Nacional

Syndicate content
online izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 19 sek od tega

Plenković: U koronakrizi 700 milijuna za plaće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Pon, 10/01/2022 - 20:09

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak kako je za projekte u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 2016.  iz fondova EU ugovoreno oko šest milijardi kuna, dok je Vlada u korona-krizi uložila 700 milijuna kuna za plaće u privatnom sektoru.

Na taj način, dodao je, pomogla je pet tisuća poslodavaca i očuvala više od 22.500 radnih mjesta.

Plenković s predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i o pripremi turističke sezone

Plenković je nakon radnog sastanka s dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem i dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem izjavio je kako je zadovoljan što je od posljednjeg sastanka riješeno pitanje beskamatnih zajmova za Županiju i više jedinica lokalne samouprave.

“Time smo olakšali funkcioniranje i pokazali da je riječ o vrlo kvalitetnoj suradnji. Unatoč ogromnim iskoracima u protekloj turističkoj sezoni, ova županija je ipak bila u specifičnom položaju”, rekao je Plenković.

Razgovarali su i o pripremi turističke sezone te ponovio kako će se dotad pustiti u promet Pelješki most.

“Još bolje ćemo povezati jug Hrvatske i – izbjegavajući gužve na graničnim prijelazima – omogućiti da i jug bude autodestinacija, kao i ostatak države. Govorili smo o projektima boljeg povezivanja otoka, prekogranične suradnje te jačanja obrazovne infrastrukture, prije svega kroz novčana sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”, rekao je Plenković.

Dobroslavić: Očekujemo nastavak prometnog povezivanja i razrješavanje nedoumica oko projekata

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako očekuje nastavak prometnog povezivanja juga Hrvatske, brzom cestom od zračne luke Dubrovnik do Osojnika kod Dubrovnika, autocestom od Osojnika do čvora Metkovića te nastavkom brze ceste od Brijeste do Perne na Pelješcu sa zaobilaznicom Orebića.

Dobroslavić je istaknuo nezadovoljstvo što ‘Republika Srpska’ nastavlja projekt “Gornji Horizonti” bez riješenih nedoumica u vezi projekta s Republikom Hrvatskom.

“Postoji velika opasnost ovog projekta za rijeke Neretva i Ombla te Malostonski zaljev. Spomenuli smo i projekt zračne luke Trebinje, koji zbog svoje blizine također može ugroziti vodotoke u županiji. Dobili smo uvjeravanja Vlade da će se ustrajati na razjašnjavanju tih projekata”, rekao je Dobroslavić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako se infrastrukturni projekti Lapadske obale i aglomeracije Dubrovnik uspješno izvode, a kao posebno važne istaknuo je projekte Centra za pružanje usluga u zajednici i Doma umirovljenika kod Opće bolnice Dubrovnik.

“Centar želimo realizirati u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, posebno za djecu s autizmom, a na zemljištu u državnom vlasništvu u Orašcu. Za Dom umirovljenika očekujemo građevinsku dozvolu i projekt ćemo prijaviti na fondove EU”, naveo je Franković.

Plenković je prethodno obišao gradilište Pelješkog mosta, gdje će radovi biti okončani do kraja siječnja.

Kategorije: Hrvaška

Zemmour: “LGBT i antirasističke ideologije ispiru mozak našoj djeci”

Pon, 10/01/2022 - 19:56

Francuski desničarski predsjednički kandidat Eric Zemmour napao je u ponedjeljak antirasističke i antihomofobne skupine u školama i optužio ih da ispiru mozak učenicima, zazivajući povratak konzervativnijem obrazovnom sustavu.

Zemmour se natječe s etabliranijom desničarskom kandidatkinjom Marine Le Pen i konzervativkom Valerie Pecresse u borbi protiv aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u travnju.

Prema anketama je na četvrtom mjestu.

“Naša djeca su bila indoktrinirana posljednjih 40 godina”, rekao je novinarima Zemmour koji je osuđen za poticanje rasne mržnje.

“Škole ne smiju biti mjesto gdje LGBT i antirasističke ideologije ispiru mozak našoj djeci”, dodao je.

Novinar i politički komentator pojavio se na političkoj pozornici ovog ljeta, a svoju kampanju vezao je uz nostalgiju za idealiziranom prošlošću, ističući to u svom obrazovnom planu.

Smatra da bi učenici osnovne škole trebali nositi uniforme, što je bilo uobičajeno prije više desetljeća te želi ponovno uvesti “certificat d’etudes” – diplomu na kraju osnovnoškolskog obrazovanja, praksu koja je odbačena prije više od 40 godina.

Ukinulo bi se učenje stranih jezika u osnovnim školama kako bi se djeca mogla usredotočiti na francuski i matematiku, a poticalo bi se učenje grčkog i latinskog jezika u srednjim školama.

Zemmour (63) je konzervativan, protivi se istospolnim brakovima, a rekao je da je cilj njegove predsjedničke kandidature da “spasi Francusku” od dekadencije.

Kategorije: Hrvaška

Ruski dužnosnik: “SAD ne bi smjele podcijeniti opasnost od konfrontacije”

Pon, 10/01/2022 - 19:52

Rusko-američki razgovori u ponedjeljak završili su opetovanjem jamstava za sigurnost s ruske strane i upozorenjem Sjedinjenih Država da će se Moskva suočiti s posljedicama ako odluči napasti Ukrajinu, prenose agencije iz Ženeve.

Zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman rekla je novinarima da je poručila svojem ruskom kolegi da bi eventualna invazija na Ukrajinu dovela do “značajnih, enormnih” posljedica.

Ona je također poručila da Washington nema namjeru pregovarati o Ukrajini bez sudjelovanja Kijeva, kao ni o detaljnoj sigurnosnoj arhitekturi Europe bez Europljana.

Washington je također upozorio Moskvu da će se “politika otvorenih vrata” NATO-a nastaviti unatoč ruskim zahtjevima, rekla je novinarima.

S ruskim kolegom Sergejem Rjabkovim u ponedjeljak je u Ženevi razgovarala o ograničenjima za raspoređivanje raketa i vojnim vježbama u Europi, pojasnila je.

Moskvi je poručila da su Sjedinjene Države spremne uskoro nastaviti razgovore.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov opisao je rusko-američke razgovore održane u ponedjeljak kao profesionalne, ali je rekao da su kompromisi nužni za napredak.

Rusija je u prosincu kazala da traži jamstva NATO-a da Ukrajina nikada neće postati članica tog vojno-političkog saveza jer bi to bila prijetnja sigurnosti ruske nacije.

Nastavak budućih razgovora djelomice će ovisiti o napretku u postizanju sporazuma o tom pitanju, rekao je Rjbakov.

Rusija će odlučiti o nastavku razgovora sa Sjedinjenim Državama nakon sastanaka koje će ovaj tjedan održati s NATO-om te Europskom organizacijom za sigurnost i suradnju (OESS), rekao je Rjabkov.

Osnova za sporazum između Rusije i SAD-a postoji, rekao je Rjabkov, ali i upozorio da Sjedinjene Države ne bi smjele podcijeniti opasnost od konfrontacije.

Pregovori između SAD-a i Rusije u Ženevi na kojima se razgovaralo o napetosti oko Ukrajine trajali su osam sati.

Napredak nije postignut u predmetu budućeg članstva Ukrajine u  NATO-u, rekao je Rjbakov.

Washington je uoči razgovora izrazio nadu da će oni rezultirati deeskalacijom situacije na ukrajinsko-ruskoj granici.

Rusija je na granicu s Ukrajinom dovela 100 tisuća vojnika. Kijev i Washington tvrde kako se sprema za invaziju, osam godina nakon što je anektirala poluotok Krim, prenosi Reuters.

Rusija odbacuje te tvrdnje i ističe kako odgovara na agresivno i provokativno ponašanje NATO saveza i Ukrajine.

Moskva je prošli mjesec predstavila svoje zahtjeve Zapadu koji uključuju veto na daljnje širenje NATO-a na istok i prekid njegovih aktivnosti u središnjim i istočnim europskim državama koje su mu se pridružile nakon 1997. godine.

SAD i NATO su odmah odbacili velik dio ruskih prijedloga, potaknuvši zabrinutost u mogućnost ikakvog dogovora.

Američki predsjednik Joe Biden više je puta upozorio ruskog kolegu Vladimira Putina da će SAD i europski saveznici uvesti sankcije bez presedana ako se Rusija odluči na invaziju Ukrajine.

Kategorije: Hrvaška

Čelnici HNB-a trgovali vrijednosnim papirima banaka koje nadzire HNB

Pon, 10/01/2022 - 19:45

U posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen HNB, objavio je index.hr.

Zabilježeno je, tvrde, ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna. Uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD), među onima koji su posljednjih dvadesetak godina trgovali nalaze se aktualni guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici unutar sustava HNB-a.

Index ocjenjuje kako je “riječ o dosad najvećoj aferi unutar bankarskog sustava” i dodaje kako se “čini da će posljednju riječ imati strani regulatori poput Europske središnje banke te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA)”, jer “sve upućuje na to da se radi o kaznenom djelu zlouporabe povlaštenih informacija, kao i nečemu što Europska središnja banka strogo zabranjuje”.

HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuirano prati poslovanje banaka. Zaposlenici HNB-a u određenom trenutku tako raspolažu informacijama o poslovanju banaka koje nisu dostupne javnosti i na temelju kojih onda mogu donositi odluke o trgovanju vrijednosnim papirima tih istih banaka o kojima imaju povlaštene informacije. Iz toga je jasno zašto zaposlenici HNB-a ne bi smjeli trgovati vrijednosnim papirima institucija koje izravno nadziru.

Zlouporaba povlaštenih informacija, podsjeća index, kazneno je djelo, a Europska središnja banka, čiji je HNB član, svojim zaposlenicima strogo zabranjuje trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka.

Kategorije: Hrvaška

Capak: Posljedice porasta novooboljelih osjetit će se za 10 do 14 dana

Pon, 10/01/2022 - 19:32

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak izjavio je za HTV kako će se posljedice velikog broja novooboljelih osjetiti da deset do četrnaest dana.

“Za sada te brojke još nisu tako dramatične, to je nekih 7000 prosjek zadnjih nekoliko dana, ali istovremeno moram reći da smo do 5. siječnja još uvijek imali pad i hospitalizacija i osoba na respiratoru i broja umrlih. Još uvijek smo tu negdje, malo nam varira broj hospitaliziranih, međutim još uvijek držimo plato. Posljedice velikog broja novooboljelih će se osjetiti kroz 10-14 dana”, kazao je Capak.

O činjenici da je u Hrvatskoj eksplozija pandemije i broja zaraženih te da stvari ne izgledaju dobro jer se omikron munjevito širi ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je kako smo direktno sa silaznog kraka krivulje 4. vala u kojem je dominirala delta ušli u 5. val s omikron-varijantom.

“Mi smo zapravo jako dugo odolijevali omikronu jer smo odmah uveli mjere po njegovom otkriću u Južnoafričkoj Republici te smo zabranili dolazak u Hrvatsku iz Južne Afrike i uveli smo karantenu za naše građane koji su dolazili od tamo te time spriječili brzi dolazak omikrona. Mi još uvijek nemamo apsolutnu dominaciju omikrona u svim dijelovima Hrvatske nego je to nepravilno raspoređeno, najviše u Zagrebu i okolnim županijama. No imamo istovremeno i nepridržavanje epidemioloških mjera, imamo necijepljeno stanovništvo i zbog toga nam se sada epidemiološka situacija pogoršava”, kazao je.

Za nove strože epidemiološke mjere koje stupaju na snagu u ponoć Capak je rekao kako mogu usporiti širenje omikrona. “Naše mjere su i sada bile dobre međutim masovno ih se ljudi ne pridržavaju – ne drže razmak, ne nose maske. To je problem nepridržavanja mjera. Mi smo sada dodatno pojačali mjere – ograničili smo okupljanja na manji broj ljudi, pojačali smo kontrole u ugostiteljskim objektima, smanjili smo broj ljudi na otvorenom i zatvorenom na sportskim događanjima, uveli smo maske na kulturna događanja, dakle malo smo pojačali mjere koje smo imali i prije”, objasnio je Capak.

Na pitanje kako će stvari funkcionirati na koncertima koji su rasprodani rekao je da su to kulturna događanja koja su izuzeta odlukom. “Mi iz dana u dan pratimo situaciju, razmotrit ćemo, ako situacija eskalira, i za ta kulturna događanja, ali u ovom trenutku kulturna događanja su izuzeta i dopuštena su uz klasične epidemiološke mjere – razmak i maska”, dodao je ravnatelj HZJZ-a.

Kategorije: Hrvaška

Požar između Žaborića i Jadrtovca lokaliziran

Pon, 10/01/2022 - 19:24

Požar na području između Žaborića i Jadrtovca u blizini Šibenika, koji je planuo oko 13,30 sati, stavljen je pod nadzor u 17,15 sati, a 15 minuta poslije je i lokaliziran, doznaje se u ponedjeljak predvečer od županijskoga vatrogasnog zapovjednika Darka Dukića.

Dukić je izjavio kako je dan nalog da se uključe dva dalekovoda, koja su zbog požara morali isključiti, pa su mještani Jadrtovca i Žaborića dobili struju.

“Na terenu je još 60 vatrogasaca, otvorenog plamena nema i radimo na dogašavanju. Izgorjelo je 30 hektara makije, niskog raslinja i borove šume”, rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Dukić.

Požar je lokaliziran u 17,30 sati.

Požar između Žaborića i Jadrtovca kod Šibenika

Kategorije: Hrvaška

Plenković će s Izetbegovićem u Dubrovniku razgovarati o BiH

Pon, 10/01/2022 - 18:48

Premijer Andrej Plenković sastat će se u 19 sati u Dubrovniku s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem te s njim razgovarati o reformi izbornog zakona u BiH.

“Riječ je o nastavku dijaloga koji je epizodu imao tijekom mog boravka u Sarajevu. Dogovorili smo se da nastavimo razgovore o BiH”, kazao je premijer te dodao da razgovaraju i o reformi izbornog zakona”, kazao je Plenković u Dubrovniku, nakon sastanka s a županom Nikolom Dobroslavićem i gradonačelnikom Matom Frankovićem.

Premijer je kazao da s Izetbegovićem razgovara i o rješenjima u okviru kojih će Hrvati biti ravnopravan i konstituivan narod, prenio je RTL.

Sa županom i gradonačelnikom Dubrovnika razgovarao je o infrastrukturnim projektima, projektima prekogranične suradnje te jačanje obrazovne infrastrukture u Dubrovniku kroz NPOO.

Kazao je i kako će Vlada nastaviti ulagati u Dubrovnik.

Franković i Dobroslavić su također govorili o projektima koji su se realizirali u Dubrovniku te kazali da su upoznali premijera s problemima grada.

Premijer se, komentirajući model poticane stanogradnje u Dubrovniku, osvrnuo i na subvencioniranje kredita za mlade te kazao da se ta mjera pokazala uspješnom. “Sve što se može napraviti u Dubrovniku da se mladima osigura vid osamostaljenja i da im se olakša život i da ostanu u Hrvatskoj ćemo pozdraviti”, kazao je premijer.

 

Kategorije: Hrvaška

Liječnica: “Obavezno cijepljenje je politička odluka, stručno nismo protiv”

Pon, 10/01/2022 - 18:39

Članica Izvršnog odbora Hrvatske liječničke komore (HLK) Vesna Štefančić Martić izjavila je za N1 kako je odluka o obaveznom cijepljenju politička, ali da struka nema ništa protiv takvog rješenja.

“Zaštita starijih treba biti jedan od prioriteta. Što se tiče obveznog cijepljenja, to je isključivo politička odluka, stručno mi nemamo ništa protiv toga. To je politička odluka, ali ako ima za cilj smanjiti broj zaraženih, hospitaliziranih i preminulih, onda to pozdravljamo. Značajan broj osoba je preminuo, mnoge te smrti su se mogle spriječiti. Sad bi svakako trebalo staviti naglasak na povećanje obuhvata cijepljenja i od toga ne treba odustati”, kazala je Štefančić Martić.

Ona također napominje: “Možemo očekivati porast lista čekanja, a nažalost i broj oboljelih i umrlih od kroničnih nezaraznih bolesti. Sve su to predvidive posljedice ovakvih situacija.”

Na pitanje kako gleda na blage mjere u Hrvatskoj, kao i činjenicu da smo imali blagdanske i novogodišnje proslave nakon kojih je slijedio poznati skijaški tjedan, Vesna Štefančić Martić je rekla: “Mjere na snazi neće zaustaviti širenje epidemije, načelno će je usporiti. Cilj mjera je usporavanje, no važnije je očuvanje zdravstveog sustava. Mnoge države koje donose mjere ne rade to samo za smanjenje oboljelih i čuvanje zdravlja, nego i zbog očuvanja sustava. Sukladno tome smo još u studenom od Vlade tražili implementaciju šest mjera među kojima je bilo ograničenje okupljanja uz covid-potvrde, primjenu covid-potvrda itd. Mjere za koje smo se zalagali i ranije zapravo su oštrije od postojećih. Trenutno smo na nešto više od 1.800 hospitalizacija zbog covida. Kad smo imali najveću razinu opterećenosti sustava, imali smo 3.000 hospitaliziranih. Bilo kakva epidemiološka kretanja koje povećavaju broj hospitaliziranih, mogu ugroziti zdravstveni sustav i dovesti ponovno do situacije koja nije dobra.”

Komentirajući stanje sa zdravstvenim radnicima rekla je: “Bolnice se razlikuju, velike su razlike između regija i županija. KBC Split je primjer gdje stojimo najlošije, a rješenje je preusmjeravanje radnika na mjesta gdje je najpotrebnije, no to je privremeno rješenje. Ako se ukupan broj hospitaliziranih približi broju 3.000, imate ograničene resurse, ne možete ih premještati zauvijek. Dogodilo nam se stapanje četvrtog i petog vala pojavom omikrona i naša startna pozicija za ulazak u peti val je 1.800 hospitalizacija.”

Istaknula je da je upravo zato važno čuvati liječnike i medicinske sestre i tehničare: “Zdravstveni sustav nose zdravstveni radnici. Ako nemate adekvatan broj ljudi koji će skrbiti o određenom broju pacijenata, onda imate organizacijski problem. Naši radnici su jako preopterećeni. Epidemija je već postala normalna, o tome se govori kao o nečem uobičajenom, spremni smo na ovakve situacije, ali kad radite u epidemijskim uvjetima, ta dugoročna preopterećenost je velik problem jer ne samo da iscrpljuje ljude, nego i ostavlja posljedice na zdravstvene radnike. Takav oblik rada, dugoročno prekovremen, čak i protuzakonit, napokon imamo situaciju gdje se ti sati plaćaju. No, i dalje imamo očekivanja plaćanja dugova i zaostataka, a predlagali smo i kao jedno od rješenja donošenje Zakona o plaćama liječnika. Za to se zalažemo dugo vremena.”

Napomenula je da je jako mali i zanemariv broj radnika u zdravstvu koji odbijaju i covid-potvrde i testiranja. “Imamo pojedince koji se toga ne drže, koji su ovo iskoristili za samopromidžbu ili promociju neznanstvenih stavova, koji su pokušali obmanuti javnost u istupima. Zato je HLJK pokrenuo procese pred časnim sudom. Svi su vođeni u skladu s pravilima i zakonima. Trenutno još nijedan dovršen. Raspon odluka može se kretati od opomena do oduzimnja licence za rad”, pojasnila je Štefančić Martić.

 

Kategorije: Hrvaška

Emisije stakleničkih plinova u SAD skočile više od šest posto

Pon, 10/01/2022 - 18:31

Emisije stakleničkih plinova u SAD-u su prošle godine porasle za 6,2 posto u odnosu na razinu iz 2020. jer je upotreba električne energije iz termoelektrana skočila za 17 posto, a vozači su se vratili na ceste nakon lockdowna i pandemije koronavirusa, objavljeno je u ponedjeljak.

Predviđeno povećanje emisija stakleničkih plinova ukazuje na to da su Sjedinjene Države sada još dalje od cilja koji je postavila Bidenova administracija u sklopu Pariškoga klimatskog sporazuma.

Njime je predviđeno smanjenje emisija do 2030. za 50 do 52 posto ispod razine iz 2005. Emisije stakleničkih plinova u SAD-u su 2021. godine iznosile 17,4 posto ispod razine iz 2005., u odnosu na 22,2 posto ispod razine iz 2005. u 2020. godini, podaci su tvrtke Rhodium Group koja je obavila istraživanje i analizu.

Grupa je analizirala preliminarne podatke o emisijama stakleničkih plinova u Sjedinjenim Državama za 2021. godinu, koju je trebao obilježiti oporavak nakon promjena u gospodarstvu na koje je utjecala pandemija.

Utvrđeno je da je rast emisija stakleničkih plinova nadmašio stopu gospodarskog oporavka. Pritom je korištena procjena po kojoj je BDP porastao za 5,7 posto na godišnjoj razini.

Pokretači rasta emisija bili su sektori prometa i elektroenergetike, čije su emisije stakleničkih plinova porasle za 10 posto odnosno 6,6 posto u 2021. godini.

Visoke cijene prirodnog plina u energetskom su sektoru rezultirale povećanjem proizvodnje ugljena od 17 posto, što je prvo povećanje od 2014., a utjecalo je i na povećanje emisija stakleničkih plinova.

Američki prometni sektor, koji čini gotovo trećinu neto američke emisije stakleničkih plinova, pokazuje najveći skok emisije u 2021., samo godinu dana nakon što je 2020. doživio pad od 15 posto u odnosu na razinu iz 2019.

Tada je to bio najveći pad emisija stakleničkih plinova, a prouzročilo ga je veliko smanjenje cestovnog prometa zbog pandemije koronavirusa.

Kategorije: Hrvaška

Zamjenik Tomaševića: Horvatovo Ministarstvo molilo nas je da im posudimo stručnjake

Pon, 10/01/2022 - 18:19

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet izjavio je za N1 kako je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine od grada Zagreba tražilo “da im posudimo stručnjake”.

“Moje iskustvo s Horvatom je u redu”, kazao je Korlaet. “Čini mi se da je problem kadrovski manjak u ministarstvu. Oni su nas kao Grad zamolili da im posudim stručnjake, i mi smo to učinili i posudili 16 ljudi ministarstvu i troje ljudi fondu”, kazao je Korlaet, dodajući da je u pitanju ogroman broj zahtjeva.

Inicijativu opozicije u Saboru za smjenom ministra Horvata nazvao je “legitimnim političkim pritiskom”. “I mi u Gradu smo izloženi svakodnevnom pritisku. Vidim to kao jedan instrument političkog djelovanja gdje se pokušava stvar ubrzati, pospješiti”, kazao je.

Komentirao je rušenje zgrade na uglu Đorđićeve i Petrinjske nakon gotovo dvije godine. “Frustriran sam isto kao i građani i vi, ta zgrada jest simbol neuspješne obnove, obnove koja nikako da krene i koja je u zadnje vrijeme opasna po život ne samo one unutra nego i za one oko nje”, istaknuo je zamjenik gradonačelnika.

“Radi se o tome da je u prvoj inačici zakona bila potrebna suglasnost suvlasnika za uklanjanje zgrade. Oni su mogli uložiti veto. Novom inačicom zakona to je ukinuto i ne mogu više uložiti veto”, rekao je Korlaet, dodajući da Državni inspektorat može naložiti uklanjanje.

“Od prvog dana kad smo preuzeli vlast vršili smo pritisak prema Državnom inspektoratu da tu zgradu ukloni, ali to nije bilo tada moguće zbog tadašnje verzije zakona. Sada je moguće. Prema hodogramu koji su nam iz građevinske inspekcije ispostavili, sada je u tijeku otvaranje ponuda za tvrku koja će vršiti uklanjanje i do kraja siječnja bi to trebalo biti uklonjeno”, objasnio je.

Najavio je da nekonstrukcijska obnova u Zagrebu počinje u proljeće. “Zagreb će vrlo brzo postati veliko gradilište.”

Kategorije: Hrvaška

Istra 1961 posljednji prvoligaš koji je krenuo s pripremama za nastavak sezone

Pon, 10/01/2022 - 18:17

Istra 1961 je današnjim okupljanjem u Medulinu postala posljednji prvoligaš koji je krenuo s pripremama za nastavak sezone. Trener Gonzalo Garcija je na treningu radio s 21 igračem, a prema pisanju Regional Expressa u pitanju su: Luka Hujber, Frano Mlinar, Facundo Caseras, Antonio Perera, Einar Galilea, Miroslav Iličić, Robert Mišković, Luka Marin, Gonzalo Desio, Antonio Ivančić, Lovro Majkić, Gonzalo Collao, Serder Serderov, Mihael Rovis, Mateo Tomić, Mauro Perković, Antonio Maurić, Lorenzo Travaglia, Josip Hmura, Jan Paus Kunšt te 21-godišnji Gideon Acquah koji igra na poziciji lijevog bočnog, a na Drosinu je stigao na posudbu do ljeta 2023. godine iz španjolskog četvrtoligaša UD Montija.

Momčadi se još nisu priključili Joao Silva, Bernardo Matić, Rafa Navarro, Slavko Blagojević, Ivan Lučić i Drion Drena Beljo dok su Abdallahi Mahmoud i Hassane Bande na Afričkom kupu nacija. Klub su pak napustili Damjan Daničić i Robbie Burton koji su se vratili u Dinamo te Erhun Obanor koji je posuđen ciparskom FC Paeeku.

U pripremama za nastavak sezone Zeleno-žuti će sudjelovati na novom izdanju Arena Cupa te će za suparnike u skupini imati Šibenik, srpskog drugoligaša Žarkovo te rumunjskog trećeligaša ACS Foresta. U 21. kolu HT Prve lige Istra će 28. siječnja na Aldo Drosini u Puli ugostiti Goricu.

Kategorije: Hrvaška

Ukrajina tvrdi da je uhitila ruskog agenta koji je planirao napade na Odesu

Pon, 10/01/2022 - 18:10

Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) priopćila je u ponedjeljak da je uhitila agenta ruske vojne obavještajne službe koji je planirao napade na Odesu, najveću crnomorsku luku u zemlji.

“(Njegov) glavni zadatak bio je uzdrmati političku situaciju u regiji Odesi sabotažama i terorističkim djelima”, naveo je SBU. Agent je uhvaćen dok je pokušavao regrutirati nekoga da izvrši napade, dodaju.

Ne navode detalje, a dužnosnici ruskih ministarstava vanjskih poslova i obrane nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

Kijev, Washington i zapadne prijestolnice zabrinute su zbog gomilanja ruskih vojnika blizu granice s Ukrajinom i potencijalne invazije. Američki i ruski diplomati započeli su u ponedjeljak u Ženevi razgovore o deeskalaciji krize.

Moskva poriče da planira napad i optužuje Ukrajinu i NATO za poticanje napetosti. Traži da savez predvođen SAD-om zajamči da Ukrajina neće postati članica NATO-a.

Rusija je u prosincu objavila da je netko bacio molotovljev koktel na ruski konzulat u ukrajinskom gradu Lavovu i da je uputila prosvjednu notu zbog napada kojeg je opisala “terorističkim činom”.

Ukrajinske veze s Rusijom raspale su se 2014. godine nakon ruske aneksije Krima i nakon što su proruske snage okupirale teritorij u istočnoj Ukrajini koji Kijev želi vratiti. Kijev navodi da je ubijeno oko 15.000 ljudi od početka sukoba.

Kategorije: Hrvaška

Mioč i Valentić zbog dugovanja raskinuli ugovore s Hrvatskim dragovoljcem

Pon, 10/01/2022 - 17:58

Benedik Mioč i Tomislav Valentić više nisu igrači Hrvatskog dragovoljca. Obojica su iskoristila pravo da dobiju slobodne papire nakon što klub iz Sigeta nije podmirio financijska dugovanja prema njima.

Prema propisima Hrvatskog nogometnog saveza nogometaš može jednostrano raskinuti ugovor s klubom ukoliko mu se duguje plaća više od dva mjeseca. U tom slučaju novom klubu mogu pristupiti nakon 15 dana.

Mioč je Dragovoljcu pristupio u kolovozu prošle godine te je u proteklom periodu zabilježio 17 nastupa u kojima je postigao dva zgoditka. 27-godišnji zadnji vezni u Hrvatskoj je još nosio i dres Osijeka, Segeste, Višnjevca i Belišće, a bio je i član mađarskog Puskasa i moldavskog Sheriffa.

Valentić je pak crni dres nosio protekle dvije godine te je u aktualnoj sezono upisao pet nastupa i dvije asistencije. 27-godišnji lijevi bočni je prve profesionalne nogomete korake napravio u Slaviji iz Pleternice, a potom je igrao u Sesvetama, Lokomotivi, Inter-Zaprešiću i Dubravi.

Nakon 20 kola HT Prve lige Crni se nalaze na posljednjem mjestu ljestvice sa samo sedam osvojenih bodova te su od pretposljednje Istre 1961 udaljeni čak 11 bodova razlike tako da su jednom nogom već zakoračili prema povratku u Drugu HNL.

Osim Mioča i Valentića najavljen je i odlazak Vinka Petkovića i Tomislava Štrkalja koji još uvijek nije formalno proveden.

Kategorije: Hrvaška