Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 8 min 18 sek od tega

ZLATNA PIRUETA: Ruskinja Cibinova uvjerljivo osvojila zlato, Cvijanović deveta

Pet, 06/12/2019 - 12:21

Ruskinja Ksenija Cibinova uvjerljiva je juniorska pobjednica 52. Zlatne piruete Zagreba, a nakon kratkog najbolje je otklizala i slobodni program u Ledenoj dvorani Doma sportova i sa 186,64 boda slavila u konkurenciji 24 klizačice.

Srebrna je Amerikanka Starr Andrews (161,53), a brončana Njemica Nargiz Suleymanova (145,46).
Najbolja hrvatska klizačica Hana Cvijanović završila je kao deveta sa 114,76 bodova, Hana Kosić je 17. (90,09), Lorena Čižmek 21. (80,15), Stella Ristić 22. (78,81), a Luce Stipaničev 23. (75,15).
“Bilo je u redu, ali falile su mi u programu dvije kombinacije skokova. Trostruke skokove sam dobro odradila, a onda sam kasnije griješila na kombinacijama dvostrukih skokova što mi je jako žao jer su to stvari koje puno lakše izvodim nego ove trostruke koje sam skočila. Imam 114,76 bodova, nedostaje mi bod i pol do norme za Svjetsko juniorsko prvenstvo, ali imam još priliku za mjesec dana u Torunu, zatim u Beogradu, Sofiji, tako da nije ovo bila zadnja prilika. Imam još vremena”, komentirala je nakon nastupa Hana Cvijanović.

Rezultati Klizačice (juniorke) - FINALE 1. Ksenia Tsibinova (Rus) 186,64 2. Starr Andrews (SAD) 161,53 3. Nargiz Suleymanova (Njem) 145,46 … 9. Hana Cvijanović (HRV) 114,76 17. Hana Kosić (HRV) 90,09 21. Lorena Čižmek (HRV) 80,15 22. Stella Ristić (HRV) 78,81 23. Luce Stipaničev (HRV) 75,15
Kategorije: Hrvaška

SDP prikupio potpise za opoziv Blaženke Divjak

Pet, 06/12/2019 - 12:07

SDP je skupio 31 potpis saborskih zastupnika što je dovoljno za pokretanje procedure izglasavanja nepovjerenja ministrici Blaženki Divjak. Potpisi će do kraja dana biti upućeni u proceduru.

Vlada ima osam dana da se očituje, a SDP očekuje da će Vlada podržati. Također očekuju da će smjenu ministrice Blaženke Divjak raspraviti prije početka ustavne stanke, do 15. prosinca.

“Pomoći ćemo im da riješe turbulencije između sebe bilo da se raspadne ili nešto drugo. Oni su u stanju toliko se posvađati između sebe da ih mi ni ne moramo”, rekao je predsjednik SDP-ova Kluba Arsen Bauk.

Ministrica znanosti i obrazovanja u srijedu se komentirajući SDP-ovu najavu o pokretanju inicijative za njezinim opozivom referirala na dužinu pjesama Leonarda Cohena, poručivši da je njena lista prioriteta jednako duga, ali da to nije na toj listi.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Poznate tvrtke u neobičnom ekološkom projektu

Pet, 06/12/2019 - 11:52

Tvrtke Ford i McDonald’s su objavile kako rade na zajedničkom ekološkom i industrijskom projektu.

Poznate svjetske kompanije će pokrenuti proizvodnju autodijelova od ostataka kave. Mješavina stabiljke, pljeva i ostataka bobičastog ploda će poslužiti za izradu kućišta prednjeg svjetla automobila.

Bio smjesa će biti dodavana u plastiku kao zamjena za talk. Naglašava se kako je ovaj materijal lakši, izdržljiviji i otporniji na veće temperature od prijašnjeg. Nakon prvotnog projekta planira se šira primjena.

Kategorije: Hrvaška

BANDIĆ: “Blatite najmoralniju ženu u hrvatskoj politici. Bog će vas kazniti”

Pet, 06/12/2019 - 11:50

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u petak je na konferenciji za novinare komentirao smjenu docenta Bore Nogala.

“Vi blatite najmoralniju ženu u hrvatskoj politici, Anu Stavljenić Rukavinu. To je sramotno! Žalosno je da se obrušavate na istinu služeći se laži da mu netko priječi ulazak u bolnicu. Nudio sam mu da ode bez pompe, kad hoće pompu sam ju je stvorio. Odakle vam drskosti, Bog će vas kazniti. Ne morate vjerovati, netko će vas kazniti. Da budete glasnogovornici čovjeka koji je sam napravio nepodopštine i mora otići”, poručio je novinarima Bandić.

Kazao je kako više nije problem docent Nogalo, nego projekt i djelatnici. “Nema nezamjenjivih”, poručio je.

Na upit novinarke N1 televizije očekuje li prijavu od Uskoka zbog ovog slučaja, odgovorio je protupitanjem: “Jeste li se Vi naspavali?”.

U međuvremenu, u Dječjoj bolnici Srebrnjak u tijeku je primopredaja ravnateljske dužnosti koju bi od smijenjenog doc. dr. Bore Nogala trebala kao vršiteljica dužnosti preuzeti dr. Ivana Đerek Dubravčić, zaposlenica Gradskog ureda za zdravstvo. Za Đerek Dubravčić jučer su na telefonskoj sjednici Upravnog vijeća bolnice glasali predsjednica Ana Stavljenić Rukavina, Boris Labar te Jozo Milićević, javlja Jutarnji.

Ona je na primopredaju stigla u pratnji predsjednice Upravnog vijeća bolnice Ane Stavljenić Rukavine i odvjetnika.

Kategorije: Hrvaška

Grace Jones odbila je ulogu u novom filmu o Jamesu Bondu

Pet, 06/12/2019 - 11:44

Cary Fukunaga, redatelj novog filma iz James Bond franšize nazvanog „No Time to Die“, potvrdio je kako je nastojao privoliti pjevačicu Grace Jones da prihvati ulogu u tom filmu. Ona je 1985. godine glumila u filmu „Pogled na ubojstvo“ (A View to a Kill) kada je Jamesa Bonda glumio Roger Moore. Grace Jones je tada glumila suradnicu glavnog negativca Maxa Zorina (Christopher Walken) koja se zaljubljuje u Jamesa Bonda, nakon čega navodno pogiba u eksploziji.  Fukunaga je potvrdio da je pred početak snimanja filma „No Time to Die“ proveo neko vrijeme s Grace Jones u njezinoj rodnoj Jamajci, ali nije rekao je li želio da ona ponovi istu ulogu koju je imala  u filmu od prije 34 godine.

„Plivao sam i ronio s Grace Jones u moru ispred kuće Iana Fleminga i tada sam je nastojao pridobiti na prihvaćanje uloge u filmu“, izjavio je Fukunaga za Total Film. Ova izjava nadovezuje se na događaje iz srpnja kada se pisalo kako je Grace Jones došla na snimanje filma zbog scene s Danielom Craigom. Međutim, ona je navodno bila šokirana kada je vidjela da bi imala samo par rečenica u filmu te je iznenada napustila snimanje. Odgovor njezinog glasnovornika na te tvrdnje bio je – „bez komentara“. Glasine kako je Grace Jones doista bila na snimanju filma bile su pojačane njezinom objavom fotografije s Jamajke na Instagramu, u vrijeme kada se tamo snimao film „No Time to Die“. Uz fotografiju, ona je napisala „Uskoro stižu uzbudljive vijesti“.

Iako najpoznatija kao pjevačica i supermodel, Grace Jones glumila je s Eddijem Murphyjem u filmu „Bumerang“ i sa Arnoldom Schwarzeneggerom u filmu „Conan razarač“.

Kategorije: Hrvaška

BANDIĆ O ADVENTU: “To je moje dijete, kao ćaća čvrsto stojim iza svega”

Pet, 06/12/2019 - 11:40

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić oglasio se putem Sužbe za informiranje Grada Zagreba priopćenjem o Adventu u Zagrebu.

Priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti:

“Advent u Zagrebu najopsežnije je, najznačajnije i trajanjem najduže događanje u našem gradu.

Kao koncept i kao ideja moje je „dijete“, osmišljeno tako da bude jedan od važnijih zagrebačkih brendova, da digne razinu turističke, kulturne i ine ponude, da potakne gospodarske aktivnosti i, u konačnici, da bude prepoznatljiv i trajan zagrebački proizvod.

Iza zagrebačkog Adventa, i kao gradonačelnik i kao predsjednik Turističke zajednice grada Zagreba, kao njegov „ćaća“, stojim čvrsto i dokraja, uvijek s mišlju da titule najboljeg europskog adventa osvojene tri puta zaredom pokušamo nadmašiti i svjetskom titulom.

To samo znači da naša ambicija ide dalje, da ono što vrijedi, što je dobro i uspješno, moramo razvijati. Radeći zajedno sa sugrađanima koji čine srce Adventa, čitajući znakove vremena i u suradnji s partnerima možemo biti još kvalitetniji i uspješniji.

Tehnički i proceduralni detalji vezani za organizaciju Adventa, dostupni su u Priopćenju od 28. studenog 2019., a objavljeni su i na www.zagreb.hr”, navodi se.

Kategorije: Hrvaška

Mihalinec pokazao plaće čistačica: “Dobile su ništa? Izdali smo ih?”

Pet, 06/12/2019 - 11:36

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec i čelnica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem održali su u petak konferenciju za novinare na kojoj su se osvrnuli na štrajk u osnovnim i srednjim školama i dogovor s Vladom.

Mihalinec je komentirao nezadovoljstvo nenastavnog osoblja, koje je, umjesto povećanja koeficijenta, dobilo dodatke na plaću.

“Jučer smo potpisali sporazum o koeficijentima, ali i dodacima na plaću kojima smo osigurali rast plaće od 6,11 posto. Ova borba traje godinu dana. Nakon najave borbe, Sanja i ja smo sjeli, napravili strategiju i argumentaciju za borbu”, započeo je Branimir Mihalinec. “U lipnju smo na presici najavili borbu za koeficijente, nije bilo odgovora i u rujnu su počele vidljive aktivnosti”, dodaje. “Mirenje nije uspjelo, i 10. listopada počinje dosad neviđeni štrajk u Hrvatskoj. Nitko nije shvatio što je cirkularni štrajk, ali na kraju su ga svi zaposleni prihvatili”, prisjetio se Mihalinec.

Dodao je kako su jučer napravili kompletne iuzračune za sve grupe ljudi za koje je postignut sporazum. “Za spremačicu smo izborili 418 kuna veću plaću. 442 kune za kuhara, vozača – koji nije dobio ništa, jer smo ga izdali. 453 kune dobila je medicinska sestra. Referent je dobio 483 kune, govorili su da smo ga izdali… 526 kuna dobit će voditelj računovodstva. Tajnici i računovođe, to su oni koji su dobili najveće povećanje, ali nisu dobili ništa jer su izdani… VSS tajnik 875 kuna veća plaća, računovođa 793 kune”, nabrajao je Mihalinec.

Sanja Šprem je rekla kako oni ni u jednom trenutku nisu izdvajali nastavno i nenastavno osoblje. “Nijednog dana nismo pali u zahtjevima. Svjesni smo bili da smo mogli puno prije ostvariti naše zahtjeve da smo se borili samo za osnovicu. Ni u jednom momentu nismo razmišljali samo o učiteljima. Nije bitan samo položaj zaposlenika”, rekla je.

“Govore sada da se nismo borili za dostojanstvo. Mnogi su imali velika očekivanja od nas, jer su u nama prepoznali nadu da Hrvatska mora bolje. Imali smo zajedništvo, zajedničku notu za svakog građanina RH. Mi kao čelnici sindikata moramo znati utjecaj naših rezultata. Ono što je nosilo ovaj štrajk je solidarnost, jedinstvo u zbornicama, emocije građana… To je nosilo ovaj štrajk”, nastavlja Šprem. “Mi smo zajedno pisali povijest. Prosvjedi su bili veličanstveni, štrajk je bio veličanstven. Svi oni koji su vidjeli snagu sinditaka, ustali su se iz apatije koja vlada ovom zemljom”, dodala je Šprem.

Mihalinec je na kraju rekao kako je današnja konferencija ponosa i nade. “Hrvatska više nikada neće biti ista”, zaključio je.

Kategorije: Hrvaška

BiH: Ilegalnim migrantima sve teže utvrditi identitet

Pet, 06/12/2019 - 11:26

Ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić upozorio je kako veleposlanstva država iz kojih dolaze ilegalni imigranti surađuju sporo ili nikako u utvrđivanju identiteta onih koji stižu bez osobnih dokumenata, što dodatno otežava migrantsku krizu, objavilo je u petak sarajevsko “Oslobođenje”.

U razgovoru za ovaj list Ujić je kazao kako je Služba za poslove sa strancima BiH jedina u regiji zapadnoga Balkana koja uzima biometrijske podatke od ilegalnih migranata, odnosno vrši njihovo fotografiranje kako bi utvrdila identitet i pokušala provesti postupak readmisije.

“U prošloj godini smo na taj način utvrdili identitet više od 750 osoba i vratili ih u njihove države. Uz to, uzimanje biometrijskih podataka nam je pomoglo da za dvije godine izdvojimo dvadesetak osoba koje su predstavljale prijetnju za BiH po više osnova. Te smo osobe stavili pod nadzor, a onda ih vratili u zemlje iz kojih su ovdje došli”, kazao je Ujić.

No problem nastaje kada na temelju prikupljenih podataka inspektori pokušavaju utvrditi stvarni identitet migranata, jer na zamoble za provjerama veleposlanstva država iz kojih migranti tvrde da dolaze ne odgovaraju i po više od mjesec i pol, a ima slučajeva u kojima sve traje mjesecima.

„Ne reagiraju niti na naša četiri ili više dopisa. Zato pokušavamo do potrebnih podataka doći preko Interpola ili našega Ministarstva vanjskih poslova, ali sve to ide dosta usporeno”, kazao je Ujić.

U takvim uvjetima nemoguće je na učinkovit način kontrolirati što rade migranti čiji se stvarni identitet ne zna jer ih se ne može držati na jednom mjestu.

Poseban problem pritom su migranti koji opetovano čine kaznena djela.

Policija im u BiH izda rješenja kojima im se ograničava kretanje, no oni to ne poštuju, a nema ni mehanizma kojim bi ih se nadziralo.

Ujić jedino rješenje vidi u tome da se na takvim slučajevima više angažira pravosuđe odnosno tužiteljstva koja bi počinitelje kaznenih djela morala procesuirati što sada nije slučaj.

Kategorije: Hrvaška

Na današnji dan 1991. u granatiranju Dubrovnika poginuo je fotograf Pavo Urban

Pet, 06/12/2019 - 11:05

Rođen je u Dubrovniku 1968. godine, a poginuo je 6. prosinca 1991. nedaleko od Orlandovog stupa od minobacačke granate prilikom fotografiranja intenzivnog granatiranja samog središta grada. Na fotografijama snimljenim neposredno pred pogibiju zabilježene su brojne granate koje su padale u njegovoj neposrednoj blizini po Stradunu. Sa samog mjesta pogibije nastala je i njegova posljednja fotografija kasnije nazvana “Kamena prašina nad Gradom”.

Njegovo pismo pisano u obliku ratnog dnevnika njegovoj je djevojci Mari Bratoš, koja je onda bila  u Americi, stiglo dvadesetak dana nakon što je poginuo.
“…Tako malo stvari čine život lijepim. Moj je život imao smisao. Imao sam tebe… Trudit ću se da ostanem živ radi tebe i radi sebe. Ja se nadam da će me spasiti naša ljubav… Volim te, volim beskrajno i zauvijek.
Tvoj Pavo”

Kategorije: Hrvaška

Ribić napao ‘rulju’ s Facebooka: “Zar ti primitivci odgajaju našu djecu?!”

Pet, 06/12/2019 - 11:04

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja održali su u petak konferenciju za novinare na kojima su se osvrnuli na štrajk i dogovor s Vladom.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka zahvalio se svima koji su štrajkali i dali doprinos postignutom. “Dosta se vodila rasprava oko toga je li dobro rješenje koje smo postigli u smislu koeficijenata, odnosno dodataka. Napominjem da u našem štrajkaškom zahtjevu nismo definirali da to mora biti kroz koeficijente”, kazao je Radeka.

Vilim Ribić zahvalio je medijima na praćenju štrajka i olegama u prosvjeti u najuspješnijom sindikalnoj akciji u povijesti RH’.

”Ono na što se, pored pozitivnih vibracija, želimo osvrnuti su i negativne vibracije koje su iznenađujuće. To su brze, nagle, neinformirane i neupućene reakcije ljudi prije nego što su dobili informacije od svojih sindikata”, rekao je Ribić.

“Ovakav rast nenastavno osoblje imalo je zadnji put prije 20 godina. Unatoč tome pričaju o izdaji. To je frapantno apsurdno”, kazao je Ribić.

“Rulja s društvenih mreža ima ambiciju okupiti ljude umjesto sindikata. Oni će organizirati ljude bolje nego sindikati? Što to nisu učinili prije?”, govori Ribić.

“S gorčinom konstatiram, zar taj dio ljudi, iz onih Nastavnici.org, zar oni odgajaju našu djecu. Taj izljev primitivizma, neznanja – takvi ljudi odgajaju našu djecu? Tu nešto nije u redu. Naspram ogromnog broja divnih ljudi u našem sustavu”, govori Ribić.

“Kompromis je uvijek dio dogovora. Kompromis je da se ne ide na referendum”, kazao je i rekao da su ljudi već bili iscrpljeni štrajkom, a postojala je i mogućnost zabrane štrajka.

Kategorije: Hrvaška

Peleov dres prodan za 30.000 eura

Pet, 06/12/2019 - 11:00

Dres kojeg je Pelé nosio na svojoj zadnjoj utakmici s brazilskom reprezentacijom prodan je za 30.000 eura na aukciji sportskih predmeta koja je u četvrtak organiziran u Torinu.

Dres legendarnog Brazilca s brojem deset Pele je nosio na prijateljskoj utakmici Brazil-Jugoslavija koja je igrana u srpnju 1971. na Maracani u Rio de Janeiro što je bio njegov zadnji reprezentativni nastup.

Među drugim sportskim predmetima na aukciji za 25.000 eura prodan je žuti dres kojeg je nosio Fausto Coppi na Tour de Franceu 1952. kada je drugi put pobijedio na toj utrci.

Plavi dres Juventusa kojeg je nosio Luciano Spinosi u finalu Kupa velesajamskih gradova 1971. prodan je za 9.400 eura, nešto više nego dres broj 10 Diega Maradone iz Napolija u sezoni 1989./90. (7.500 eura).

Također je i bejzbolska palica koju je koristio Michael Jordan u svom kratkom bavljenju bejzbolom prodana je za 425 eura.

Kategorije: Hrvaška

Bandić na Facebooku objavio priopćenje o Nogalu i bolnici Srebrnjak

Pet, 06/12/2019 - 10:49

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na svom je Facebook profilu objavio priopćenje o smjeni docenta Bore Nogala i dječjoj bolnici Srebrnjak.

Podsjetimo, Nogalo je smijenjen u srijedu na sjednici Upravnog vijeća, a jučer je u suzama novinarima poručio da nije kriv za navodne nepravilnosti u svom radu te da je smijenjen političkom odlukom. Za smjenu je optužio Upravno vijeće bolnice i interesne skupine koje žele preuzeti kontrolu nad milijunskim bolničkim projektom i nekretninama. Podržali su ga i zaposlenici bolnice Srebrnjak.

Iz Gradske uprave poručili su jučer da je Nogala Upravno vijeće moralo razriješiti prije isteka mandata, i to zbog kršenja Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a na temelju izvještaja Gradskog kontrolnog ureda iz studenog ove godine.

“Suprotno navodima koji su se ovih dana pojavili u medijima te suprotno tvrdnjama razriješenog ravnatelja ovim se putem, radi potpunog i pravilnog informiranja zainteresirane javnosti, ističe sljedeće:
– Djelovanje Dječje bolnice Srebrnjak uređeno je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18)
– Sukladno članku 88. st. 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Upravno vijeće DUŽNO je razriješiti ravnatelja i prije isteka mandata na koji je izabran ako:

U obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak koji pokriva osnivač
Ako svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči zdravstvenoj ustanovi veću štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće štete u obavljanju djelatnosti ustanove
Neopravdano izvršava odluke upravnog vijeća ili postupa u suprotnosti s njima

Gradski kontrolni ured dostavio je Gradonačelniku, Gradskom uredu za zdravstvo i Gradskoj skupštini Grada Zagreba te Upravnom vijeću Bolnice Srebrnjak izvješće od 4. studenog 2019. iz kojeg proizlazi sljedeće:
– od 2014-2018. bolnica je obavljala djelatnost (koju se ne navodi radi očuvanja integriteta doktora) bez dopuštenja nadležnog Ministarstva
– od 2014-2018. ravnatelj je u više navrata zapošljavao djelatnike izvan onih specijalnosti koje je odobrilo Upravno vijeće i izvan specijalnosti za koje je DB Srebrnjak imala dopuštenja Ministarstva
– zbog neurednog obavljanja djelatnosti (bez odluke Ministarstva) pokrenut je niz sporova protiv HZZO-a i time je blokirana mogućnost zakonitog ugovornog odnosa sa HZZO-om

ZAKLJUČNO: Upravno vijeće u navedenim slučajevima nema ostavljeno na svoju volju i prosudbu razriješiti ravnatelja ili ne, već je u tim zakonskim slučajevima dužno bez odgode i bez iznimke razriješiti ravnatelja.

Dakle, kada dobije izvještaj koji utvrđuje nezakonitosti iz čl. 88. st. 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja. Svaki propust u postupanju po navedenoj dužnosti bio bi izrijekom protivan vrlo preciznoj zakonskoj odredbi te bi izlagao članove Upravnog vijeća DB Srebrnjak i samu bolnicu daljnjim odgovornostima za štetu. Prema tome, gospodina Nogala nije smijenilo Upravno vijeće iz razloga o kojima bi isto imao mogućnost samostalno odlučivati već u slučajevima u kojima je to zakonska dužnost Upravnog vijeća. Sve drugo su insinuacije kojima se želi prikriti očite nezakonitosti.

Ovome svemu Upravno vijeće dodaje da je cijeli projekt Dječji centar za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak (CCTM) stopirao upravo razriješeni ravnatelj koji već mjesecima ne raspisuje natječaj za izradu projekata i time je isti svjesno i namjerno ugrozio u posljednjoj godini svojega mandata.

Upravno vijeće Dječje bolnice Srebrnjak je na 23. sjednici održanoj 2. prosinca i u nastavku 4. prosinca 2019. donijelo Odluku o razrješenju ravnatelja bolnice te o imenovanju prim. mr. sc. Lade Bukovac, dr. med. za vršiteljicu dužnosti do imenovanja ravnatelja.

Predložena vršiteljica dužnosti prim. mr. sc. Lada Bukovac, dr. med. nije prihvatila imenovanje na dužnost vršiteljice dužnosti, o čemu se pisano očitovala u četvrtak, 5. prosinca 2019., u 14.30 sati.

Na sjednici Upravnog vijeća imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja bolnice. Do preuzimanja dužnosti vršitelja dužnosti bolnicom upravlja Upravno vijeće bolnice po članku 21. Statuta Dječje bolnice Srebrnjak.

Također, s obzirom na navode o sudjelovanju Grada Zagreba u dosadašnjim fazama projekta Dječjeg centra za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak (CCTM) ističemo da je Grad Zagreb do sada sudjelovao s 37,5 milijuna kuna u financiranju sljedećih aktivnosti:
1. S 28 milijuna kuna financirali smo:
a) Ishođenje urbanističko-tehničke dokumentacije (2011.)
b) Lokacijska dozvola (2011.)
c) Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za zemljište, danas u vlasništvu Bolnice Srebrnjak
d) Rješenje za građenje (2013.)
e) Idejni i glavni projekt
f) Studija izvodljivosti

2. Kroz projekciju Proračuna 2020-2022. osigurat će se 9,5 milijuna kn za neprihvatljive troškove, uglavnom PDV

Također napominjemo da se u periodu od 2014. do 2019. izvršila financijska sanacija bolnice u cilju očuvanja likvidnosti i urednog poslovanja u iznosu od 11,6 milijuna kn.
Iz navedenog je razvidno da su se sa 49,1 milijun kuna u proteklom periodu financirali i projekt i osigurala dodatna sredstva za financiranje redovne djelatnosti bolnice.”

Kategorije: Hrvaška

SABOR: Od 1. siječnja uvoznici moraju prijaviti opasne smjese koje uvoze

Pet, 06/12/2019 - 10:42

Bez većeg zanimanja, u nazočnosti 15-ak zastupnika, Hrvatski sabor u petak je raspravio zakonski prijedlog po kojemu će od 1. siječnja iduće godine uvoznici morati Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) prijaviti opasne smjese ili kemikalije koje uvoze jer će u suprotnom platiti visoke novčane kazne.

HDZ je zakon ocijenio “dobrim “, a zastupnik te stranke Vlatko Kopić apostrofira kako uvozniku koji ne prijavi opasne tvari prijeti novčana kazna od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.

Mostov Miro Bulj opetuje kako je Austrija zabranila glifosat, opasnu tvar koja uzrokuje najteža oboljenja, a Hrvatska to još nije učnila. U SAD-u su brojne tužbe oboljelih od tumora, dokazano je da je to otrovna tvar, kaže zastupnik i pita tko u Hrvatskoj  kontrolira njegov uvoz?

Od 1. siječnja iduće godine, uvoznici koji na tržište stavljaju smjese razvrstane kao opasne za zdravlje ljudi, obvezni su o tome informirati HZJZ putem centraliziranog portala Europske agencije za kemikalije (PCN portal). HZJZ će, pak, bez odgode staviti te informacije na raspolaganje Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Za uvoznike koji tako ne postupe, zapriječene su kazne od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.

Predviđeno je to izmjenama Zakona o provedbi Uredbe br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se mijenjaju i ukidaju tri europske Direktive, a koje je Sabor u petak raspravio.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: MARIJANA PETIR: “Podržat ću Kolindu zbog demografske politike i borbe za neradnu nedjelju”

Pet, 06/12/2019 - 10:35

Nacional.hr je u Europskom parlamentu u Bruxellesu razgovarao s Marijanom Petir, europarlamentarkom u bivšem 8. sazivu. Ona je u Bruxelles došla na poziv organizacije Europskog molitvenog doručka a održala je i niz bilateralnih sastanaka s čelnicima Odbora za poljoprivredu, i drugim zastupnicima i organizacijama.

Lista Marijane Petir na europskim izborima dobila je gotovo 50 tisuća glasova. Petir je za Nacional  najavila  da će, kada predsjednička  kampanja službeno počne,  podršku dati aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. Kaže da je Grabar-Kitarović prepoznala najveći  problem Hrvatske, lošu demografsku sliku te da je demografiju i traženje rješenja za populacijske mjere uspjela nametnuti kao glavne političke teme.

Ona tvrdi da je na međunarodnom planu Grabar-Kitarović napravila veliki iskorak i da danas gotovo ne postoji nitko na svijetu tko ne zna za Hrvatsku.

Osim navedenog Petir je još izjavila: ‘Posebno sam zadovoljna što je aktualna predsjednica podržala inicijativu o uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena.”

Marijana Petir planira izaći na parlamentarne izbore iduće godine.

Još ne otkriva o kojim se točno modelima i strategijama radi, ali naglašava da svakako ostaje u politici.

Kritički je govorila o svojoj bivšoj stranci HSS. O tomu je izjavila: “Ta stranka više ni na koji način ne brani interese poljoprivrednika i razvoja hrvatskog sela. Njen predsjednik Krešo Beljak bavi se temama koje su u njegovom uskom interesu i koje služe njegovoj osobnoj promociji, on nema nikakav osjećaj za poljoprivrednike, hrvatsko selo i hrvatski narod”. 

 

Kategorije: Hrvaška

MILJEVIĆ: “Horvatinčiću je sudio nenadležni sud, cijela Europa će čuti za to”

Pet, 06/12/2019 - 10:29

Odvjetnik Tomislava Horvatinčića, Veljko Miljević u petak je za Dnevnik.hr komentirao potvrdu presude njegovog klijenta na četiri godine i deset mjeseci zatvora za pomorsku nesreću u kojoj je smrtno stradalo dvoje ljudi.

“Tomislavu Horvatinčiću je sudio nenadležni sud. Prema tome, to će cijela Europa čuti i znati”, kaže Miljević.

U medijima se spekulira o mogućnosti da bi Horvatinčić zbog bolesti mogao ishoditi odgodu služenja kazne. “To mi je jako zanimljivo da se javnost već bavi njegovim odlaskom na izvršavanje kazne. Neće to ići tako brzo kao što si je to neki štab zamislio. Neće ići”, poručio je Miljević.

Miljević kaže da je Horvatinčićevo zdravstveno stanje ozbiljno narušeno, no da o svemu postoji opsežna dokumentacija s kojom je sud i upoznat.

Horvatinčiću potvrđeno 4 godine i 10 mjeseci zatvora

Kategorije: Hrvaška

Šef policije u Hong Kongu poziva na mir uoči prosvjeda za vikend

Pet, 06/12/2019 - 10:12

Šef policije u Hong Kongu pozvao je građane da mirno prosvjeduju, uoči skupa u nedjelju za koji se očekuje da će okupiti velik broj ljudi i za koji organizatori ističu da mu je cilj pokazati da njihov pokret ne gubi snagu.

Policija je dala rijetko zeleno svjetlo za prosvjed koji organizira udruga Civil Human Rights Front (CHRF) koja stoji iza većinom miroljubivih milijunskih skupova tijekom ljeta.

„Nadamo se da će naši građani pokazati cijelom svijetu da stanovnici Hong Konga mogu održati velike skupove na propisan i miroljubiv način“, rekao je novi šef policije Chris Tang prije svog posjeta Pekingu.

Očekuje se da će se u kineskoj prijestolnici susresti s visokim dužnosnicima ministarstva javne sigurnosti, pa se nakon toga vratiti u autonomnu pokrajinu uoči nedjeljnog prosvjeda.

Skup za vikend bit će ključan pokazatelj podrške prodemokratskom pokretu nakon što je zabilježio premoćnu pobjedu na lokalnim izborima prošli mjesec.

„Želimo poručiti Carrie Lem da izborni rezultati nisu kraj pokreta“, rekao je Eric Lai iz CHRF-a referirajući se na čelnicu Hong Konga.

Prosvjednici kasnije u petak planiraju manji prosvjed protiv policijske upotrebe suzavca za koju tvrde da je pretjerana i da šteti nevinim prolaznicima. Policija smatra kako je njezina uporaba sile bila ograničena.

Hong Kong je od lokalnih izbora bio relativno miran, a šef policije je izrazio nadu da će tako i ostati.

No nestabilnost tog financijskog središta svijeta ostavio je trag na njegovoj ekonomiji, pa je regija po prvi put u deset godina zabilježila recesiju.

Financijski upravitelj Paul Chan u petak je rekao kako su nemiri doprinijeli s 2 posto u 3,2 posto velikom padu BDP-a u trećem kvartalu ove godine.

Kategorije: Hrvaška

NBA: Šarić skroman u pobjedi Phoenixa

Pet, 06/12/2019 - 10:08

Phoenix Suns su sinoć sa 139-132 nakon produžetaka svladali u New Orleansu domaće Pelicanse, a hrvatski košarkaš Dario Šarić je pobjedi pridonio sa devet koševa(šut iz igre 4/9, trice 0/3), tri skoka, jednom asistencijom i jednom ukradenom loptu u 26 minuta provedenih na terenu.

Phoenix je do pobjede predvodio Devin Booker sa 44 ubačaja, a Frank Kaminsky je dodao 20 koševa.Kod Pelicansa, kojima je ovo sedmi poraz u nizu, najbolji je bio JJ Redick sa 26 poena, dok je Jrue Holiday ubacio 23 koša, a Brandon Ingram 21.

U preostalim utakmicama koje su sinoć igrane Houston Rockets su sa 119-109 nadigrali Toronto Raptorse, a James Harden je postigao 23 pogotka. Russell Westbrook je dodao 19 koševa uz 13 skokova i 11 asistencija. Raptorse je predvodio Pascal Siakam sa 24 koša i devet skokova.

Washington Wizards su kod kuće sa 119-113 bili bolji od Philadelphia 76ers, a najzaslužniji za pobjedu domaće momčadi bio je Bradley Beal sa 26 koševa i 10 skokova. Rookie Rui Hachimura je dodao 27 koševa za Wizardse, dok je Philadlephiju predvodio Joel Embiid sa 26 ubačaja i 21 skokom.

Denver Nuggets su u gostima s visokih 129-92 svladali New York Knickse. Will Barton je predvodio osam igrača Nuggetsa s dvoznamenkastim učinkom sa 17 koševa.

Kategorije: Hrvaška

AFERA MEDICINSKA POMAGALA: ‘HZZO sprečava uštedu 120 mil. kn’

Pet, 06/12/2019 - 09:59
Objavljeno u Nacionalu br. 527, 2005-12-19 Direktor tvrtke auerfeind d.o.o., dijela istoimene njemačke grupacije, Karl Schmidt ekskluzivno za Nacional razotkriva zakulisne igre kojima je njegovoj tvrtki oduzet posao od 300-tinjak milijuna kuna dobiven na javnom natječaju

Potkraj prošlog tjedna Nacionalu je dao intervju Karl Schmidt, direktor tvrtke Bauerfeind d.o.o., koja je dio grupacije Bauerfeinda iz Njemačke, inače svjetski poznate tvrtke koja je jedan od većih proizvođača ortoza, kompresivnih čarapa te dijelova i materijala za proizvodnju ortoza i proteza u svijetu. Ta je tvrtka jedan od većih dobavljača Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za znatan dio proizvoda koji spadaju u grupu ortopedskih i drugih pomagala, poput pelena za odrasle, pokrivala za rane, invalidskih kolica i slično.
Schmidt je nezadovoljan epilogom javnog natječaja koji je HZZO raspisao u lipnju ove godine. Riječ je o natječaju kojim se određuje tko će na račun HZZO-a pacijentima dobavljati ortopedska i druga pomagala, poput onih za dijabetes i urogenitalni sustav, estetske proteze, kao što su umjetne dojke i grudnjak, pokrivala za rane i slično. Prema Schmidtovim tvrdnjama, riječ je o proizvodima za koje HZZO na godinu izdvaja oko 500 milijuna kuna.
Prije nekoliko tjedana HZZO je objavio rezultat tog natječaja, prema kojem je Bauerfeind ponudio najpovoljnije cijene za 75 posto proizvoda. Činilo se da je Bauerfeind na pragu zaključivanja unosnih ugovora, ali uskoro se dogodio neočekivan obrat.

U Večernjem i Jutarnjem listu objavljeno je nekoliko članaka koji su upozorili na to da bi se odabirom samo jednog ponuđača stvorio monopol na tržištu, što bi ugrozilo prava pacijenata na odabir najkvalitetnijih proizvoda i suzilo ih samo na one najjeftinije, koji možda i nisu najkvalitetniji. Nedugo potom, HZZO je promijenio svoju odluku i dopustio da se potpišu ugovori sa svim tvrtkama koje budu pristale naknadno ponuditi svoje proizvode po najnižim utvrđenim cijenama.
Nacional je dva tjedna bezuspješno pokušavao stupiti u kontakt s ministrom zdravstva Nevenom Ljubičićem i čelnikom HZZO-a Većeslavom Bergmanom kako bi pojasnili kakva je zakonska podloga za iznenadno mijenjanje odluke o epilogu tog javnog nadmetanja te je li u pravu Bauerfeind, ili konkurencija koja se poziva na zaštitu tržišnog natjecanja i proziva Bauerfeind za pokušaj stvaranja monopola na tržištu. Neki krugovi bliski Vladi sumnjaju da se iza iznenadnih obrata u ovom natječaju krije neformalni utjecaj Andrije Hebranga, bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva. Karl Schmidt to nije htio komentirati, ali je za Nacional detaljno opisao zašto smatra da su odluke HZZO-a kontradiktorne. Schmidt je iznio svoje viđenje funkcioniranja tog dijela medicinskog tržišta i konkurenciju žestoko optužio za dugogodišnju spregu s nepoznatim dužnosnicima HZZO-a.

NACIONAL: Što je po vama sporno u promjeni odluka HZZO-a o epilogu natječaja za dobavljanje ortopedskih i drugih pomagala?

– Prije par tjedana naša konkurencija kroz medije je više puta napala našu tvrtku za stvaranje monopola. To se dogodilo nakon što je Bauerfeind pobijedio na većini natječaja za ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode, nakon uredno provedenog javnog natječaja koji je raspisao HZZO. Nedugo potom HZZO je odlučio promijeniti svoju odluku i potpisati ugovore sa svim tvrtkama koje pristanu na cijenu koju smo mi ponudili. Držimo da je takvo ponašanje HZZO-a nije dosljedno, te da pomaže održavanju postojećih monopolskih pozicija naše konkurencije. Uz sve to, mediji bliski našoj konkurenciji, posve su nas neuravnoteženo i neopravdano optužili za stvaranje monopola, ignorirajući naše argumente. Smatramo da se sve to moglo dogoditi isključivo jer naša konkurencija ima dugogodišnju spregu s nekim dužnosnicima HZZO-a. Dosad se godinama prešućivala činjenica da je na tržištu ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda vladao monopol, koji je naša konkurencija ostvarila u najmanju ruku upitnim i netransparentnim aktivnostima.

NACIONAL: O kakvom je točno natječaju riječ? Koliko se često takvi natječaji raspisuju i što se sve događalo od njegova raspisivanja do danas?

– Mislim da su čelnici HZZO-a ovim natječajem zapravo željeli urediti tržište, ali se zasad pokazalo da to nisu u mogućnosti provesti. Pravilnik je trebao postrožiti uvjete o tome tko bi se mogao baviti ovim poslom i odrediti korektne tržišne cijene. Dosad se moglo po istoj cijeni prodavati invalidska kolica iz Kine i iz Njemačke, što je apsurdno. Dosad je u Hrvatskoj trgovinu s ortopedskim pomagalima teoretski mogao otvoriti bilo tko, bez ikakvih znanja o tom području, što je također apsurdno. HZZO je u lipnju raspisao taj javni natječaj, a potom se do listopada nije događalo ništa. Bauerfeind se natjecao na području pomagala za probavni sustav, području zavojnog materijala, dijabetesa i inkontinencije. HZZO je tražio najpovoljniju ponudu i u natječajnoj dokumentaciji postoji klauzula da se treba potpisati ugovor s najpovoljnijim ponuđačima. Najpovoljniji ponuđač potom bi stavio državi i pacijentima na raspolaganje navedene proizvode, pacijenti bi ih primali, a država bi ih plaćala. Pokazalo se da su naše ponude bile najpovoljnije za otprilike 75 posto od svih raspisanih proizvoda za koje smo se natjecali. U odnosu na dosadašnje, cijene nekih proizvoda snizili smo 20-50 posto. To nisu “damping” cijene, nego su na razini cijena po kojima te proizvode prodajemo i u drugim europskim zemljama. Mislim da već ta okolnost sama za sebe dovoljno govori o navodnoj tržišnoj utakmici u Hrvatskoj. Potom smo dobili odluku HZZO-a iz koje se vidjelo tko je za koje proizvode dao najpovoljniju ponudu te smo sukladno njoj trebali potpisati ugovor o njihovoj isporuci u onim kategorijama gdje smo dali najpovoljniju ponudu. Međutim, konkurencija je koristeći političke veze i lobiste napravila pritisak na neke ljude u HZZO-u i ta je odluka promijenjena. U svemu su im pomogle neke novine, šireći dezinformacije da bi time bili ugroženi interesi pacijenata koji bi, prema njihovu tumačenju, dobivali najjeftinije te valjda i nekvalitetne proizvode. Tada je odlučeno da svi oni koji žele ponuditi te proizvode po utvrđenoj najnižoj cijeni mogu također sklopiti ugovor s HZZO-om. To je apsurdno i suprotno prvobitnoj odluci.

NACIONAL: Konkurencija u prigovorima HZZO-u tvrdi da je bila riječ o natječaju za utvrđivanje najpovoljnije cijene, a ne ponuđača, te da je ovo očekivani i pošteni rasplet događaja koji će spriječiti stvaranje novog monopola. Zašto mislite da je to apsurdno?

– Ne vidim zašto bi netko dobio priliku da naknadno snizi cijenu i ponudi svoje proizvode po cijeni po kojoj smo ih mi ponudili, nakon što smo samo mi preuzeli taj rizik. U tom se slučaju postavlja pitanje i zašto bismo uopće svi mi snižavali cijene, ako to neće promijeniti tržišne odnose. Mogli smo se onda svi dogovoriti da ćemo sve proizvode nuditi po puno višoj cijeni. Indikativno je da smo o svemu što se naknadno događalo doznavali neizravno, preko neformalnih veza, te poslije iz medija koji su nas koordinirano napadali da stvaramo novi monopol i ugrožavamo prava pacijenata na odabir najkvalitetnijih proizvoda. Krajnje je licemjerno da je te gluposti u medije plasirala naša konkurencija, koja je svoju navodnu brigu prema pacijentima pokazala tako što je od države sporne proizvode namjeravala naplaćivati i do 50 posto više od nas. Riječ je novcu koji daju porezni obveznici i pacijenti te kojeg ionako za zdravstvo nema dovoljno. Vrlo je indikativna već i sama činjenica da se prvo donosi jedna odluka, a potom se ona mijenja nakon nekoliko dana, najvjerojatnije uslijed pritisaka. Bauerfeind ni u kom slučaju ne želi zamijeniti postojeći za novi monopol na tržištu. Upravo ćemo mi svu dokumentaciju poslati Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja jer smatramo da ovdje nisu čista posla. Trenutačno razmatramo i da sve prijavimo Državnom odvjetništvu.

NACIONAL: Koliko se često takvi natječaji raspisuju i kako to tržište zapravo funkcionira?

– HZZO je 1993. napravio prvi popis ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda. Tada je HZZO uzeo tehničke specifikacije proizvoda raznih proizvođača i stavio ih na tu listu. Problem je u tome što su u pravilnike vrlo često praktično samo prepisali točan opis proizvoda pojedinih tvrtki i tako eliminirali konkurenciju iz bilo kakvog tržišnog natjecanja. Primjerice, tada su tako bile privilegirane tvrtke Otto Bock i Stoma Medical. Godinu poslije taj je popis još dodatno proširen, sukladno tomu kako se tko pojavljivao na tržištu. To je znatno otežalo poštenu tržišnu utakmicu jer su se na tržištu počele pojavljivati i druge tvrtke, koje su nudile jednako kvalitetne proizvode, no oni nominalno nisu odgovarali tehničkim specifikacijama iz pravilnika HZZO-a. Tako su oni zbog nekih sitnih pojedinosti, poput nekoliko milimetara razlike u dužini ili širini proizvoda, bili posve onemogućeni raditi u Hrvatskoj. To vam je otprilike kao da MUP raspiše natječaj za kupnju vozila tako da u natječajnoj dokumentaciji neizravno navede da kupuje Mercedesova vozila s kožnim presvlakama, koja u Hrvatskoj prodaje samo jedna autokuća. Sustav je godinama tako funkcionirao, sve do raspisivanja javnog natječaja. Nitko nije sprječavao da se po tako postavljenim uvjetima sa svojim proizvodima na tržištu pojavljuju i druge tvrtke, ali to je praktično dovelo te tvrtke u poziciju da svoje proizvode u proizvodnji modificiraju prema standardima konkurencije, od čijih su proizvoda tehničke karakteristike prepisane i uvrštene u pravilnik HZZO-a. U takvoj situaciji neke su tvrtke jedno vrijeme svoje proizvode besplatno davale pacijentima kako bi se na njih naučili i poslije ih kupovali, što nije problematično, ali dodatno onemogućava pošteno tržišno nadmetanje zbog prije opisanih uvjeta na tržištu. Zadnji natječaj poput ovog raspisan je negdje 1997./1998. i ovaj je natječaj prvi nakon toga.

NACIONAL: Kako se onda radilo ako se nisu raspisivali javni natječaji?

– Godinama se radilo po sistemu interesne sprege pojedinih dobavljača s nekim državnim dužnosnicima. Oni su, zahvaljujući tomu što su preko svojih ljudi u HZZO-u početkom 90-ih neke svoje proizvode uvrstili u pravilnik kao standardne i jedino moguće, imali osiguranu monopolsku poziciju. To im je osiguravalo da većinu svojih proizvoda prodaju po nerealno visokim cijenama, što na kraju plaćaju svi građani. Tu je zapravo riječ o vješto zamaskiranoj igri na račun pacijenata i građana Hrvatske. Stoga nije ni čudno što se pojavljuje deficit u proračunu za zdravstvo. Zbog svega toga prvo smo ovaj natječaj doživjeli kao nečiju iskrenu namjeru da napokon tržište konsolidira i postavi pravila igre sukladno poslovnim standardima razvijene Europe. To je pretpostavljalo i preinake opisa proizvoda tako da se prestanu koristiti prepisani tehnički opisi proizvoda nekih proizvođača. Međutim, te su promjene također bile selektivne, što se iz natječajne dokumentacije vrlo lako može vidjeti. Primjerice, netko je propustio takva pravila primijeniti i na paletu proizvoda onih proizvođača koje u Hrvatskoj zastupa tvrtka Stoma Medical. Tako su oni i dalje na svom području bili maksimalno protežirani. Ne treba biti osobito pametan da bi se posumnjalo u prave motive takvih selektivnih odluka. Možda se takvo ponašanje na početku 90-ih i moglo pravdati nerazvijenim tržištem i nepostojanjem velikog broja zainteresiranih tvrtki koje bi dobavljale te proizvode u Hrvatsku. Međutim, naknadno se tržište razvijalo, ali nekom godinama nije padalo na pamet da se stvari postave na zdrave tržišne temelje. Štoviše, godinama se samo proširivao popis proizvoda Stoma Medicala koji je ulazio u pravilnike, poput zavoja i zavojnih materijala sredinom 2000. Neka nevidljiva ruka unutar HZZO-a uvrstila ih je u pravilnik pod punim tvorničkim imenom proizvoda kao jedine koji su dovoljno kvalitetni za hrvatske pacijente. To im je omogućavalo da ih godinama prodaju po nerealno visokim cijenama.

NACIONAL: Kakav epilog ovog spornog natječaja očekujete?

– Sa slučajem smo upoznali njemačku ambasadu i Hrvatsko-njemačku gospodarsku komoru, predstavnike Europske komisije u Hrvatskoj te njemačku pučku stranku, čija je zaklada nedavno gospodinu Bauerfeindu dodijelila jedno iznimno rijetko priznanje za njegov rad. Međutim, nadam se da će se ovaj problem riješiti unutar Hrvatske, bez intervencija iz inozemstva. Već dugo živim u Hrvatskoj i želim da se ti problemi u društvu počnu rješavati ovdje, bez pritisaka izvana. Ako Hrvatska želi u Europu i biti dio modernog poslovnog svijeta, takvo se ponašanje više ne smije tolerirati. U ovom konkretnom slučaju sprječava se ušteda od nekih 120 milijuna kuna, koje se mogu potrošiti na razne načine. Zanimljiva je koincidencija da je upravo tijekom ovih previranja čelnik HZZO-a Bergman izjavio da će HZZO-u nedostajati oko dvije milijarde kuna. Javna je tajna da postoji takav deficit. Odmah potom počelo se spekulirati o njegovoj smjeni. Međutim, mislim da ga žele smijeniti samo zato što je naivno krenuo regulirati tržište, što je poremetilo interese nekih moćnika iz sjene.

NACIONAL: Jeste li o svemu razgovarali s predstavnicima Vlade? Kakvu reakciju očekujete?

– Naravno da jesmo. Želim vjerovati premijeru Sanaderu kada javno tvrdi da će učiniti sve da Hrvatska postane normalna i uljuđena europska država u kojoj se korupcija neće tolerirati.

Kategorije: Hrvaška

HDZ-OVE ZLOPORABE U AFERI PULJIZ: Bivši špijuni Šeparović i Grgić izmanipulirali su Vijeće za nadzor

Pet, 06/12/2019 - 09:54
Objavljeno u Nacionalu br. 474, 2004-12-14 Kad je predsjednika Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi Vlatko Cvrtila prošlog tjedna dao ostavku, sugerirao je da to čini i zbog opstrukcije rada od strane nekih članova Vijeća: iz njegovih se istupa u javnosti dalo zaključiti da su to Zoran Grgić i Miroslav Šeparović

Ako HDZ-ova većina u saborskom Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima imalo političke odgovornosti, zajedno s ostalim članovima tog tijela trebala bi hitno analizirati rad Zorana Grgića i još nekih članova Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi te ih potom opozvati i zamijeniti novim članovima. To bi trebala biti tek jedna u nizu akcija radi stvaranja preduvjeta za obuzdavanje HDZ-ovih političkih zloporaba sigurnosnih službi, koje je razotkrila novinarka Helena Puljiz prijavivši prije nekoliko tjedana nadležnim državnim tijelima da joj je POA teško prekršila ljudska prava. Potom bi Ivan Jarnjak i HDZ-ovi članovi tog saborskog tijela također trebali dati ostavke zbog skandaloznog ponašanja u toj aferi.

Osim što je ta afera dovela do smjene šefa POA-e Joška Podbevšeka, zbog nje je neopozivu ostavku dao i Vlatko Cvrtila, čelnik Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi. Cvrtila je odstupio nakon što je Nacional objavio dokumente koji izravno upućuju na to da je POA operativno obrađivala predsjednika Republike Stipu Mesića, a većina članova Vijeća odbila nastaviti ispitivati okolnosti u kojima je POA teško ugrozila ljudska prava Helene Puljiz, koja je u svom obraćanju Vijeću također rekla da su je agenti POA-e dugo ispitivali o Mesiću i pokušali doznati bilo kakve pojedinosti iz njegova privatnog ili javnog života koje bi ga mogle kompromitirati.

Cvrtila je za HTV u nedjelju izjavio da je ostavku dao i zato što dio članova već dugo opstruira rad Vijeća. Nije ih imenovao. Nekoliko dana prije, 8. prosinca, 6 od 7 članova Vijeća gostovalo je u emisiji “Otvoreno” na HTV-u a njihovi istupi potvrdili su da je Vijeće podijeljeno. Cvrtilin istup u toj emisiji izravno navodi na zaključak da je, govoreći o članovima koji opstruiraju rad Vijeća, mislio na Zorana Grgića, a vjerojatno i na Miroslava Šeparovića.

Grgić je u emisiji “Otvoreno” pokazao da je doista zalutao u Vijeće i da je vjerojatno najodgovorniji za gubitak njegova ugleda. Priznao je da je Heleni Puljiz posredno sugerirao da bi trebala biti sretna što je agenti POA-e nisu tukli. Na prvom ispitivanju pitao ju je jesu li je agenti tukli. Kad mu je odgovorila da nisu, rekao je da bi tu okolnost svakako trebala spomenuti kao pozitivan pomak u radu službi.

Grgić je u emisiji izjavio da su ga zbog političkih stavova ispitivali i tukli agenti jugoslavenskog SDS-a (Služba državne sigurnosti), da je pišao krv te da su ga golog ostavili na cesti na temperaturi od minus 15 stupnjeva. Rekao je i da mu je otac prošao križni put na Bleiburgu. Voditelj Tihomir Ladišić i publika često nisu razumjeli što Grgić govori. On je dobacivao Ladišiću da je dobro platio statiste kad je publika aplaudirala iskazima njegovih kolega iz Vijeća koji se s njim nisu slagali.

Grgić je u emisiji odbio jasno odgovoriti smatra li da je POA Heleni Puljiz ugrozila ljudska prava, a posredno je čak sugerirao da nitko, pa ni predsjednik Republike ne bi trebao biti izuzet od provjere POA-e u vezi s organiziranim kriminalom.

Nakon tih izjava Cvrtila mu je rekao da sjedi u pogrešnom Vijeću, da oni ne štite sigurnosne službe nego ih nadziru ako postoje sumnje da krše zakone i ljudska prava. Nenada Vukman nakon tih Grgićevih izjava rekla je da je i javnosti sada jasno s kakvim se problemima Vijeće u radu susreće. Tin Gazivoda rekao je da je Grgić na sjednicama Vijeća više puta tvrdio da Vijeće uopće ne bi trebalo postojati.

Dan poslije emisije Nacional je nazvao Borislav Stipić iz Slavonskog Broda, koji je zajedno s njim neko vrijeme proveo u 108. brigadi Zbora narodne garde. On je za Nacional izjavio da Grgić nije govorio istinu kad je rekao da je bio politički zatvorenik i da mu otac nije stradao na Bleiburgu. Rekao je da je Grgić u ratu radio u vojnoj tajnoj službi, da je bio specijalist za špijunske letjelice i da kao bivši špijun ne bi smio biti u tijelu za civilni nadzor sigurnosnih službi, te da je bio u izbornom stožeru Miroslava Tuđmana kad se ovaj kandidirao za predsjednika Republike.

Nakon te emisije neki poznati članovi Hrvatskog društva političkih zatvorenika javili su nekim članovima Vijeća da Grgić nije njihov član te da je možda član nekog drugog minornog društva političkih zatvorenika ultradesne političke orijentacije. Takav njegov politički profil, ali i natruhe paranoje, odaju i njegovi članci u Hrvatskom slovu.

Nitko u Vijeću nikada nije čuo za Grgića prije nego što je postao njegovim članom, a on je od početka opstruirao njegov rad. Nenada Vukman u emisiji “Otvoreno” izravno je sugerirala Grgićev pritisak na članove Vijeća kad su tumačili zakonsku odredbu koja definira okolnosti u kojima se oni mogu obraćati javnosti. Grgić je bio među onima koji smatraju da za svaki javni istup članovi Vijeća moraju tražiti dopuštenje saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, dok je dio članova tvrdio da takvo dopuštenje moraju tražiti samo kad hoće javno govoriti o pitanjima koja bi mogla ugroziti nacionalnu sigurnost. To je u slučaju Puljiz omogućilo HDZ-u da tjednima štiti agente POA-e i ravnatelja Podbevšeka.

Krugovi bliski Vijeću Nacionalu su otkrili da je Grgić u tijeku slučaja Puljiz tražio od članova Vijeća da svi odu na poligraf kako bi se vidjelo tko je od njih Nacionalu dostavljao informacije o radu i podjelama unutar Vijeća. To je razljutilo čak i neke njegove povremene saveznike u Vijeću.

Kad se Helena Puljiz prvi put obratila Vijeću, Grgić je tražio njezin životopis. Kad je pročitao da je bila na stručnim usavršavanjima u Engleskoj i Americi, pitao ju je kako su je tretirale strane službe, a u jednom ju je trenutku čak posredno sumnjičio da je američka agentica. Prvo saslušavanje Helene Puljiz trajalo je dva sata. Vijeće nije htjelo snimati njezin iskaz pa ga je prilikom drugog susreta morala ponavljati. Kako Cvrtila zbog službenog puta nije prisustvovao tom saslušavanju, glavnu riječ preuzeli su Grgić i Miroslav Šeparović.

To je saslušavanje trajalo četiri i pol sata. Prvo Grgić, a potom i Šeparović tražili su od Helene Puljiz da ode na poligraf, očito jer joj nisu vjerovali. Navodno nisu ni spominjali mogućnost da poligrafski ispitaju agente POA-e. Grgić se u Saboru nije odvajao od Helene Puljiz. Navodno ju je čak pratio i u toalet. Grgić je nakon toga s Krunoslavom Antolišem vodio glavnu riječ i prilikom drugog posjeta Vijeća POA-i.

Nakon toga Vijeće je zaključilo da POA nije tajno pratila i snimala Helenu Puljiz i nije prekršila zakon kad ju je privela na razgovor, te da Helena Puljiz nije privedena zato što je ugrozila nacionalnu sigurnost. U Vijeću se nisu mogli dogovoriti postoji li opravdana sumnja da je istina ono što je rekla Helena Puljiz, ali su rekli da postoji sumnja da su joj ugrožena ljudska prava.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost pod većinskom kontrolom HDZ-a zaključio je nedugo potom da POA nije prekršila zakon i da nema razloga za smjenu Podbevšeka ni bilo koga u POA-i. Saborski odbor uopće nije raspolagao nikakvom verzijom iskaza Helene Puljiz prije nego što je njegov čelnik Ivan Jarnjak to javno rekao.

Potom je dodatnu istragu počeo provoditi Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Prije nego što je Ured završio svoj nadzor POA-e u vezi sa slučajem Puljiz, a nakon javnih Jarnjakovitvrdnji h da je sve bilo zakonito, zbog sumnji Vijeća da su joj prekršena ljudska prava Helenu Puljiz samoinicijativno su nazvali članovi saborskog Pododbora za ljudska prava iz Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine.

Predsjednica tog tijela Dorotea Pešić Bukovac pozvala je Helenu Puljiz da da iskaz. Ona je pristala i u Dvorani Ivane Mažuranić u Saboru 24. studenoga dala dvosatni iskaz, u cijelosti i snimljen i prepisan na tridesetak stranica. Njen iskaz slušali su Furio Radin, Milorad Pupovac, Zdenka Čuhnil i Vesna Škulić kao članovi, te Lidija Horvatić i Dušanka Marinković Drača kao vanjski članovi tog tijela. Sjednici nisu prisustvovali član tog tijela Vice Vukov te vanjski članovi Sanja Barić i Romano Meštrović. Zajedno s Helenom Puljiz sjednici je prisustvovao i Dragutin Lučić, šef HND-a. Ponajprije zahvaljujući Dorotei Pešić Bukovac, Miloradu Pupovcu i Zdenki Čuhnil, saborski pododbor zaključio je da postoje opravdane sumnje da su Heleni Puljiz povrijeđena ljudska prava, da su agenti POA-e. neprofesionalno postupali te da za to trebaju snositi odgovornost. Pododbor je tražio i da se skine oznaka državne tajne s tog slučaja.

Helena Puljiz tom se saborskom tijelu također požalila na rad Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi, ali i detaljno opisala kako su je agenti POA-e zlostavljali. Rekla je da je Mario Bušić, agent POA-e koji se predstavio kao djelatnik Odjela za organizirani kriminal pri MUP-u, već pri prvom pozivu na razgovor u kafić “Relax” telefonom počeo na nju vršiti pritisak. Spomenuo je da poznaje njezina mlađeg brata koji također radi u MUP-u, da je jako važno da se nađu na kavi te da se to mora dogoditi u roku od 15 minuta. Poručio joj je da je bolje da se odazove njegovu pozivu, kako njenoj majci u Imotski ne bi morao slati policiju na vrata. Ona je odmah nazvala brata, koji joj je rekao da ga ne poznaje, ali se raspitao kod svojih prijatelja, koji su mu rekli da takva osoba postoji.

Helena Puljiz ispričala je u Saboru i da su je agenti odveli u sobu bez prozora, da ništa nisu bilježili o čemu razgovaraju pet sati, te da je uvjerena da su još neki ljudi slušali taj razgovor, jer je u sobi na jednom zidu bila zatamnjena staklena ploča. Uvjerena je da su razgovor snimali. Rekla je i da se tijekom ispitivanja osjećala zatočenom, da se osim Marija Bušića i Marija Pučeka razgovoru odmah pridružio i Mladen Frlan, za kojeg nije znala da je šef Centra POA-e Zagreb. Helena Puljiz ispričala je da ju je Frlan vrijeđao, detaljno je opisala kako je tko sjedio u toj prostoriji, te kako ju je Frlan jednom stolicom spriječio da napusti prostoriju. Rekla je da je dvaput išla na toalet te da su je čak i onamo pratila dvojica agenata i čekali je ispred vrata toaleta.

Helena Puljiz rekla je da su je odmah na početku razgovora agenti počeli ucjenjivati. Prvo su je uvjeravali da su joj za sve probleme krivi Željko Bagić, bivši djelatnik Ureda predsjednika, te sam Stipe Mesić. Zatim su joj rekli da znaju kako su je Bagić i Mesić ucijenili videosnimkom seksualnog sadržaja. Ona je to odmah demantirala. Ispričala je u Saboru kako su se agenti potom ponašali kao da oni imaju tu navodnu snimku, te je pitali kako će se njena majka osjećati kad je oni javno puste preko nekih medija. Agenti su joj rekli da znaju da je iz ugledne imotske obitelji, da je kći novinara te da joj je majka ugledna profesorica u osnovnoj školi.

Zatim su joj počeli nuditi da će joj riješiti sve profesionalne i egzistencijalne probleme bude li s njima surađivala. Cijelo vrijeme obraćali su joj se s “ti”. Helena Puljiz ispričala je da su agenti POA-e znali tko joj je sve u zadnjih pola godine nudio posao, pa čak i koja je od tri medijske kuće iznenada odustala od njenog zapošljavanja samo dva dana prije nego što je trebala zasnovati stalni radni odnos. Zato je uvjerena da ju je POA tajno pratila, a sumnja i da POA ima suradnike među novinarima te medijske kuće.

Kad je odbila Frlanovu ponudu da surađuje, on ju je počeo vrijeđati, govoriti joj da je prolupala i psihički bolesna osoba. Rekao joj je i da postoje druge metode kojima je mogu natjerati na suradnju. Helena Puljiz u Saboru je rekla i da su je agenti POA-e po njenom dubokom uvjerenju ispitivali samo kako bi doznali podatke koji bi kompromitirali Mesića i neke njene kolege novinare. Rekla je da su ime Hrvoja Petrača agenti POA-e spomenuli samo jednom, kad su je ispitivali je li on bio među financijerima Mesićeve prošle predizborne kampanje. Spomenula je i da su se agenti POA-e raspitivali o svim Mesićevim savjetnicima te o izvorima njenih informacija.

Helena Puljiz požalila se tom saborskom tijelu na ponašanje dijela članova Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi. Rekla je da su članovi Vijeća gotovo posve ignorirali njene navode da ju je POA ispitivala o Mesiću te da je dio muških članova Vijeća posebno zanimao dio ispitivanja koji se odnosio na seksualno ucjenjivanje. Nenada Vukman čak joj nije povjerovala da ju je POA ispitivala o Mesiću. Helena Puljiz otkrila je tom saborskom tijelu i da je pred Vijećem pristala na poligrafsko testiranje ako ga provedu neovisni inozemni eksperti, ali je zapitala Vijeće zašto ne želi testirati i agente POA-e.

Dragutin Lučić na toj je sjednici podsjetio da novinari u Hrvatskoj imaju poseban pravni status, da su agenti POA-e Helenu Puljiz ispitivali o izvorima njenih informacija bez sudskog naloga te da novinari svoje izvore mogu odavati samo ako to sud naredi. Svi ti njeni navodi snimljeni su i pretvoreni u Zapisnik sa sjednice.

Potom je zbog tog slučaja 1. prosinca sjednicu sazvao i saborski Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine. Na sjednicu su pozvani i ministar MUP-a i čelnik Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi Marijan Mlinarić, Ladislav Pivčević, čelnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, te Ivan Jarnjak, čelnik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Vlatko Cvrtila te Joško Podbevšek. Podbevšek se nije odazvao pozivu. Iako se ne zna točno tko ih je pozvao, na sjednici su se pojavili gotovo svi članovi Jarnjakova odbora. Na traženje Mlinarića i Jarnjaka sjednica je zatvorena za javnost.

Svi sudionici tog sastanka mogli su pročitati iskaz Helene Puljiz na pododboru kako bi je mogli dodatno ispitati ako ih nešto zanima, te kako ona ne bi opet sve morala ponavljati. Na toj sjednici došlo je do žestokog obračuna predstavnika oporbe i članova HDZ-a.

Ladislav Pivčević je na sjednici prezentirao i zaključke nadzora Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Među desetak njegovih zaključaka našla se i informacija da su agenti POA-e prema Heleni Puljiz postupali po načelu hitnosti, koje se može primijeniti samo prema osobama koje sudjeluju u pripremanju terorističkih akata, pripadnici su terorističkih organizacija ili državni neprijatelji. Samo u tom slučaju agenti POA-e mogli su se lažno predstavljati, kao što su učinili kad su Helenu Puljiz pozvali na kavu.

Zato su se na sjednici žestoko posvađali Cvrtila i Jarnjak, koji je štitio agente POA-e. HDZ-ovi članovi saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u jednom su trenutku čak preuzeli vođenje te sjednice, što su na kraju prekinuli Milorad Pupovac i Zdenka Čuhnil. Nakon teškog prepucavanja i ogorčenih prigovora članova HDZ-a na kraju je saborski Odbor za ljudska prava i nacionalne manjine zaključio da je POA ispitujući Helenu Puljiz ne samo ugrozila njena ljudska prava, negop prekršila i Ustav i zakone.

Nakon te sjednice Stipe Mesić razriješio je Joška Podbevšeka, a premijer Sanader punih je tjedan dana ignorirao zaključke tog saborskog tijela, što je zabrinulo međunarodnu zajednicu. Sve to izravno upućuje na to da je premijer Sanader žarko želio štititi nezakonito djelovanje POA-e.

Nedavni dogovor Mesića i Sanadera o imenovanju Tomislava Karamarka za Podbevšekova nasljednika u dijelu medija pogrešno je shvaćen kao epilog afere Puljiz ? POA. Sanader bi javnosti morao odgovoriti zašto je pristao smijeniti Podbevšeka ako je prije nekoliko tjedana tvrdio da mu to ne pada na pamet, te smatra li se i on odgovornim zato što je Podbevšek kao njegov kadar objektivno odgovoran za teška kršenja ljudskih prava Helene Puljiz i za operativnu obradu Stipe Mesića. Ako agenti POA-e koji su ispitivali Helenu Puljiz o Mesiću nisu djelovali po njegovu nalogu, trebao bi odgovoriti zašto nisu izbačeni iz POA-e, nego samo raspoređeni na druga mjesta. Nastavi li premijer izbjegavati odgovore na ta pitanja, teško će mu se vratiti politički kredibilitet koji je izgubio u ovoj aferi.

Kategorije: Hrvaška

KNJIGA O DINAMU TOMISLAVA ŽIDAKA: ‘Canjuga, Mamić i Blažević najveće su žrtve moje knjige’

Pet, 06/12/2019 - 09:43
Objavljeno u Nacionalu br. 474, 2004-12-14 Tomislav Židak, koji već 25 godina prati Dinamo, govori o svojim sukobima s brojnim maksimirskim moćnicima, od Vrhovca i Canjuge do Blaževića i Mamića

Tomislav Židak jedan je od rijetkih novinara koji je svojom subotnjom kolumnom “Iz maksimirske šume” u Jutarnjem listu, koje objavljuje već tri godine, uspio parirati mnogim političkim kolumnistima. Njegove zgode i nezgode o Dinamu, klubu koji prati već dulje od 25 godina, postale su toliko čitane da će ovih dana biti objavljene u knjizi “Kronike iz maksimirske šume”.

Tomislav Židak rođen je 1. siječnja 1953. u Kašini kraj Zagreba. Novinarstvom se počeo baviti dok je 1975. bio u Skoplju u vojsci. Po povratku je radio u Studentskom listu, nakon čega je prešao u Sportske novosti, kamo ga je doveo nogometni trener Josip Feldbauer koji ga je poznavao jer je Židak kratko trenirao nogomet. Feldbauer ga je upoznao s Miroslavom Redeom koji ga je, zajedno s Milivojem Nikolićem, uveo u novinarstvo. “Nisam se namjeravao dugo zadržati u novinarstvu jer sam se želio baviti kazalištem, i to kao redatelj”, prisjeća se Židak koji napominje da su njegovi prijatelji i danas škvadra iz “Gavelle”. Studirao je pravo, dva puta je pao pokušavajući upisati studij režije, a na kraju je postao novinar. Godine 1999. Židak je iz Sportskih novina prešao u Jutarnji list, gdje prati nogomet, a dobio je i kolumnu.

NACIONAL: Kako ste se odlučili izdati kolumne? – Došao mi je Kristijan Vujčić iz Naklade Ljevak i rekao da su zainteresirani za to. Odbio sam ih jer nemam osobito mišljenje o svojim kolumnama. Mislim da to nije neka posebna literatura i da su ljudi to već pročitali. No bio je uporan pa sam zamolio prijatelja da mi ih izvuče iz arhive. Jedne sam ih noći počeo čitati i rekao sebi da to možda nije tako nezanimljivo. Dodao sam u knjigu i žrtve tih kolumni pa tako imam komentare Canjuge, Mamića, Bobana, Šukera, moga glavnog urednika i tako dalje.

NACIONAL: Može li se Zdravko Mamić, dopredsjednik Dinama, s kojim ste se nedavno posvađali i pomirili, izvući kao posebna osoba u nizu Dinamovih čelnika? – Mamić je sigurno poseban tip. On nije nogometno ime, nije došao iz nogometnog miljea, nego s ulice. On je sigurno velik Dinamov fan i voli taj klub, ali u svojoj ljubavi katkad pretjeruje jer ne voli drukčija mišljenja od svojega. Dok je on na vlasti, nitko u Maksimiru ne smije misliti drukčije, a to je prvi uvjet za zaposlenje i primanje plaće u Dinamu. Zadnji “silenzio”, koji je trajao dosta dugo, sve nas u redakciji činio je nervoznima, jer doista nismo mogli doći ni do osnovnih informacija. Čak se nismo mogli ukrcati u avion za Lisabon za utakmicu Dinama s Benficom iako smo namjeravali platiti taj let. Dobili smo poruku “s vama ne surađujemo”. No na Mamićevu inicijativu, baš u Lisabonu smo se pomirili.

NACIONAL: Čini se da ste u svojim komentarima uvijek na strani slabijeg, primjerice, u odnosu između Mamića i Balabana stali ste na Balabanovu stranu onog trenutka kada ste shvatili koliko Mamić zarađuje od Balabana i koliko će još zaraditi. – Tu se radilo o transferu od 5,5 milijuna funti, i bojim se da se takav transfer neće ponoviti tako brzo. Inozemni klubovi su postali mnogo oprezniji pri kupnji igrača pa je tako, primjerice, Manchester United prošle godine pratio 195 igrača a nije kupio ni jednoga. Od prodaje Balabana najviše je inkasirao Mamić, najmanje Dinamo, a Balaban je zaradio dovoljno da bude miran cijeli život. No Balaban se osjetio prevarenim, od transfera teškog 20 milijuna njemačkih maraka on je dobio otprilike šest. U takvim situacijama, kada vidim da bi netko mogao biti prevaren, uvijek stanem na stranu slabijega. Balaban od svake svoje mjesečne plaće mora dati postotak Mamiću. I danas mnogi Dinamovi igrači koji su u Mamićevoj agenciji moraju mu dati dio novca na račun njegovih ulaganja u njih.

NACIONAL: Jedna od važnijih osoba u Dinamu prije nekoliko je godina bio Mirko Novosel. Kakav ste s njim imali odnos s obzirom na aferu s njegovim sinom oko kupnje stolaca za Dinamov stadion? – Bili smo u relativno pristojnim odnosima, iako me Novosel uvjeravao u jednu stvar. Volio je govoriti o Crvenoj zvezdi jer je ona bila njegov ideal odnosa između kluba i novinara. Rekao je kako iz Zvezde nikada ništa nije izišlo, novinari su sve znali, ali u interesu kluba nikada ništa nisu napisali. Na to sam mu rekao kako ja ovdje nisam u interesu kluba nego novina i uvijek ću napisati sve što znam. Tada je u Dinamu bilo puno novca, gradio se stadion, milijuni od tog stadiona išli su za premije igračima, za kupnju novih igrača. Tada je Prosinečki kupljen za šest milijuna DEM, trener Osvaldo Ardilles imao je plaću od 43 tisuća dolara. Novosel se jako naljutio kad sam napisao da je Dinamo klub svih poreznih obveznika, što je zapravo bilo istina jer je klub jedino tako mogao funkcionirati. Samo su u stadion utukli više od 100 milijuna DEM, da ne govorimo da je sva zarada iz Lige prvaka otišla na premije igračima, igrači su tada živjeli najbolje od kada je Dinama. Naravno da se Novosel naljutio kad smo napisali da stalno mijenja stolce jer je to biznis njegova sina u koji se on uključio. U Sloveniji je kupovao namještaj za predsjedničku ložu. Nikome nije drago kada mu otkrijete slabu stranu.

NACIONAL: U to vrijeme, 1999., izbila je najveća afera kada je u posljednjem kolu Dinamo, a ne Rijeka, postao prvak i kada se otkrilo da su Dinamu pomagale čak i tajne državne službe. – Ja se s tim ne slažem iako nisam bio na toj utakmici nego na finalu Lige prvaka, na utakmici između Bayerna i Manchestera. Rijeka je kod kuće igrala protiv Osijeka, imala je sve na dlanu, bez obzira na špijunažu i kontrašpijunažu. Dinamo, odnosno financijski direktor Laljak, uplatio je milijun kuna kao stimulaciju igračima Osijeka, a Rijeka je bila sigurna da će dobiti utakmicu bez logistike sa strane. Dinamo je imao logistiku, utjecaj kod sudaca, ali da je Rijeka bila prava, ona bi zgazila Osijek i sve bi bilo u redu. Naravno, i Rijeka je tražila alibi, nije to bila baš jeftina momčad, trebali su se nekako opravdati.

NACIONAL: Gdje je završio novac od prodaje najbolje generacije Dinamovih igrača prije četiri, pet godina? – Pričalo se o svoti od oko 60 milijuna maraka. Kada dođu u Maksimir, sve garniture rade isto što i novi treneri kada dođu u klub. Optuže one bivše da su napravili goleme dugove koje oni moraju vratiti kao što treneri uvijek kažu da su zatekli nepripremljenu momčad koju moraju fizički pripremiti, što je najveća uvreda za bivšeg trenera. Svi su oni govorili da su dugovi bili veliki i da moraju vratiti 50, 60 milijuna nečega. Problem je što su to zaista skupi projekti. Danas Mamić tvrdi da mjesečno mora naći 600 tisuća eura da bi platio sve igrače i službenike, a prihod s posljednje prvenstvene utakmice protiv Varteksa bio je 12 tisuća kuna. To je nesrazmjer, a kada ga pitate odakle onda Dinamu novac, Mamić odgovara “snalazimo se, otimamo”. Kada ga pitate je li im glavni sponzor Siemens platio, onda kaže da u posljednjih godinu dana nisu uplatili ništa. Upitate se odakle onda novac i saznate da zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić gura novac Dinamu. Naravno da su u Dinamu nervozni kada izgube jer nisu više zanimljivi Europi, ne mogu prodati ni jednog igrača. Niko Kranjčar nema ni jednu ponudu, ne mogu ga prodati ni Crvenom križu, a Dinamo bi na njemu trebao zaraditi najmanje tri milijuna eura.

NACIONAL: Poznati ste po tome da barem jednom godišnje u svojim tekstovima forsirate promociju nekog nepoznatog mladog igrača koji bi trebao postati zvijezda, to ste napravili i s Nikom Kranjčarom. – Dinamo je klub koji mora imati zvijezdu. Niko Kranjčar je po talentu bio predodređen da bude zvijezda, ali on ima mali problem. Ne voli trenirati, malo je tvrdoglav, voli podcijeniti sve oko sebe. On igra samo u reprezentaciji, u Dinamu je rezerva i kod Nenada Gračana i kod Ilije Lončarevića, jedini trener koji ga je trpio bio je Nikola Jurčević, ali mu to Kranjčar nije vratio na korektan način. U jednom intervjuu rekao je da je trener Jurčević kriv što igraju katastrofalno. Onda su došli novi treneri, igrao se jednako loš nogomet, ali Kranjčar više nije igrao, odnosno igrao je vrlo malo. Mislim da on propada i njegov jedini spas je odlazak u inozemstvo. Međutim, prije nekoliko sam dana razgovarao s njegovim menadžerom Davorom Šukerom koji mi je rekao da ga nemaju kome prodati.

NACIONAL: Ima i onih koje ste forsirali u svojim tekstovima, ali nisu uspjeli, poput Domagoja Abramovića. – Nikada nisam vidio mladog igrača s boljom statistikom od Abramovića. Kada se pogleda koliko je on golova zabio u svim kategorijama, vidite da je bio izvanredan. No ti se klinci lome između 17. i 18. godine. Ili propadnu ili isplivaju. Abramović je perfektan profesionalac, ali nešto se događa, treneri kažu da je plašljiv.

NACIONAL: Miroslav Blažević je najživopisniji lik u povijesti Dinama, s kojim ste se također sukobljavali, pa vas je optužio da na Šukerov račun ljetujete u Španjolskoj. Asocirao je da primate novac od pojedinih igrača. – Nisam se previše obazirao na te tvrdnje jer moje sunčanje u inozemstvu uvijek plaća moja redakcija. Uvijek sam volio velike igrače, jednom sam 19 dana bio u Sevilli gdje sam čekao intervju s Maradonom. O Blaževiću sam napisao svakojakih članaka, ljepših nego što bi mu njegova žena napisala, ali i onih drugih. Takve sam pisao kada bi zabrazdio, a znao je često zabrazditi, o čemu svjedoči i sudski spor vašeg predsjednika uprave s njim. Blažević je osebujna osoba koja je, kao i svi, imala loših i dobrih trenutaka. Normalno je da svi ti trenuci podliježu kritici, a on je jedan od onih koji su osjetljivi na svaki zarez u rečenici. On me je optuživao da sam ga otjerao u Iran, no to je samo traženje alibija. On se tada s hrvatskom reprezentacijom nije uspio plasirati na europsko prvenstvo 2000., igrao je neriješeno s Jugoslavijom i normalno je da gledatelji i novinari nisu bili zadovoljni. A onda su dolazile svađe i pomirbe, začarani krug od kojeg sam također umoran.

NACIONAL: Svi znamo kako dolazi do svađa trenera ili igrača s novinarima, ali kako dolazi do pomirbi? – Uvijek se nađe neki posrednik, on nazove glavnog urednika i pita ga bismo li mi otišli u restoran “Okrugljak” na večeru kako bismo izgladili neke stvari. Onda se sastanemo, priča se o desetim stvarima, i to na kraju ispadne dosta simpatično, ali nedavno sam, primjerice, Mamiću rekao da ne želim s njim otići na večeru. Na kraju smo se pomirili bez večere i whiskyja.

NACIONAL: Pisali ste i o Dinamovim navijačima i čini se da ste često bili preblagi prema njima čak i kada su radili najveće ispade. – Možda ste u pravu. Jedino još Bad Blue Boysi dolaze na stadion. Možda su oni krivi što drugi ljudi ne dolaze na utakmice. Njihov način navijanja katkad je grub i sirov, ali to su dečki koji su toliko odani klubu da me to fascinira. Međutim, dolazi do nasilja. Jedan od razloga slabih Dinamovih ovosezonskih igara je i to što su navijači pokušali “napraviti reda” na treninzima kada su dolazili s bejzbolskim palicama, što je izvan svake pameti. To treba osuditi na svaki način. Prije nekoliko dana jedan od vođa BBB-a rekao mi je kako će po završetku prvenstva zvati Mamića i Barišića u udrugu da im podnesu račune. Oni smatraju da su oni iznad predsjednika i izvršnog odbora, iznad svih. Možda sam ipak bio nedovoljno kritičan prema njima.

NACIONAL: Koja vas je generacija Dinama, gledajući i upravu i momčad, najviše fascinirala u 25 godina koliko kao novinar pratite klub? – Najviše me se dojmila generacija 1982., to je bio najzdraviji Dinamo od kada ga ja pratim. Tada još nije bilo velikog novca. Bilo je taštine, ali i velikih igrača. Boro Cvetković, Cerin, Kranjčar, Mlinarić, Zajec, Edi Krnčević, Hadžić, Bošnjak, Bogdan, Ivković, Vlak, to su bili sjajni igrači. Oni su bili ideal onoga što svi klubovi žele imati, kao što piše u povelji Manchester Uniteda, a to je da momčad uvijek mora imati sedam igrača odraslih u vlastitoj školi. Tada je tako bilo u Dinamu. Možda je generacija od 1997. do 2000. bila igrački jača, iako ne i talentiranija. Dva puta su igrali u Ligi prvaka, postigli su najveće rezultate poslije 1967., kada je Dinamo osvojio Kup velesajamskih gradova.

NACIONAL: Uspoređujući uprave, kakve su bile one iz komunističkih godina i one iz devedesetih? – Bile su dosta slične. Nekada su u Dinamo dolazili ljudi koji su politički nešto zgriješili. Vladimir Bakarić je znao reći kako je u Maksimiru idealno kada je Dinamo peti i ima sedam tisuća navijača na stadionu te nema nacionalizma. Zato su se grozili kada su 1982. stadioni bili puni i kada to nije bilo samo nogometno proljeće. U devedesetima su uprave bile još opasnije. Gojko Šušak je kontrolirao mnoge stvari u Dinamu. Sjećam se da se jednom našao s navijačima na jednom privatnom imanju. Tuđman je svoj radni tjedan započinjao ponedjeljkom u osam sati razgovorom o Dinamu. Njemu je bilo vrlo stalo do Dinama. Tako su Canjuga i Ladić, možda i neki trener ili direktor, dolazili na brifing. S Canjugom sam najviše ratovao. On je bio predsjednik koji je volio čvrsto držati Dinamo u rukama i nije volio suprotna mišljenja. Kada je prvog dana došao u klub, upoznao se s novinarima. Došao je do mene i rekao: “Vi, napolje.” Istjerao me bez razloga, i to čim sam rekao svoje ime i prezime. Međutim, poslije smo se pomirili na jednoj od tih tradicionalnih večera. Bili smo dva dana dobri, a onda dva mjeseca u lošim odnosima i tako naizmjence.

NACIONAL: Da je vaša kolumna mogla egzistirati u Sportskim novostima do 1990., bi li bila jednako zanimljiva? – Bilo bi materijala, Dinamo je uvijek materijal od kojeg možete napraviti atraktivnu stranicu. Međutim, ne znam bih li tada mogao doći do takvih informacija. Kontrola je bila takva da sam 1987. bio devet mjeseci na ledu. Pratio sam sve i svašta, ali ne i Dinamo. Uzrok je bio jedan članak koji se nije svidio tadašnjem predsjedniku Dinama Vrhovcu. No sve je tada, naravno, dirigirao Ćiro Blažević. Unatoč svemu, on mi je ipak najdraži lik. On je jedinstven, bistar, duhovi

Kategorije: Hrvaška