koji služi kao stalna pozornica za hrvatske jazz glazbenike’. PHOTO: Matej Grgić

NACIONAL: Može se pretpostaviti da kao umjetnička ravnateljica pratite hrvatsku jazz scenu. Tko vam je u zadnjih par godina „zapeo za uho“? 

Ne bih voljela izdvajati nikoga posebno, no rekla bih kako mislim da imamo jako kvalitetnu i raznoliku jazz scenu i da mi je super što svako ima svoj takozvani „đir“ i potpis. Pokušala sam ih sve što više involvirati u predstojeći festival. Previše je umjetnika da bi svatko dobio svoj koncert, ali sam smislila kako da ih što više uključim.

NACIONAL: Kako? 

Na večeri otvorenja nastupit će Jazz orkestar HRT-a, koji će poslužiti kao vrsta kućnog benda sa solistima, a solisti će biti devet hrvatskih jazz skladatelja i glazbenika koji su već surađivali s orkestrom. Svatko od njih predstavit će po jednu svoju skladbu. Htjela bih pokazati i publici, ali i nama samima, koliko nas je i što radimo, jer koliko god smo mala scena, nažalost smo prilično polarizirani i rijetko se okupljamo na ovoj razini. Ovo će biti neka vrsta showreela, koja bi se mogla transformirati u nešto poput godišnje smotre jazza, gdje će se svi pomalo pokazati, što smatram da je u odnosu na kolektivni moral bolje nego da svake godine svira taj jedan „odabrani“ jazz glazbenik.

NACIONAL: Hoće li sada biti više prostora za žene u jazzu? Kao da su nekako ostale u sjeni svih ovih godina… 

Budući da sam dosta u inozemstvu, moram priznati da nisam uspjela posjetiti baš svaku ediciju festivala Jazz.hr, ali na onima kojima sam prisustvovala baš su žene bile vrlo zastupljene kao „main act“, zbog čega nemam razloga predbacivati svom prethodniku Davoru Hrvoju da ih je u programu zapostavljao. S druge strane, jazz scena je i u Hrvatskoj i internacionalno gledano primarno „muška“ i ženama se nerijetko teško istinski integrirati. Razgovaram i s vrlo uspješnim kolegicama u New Yorku, koje koliko god su priznate, još uvijek osjećaju da je to primarno „boys club“, u koji smo povremeno primljene. Htjela bih raditi na tome da se tu dese neke promjene na bolje, ali s druge strane, ne bih htjela pretvoriti festival u poligon za realizaciju nekih ekstremnih feminističkih ideja i pokreta, odnosno stvoriti „girls club“, jer smatram da to samo još više stvara polarizaciju u društvu i na sceni. Moj kriterij za odabir umjetnika je njihova kvaliteta, profesionalnost i kreativnost, a ne spol – i mislim da je upravo takav stav “politički najkorektniji”.

NACIONAL: Za razliku od susjednih zemalja, Hrvatskoj još uvijek nedostaje jedan centralni godišnji međunarodni jazz festival poput Nišvillea u Srbiji ili Jazz festivala u Ljubljani. Jeste li sada s ovom funkcijom možda došli u poziciju utjecati na to da se u Hrvatskoj ponovo organizira jazz festival kakve je svojevremeno organizirao Dražen Kokanović, poput Zagreb Jazz Festivala? 

Koliko znam, Kokanović se i dalje trudi organizirati međunarodne jazz koncerte i dovoditi svjetska imena. Dobro je da postoji takav festival s jakim sponzorima, koji omogućuju Zagrepčanima da čuju najbolje jazz glazbenike svijeta u svome gradu. Mi imamo manje budžete s kojima se, s druge strane, i dalje kvalitetno može promovirati domaća scena, a povremeno ugostiti i nekog internacionalnog umjetnika. Mislim da su baš zbog toga oba festivala komplementarna i bitno je da nastave koegzistirati.

NACIONAL: Što vam je prioritet? 

Imam na početku želju popuniti neke rupe gdje curi, a to je primarno gore spomenuta potreba da se hrvatskim jazz glazbenicima omoguće pripadajući „stage“ i „spotlight“. Imam dojam da se dosad davalo poprilično puno prostora strancima, dok domaći jazz glazbenici nemaju gdje nastupati. Također smatram da postoji veliki potencijal ponovnog pokretanja umjetničkog suživota i razmjene na regionalnoj razini, koja je na tlu Jugoslavije u ono vrijeme najnormalnije egzistirala i od koje su umjetnici višestruko profitirali. Takav je, recimo, primjer projekt Jumbo – suradnja triju big bendova nacionalnih radio-televizijskih kuća Ljubljane, Beograda i Zagreba, koji se nakon duge pauze, odnosno od rata, nedavno opet realizirao. Ako uspijem sa svoje strane pridonijeti takvoj vrsti regionalnog umreženja glazbenika i festivala, to će mi biti posebno drago.

 

‘Nedostaje nam platforma za hrvatske jazz glazbenike. Fali mjesto, prilike, organizacija, financije – jednom riječju, infrastruktura za jazz scenu u Hrvatskoj. I da imamo pravi jazz klub’

 

NACIONAL: Jeste li već uspjeli složiti ovogodišnji jazz program? 

Program je gotov i nalazi se online, na novoj domeni https://jazzhrfestival.com. Program je definiran i sastoji se od hrvatskih glazbenika i glazbenica koji primarno predstavljaju svoju autorsku glazbu. Međutim, sve je i dalje pod jednim malim upitnikom jer ne znamo što nas zbog koronavirusa čeka na jesen. Postoji i jedna novost na kojoj sam inzistirala, a to je digitalizacija, za koju smatram da je imperativ modernog doba pa će tako svi koncerti biti profesionalno snimljeni te prenošeni preko livestreama. Tako će se festival moći pratiti bez obzira na broj dozvoljene, odnosno okupljene publike.

NACIONAL: Ne mogu vas ne pitati i za vašu sve uspješniju samostalnu karijeru, unatoč trenutnom zastoju zbog pandemije. Krajem 2018. godine objavili ste samostalni album „A Minute of Love“, a nedugo potom i album „Miracles“ u suradnji s Dinom Rizvić. Također, često nastupate izvan Hrvatske. Što je sljedeće? Na što ste trenutno fokusirani? 

Dugujem Croatia Recordsu jedan album na hrvatskom jeziku koji nikako da snimim. Iskreno, teško mi je pisati pjesme na hrvatskom jeziku. Nekako mi je prirodnije pisati na engleskom, ali se nadam da ću pronaći inspiraciju – ako ništa drugo, onda u deadlineu.

NACIONAL: Ali već ste objavili jednu pjesmu na hrvatskom jeziku, koja je naišla na jako dobar prijem kod publike. U čemu je problem? 

To je ta jedna jedina koja mi je pala na pamet na hrvatskom jeziku. Volim jako Božić, božićno vrijeme i božićne pjesme pa planiram uskoro snimiti i jednu božićnu pjesmu, ali ne želim se zaletavati s konkretnim najavama prije nego što je snimim. Životna želja mi je napraviti božićni album sa Simfonijskim orkestrom i Big Bandom, ali kako je to jedna ogromna i skupa produkcija, možda će mi je jednog dana priuštiti HRT, kada budem pred mirovinom ili, recimo, na moj 80. rođendan.

Kategorije: Hrvaška

Tko je Matija Posavec? Najmlađi župan u povijesti Hrvatske kojem je karijera propala zbog 10.000 kuna

Pet, 10/09/2021 - 19:13

Jutros uhićeni Matija Posavec bio je najmlađi župan u povijesti Hrvatske, koji je pobjeđivao uvjerljivo u tri izborna ciklusa za međimurskog župana, političar koji je znao što je dobar PR, s ozbiljnim ambicijama da ostvari uspjehe i na nacionalnoj razini.

Sve je to palo u vodu kada je objavljeno da je Matija Posavec, nekadašnji HNS-ovac uhićen u USKOK-ovoj akciji zbog sumnji da je primao mito i uhljebio neke svoje štićenike.

Posavec je karijeru prvo počeo graditi u medijima. Od 1995. radio je na lokalnom radiju s nepunih 15 godina uređujući i vodeći nekoliko emisija. Za rani ulazak u politiku, pisali su mediji, vjerojatno je bio presudan politički talk show koji je uređivao i vodio od 2000., u kojem su gostovali razni političari. Među njima bio je i tadašnji predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić koji ga je nagovorio da se učlani u stranku, piše Jutarnji list.

Nakon prvih lokalnih izbora u Čakovcu, Posavec je uspio osvojiti neke mjesne odbore pa mu je Tomčić povjerio i vođenje lokalne organizacije. Budući da je uvijek bio ambiciozan, a to mu često nisu uvažavali, nezadovoljan zbog unutarstranačkih odnosa, krajem 2002. izlazi iz HSS-a i vraća se u medije i obrazovanje. Sve do 2005. radio je kao predavač u očevim autoškolama u Čakovcu i Prelogu, nastavio je raditi na lokalnoj radiostanici te u novinama, ali i baviti se politikom.

Na ulazak u HNS nagovorio ga je 2004. tadašnji potpredsjednik stranke i međimurski dožupan Dragutin Lesar, a na izborima na kojima je Josip Posavec bio kandidat za župana, vodio mu je kampanju. Na lokalnim izborima u svibnju 2005. HNS je pobijedio i preuzeo vlast, a Posavec postaje glasnogovornik Međimurske županije.

Dvije godine poslije vodi i Čačićevu kampanju za parlamentarne izbore, a početkom 2008. izabran je za predsjednika međimurskog HNS-a.

Iduće godine održavaju se prvi neposredni izbori za župana na kojima je Posavec kandidat za zamjenika SDP-ova župana, što i postoje, sve do 2013. kad se odlučio odmaknuti od SDP-a i sam se kandidirati. Ta njegova odluka nije dobro prihvaćena ni u samom HNS-u, a posebno ne u SDP-u.

Oglasio se otac Matije Posavca: “Moj sin je predobar, rekao mi je jutros kad su došli: ‘Tata, ne brini se’”

Osam godina i tri mandata na mjestu župana

Kako piše Jutarnji list, Posavec je bio upozoren iz vrha stranke da bi se tadašnji premijer Zoran Milanović mogao naljutiti što koalicijski partner radi protiv njih na sjeveru, no Posavec je bio uporan i uspio u svom naumu da preuzme Međimursku županiju, s tek 33 godine, kao najmlađi župan. Tu se zadržao sve do danas.

Osam godina i tri mandata na mjestu župana omogućili su mu da ima utjecaj u hrvatskoj politici. No, bio je poprilično neodlučan kad je u pitanju njegova stranka, ali i suradnja s drugim strankama. Uvijek kandidat, nikad predsjednik. Posavec je često neslužbeno puštao informacije da bi mogao preuzeti HNS, da bi se poslije predomišljao. Javno je istupao protiv koalicije na nacionalnoj razini s HDZ-om jer je znao da bi mu ona mogla jako naštetiti na sjeveru, gdje HDZ baš nije omiljen, ali je istodobn razgovarao s Plenkovićem. Pretkraj Kukuriku vlasti istupao je i protiv koalicije sa SDP-om. Na zadnjim parlamentarnim izborima bio se dogovorio s njima, ako pobijede, da ga postave za ministra, ali znamo kako su ti izbori završili. I sve je bilo spremno da preuzme i HNS, no nakon europskih izbora 2019. Posavec ipak napušta stranku i postaje nezavisni župan.

Nema preveliku imovinu

Na zadnjim lokalnim izborima u svibnju mandat je osvojio s više glasova od bilo kojeg župana, i to u prvom krugu, 64,61 posto, a njegova stranačka kolegica s Nezavisne liste Matije Posavca Ljerka Cividini postala je nova gradonačelnice Čakovca. Posavec je prije osam godina Međimursku županiju oteo SDP-u, a sada je i nova gradonačelnica mandat izborila u srazu s SDP-ovim Stjepanom Kovačem, koji je također obuhvaćen istragom, ali zbog drugog kaznenog djela koje nema veze s tim djelima koja se Posavcu stavljaju na teret.

Posavec je imao i većinu u Županijskoj skupštini, odnosno sa 23 od 37 vijećnika mogao je vladati bez koalicija.

Imao je i ambicije okupljati stranke centra na području Međimurja, Varaždina i Zagorja.

“Namjera je osnovati snažnu regionalnu centrističku opciju s naglaskom na promociju regionalne politike. Kad se pozicioniramo, možemo zajedno na sljedeće parlamentarne izbore i osvojiti dva do tri mandata”, najavljivao je u lipnju planove.

Posavec, barem prema imovinskoj kartici koju je objavio, nema preveliku imovinu, a sve što ima glasi na suprugu koja radi u odvjetničkom uredu.

Kao župan zarađuje 16.142 kuna, a supruga ima mjesečnu plaću od 6300 kuna. Na suprugu glasi i stan od 70 metara četvornih u Čakovcu vrijedan 750.000 kuna, oranica od 800 metara četvornih koju su procijenili na 225.000 kuna i garaža od 16 kvadrata u vrijednosti 110.000 kuna. Nemaju štednju, dionice ni značajnije pokretnine, osim automobila Renault Espace, koji jedini glasi na njega i koji je kupio na leasing od gotovo 30.000 eura.

Nova akcija USKOK-a: Poznato sve više detalja, javio se USKOK i istragom obuhvaćeni Kovač

Kategorije: Hrvaška

Laboratorij na Trešnjevci: Dvije žene u stanu uzgajale marihuanu, uhićene su

Pet, 10/09/2021 - 19:03

Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke dovršili su kriminalističko istraživanje nad dvije ženske osobe starosti 35 i 42 godine zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da su osumnjičene protivno odredbama članka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga s ciljem proizvodnje i preprodaje konoplje tipa droga, u stanu koji je vlasništvo osumnjičene 35-godišnjakinje na Trešnjevci, uporabom uređaja za emitiranje svjetlosti i uređaja za ventilaciju stvorile uvjete za umjetni uzgoj bilja u kojima su sadile konoplju tipa droga nakon čega su biljke sušile, usitnjavale, vagale i pakirale te tako dobivenu drogu dalje preprodavale. Također, na za sada neutvrđen način radi daljnje preprodaje nabavljale smolu konoplje tipa droga te drogu psilocibin.

Naime, 9. rujna 2021. godine u popodnevnim satima, temeljem naloga suda obavljena je pretraga stana kojom prilikom je pronađen šator za umjetni uzgoj bilja s instaliranim sustavom za osvjetljavanje i ventilaciju u kojem su se nalazile zasađene dvije stabljike konoplje tipa droga visine od 105 do 115 cm, improvizirani laboratorij za uzgoj bilja s instaliranim sustavom za osvjetljavanje i ventilaciju, sedam stabljika konoplje tipa droga visine cca od 35 do 100 cm, ukupno 3130,0 grama konoplje tipa droga pakirane u 36 različitih paketa i staklenki, 0,5 grama smole konoplje tipa droga, 6,0 grama droge psilocibin, dvije digitalne vage s tragovima droge, predmeti za pakiranje droge te određeni novčani iznos za koji se sumnja da je pribavljen prodajom droge.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičene su predane pritvorskom nadzorniku, a kaznena prijava je podnijeta Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

Kategorije: Hrvaška

MMF predviđa rast za 5,4 posto: “Iako izloženo pandemiji i potresima, gospodarstvo pokazuje otpornost”

Pet, 10/09/2021 - 18:55

Hrvatsko gospodarstvo bilo je izloženo velikom stresu, ali pokazuje otpornost te se za ovu i iduću godinu predviđa njegov snažan oporavak, uz rast BDP-a od 5,4 i 5,8 posto, poručili su članovi Misije MMF-a u zaključnoj izjavi objavljenoj u petak.

“Za 2021. i 2022. predviđa se snažan oporavak uz rast od 5,4, odnosno 5,8 posto, potaknut oporavkom u sektoru usluga, pod pretpostavkom ostvarivanja dvije trećine turističkih dolazaka iz 2019. u 2021. godini te njihovog gotovo punog oporavka u 2022., i investicijama koje će biti potaknute velikim priljevima bespovratnih sredstava iz EU-a u srednjoročnom razdoblju. U srednjem roku predviđa se da će se rast BDP-a usporiti prema razinama od oko tri posto”, istaknuto je u izjavi Misije MMF-a na kraju njihova posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, na temelju članka IV. statuta MMF-a.

Iz MMF-a podjsećaju da su pandemija i dva razorna potresa dovela do pada gospodarske aktivnosti od 8 posto u 2020. uslijed smanjene domaće i inozemne potražnje, pri čemu je posebno velik bio pad prihoda od turizma, oko 60 posto na godišnjoj razini. No, ističu i da je izdašna potpora fiskalne i monetarne politike, zajedno s primjerenim popuštanjem nadzornih zahtjeva, pomogla u ublažavanju učinaka pandemije.

Pritom je, zamjećuju, financijska pozicija države donekle je olakšana sredstvima iz fondova EU-a, kojima je financirana većina mjera fiskalne potpore, a HNB je intervenirao na deviznom tržištu i ublažio napetosti na domaćem tržištu obveznica otkupom državnih vrijednosnih papira u iznosu od otprilike 5,5 posto BDP-a te snizio obveznu pričuvu i provodio repo operacije.

Tržišta su se smirila posebice nakon uspostave linije za valutni ugovor o razmjeni (engl. swap line) s Europskom središnjom bankom (ESB) sredinom travnja 2020. u iznosu od 2 milijarde eura, dodaju.

Navode i da su se platnobilančni pokazatelji držali relativno dobro te je u 2020. tekući račun zabilježio je mali manjak od 0,4 posto BDP-a unatoč snažnom padu prihoda od turizma. Međutim, napominju, bruto javni i inozemni dug porasli su za gotovo 16, odnosno 6 postotnih bodova BDP-a, poništivši ranija povoljna kretanja.

Osvrnuli su se i na inflaciju, ocjenivši da je i dalje niska unatoč nedavnom porastu, te prognoziraju njezinu stabilizaciju na razini od 2 posto tijekom 2023.

Treba izbjeći daljnje smanjenje poreza i provesti reforme

Izvršni direktori MMF-a pozdravili su poduzimanje brzih mjera za borbu protiv pandemije covida-19, čime su stvoreni temelji za predviđeni oporavak, potpomognut turizmom i investicijama.

U svojoj izjavi pozdravili su i napore hrvatskih vlasti za postizanje ravnoteže između podupiranja oporavka od posljedica pandemije i razboritosti fiskalne politike te spremnost za nastavak pružanja podrške ako to bude potrebno.

No, naglasili su i važnost izbjegavanja daljnjeg smanjenja poreza kako bi se očuvali fiskalni prihodi te kako bi se javni dug čvrsto održao na silaznoj putanji u srednjoročnom razdoblju, a pozvali su i na ubrzanu provedbu strukturnih reforma i potrebu za jačanjem sposobnosti apsorpcije sredstava iz strukturnih fondova EU-a, posebice u području upravljanja javnim investicijama.

Pozdravili su i planove vlasti za uvođenje sustava plaća u državnoj upravi koji nagrađuje produktivnost kao i objedinjavanje zdravstvenih usluga na nižim razinama javne uprave.

Direktori MMF-a smatraju da je monetarna politika primjereno akomodativna u okviru sidra deviznog tečaja i obilne globalne likvidnosti.

Pozdravili su i ulazak u tečajni mehanizam ERM II u srpnju 2020. u kontekstu uvođenja eura kao strateškog prioriteta vlasti. Uzimajući u obzir koristi od uvođenja eura, direktori su pozdravili snažnu posvećenost vlasti da poštuje kriterije konvergencije te da unaprijedi okvir za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Treba pomno pratiti kreditna kretanja povezana s tržišta nekretninama

U izjavi su naglasili potrebu za nastavkom pomnog praćenja rizika u financijskom i bankovnom sektoru i nakon isteka mjera regulatornog popuštanja uvedenih u skladu sa smjernicama za ublažavanje učinaka pandemije Europskog nadzornog tijela za bankarstvo. Također, pozdravili su odluku kojom se olakšava otpis neprihodonosnih kredita i napore za jačanjem stečajnog okvira.

Direktori su preporučili vlastima da posebno pomno prate kreditna kretanja povezana s tržištem nekretnina i da budu spremne apsorbirati višak likvidnosti i nametnuti primjerene makrobonitetne mjere bude li to potrebno, navodi se u izjavi koja je objavljena na internetskim stranicama HNB-a.

Kategorije: Hrvaška

HT PRVA LIGA: Gorica u pokušaju izbijanja na prvo mjesto dočekuje osokoljeni Hrvatski dragovoljac

Pet, 10/09/2021 - 18:49

U prvoj utakmici programa 8. kola HT Prve lige u Velikoj Gorici se s početkom u 20 sati sastaju trenuto petoplasirani domaćin Gorica i posljednjeplasirana momčad prvenstva Hrvatski dragovoljac.

Bit će ovo premijerni međusobni okršaj u prvoligaškom društvu za današnje suparnike koji su se u drugoligaškom društvu zajedno nadmetali do sezone 17/18, kada je Gorica osvajanjem prvenstva izborila ulazak u elitni razred domaćeg nogometa.

‘Crni’ su u posljednjem kolu, nakon šest poraza u nizu, pred reprezentativnu pauzu slavljem na gostovanju u Koprivnici kod Slaven Belupa pogotkom Benedika Mioča stigli do prvih bodova u svojoj povratničkoj sezoni Prve HNL. Gorica je u dosadašnjem dijelu prvenstva upisala četiri pobjede i tri poraza (Rijeka 2-0, Hajduk 1-3, Dinamo 1-0).

U današnjem susretu gosti zbog ozljede neće moći računati na strijelca dvaju od njihovih sedam ovosezonskih pogadaka – Marija Veljaču, dok kod domaćih iz istih razloga na raspolaganju nisu Joey Suk i Muhammed Musa.

“Hrvatski dragovoljac je pomalo nespreman debitirao u ligi, no putem su se ekipirali, promijenili trenera i u prošlom kolu svladali Slaven Belupo. Njihova zadnja prezentacija poziva nas na oprez jer imaju dobrih igrača. Unatoč svemu, mi želimo dominirati od prve minute i prisiliti ih na obranu, ali naglasak moramo staviti na njihovu tranziciju. Sve bi trebalo ovisiti o nama, ali nisam igrače opterećivao time da ovom pobjedom idemo na prvo mjesto, što bi svakako bio odličan rezultat. Važno je pobijediti” – iznio je razmišljanja u svojoj najavi utakmice strateg domaćih Krunoslav Rendulić.

Njegov kolega na suprotnoj strani Davor Mladina u najavi je istaknuo da je Gorica veliki favorit: “Gorica je apsolutni favorit, prije svega jer ima više prvoligaškog iskustva, potom igra na svom stadionu i pred svojim navijačima. Puni smo respekta prema našem domaćinu, znamo koliko vrijede. Drže strašan ritam kojim lome suparnika i na to moramo biti spremni. Trebamo biti oprezni, ali istovremeno i vjerovati u sebe i pokazati ambicioznost. Vjerujem da možemo izvući remi” – zaključio je Mladina, koji je u prošlom kolu slavljenički obilježio svoj povratak u prvoligaško društvo nakon sezone 13/14.

Glavna sutkinja današnje utakmice je Ivana Martinčić iz Koprivnice, a pomoćnici će joj biti Goran Pataki iz Đakova i Sanja Rođak Karšić iz Podravskih Sesveta. Četvrti sudac je Zdenko Lovrić iz Đakova, a VAR i AVAR suci Ivan Bebek i Luka Pajić iz Rijeke.

Povijesni događaj. Ivana Martinčić glavna sutkinja u srazu Gorice i Hrvatskog dragovoljca

Treneri su se na teren odlučili poslati sljedeće sastave:

Ljestvica

(function (el) { window.addEventListener("message", (event) => { if (event.origin.startsWith("https://www.sofascore")) { if (el.id === event.data.id) { el.style.height = event.data.height + "px"; } } }); })(document.getElementById("sofa-standings-embed-48-37053"));

Standings provided by SofaScore LiveScore

Kategorije: Hrvaška

Potpredsjednica MIP-a: “Slučaj Kovač baca sjenu na druga teža događanja u medijskom prostoru”

Pet, 10/09/2021 - 18:48

Potpredsjednica saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) SDP-ova Barbara Antolić Vupora izjavila je da je tužna ako je njen stranački kolega Stjepan Kovač uistinu fingirao sms-ove u kojima mu se prijeti te kako taj slučaj baca sjenu na druga teža događanja koja su u tijeku.

„Nismo imali nikakvih informacija oko toga što se događa nego smo na MIP-u saznali što se Stjepanu Kovača stavlja na teret, a to je fingiranje sadržaj sms-ova u kojima mu se prijeti. Kao stranka naravno da smo podržali da se postupa prema prijedlogu nadležnih institucija, međutim, činjenica je da to što se njemu stavlja na teret baca sjenu na sva druga događanja koja su u tijeku u medijskom prostoru”, izjavila je Antolić Vupora nakon sjednice MIP-a koji je Kovaču jednoglasno ukinuo zastupnički imunitet.

Bivšem gradonačelniku Kovaču ukinut saborski imunitet: U tijeku pretres kuće – Hoće li biti uhićen?

“Vidimo da je ih je nekoliko težih u nekim drugim županijama i izražavam žaljenje zbog toga što se dogodilo, ali treba znati da je presumpcija nevinosti ta koja svakog građanina, zastupnika, političara stavlja pred dokazivanje činjenica i dokazivanje krivnje“. Istaknula je kako se povlače neki drugi medijski popraćeni događaji koji terete političare i gospodarstvenike a u prvi plan, s velikom medijskom pompom, dolaze slučajevi u kojima tek treba dokazati jesu li ljudi krivi ili nisu, dodala je.

Upitana je li ona povjerovala suzama Stjepana Kovača na konferenciji za novinare u svibnju, kada je tvrdio da mu se prijeti smrću, odgovorila je da je tužna ako s dogodilo ono što mu se stavlja na teret, no da treba dozvoliti policiji, USKOK-u i sudovima da obave svoj posao. Rekla je i kako nije upoznata sa slučajem međimurskog župana Matije Posavca, ali da je iznenađena optužbama koje mu se stavljaju na teret.

Bivši čakovečki gradonačelnik Kovač suosumnjičen je s međimurskim policajcem Mariom Severom te prijateljem Damirom Ledenčanom koji mu je nakon dogovora slao “prijeteće poruke”. Cilj im je, kako se doznaje, bio da otkriju tko stoji iza stranice koja je o Kovaču negativno pisala uoči posljednjih lokalnih izbora u svibnju.

Kako bi otkrili tko je napravio strancu s koje su kritizirali Kovača dogovorili su da će mu Ledenčan poslati prijeteće poruke koje će potom prijaviti policiji. Osumnjičeni policajac pritom je navodno tražio da on vodi taj slučaj kako bi o svemu obavještavao Kovača.

Kovač i Posavec pod istragu dospjeli slučajno? Ljudima pod mjerama otkrili previše pa su im ozvučeni uredi

Kategorije: Hrvaška

Korent, Zwicker, Ude i Šulekić u finalima Svjetskog kupa u Mersinu

Pet, 10/09/2021 - 18:44

Hrvatska gimnastička reprezentacija izborila je četiri finala prvog kvalifikacijskog dana na Svjetskom kupu u Mersinu.

Filip Ude (GK MZ Macan) na konju s hvataljkama, Tijana Korent (GK MZ Macan) na preskoku te Christina Zwicker (ZTD Hrvatski sokol) i Sara Šulekić (ZTD Hrvatski sokol) na dvovisinskim ručama mirno su prešli prvu prepreku u Turskoj.

Ude koji je prošlog vikenda u Kopru bio brončani, sada je sa drugi ocjenom kvalifikacija (14,400) ušao u svoje 62. finale u karijeri na Svjetskom kupu. Bolji od njega bio je samo prošlogodišnji prvak Europe, Albanac ruskog podrijetla Matvei Petrov (14,450). Na istoj spravi je zbog pada Jakov Vlahek (ZTD Hrvatski sokol) ostao bez plasmana među 8 (10,600).

“Zadovoljan sam sa svojom izvedbom. Išao sam lakšu vježbu, start ocjene 5.5. Bilo je dovoljno za 2. mjesto. Za 2 dana je finale i nadam se da ću odraditi malo težu vježbu i što bolje se plasirati”, izjavio je Ude.

Nakon Kopra niz s finalima nastavlja i Tijana Korent koja je sa 13,375 danas bila četvrta na preskoku za svoje 35. finale.

“Sretna sam što sam ušla u finale ovdje. Svoje skokove sam odradila dobro, možda čak i bolje nego u Kopru, a s time sam još više zadovoljna. Ovaj SK je puno jači, jer je došlo više cura koje skaču dosta jake skokove. Čekamo finale u nedjelju i nadam se barem jednako dobrom plasmanu kao što sam imala sada s obzirom da nam je ovo zadnji SK u sezoni i nakon njega će se definirati poredak na rang listi. Bila bih jako sretna kada bih uspjela ući u prve 3 na svjetskoj rang listi preskoka”m rekla je Tijana Korent.

U svom prvom finalu na Svjetskim kupovima u karijeri biti će 15-godišnja aktualna viceprvakinja Europe na dvovisinskim ručama, Sara Šulekić i to zahvaljujući 4. mjestu i ocjeni 12,200. I europsku medalju u prosincu 2020. osvojila je upravo u Mersinu.

Na istoj spravi do svog 7. finala sa 5. ocjenom kvalifikacija (12,000) došla je Christina Zwicker, a sva finala na rasporedu su u nedjelju.

Hrvatska broj finala u Mersinu može povećati sutra budući da na gredi i parteru nastupa dvostruka olimpijka Ana Đerek koja na ovim spravama nosi srebrne medalje iz Kopra, te Zwicker također na istim spravama.

Kategorije: Hrvaška

Antimaskeri upali u školu, spremačica od šoka završila na hitnoj: “Dosta je terora nad djecom, maske van!”

Pet, 10/09/2021 - 18:40

U osnovnu školu u Krapinskim Toplicama upalo je tridesetak ‘antimaksera’, protivnika nošenja maski, bez dozvole i najave.

“U našu školu upala je skupina ljudi bez maski. Mene su vrijeđali i jedan je čak fizički nasrnuo na mene. Djeca su bila prestrašena i zbunjena, a spremačici je pozlilo od šoka i završila je u bolnici”, rekao je ravnatelj škole Samson Stribohar.

Dodao je kako su nasilno ugurali dječaka bez maske u razred, piše Zagorje.com.

“Nijedan od njih nije nosio masku i sve su nas izložili velikom riziku. Riječ je o tome da jedan otac našeg učenika osmog razreda okupio svoje pristaše i doveo ih na nenajavljeni prosvjed koji još traje”, rekao je ravnatelj.

“Osnovna škola zajamčena je našim ustavom. Nijedan zakon ni ustav ne zabranjuje slobodu disanja. Dosta je terora nad našom djecom. Maske van iz škole”, rekao je organizator prosvjeda.

I ravnatelj je jedan od onih koji je nakon incidenta zatražio liječničku pomoć.

”Danas je u uredu župana, zajedno s osnivačem, dogovoreno da ćemo od ponedjeljka angažirati zaštitarsku tvrtku kako bi se nastavni proces u buduće mogao sigurno odvijati tijekom ovih dana koji nam dolaze ”, kazao je Samson Štribohar, ravnatelj OŠ Krapinske Toplice za RTL.

Ravnatelj je rekao da je nakon incidenta kontaktirano i Ministarstvo obrazovanja, kao i ravanteljica Uprave za odgoj i obrazovanje.

”U ponedjeljak se šalje krizni tim, tj. tim psihologa kao pomoć učenicima i djelatnicima koji su preživjeli ovaj današnji atak upada u školu”, rekao je Štribohar.

Kategorije: Hrvaška

Opasna akcija spašavanja: 49 Francuza uspješno evakuirano iz Afganistana

Pet, 10/09/2021 - 18:31

Četrdeset devet francuskih državljana i članova njihovih obitelji evakuirano je u petak letom iz Kabula u Dohu, što je drugi takav let nakon zatvaranja zračnog mosta i odlaska Amerikanaca iz Afganistana krajem kolovoza.

Zahvaljujući ovoj operaciji “49 naših državljana i članova njihovih obitelji doputovalo je u Katar”, priopćilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova zahvalivši katarskim vlastima na “velikoj pomoći”.

Ti će ljudi zatim biti prevezeni u Pariz – u zračnu luku Roissy-Charles-de-Gaulle – zrakoplovom koji je unajmilo francusko ministarstvo vanjskih poslova.

Francuska vlada i dalje “predano radi kako bi čim to bude moguće osigurala nove evakuacije” državljana koji su ostali i Afganistanaca kojima prijeti opasnost od talibana, dodao je Quai d’Orsay.

UN osudio nasilje talibana nad prosvjednicima

93 posto afganistanskih kućanstava nema dovoljno hrane

U Afganistanu  9 od 10 kućanstava nema dovoljno hrane, upozorili su Ujedinjeni narodi u petak, nekoliko dana prije konferencije na kojoj se nadaju prikupiti 606 milijuna dolara do kraja 2021.

Oko 93 posto kućanstava zemlje nema dosta hrane, navodi Svjetski program za hranu (WFP).

Agencija je provela telefonsko istraživanje u 34 pokrajine i to od 21. kolovoza, ili tjedan dana nakon što su talibani preuzeli vlast, do 5. rujna objasnila je Anthea Webb, zamjenica regionalnog direktora WFP-a za  Aziju i Pacifik<

“Tri obitelji od četiri smanjuju obroke ili posuđuju hranu, a kupuju i jeftiniju hranu odustajući od hranjivijih namirnica, poput mliječnih proizvoda, mesa i povrća”, naglasila je na videokonferenciji iz Bangkoka tijekom redovne konferencije za novinare u UN-u u Ženevi.

Situacija je već bila kritična zbog pandemije i jake suše, ali otežan pristup gotovini nakon dolaska talibana još je pogoršao stanje i povisio cijene osnovnih potrepština.

“Udvostručio se udio kućanstava koji pribjegavaju krajnjim strategijama kako bi nadoknadili nedostatak hrane”, inzistirala je Webb.

Za primjer je navela da roditelji preskaču obroke kako bi djeca mogla jesti.

Prehrambena nesigurnost je bila raširena i prije 15. kolovoza kada je 81 posto kućanstava navodilo da nemaju dovoljno hrane.

Međutim, prije pada Kabula obitelji su imale namirnice bogate proteinima jednom tjedno, a sada je to moguće jednom u dva tjedna, precizirala je Webb.

WFP treba 200 milijuna dolara do kraja godine za pomoć 14 milijuna Afganistanaca od ukupno 38 milijuna.

U Ženevi će se u ponedjeljak održati ministarska konferencija u nazočnosti glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa, čelnika zemalja te dužnosnika velikih UN-ovih agencija aktivnih u Afganistanu.

Kategorije: Hrvaška

Otvoren “Zagreb Burger Festival” – Evo što se sve nudi!

Pet, 10/09/2021 - 18:26

“Zagreb Burger Festival” otvoren je u petak na Trgu Franje Tuđmana, gdje posjetitelje do 19. rujna očekuje četrdesetak vrsta kreativnih burgera od devet ugostitelja iz raznih krajeva Hrvatske, uz glazbu po izboru raznih DJ-eva.

Festival je otvoren od 12 do 24 sata, uz poštivanje epidemioloških mjera, a ulaz je besplatan. To je šesta godina u kojoj Zagrepčani i njihovi gosti imaju priliku uživati u hrvatskim burgerima.

Festival je natjecateljskog karaktera pa će se devet burger majstora boriti za titulu najboljega po izboru posjetitelja, koji će glasati skeniranjem QR kodova na računima.

Natjecat će se i posjetitelji na “Okršaju ljutomana” u jedenju ljutih papričica, u subotu od 17 sati. Prijave se primaju na web stranici www.volimljuto.com

Na “Zagreb Burger Festivalu” Dalmaciju predstavlja Guloso iz Dubrovnika s burgerima “Gospar” i “Huncut”, obogaćenima dubrovačkim poverunima i drniškim pršutom te šibenski Festina Lente s “Kobaja burgerom” sa svinjskim kobasicama i tri vrste senfa.

Iz Varaždina je stigao Reshetka International koji je već nekoliko puta na “Zagreb Burger Festivalu” osvajao nagrade, a nedavno su pobijedili na street food festivalu u Širokom Brijegu, te osvojili drugo mjesto u Beogradu. Njihov je burger “Đuragan”, sa sočnim okusima.

U kućici Chef’s Burger burgeri su s potpisom chefa Ivana Pažanina, koji koketira s okusima aromatičnog luka s umakom od bosiljka te jalapeno papričice s džemom od luka.

Na festivalu je sa svojim kreacijama “Pepper Jack” i “Classic Smoke” i poznati chef Mate Janković, a BBQ Hot Yard, osim svojih pet burgera među kojima su “Treatment” i “Peanut Butter” Jelly burger, priprema i deset specijalaca, za svaki festivalski dan po jedan – od hobotnice, kozica, purice….

Zagrebački The Burger Bar nudi “dvokatno čudo i vrlo fotogenične burgere, jedan od njih s potpisom”. Krančito, Čizer i Klasikaner su na grillu BrewBitesa.

Favorit chefa Marija Mihelja iz El Tora je “El Toro Bacon Asado” – black angus sljubljen sa salsom verde s pečenim paprikama.

Za burgere kažu da su postali svojevrstan simbol dobrog raspoloženja, nezaobilazni su na mnogim festivalima, rođendanima i izletima. Nekada su ih smatrali običnim fast food-om, no danas ih se svrstava u kvalitetan zalogaj.

Kinezi ih spravljaju od 1045., Amerikanci kažu da su ih oni izumili 1900. godine. Što god bila istina, burger se uspio izboriti za svoje mjesto u gastro svijetu.

Kategorije: Hrvaška

Epidemiolog upozorava: “Cijepljeni mogu oboljeti, neki će i umrijeti, ali zbog necijepljenih bi mogli imati zakrčene bolnice”

Pet, 10/09/2021 - 18:21

Branko Kolarić, epidemiolog i član vladinog znanstvenog savjeta kazao je kako smo na samom začelju EU-a po procijepljenjosti stanovništva dodavši da dijelimo zadnja tri mjesta.

“I zemlje sa značajno boljom cijepljenošću uvele su covid-potvrde kao neku kontrolu na mjesta na kojima postoje veći rizik zaraze. Kod nas se raspravlja o kršenju sloboda i ograničavanja, a u pitanju su različite slobode. Koja sloboda je više hijerarhijski postavljena, to bi se trebalo zapitati”, kazao je Branko Kolarić za N1.

Covid-potvrde u zdravstvu su privremena mjera dok ne postignemo bolju cijepljenost, naveo je epidemiolog te dodao kako se boji da ćemo zbog necijepljenih imati zakrčeni bolnički sustav, a ako bi do toga došlo, boji se da će neke mjere biti potrebno revidirati.

“Točno je da i cijepljeni mogu oboljeti, a neki od njih će i umrijeti, neki imaju i nuspojave, ali ti rizici su značajno manji. Masovno cijepljenje je nešto što je svima od interesa. Računamo li i djecu, 40-41 posto ukupne populacije u RH je cijepljeno. Većina ljudi nije, a vrhunac ovisi o tome kakve mjere imamo”, kaže Kolarić.

Ljudi koji su se cijepili puno manje će se zaražavati i biti u bolnici, rekao je.

Na pitanje bi li trebalo spuštati dobnu granicu za cijepljenje djece, Kolarić navodi da znamo da je cjepivo sigurno i učinkovito. “Nekih nuspojava ima kod 0,016 posto cijepljenih. Svaki lijek ima nuspojave pa tako i cjepivo.”

Ativakseri su vrlo mala grupa ljudi ustvari, kaže Kolarić, problem su oni koji oklijevaju s cijepljenjem: “S njima treba raditi. Povjerenje u institucije je nisko. Prije godinu dana je 43-47 posto ljudi reklo da se neće cijepiti, premalo smo tu radili. Ljudi misle ili da cjepivo nije sigurno i učinkovito ili da bolest nije dovoljno opasna.”

Što se tiče gripe, kaže da je prošle godine nije bilo zbog epidemioloških mjera, a ljude su testirali paralelno i na gripu i na covid. “Nije bilo dokazanih laboratorijskih slučajeva. Ove godine zabilježeno je kojih devet slučajeva, zabilježeni su dolaskom turista. Gripom se imuniziramo svake goidine i ipak je blaža bolest od covida. Ove godine bi mogla imati jači val jer se prošle godine nismo prokužili sezonskim valom”, rekao je Kolarić za N1.

Kategorije: Hrvaška

Kovač i Posavec pod istragu dospjeli slučajno? Ljudima pod mjerama otkrili previše pa su im ozvučeni uredi

Pet, 10/09/2021 - 18:06

Međimurski župan Matija Posavec i njegovi suosumnjičenici u petak poslijepodne stigli su u sjedište Uskoka u Zagrebu gdje će biti ispitani, dok će SDP-ovog saborskog zastupnika, bivšeg čakovečkog gradonačelnika, Stjepana Kovača tužitelji ispitati u subotu.

Posavec i Kovač, uhićeni u istoj policijsko-uskočkoj akciji u Čakovcu, ali u nepovezanim slučajevima. No, kako je Kovač imao zastupnički imunitet kazneni progon protiv njega nije mogao biti pokrenut prije 15 sati kada mu je imunitet skinulo saborsko povjerenstvo.

Uskok je skidanje imuniteta tražio zbog “kaznenog postupka, lišavanja slobode i određivanja istražnog zatvora”.

Nakon Posavca tužitelji će u Uskoku ispitati i županijskog pročelnika Milorada Novkovića s kojim je navodno dogovarao natječaje za poslove, ali i predsjednika upravnog odbora Županijske uprave za ceste Međimurske županije Josipa Kobala.

On je županu navodno dao mito kako bi mu osigurao još jedan mandat u upravnom odboru, a mediji navode da je riječ o 10.000 kuna.

Ivan Posavec, otac uhićenog međimurskog župana Matije Posavca, dao je izjavu za medije. Smatra da je sve to igra i namještaljka te mu nije jasno kako je do toga došlo.

Kovač izmislio prijetnje?

Uz Kovača, čiji je pretres stana u tijeku, su suosumnjičeni međimurski policajac Mario Sever te Damir Ledenčan koji mu je nakon dogovora slao inscenirane prijeteće poruke. Cilj im je, kako se doznaje, bio da otkriju tko stoji iza internetske stranice koja je o Kovaču negativno pisala uoči posljednjih lokalnih izbora u svibnju.

Kako bi otkrili tko je iza strance s koje su kritizirali Kovača dogovorili su da će mu Ledenčan poslati prijeteće poruke koje će potom prijaviti policiji. Osumnjičeni policajac pritom je navodno tražio da on vodi taj slučaj kako bi o svemu obavještavao Kovača.

Nakon ispitivanja svih osumnjičenika Uskok će priopćiti je li protiv njih pokrenuo istragu i zatražio istražni zatvor o čemu odlučuje sudac istrage.

Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL U tijeku pretres stana

Nakon što mu je ukinut imunitet, pred dom Stjepana Kovača u Čakovcu oko 17 sati stiglo je nekoliko policijskih vozila. Pretpostavlja se da je Kovač kod kuće te da je vjerojatno u tijeku pretres kuće.

Kovač je tjekom jutra tvrdio kako ne zna što se događa te da je sve radio transparentno. Nakon što su mediji objavili prilično bizarnu priču zbog koje ga se tereti, a prema kojoj je inscenirao prijetnje smrću, Kovač se više nije javljao na telefon.

Prema neslužbenim informacijama, župan Posavec je upao pod mjere USKOK-a zapravo slučajno, piše dnevnik.hr. Posavec je, navodno, u slobodno vrijeme džogirao s prijateljem koji je bio pod mjerama istražitelja. Prisluškujući razgovore njih dvojice posumnjali su da se i župan bavi nekim nezakonitim radnjama, pa su zatražili, i dobili, sudski nalog da i njega stave pod mjere.

Posavcu su ozvučili ured, pa su, između ostalog, snimili tonski zapis primopredaje 10.000 kuna mita koje je Josip Kobal navodno predao za još jedan mandat na čelu upravnog odbora Županijske uprave za ceste Međumurske županije.

Na sličan način, piše dnevik.hr, pao je i Kovač koji je također isprva snimljen u razgovoru s osobom koja je već ranije bila pod mjerama istražitelja, a tek nakon toga su zatražene mjere i za Kovača.

Bivšem gradonačelniku Kovaču ukinut saborski imunitet: U tijeku pretres kuće – Hoće li biti uhićen?

Pod istragom više ljudi

USKOK se oglasio nakon uhićenja priopćenjem u kojem su potvrdili da je pod istragom više osoba, među kojima su i službene osobe. ”Za sada se može potvrditi da se među osobama u odnosu na koje se provode navedene radnje nalazi i saborski zastupnik za kojeg je od Hrvatskog sabora zatraženo skidanje imuniteta”, napisali su.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina potvrdio je da je u ovoj akciji uhićeno ukupno šest osoba. ”Radi se o kolektivnim kaznenim djelima. Policija u koordinaciji s USKOK-om provodi dokazne radnje. Treba naglasiti da u borbi protiv svih kaznenih djela korupcije zaista ulažemo velike napore”, rekao je.

Stjepan Kovač ranije je rekao kazao za 24sata da ne zna zašto bi on bio uhićen: ”Nemam pojma, iskreno nemam pojma, zovem policiju da vidim što se događa, zbog čega bih bio uhićen. Bilo bi lijepo da znam ako me već misle uhititi. Nemam pojma, idem sad na kavu u grad. Ne znam što je s Posavcem, iskreno nijedan posao nismo zajedno radili, ja sam vodio grad, a on županiju”.

Kći Josipa Kobala, člana upravnog odbora Županijske uprave za ceste Međimurske županije, kojeg se sumnjiči da je Posavcu, navodno, dao mito kako bi mu osigurao još jedan mandat u upravnom odboru, komentirala je navode.

“Moj tata je doma, bolestan je i teško mu pada sve ovo što pišu pojedini mediji. Nitko iz naše obitelji nije zaposlen u ŽUC-u. Najgore od svega je što mog oca nitko ništa nije pitao i ne zna od kud su se te informacije pojavile”, rekla je Kobalova kći za Međimurske novine.

Kategorije: Hrvaška

HDZ odgovorio Mostu i SDP-u: “U Grmoje su kratke noge! Očajnička borba protiv neovisnosti pravosuđa”

Pet, 10/09/2021 - 17:34

Iz HDZ-a su reagirali na navode mostovog Nikole Grmoje koji je kazao kako su uhićenja u Međimurju paravan za aferu u Kutini u koju su upleteni članovi HDZ-a.

Reakciju HDZ-a koju su objavili na Facebooku prenosimo u cijelosti:

“Most i SDP zajedno u očajničkoj borbi protiv neovisnosti pravosuđa & razotkrivanja kriminala!

Kako kaže izreka iz doline Neretve: U Grmoje su kratke noge! Tako bi se najjednostavnije mogla ocijeniti još jedna zlonamjerna laž MOST-ova zastupnika, koji insinuira da su današnja uhićenja u Međimurju politički motivirana s namjerom da “skrenu pažnju s afere u Kutini”.

S čega smo “skretali pažnju” kada je 29. svibnja prošle godine, jedva mjesec dana prije parlamentarnih izbora 2020., privedena Josipa Rimac?

Ili kada je početkom godine USKOK naložio policiji izvide u slučaju Ive Žinića. Da “HDZ vlada pravosuđem”, kako stalno insinuiraju SDP i MOST, zar bismo si takvu “reklamu” priuštili u trenucima dok tražimo povjerenje za novi mandat?

Grmoja i njegov oporbeni kolega Arsen Bauk danas su se razotkrili kao zaštitnici kriminala & borci protiv razotkrivanja nezakonitosti. Smeta im činjenica da je pravosuđe u Hrvatskoj danas neovisno, jer to očito nije bio slučaj u mandatu prijašnje, SDP-ove Vlade.

Kako navode mediji, SDP-ov saborski zastupnik i bivši čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač sumnjiči se da je inscenirao prijetnje smrću u svrhu kampanje za lokalne izbore 2021. Tada mu je, dok je izgleda besramno glumio plačući pred kamerama zbog „primljenih prijetnji”, podršku došao dati predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
Čekamo Grbinovu reakciju – da vidimo hoće li i on, kao njegov Bauk, dovoditi u pitanje borbu protiv kriminala ili će tražiti odgovornost svojih stranačkih kolega. Jer dosad je Grbin, i to kao pravnik, u više rasprava pao na ispitu iz prava, licemjerno štiteći svoje drugove”, naveli su iz HDZ-a.

Zbog kutinske afere gradonačelnik najavio ostavku i istupanje iz HSLS-a: “Ne mogu obnašati nikakve dužnosti”

Gradonačelnica Čakovca i bliska suradnica uhićenog Posavca: “Iznenađeni smo i ne možemo vjerovati”

Kategorije: Hrvaška

Zašto Antu Rebića smatraju najvećom žrtvom Dalićeva remonta

Pet, 10/09/2021 - 17:30
Izrugivanje s izbornikom, mijenjanje kopački u krivom trenutku i životno nesnalaženje u Italiji i Njemačkoj doveli su do toga da je Ante Rebić u 27. godini postao bivši hrvatski reprezentativac

Koliki su izgledi da Ante Rebić (27) ponovo zaigra za Hrvatsku dok je vodi srebrni izbornik Zlatko Dalić? Može li se nadati Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. prođe li reprezentacija kvalifikacijsku skupinu? Kažu da je isto pitanje Daliću u opuštenom ljetnom druženju postavio dugogodišnji prijatelj koji se odavno ne bavi nogometom. Dalić je odgovorio: „Pa, veće su šanse da ti zaigraš za Vatrene!“ Ili u nogometnom značenju – veći su izgledi da Dalić kao napadače aktivira Duju Čopa i Ivana Krstanovića nego ponovo Antu Rebića.

Zlatko Dalić nije zlopamtilo, naprotiv, prihvatio bi ispriku kao što je pokazao u slučaju Borne Sose, no kako je očekivati od nekoga tko nije ni osvijestio da je javnim ruganjem momčadi i izborniku na Instagramu teško pogazio sve principe zajedništva?

Dalić je brisanjem Ante Rebića, Brune Petkovića i Josipa Brekala te Šime Vrsaljka i mladog Domagoja Bradarića s popisa za rujanske utakmice, povukao najradikalniji rez otkad vodi Hrvatsku. Prvenstveno jer se riješio trojice napadača od kojih se očekivalo da, uz Ivana Perišića, golovima predvode Hrvatsku na prošlom Euru, a njihov je učinak bio: Rebić 0 golova, 0 asistencija (4 utakmice, 199 minuta), Petković 0 golova, 0 asistencija (4 utakmice, 172 minute), Josip Brekalo 0 golova, 0 asistencija (3 utakmice, 112 minuta). Napadački trio – učinak nula! Sva trojica uputila su na Euru ukupno jedan udarac u okvir vrata (Rebić, zapucani zicer protiv Češke)! Dok se Petković i Brekalo, a prije svih Vrsaljko i Bradarić, zaigraju li u kontinuitetu u svojim klubovima, mogu nadati novom pozivu, Rebić je, prema svim informacijama, za Dalića zatvorena knjiga.

Petković je, istina, u ovom trenutku također daleko od reprezentativnog dresa, kao što je i daleko od unosnog transfera iz Dinama jer mu je i tu učinak blizu ili ispod nule. Ne promijeni li iz temelja svoj odnos prema nogometu i ne prestane li olako trošiti talent koji svodi na žonglerske vještine, kod Dalića više sigurno neće imati popusta.

Na poziciji centralnog napadača već se nametnuo Antonio Mirko Čolak, još u Rijeci prvi strijelac HNL-a, a koji je sada kao najbolji igrač i strijelac uveo Malmö u Ligu prvaka. Čolak je pritom sve ono što „neshvaćeni umjetnik“ Petković nije – radna špica, ratnik šesnaesterca, vrijedni, karakterni radnik koji na terenu izgara za momčad. Igor Bišćan kao trener na Rujevici u periodu kad je Čolak nosio napad Rijeke, ovako ga je preporučio Daliću: „Ako ideš u rat, s 11 Antonija Čolaka ne možeš ga izgubiti!“

Josipa Brekala, kojeg je Dalić uveo odmah nakon SP-a 2018. i dao mu priliku u 27 od 29 utakmica, mogle bi brzo vratiti dobre igre i golovi u klubu, svejedno u Bundesligi ili u Villarrealu kao novoj destinaciji, no i mladi Brekalo (23) morat će se pritom korigirati. Nakon ispadanja s popisa javno se oglasio da „on ni s kim nema problema“, međutim, neki imaju s njim. I to baš najutjecajniji Modrić i Lovren kojima ne leži Brekalovo drčno ponašanje i ignoriranje hijerarhije, tako da nije daleko od istine ono što su objavili njemački mediji kako Brekalo ne poštuje uvriježena pravila u momčadi. A na terenu nije nezamjenjiva klasa da bi mu se to toleriralo. Mandžukić je u svoje vrijeme mogao biti vječno narogušeni mrgud i izvor napetosti, ali je sve višestruko vraćao maksimalnim angažmanom i radnim učinkom na terenu.

 

U Imotskom su za vrijeme SP-a u Rusiji istaknuli preko zgrade golemi plakat: ‘Kad kreneš niz Rebića stranu, poznat ćeš me mala po driblanju’

 

Rebić je zapravo novi Dalićev Kalinić, igrač neosporne kvalitete kojeg je ego „prebacio“ i koji se pretvorio u strano tijelo i remetilački faktor atmosfere bez koje nema vrhunskog rezultata. Rebićev dres 18 bio je hit u ljeto 2018. godine, tražen i rasprodan poput Modrićevog. Detalj koji je mnogima promaknuo – Ante Rebić na ovogodišnjem Euru nosio je na leđima broj 17. Zbog čega je uoči Eura mijenjao broj koji ga je proslavio i učinio miljenikom nacije, pogotovo među ženskom populacijom? Djevojke su vrišteći nosile transparente „Rebiću, oženi me!“ U njegovom Imotskom za vrijeme SP-a u Rusiji istaknuli se preko zgrade golemi plakat: „Kad kreneš niz Rebića stranu, poznat ćeš me mala po driblanju.“ Počast su mu iskazali i u Orebiću – na ulazu u mjesto prekrižili su slovo O i ispisali veliko R.

Broj 17 bio je dres Marija Mandžukića. Kada se umirovio Mandžukić, u kompletu dresova više nije bilo ni broja 17. Rebić je promjenom broja izgleda htio dati do znanja da je spreman uskočiti u Mandžukićeve kopačke drugog strijelca u povijesti reprezentacije, neumornog i bespoštednog ratnika koji je terorizirao suparničke igrače.

Uskočio je na Euru protiv Španjolske u kopačke, ali pogrešne, u krivo vrijeme i na krivom mjestu, jer mu je u finišu poluvremena palo na pamet da bi ih bilo zgodno promijeniti i te kopačke koštale su ga gubitka statusa u reprezentaciji. Uslijedio je neobuzdani Rebićev izljev na Instagramu kojim je utakmice Hrvatske oslikao kao „sranje“ , a Dalića prozvao da je „šteta što talentirana generacija nije imala nekoga tko bi ih znao voditi“!?

Upravo ga je Zlatko Dalić vratio u reprezentaciju u studenome 2017. godine, tada kao napadača Eintrachta Frankfurt, za dodatne kvalifikacije za SP protiv Grčke. Prije toga, u mandatu Ante Ćaćića, nijednom nije bio pozivan među Vatrene. U A reprezentaciju uveo ga je 2013. godine Niko Kovač, a Rebić je i u njegovu mandatu napravio gaf koji se tada mogao pripisati neiskustvu i mladenačkoj žestini – protiv Meksika je na SP-u 2014. u Brazilu zaradio nepotrebni crveni karton zbog nekontroliranog prekršaja.

Dalić je vraćanjem Rebića na svoj prvi popis odmah navukao gnjev Zdravka Mamića, tada, u jesen 2017. godine, najutjecajnije osobe hrvatskog nogometa. Bez obzira na to što Rebić nije ulazio u igru u dva susreta protiv Grčke (4:1 i 0:0) i što je odveo Hrvatsku na SP, otvoreno je zazivao Dalićevu smjenu već na uzvratu u Pireju. Navodno je Mamić u loži u Pireju pred svim članovima Izvršnog odbora HNS-a držao lekciju tadašnjem predsjedniku Davoru Šukeru: „Sad imaš 48 sati da ga smijeniš!“

Izbornik Dalić ni jednom nije odustao od Rebića. Zvao ga je za sve akcije, premda je Rebić u 42 utakmice za Vatrene postigao tri gola. Živio je na kreditu iz Rusije i voleju protiv Argentine kojim je probio vratara Caballera. Nikad više nije ponovio sličan potez, naprotiv, samo je još jednom bio strijelac u porazu od Mađarske 2:1, a prije toga u Kovačevu mandatu zabio je tek Lihtenštajnu.

Dalić je iskazivao jobovsko strpljenje za Rebića i kad bi otkazivao bitne utakmice zbog ozljeda ili jer nije bio „u optimalnom stanju“. U cijeloj 2020. godini i do Eura u lipnju 2021. godine odigrao je samo dvije utakmice, protiv Portugala i Francuske. Dalić je uvijek pronalazio razumijevanja i trpio sve njegove hirove. Dapače, uoči SP-a 2018. Dalić je na pripremnoj američkoj turneji rekao kako je „Rebić u prednosti pred Perišićem i Perišić se sada mora nametnuti Rebiću“.

Ante Rebić proglašen je 2013. godine najboljim mladim igračem Hrvatske, nagradu mu je uručio Alen Bokšić, nakon čega je potpisao za Fiorentinu. PHOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Jedan od nevjerojatnih ekscesa zbio se 11. srpnja 2018. godine uoči utakmice polufinala Svjetskog prvenstva u Moskvi protiv Engleske. Rebić se prijepodne požalio i ustvrdio da ne može igrati polufinale SP-a „jer ga nešto koči u vratu“. Poslali su ga hitno u ruke liječnika i fizioterapeuta, a on je nakon tretmana i dalje ustrajao kako mu je vrat ukočen i kako nije sposoban za igru, dok su stručnjaci u čudu slijegali ramenima. Dalić je već panično slagao sastav i novu taktiku bez Rebića koji mu je bio bitan za borbu s Englezima, a onda donio odluku – pa koji to igrač u povijesti propušta polufinale Svjetskog prvenstva zbog „ukočenosti vrata“!? Vodit ćemo ga na stadion, treba ga dovesti na teren, pa će se valjda „otkočiti“ kad ugleda pune tribine i hrvatske navijače. Tako je i bilo, Rebić je izašao na zagrijavanje, odjednom se „otkočio“ i igrao do 100. minute u produžetku dok ga nije zamijenio Kramarić.

Mamićev bijes zbog pozivanja Rebića u reprezentaciju datira otprije 10 godina, kada je ovaj Imoćanin briljirao u dresu RNK Splita. Još 2011. godine, kao sedamnaestogodišnji debitant, zabio je u prvoligaškom debiju pogodak Dinamu u Maksimiru za 1:1, a godinu dana poslije zabio Dinamu i za prvu, senzacionalnu pobjedu Splita nad prvakom. Mamiću eksplozivnost i moć mladog napadača Splita nije promaknula i ušao je u pregovore s vlasnicima RNK Splita, braćom Slavenom i Jozom Žužulom. Inače je Zdravko Mamić sa Žužulima unosno poslovao. Doveo je iz Parka mladeži u Maksimir vratara Danijela Zagorca, a kasnije zavrtio i rekordni domaći transfer – kupio je od Splita tada perspektivnog Marka Roga za pet milijuna eura!

Čvrsti i prkosni Rebić sve pregovore ubio je u početku: „Ako ne mogu igrati u Hajduku, ne trebam ni u Dinamu. Ja sam navijač Hajduka, a ne trebaju mi ni jedni ni drugi, dobro mi je u RNK Splitu.“ Ante iz Donjih Vinjana kod Imotskog, naravno, pritom je samo jedan od bezbroj dalmatinskih talenata koji nisu prošli probu u Hajduku i nije zadovoljio kriterije struke na Poljudu kao što to nisu uspjeli ni mnogo veći asovi od njega: Zambata, Skoblar, Rora, Boban, Modrić, Vrsaljko…

Osnovnu školu završio je u Imotskom, no nije sigurno je li uopće završio Ekonomsko-birotehničku školu u Splitu, koju je pohađao i Omišanin Ivan Perišić. Rebić je iz Splita otišao 2013. godine kao mladi reprezentativac u Fiorentinu, u transferu teškom do sedam milijuna eura s bonusima, i potpisao petogodišnji ugovor za više od tri milijuna eura plaće. Rebića su se u Hajduku sjetili 2017. godine dok je Fiorentina tražila način da ga se riješi i pokušali ga dovesti na posudbu.

O tome da je Rebić iskren dečko velika srca ne treba dvojiti. Te 2018. godine otplatio je u tišini kredite svih svojih mještana u Donjim Vinjanima, a često donira značajne iznose u humanitarne svrhe, kao za izgradnju doma za rehabilitaciju i odgoj djece s poremećajima i autizmom „Zlatni cekin“ ili za skupo liječenje u Americi djevojčici oboljeloj od leukemije. No u ključnim trenucima i u samotnjačkom životu po Italiji i Njemačkoj nije imao nekoga tko bi ga mogao zauzdati. Kada se tek preselio u Fiorentinu, u Italiju, frustriran statusom u novom klubu pisao je po društvenim mrežama “Gadi mi se”, “Najgluplja zemlja na svitu, kunem se”, “Koja glupa zemlja” i “Koja gluperda od države’’ i razgnjevio Talijane.

 

Kada se preselio u Italiju pisao je na društvenim mrežama ‘Gadi mi se’, ‘Najgluplja zemlja na svitu, kunem se’ i ‘Koja gluperda od države’

 

U Njemačkoj, u kojoj je proveo pet godina igrajući za Leipzig i Eintracht, zapamtili su ga po tome što se nakon toliko vremena nije potrudio naučiti osnove njemačkog jezika za najjednostavniju komunikaciju. I u Leipzigu je sablaznio klupske čelnike nakon što je ubrzo po dolasku objavio sliku s klupe s pričuvnim igračima: „Klupa, moja nova pozicija!“

Prije Dalićeva povratničkog poziva u jesen 2017. godine, Rebićeva tržišna cijena bila je procijenjena na samo 2,5 milijuna eura. Nakon osvajanja srebra u Rusiji cijena mu je narasla do čak 40 milijuna eura. AC Milan je točno prije godinu dana otkupio Rebića od Eintrachta, baratalo se transferom od 25 do 32 milijuna eura s godišnjom plaćom od pet milijuna eura do 2025. godine. Nakon proljetnih bljeskova i golova u Italiji, Rebić zasad nije u prvom planu trenera Sandra Piolija i nije u početnoj postavi Milana.

Nakon neshvatljivog gafa s promjenom kopački, Rebiću je lekciju u svlačionici očitao Luka Modrić željan pobjede nad Španjolskom na Euru. Modrićeva je riječ, kao najboljeg i najiskusnijeg igrača, presudna i jasno je da on kreira odnose u svlačionici. Rebić je i kapetanovu kritiku primio na svoj tvrd, odbojan način i zakucao si otpust. Dok je Hrvatska u rukama Dalića i Modrića, u njoj više nema mjesta za neprilagođenog buntovnika s imotskog krša.

Kategorije: Hrvaška

Grmoja: “Uhićenjima u Međimurju pokušava se skrenuti pažnja s HDZ-ove afere u Kutini”

Pet, 10/09/2021 - 17:12

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja za N1 je komentirao uhićenja u Međimurju. Kazao je kako su uhićenje župana Matije Posavca i istraga nad bivšim gradonačelnikom Stjepanom Kovačem nepovezani slučajevi.

Imamo Stjepana Kovača i Matiju Posavca i odjednom imamo uhićenja u Međimurju. To izgleda kao nekakva kriminalna hobotnica. Kad vidimo o čemu se radi u slučaju Stjepana Kovača, to je jedna bizarna situacija. Ne opravdavam čovjeka, to je potpuno glup potez. Tu se ne radi o nekom velikom korupcijskom skandalu nego o gluposti jednog političara”, rekao je Grmoja za N1.

Kaže da se stvara neka priča o silnim uhićenjima u Međimurju.

“Vidjet ćemo o čemu je riječ u slučaju Matije Posavca. Moglo bi se reći da HDZ zapravo skreće pažnju s ove afere u Kutini”, istaknuo je.

Iz HDZ-a su reagirali na izjavu saborskog zastupnika Mosta Nikole Grmoje koji je, gostujući u N1 Studiju, komentirao uhićenja u Međimurju navodeći da “HDZ skreće pažnju s afere u Kutini”. Također, osvrnuli su se i na izjavu SDP-ovog Arsena Bauka koji je rekao da “i danas svjedočimo vješto izvedenom manevru DORH-a”.

Zbog kutinske afere gradonačelnik najavio ostavku i istupanje iz HSLS-a: “Ne mogu obnašati nikakve dužnosti”

Kategorije: Hrvaška