Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 6 min 54 sek od tega

AFERA SMS: U Osijeku počelo suđenje Franji Vargi i Blažu Curiću

12 ur 4 min ago

 

Na Županijskom sudu u Osijeku jutros je počelo suđenje Franji Vargi, bivšem MUP-ovom informatičaru i Blažu Curiću, kumu Milijana Brkića i bivšem vozaču nekadašnjeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, optuženima u aferi SMS.

“Ne, nisam nikada počinio nikakvo kazneno djelo, pa ni ovo koje mi se stavlja na teret”, kazao je Varga. Krivim se ne smatra ni Blaž Curić, prenosi Večernji list.

Odmah po čitanju optužnice i očitovanju o krivnji, obrana je postavila pitanja stvarne nadležnosti u ovom predmetu. Naveli su kako kazneno djelo za koje ih se tereti, a riječ je o sprječavanju dokazivanja i pomaganju u tom djelu, nije u nadležnosti USKOK, pa tako ni Županijskog suda, već Općinskoga.

Na sudu je reproduciran i poziv Blaža Curića kojim je upozorio Franju Vargu da uništi sve, i tako su “pukle” tajne USKOK-ove mjere, ubrzo nakon što su uopće i počele.

Obrane su na početku rasprave ustvrdile i kako prije vještačenja informatičke opreme nije napravljena obvezna zrcalna kopija podataka i oduzetih uređaja. Zatražile su, stoga, izdvajanje iz spisa svih dokaza prikupljenih tajnim praćenjem i pretragom Vargina doma te mobitela, SIM kartica i računala, jer ih smatraju nezakonitim. Sudsko je vijeće ot odbilo, na što nema prava žalbe.

Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

USKOK Vargu tereti za sprječavanje dokazivanja, odnosno izradu lažnih SMS-ova koji su trebali biti korišteni u osječkom procesu protiv Zdravka Mamića i suoptuženih za izvlačenje novca iz Dinama.

Prema optužnici, istu lažnu prepisku, lažne SMS-ove visokih državnih dužnosnika, među kojima su i premijer i tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Civtan, Varga je prema sumnjama USKOK-a radio i tijekom postupka izručenja Ivice Todorića iz Velike Britanije.

S druge strane, Curića optužnica tereti da je Vargi dostavljao telefonske brojeve osoba čiju je lažnu SMS komunikaciju ovaj kasnije konstruirao. Ova optužnica podignuta je još u veljači prošle godine, samo nekoliko mjeseci nakon što su i Varga i Curić uhićeni. A uhićeni su u rujnu 2018. godine.

DOPISIVANJE PRIJE UHIĆENJA Curić Vargi: “Što nisi razumio?”

Kategorije: Hrvaška

PODJELA BALKANA: Na današnji dan 1878. završen je Berlinski kongres

12 ur 8 min ago

Bio je to skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu. Na ovom kongresu dogovorena je podjela Balkana i revidiran je mir između Rusije i Turske. Turskoj je naloženo da se povuče i preda ogromne teritorije na području Balkana u korist Austro-Ugarske, Srbije, Crne Gore, Bugarske. Najvažnija odrednica ovog kongresa za Bosnu i Hercegovinu je ta što je dopuštala  da se okupira od strane Austro-Ugarske monarhije. Formalno do aneksije na BiH je prava polagao i sultan, što se može vidjeti i iz ugovora koji je potpisan na kongresu.

“Austro-Ugarska će zaposjesti pokrajine BiH i upravljati će njima. Kako austrougarska vlada ne želi primiti na sebe upravu Novopazarskog sandžaka, koji se prostire između Srbije i Crne Gore u pravcu na jugoistok, do iza Mitrovice, to će u njemu i dalje ostati turska uprava. Pa ipak, da bi se s jedne strane osiguralo novo političko stanje, a s druge strane sloboda saobraćajnih puteva, Austro-Ugarska zadržava pravo za sebe, da na cijelom ovom prostoru starog bosanskog vilajeta drži garnizone i da u svojoj vlasti ima njegove vojničke i saobraćajne puteve.”, pisalo je u Ugovoru.

Kategorije: Hrvaška

SVJETSKI AUTORITET ZA PANDEMIJE: “Ova će biti povijesno teška, ali mnogo toga možemo”

12 ur 16 min ago

Nerazuman je svatko tko se sad ne boji. Ova pandemija gora je od mnogih koje smo zamišljali, i bit će zabilježena kao uistinu povijesno težak događaj – to je crna procjena Erica Tonera, svjetski uglednog istraživača pandemija, znanstvenika s Centra za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins, koju je iznio za globalni portal cnet, No u istome intervjuu iznio je i naličje opasnosti: činjenicu da su svima načini kako joj se suprotstaviti – nošenjem maski, higijenom, distancom i izbjegavanjem gužvi.

Toner godinama istražuje pandemije. Prošle godine vodio je nekoliko simulacija izbijanja pandemija, posljednju u listopadu prošle godine, u New Yorku, samo dva mjeseca uoči izbijanja koronavirusa. “Ali ništa ga nije moglo pripremiti za način kako će izbiti pandemija Covida 19”, konstatira autorica intervjua.

Sada Toner prati borbu s virusom u svijetu, i iznimno je kritičan prema Americi. “Odgovor SAD-a iznimno je razočaravajući i pogrešan. Kad god smo mogli napraviti nešto dobro, kao da smo odabrali učiniti loše. SAD moraju shvatiti da se natječu za prvo ili drugo mjesto najpogođenijih zemalja na svijetu”, ocijenio je Toner.

Cnet.com razgovarao je s Tonerom nekoliko puta. “U travnju, njegova je procjena bila sumorna. Sada, dok svijet ulazi u drugu polovinu godine obilježene pandemijom, situacija je podjednako ozbiljna: pandemija je zahvatila gotovo sve države svijeta, više od deset milijuna ljudi zaraženo je, više od pola milijuna umrlo, a više se ne zna tko je koga zarazio”.

Krajem lipnja, Toner je konstatirao ono što mnogi slute: ovo više nije prijetnja koja dolazi, i ne traže se više brzi lijekovi. “Više ne sprintamo. Sad smo u maratonu”.

Toner ne voli govoriti o “drugom valu”, koji se ovih dana često spominje. “Kad ste pod vodom, teško je reći koliko vas valova potapa. Ne znam je li ovo prvi ili drugi val, niti mislim da je to važno. Slučajevi se gomilaju, pa u nekim državama izgleda kao da se sve nastavlja, a u drugima kao da je drugi val. Važno je međutim shvatiti da neće biti ljetne stanke i velikog vala najesen. Jasno je da zaraza raste i ljeti, a rast će i više. I nastavit će se tako dok opet ne zatvorimo sve.”

Virus Španjolske gripe, koji je 1918. odnio između pedeset i sto milijuna života, bio je sezonski osjetljiv. Ovaj nije, pa “dok ne nađemo cjepivo, rast i pad zaraze ovisit će o socijalnim faktorima: zatvaranju zajednica i obitelji”. I, naglašava Toner, “kao i 1918. – o nošenju maski”.

Toner kaže kako je dobra vijest da su se bolnice u međuvremenu bolje pripremile, pa uspijevaju sniziti ratum smrtnosti. “Ali čudesnog lijeka nema. Cjepiva neće biti još najmanje godinu dana; imunizacije prije 2022, a čak i tada, Toner kaže da bi mogle biti potrebne dvostruke doze kako bi cjepivo postalo učinkovito.”

I zato se treba pripremiti da ćemo s maskama i razmakom “živjeti nekoliko godina”.

Ne prepuštajte se međutim beznađu, poručuje ugledni liječnik: “Postoji način da kontroliramo budućnost, i on nije nešto što ne znamo”. Štoviše, “prilično je jednostavan: ako pokrivamo lica, i ako to činite i vi i oni s kojima komunicirate, rizik prijenosa pada. A ako držite razmak, pada dramatično.”

“Mnogo toga možete: održavati distancu, izbjegavati gužvu, nosite masku – tako i na plažu, i u planine, na jezera…”

A što s onima koji odbijaju nositi maske? Toner ne ublažava riječi. “I oni će doći na to. Pitanje je samo koliko će ljudi oboljeti i umrijeti prije nego dođu”.

Kategorije: Hrvaška

NESREĆA KOD SOMBORA: Pukao nosač ringišpila, osmero djece ozlijeđeno

12 ur 30 min ago

 

U selu Kolut kod Sombora u nedjelju poslijepodne ozlijeđeno je osmero djece, nakon što je, usred vožnje, pukao nosač ringišpila, javlja Blic.

Kako prenosi lokalni portal Soinfo.org, nesreća se dogodila oko 20:30 sati. Prema prvim informacijama, ozlijeđeno je osmero djece, od čega troje teško, ali su izvan životne opasnosti. Svi su prebačeni u bolnicu u Somboru.

Na mjesto događaja izašle sku ekipe Hitne pomoći i polciije. Pokrenuta je i istraga, koja bi trebala rasvijetiliti zašto je do nesreće došlo.

Više informacija o svemu bit će poznato tijekom dana.

Kategorije: Hrvaška

BEK: Više od dva milijuna čitatelja besplatnih e-knjiga

12 ur 37 min ago

 

Projekt Besplatne elektroničke knjige (BEK), nakon 19 godina i 250 naslova, premašio je dva milijuna čitatelja svojih besplatnih elektroničkih izdanja.

U prosincu 2015. bio je registriran milijunti čitatelj, a novi rekord ostvaren je samo još četiri godine i sedam mjeseci nakon toga, priopćeno je.

Od 250 naslova, njih 115  potpisuju suvremene hrvatske pjesnikinje i pjesnici. “Za usporedbu, jedina hrvatska nezavisna platforma za prodaju elektroničkih knjiga – Eknjiga.hr – iako obuhvaća ponudu svih hrvatskih komercijalnih nakladnika koji nemaju vlastitu platformu za prodaju, nudi svega 89 pjesničkih naslova, uključujući i strane autore i hrvatske lektirne klasike”, napominju iz BEK-a.

Ocjenjuju da nije riječ samo o kvantiteti – svi hrvatski nakladnici na platformi Eknjiga.hr nude čitateljima poezije samo dva naslova dva dobitnika Goranova vijenca i jedan naslov autora nagrađenog Goranom za mlade pjesnike, dok projekt BEK čitateljima nudi čak 18 naslova šest dobitnika Goranova vijenca, te 23 naslova 15 dobitnika Gorana za mlade pjesnike.

“I dok prodaja pjesničkih naslova u knjižarama, kao i posudba pjesničkih naslova u knjižnicama (isključujući lektirne naslove), bilježi tek poneki promil od ukupnog prometa – 115 besplatno dostupnih pjesničkih naslova suvremenih hrvatskih autora čitano je 631.489 puta, odnosno 31 posto od ukupnog broja čitatelja”, ističu.

Proznih naslova dosad je objavljeno 91 i ukupno su čitani 671.049 puta, dok je preostalih 697.462 čitatelja odabralo je esejističke, dramske, teorijske i publicističke naslove, njih ukupno 44.

Čak 52 naslova zabilježila su više od deset tisuća čitatelja, dok je jedan premašio i sto tisuća čitatelja – “Mediji, propaganda i sistem” Noama Chomskog sa 125.003 čitatelja.

Kategorije: Hrvaška

DVOSTRUKI STRIJELAC ČUIĆ: “Osjećaj je poseban, ali ne bih isticao sebe”

12 ur 45 min ago

 

U derbiju 34. kola Prve HNL Hajduk je sinoć na Maksimiru slavio protiv prvaka Dinama s 3:2. Hajduku je to tek druga pobjeda u posljednjih šest kola, dok je Dinamo upisao drugi poraz u nizu.

Utakmicu je obilježio sjajni nastup 19-godišnjeg Marija Ćuića, koji je za Splićane postigao dva gola. “Osjećaj je poseban. Na Maksimiru Dinamu zabiti dva gola, nema se što reći, ali ne bih sebe isticao, to je ekipa i ekipni golovi”, kazao je nakon utakmice.

Čuić je dodao da je pobjeda na Maksimiru bila zaslužena jer je Hajduk, kaže, dominirao kroz cijelu utakmicu. “Ključni trenuci bili su poslije primljenog drugog gola. Tada smo pokazali da smo prava momčad i zato smo i zabili sljedeća dva gola”, zaključio je Čuić, koji je golove s Maksimira posvetio svojoj obitelji.

Kategorije: Hrvaška

Arbitražni sud poništio odluku UEFA-e, Manchester City neće biti izbačen iz europskih natjecanja

12 ur 54 min ago

Sportski arbitražni sud (CAS) danas je objavio odluku povodom žalbe Manchester Cityja na drastičnu kaznu od strane UEFA-e zbog navodnog kršenja propisa Financijskog fair-playja.

Podsjetimo, UEFA, odnosno Komora za odlučivanje pri UEFA-inom kontrolnom tijelu financija klubova (CFCB) odredila je sredinom veljače ove godine drastičnu i presedansku kaznu. Nakon saslušanja održanih 22. siječnja ove godine, predsjednik spomenute komore, Jose da Cunha Rodrigues, objavio je odluku o izbacivanju Manchester Cityja iz europskih natjecanja.

Komora za odlučivanje je pri donošenju odluke uzela u obzir sve dokaze i nakon obrade istih zaključeno je da je Manchester City počinio teške prekršaje UEFA propisa za licenciranje, kao i propisa financijskog fair-play-a preuveličavajući prihode od sponzora u svojim poslovnim knjigama, ali i prijavama UEFA-i. Sve ovo događalo se u periodu od 2012. do 2016. godine. U objašnjenju odluke također je navedeno da City nije surađivao s inspektorima tijekom istrage.

Osim izbacivanja iz Europe na dvije godine engleskom klubu određena je i novčana kazna u iznosu od 30 milijuna eura.

Sportski arbitražni sud sa sjedištem u Lausanni danas je odbacio ove zaključke UEFA-inog tijela i u potpunosti poništio odluku u dijelu koji se tiče izbacivanja engleskog kluba iz europskih natjecanja. Novčana kazna ostaje, ali je s trideset milijuna smanjena na deset milijuna eura.

U obrazloženju odluke CAS nije naveo nikakve detalje osim toga da je pregledom predmeta utvrđeno da navodna kršenja Financijskog fair-play pravila nisu dokazno i nepobitno utvrđena. U CAS-u također smatraju da su se propisi po kojima je Manchester City bio kažnjen primjenjivali retrospektivno što pravno nije osnovano. Ono što arbitražni sud nije sporio jest činjenica da predstavnici kluba nisu aktivno sudjelovali u utvrđivanju činjenica tijekom istrage, odnosno da su istu opstruirali i upravo zbog toga se u odluci navodi da je kazna od deset milijuna eura za takav čin opravdana i dovoljna.

Kategorije: Hrvaška

Ruski prvak Zenit želi Lovrena

13 ur 2 min ago

 

Ruski prvak Zenit iz Sank Peterburga želi u ljetnom prijelaznom roku dovesti hrvatskog reprezentativca Dejana Lovrena (31), koji u Liverpoolu ima skromnu minutažu, objavili su britanski mediji.

Lovren je u Liverpoolu od 2014. godine te je u 185 nastupa zabio osam golova, a ugovor s “redsima” ističe mu za godinu dana. U zadnje dvije sezone ima bitno manju minutažu, te je skupio ukupno 33 nastupa.

O Lovrenovu odlasku iz Liverpoola nagađalo se i prošlog ljeta, kada se pisalo da bi karijeru mogao nastaviti u Romi, ali je na kraju ipak ostao na Anfieldu.

Zenit je u zadnje dvije sezone pod vodstvom trenera Sergeja Semaka (44) dominirao u ruskom prvenstvu, ali morat će pojačati obranu i dobro bi mu došao iskusni stoper kakav je Lovren.

Ove sezone standardni stoperski par Zenita činili su Ukrajinac Jaroslav Rakicki (30) i srpski branič Branislav Ivanović (36), dok bi povremeno uskakao stoper iz Venezuele Yordan Osorio (26), koji je na posudbi iz Porta.

Kategorije: Hrvaška

GLAVAŠEVIĆ: “Nova ljevica “hit” je hrvatskih izbora, desničari ne prepoznaju probleme”

13 ur 12 min ago

 

Saborski zastupnik Bojan Glavašević ocijenio je kako platforma “Možemo!” na čijoj je listi on osvojio novi mandat sada ima veliku priliku promijeniti političku sliku Hrvatske te je najavio da će to pokušati učiniti na lokalnim izborima najavljenim za 2021.

“Kao platforma s glavnom bazom u Zagrebu naravno da postoji fokus na glavni grad ali to nipošto ne znači da nema interesa za izlazak na lokalne izbore u drugim gradovima Hrvatske, naprotiv. U kampanji su nam građani Siska, Dubrovnika, Splita i drugih gradova govorili kako se nadaju da će ‘Možemo!’ izaći na lokalne izbore u njihovim sredinama. Lokalni izbori su za deset mjeseci i znam da mnogi bistri, uporni ljudi već sad rade na pripremi”, kazao je Glavašević u intervjuu koji je u ponedjeljak objavio sarajevski portal “Slobodna Bosna”.

Komentirajući loše izborne rezultate svoje nekadašnje stranke SDP-a, Glavašević je kazao kako za to nije kriva zeleno-lijeva koalicija nego činjenica da je najveća oporbena stranka izgubila dio glasova na političkom centru koje je privukao HDZ.

“Ti su građani, očito, birali između (čelnika HDZ-a i premijera Andreja) Plenkovića i (čelnika SDP-a Davora) Bernardića, a ne između HDZ-a i SDP-a. SDP-u je na naplatu došlo višegodišnje propadanje unutarstranačke demokracije i posljedice stavljanja naglaska na formu politike, a zapostavljanja sadržaja”, kazao je Glavašević.

Dodao je kako SDP treba smjenu generacija i svježe političke ideje po uzoru na djelovanje skandinavskih socijaldemokrata.

Unatoč činjenici da je krajnja desnica na proteklim izborima zabilježila razmjerno dobar rezultat, Glavašević kaže kako nisu oni “hit” nego je to zapravo nova ljevica kojoj i sam pripada.

Takvu tvrdnju temelji na ocjeni da krajnja desnica zapravo ne prepoznaje prave probleme ljudi niti na njih nudi odgovore.

“Hrvatska ekstremna desnica dolazi u dvije arome: klerikalna i nacionalistička. Most je klerikalna desnica, tzv. Domovinski pokret Miroslava Škore je nacionalistička desnica. Ekstremna desnica na ovim izborima nije postigla uspjeh kojemu se nadala. Mislim da su građani prepoznali da je Škoro jedna šuplja priča – populist bez sadržaja, koji nije nimalo iskren u stvarima koje govori”, kazao je Glavašević.

Najavio je i kako će se ubuduće zalagati da Hrvatska energičnije djeluje kako bi prisilila režim srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na odgovorno ponašanje jer se ne smije dopustiti da se vlast u Srbiji ponaša na način kao do sada, provodeći represiju nad vlastitim građanima.

“Smatram da bismo trebali privremeno blokirati pregovore (Srbije i EU) o poglavlju 23. Taj instrument služi kako bi se izvršio pritisak za promjene”, kazao je Glavašević dodajući kako Srbija mora poštovati vrijednosti EU-a ako već želi postati članicom.

Kategorije: Hrvaška

Thaci u Haagu, danas prvo saslušanje o optužnici

13 ur 14 min ago

Predsjednik Kosova Hashim Thaci doputovao je u Haag, gdje bi danas trebao biti saslušan pred Specijalnim tužiteljstvom Haškog suda, objavila je Al Jazeera Balkans pozivajući se na medije u regiji.

Tužiteljstvo Haškog suda priopćilo je 24. lipnja da je dva mjeseca ranije, 24. travnja, Specijaliziranim vijećima Kosova podnijelo optužnicu “s deset točaka kojima se Hashim Thaci, Kadri Veseli i druge osobe terete za niz zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, uključujući ubojstvo, prisilno nestajanje ljudi, progon i mučenje”. Thaci i Veseli odgovorni su za “gotovo sto ubojstava”, tvrdi tužiteljstvo.

Nekoliko dana kasnije, Thaci je objavio da će podnijeti ostavku na položaj predsjednika Kosova bude li optužnica potvrđena pred Specijalnim sudskim vijećem za ratne zločine na Kosovu, koje također ima sjedište u Haagu.

Prošle srijede, 8. srpnja, Thaci je najavio da će danas otići u Haag dati iskaz pred tužiteljstvom. ““U posljednje dvije godine, Specijalizirana vijeća obavila su razgovor s mnogim bivšim suborcima u zemlji i inozemstvu. Dok se moji suborci i ja budemo dostojanstveno i s integritetom suočavali s međunarodnom pravdom, pozivam vas da nam se pridružite u suočavanju s izazovima pred kojima je naša država” objavio je Thaci 8. lipnja, poručujući da su “građansko jedinstvo, međuetnički suživot, institucionalna stabilnost i poverenje u institucije od ključnog značenja da Kosovo ostvari svoju viziju članstva u NATO-u, EU i očuvanje vječnog sa SAD-om”.

Specijalizirana sudska vijeća Kosova, kojima je sjedište u Haagu, imaju rok od šest meseci za donošenje odluke o potvrđivanju optužnice.

Kategorije: Hrvaška

Više tisuća antilopa migrira na području tibetanske visoravni

13 ur 15 min ago

Više tisuća tibetanskih antilopa migrira na području tibetanske visoravni kako bi u sigurnim uvjetima na svijet donijele mladunce.

U zadnje vrijeme njihovo kretanje se prati pomoću raznovrsnih modernih tehnologija. Procijenjuje se kako se ove godine u Nacionalnom prirodnom rezervatu Altun Shan okupilo oko 20 tisuća antilopa.

To je vrlo pozitivan i ohrabrujući podatak, jer pokazuje da su se poduzimanja i napori u očuvanju životinjskih vrsta pokazali ispravnim.

Više krda antilopa svake godine od kraja lipnja do sredine srpnja kreće na put prema jezeru Tuzi (Zečjem jezeru). To područje u planinama Altun se pokazalo kao odgovarajuće za prve koraka mladunaca, koji će uskoro doći na svijet.

Tijekom migracije pred antilopama je izazov različitih vremenskih prilika i prelaska negostoljubivog terena, a prijeti im opasnost od vukova i drugih prirodnih neprijatelja.

Kategorije: Hrvaška

PUPOVAC: “Predsjedništvo SDSS-a danas donosi odluku koga će predložiti u Vladu”

13 ur 28 min ago

 

Saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac u ponedjeljak je rekao da još ne može potvrditi koga će ta stranka predložiti za potpredsjednika Vlade iz reda zastupnika manjina te dodao da treba pričekati odluku stranačkog predsjedništva koje se danas sastaje.

Pri ulasku u Vladu na sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem, Pupovac je rekao da će razgovarati o funkcioniranju koalicije.

“Idem razgovarati o svemu što je pred nama. Usuglasiti sve stvari u vezi s programom, funkcioniranjem koalicije”, rekao je novinarima Pupovac.

Novinare je zanimalo zna li se već koga će SDSS predložiti za mjesto potpredsjednice/potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti, a Pupovac je odgovorio da će odluku o tome danas donijeti Predsjedništvo SDSS-a.

“Prije  toga vam ne bih mogao ništa određeno reći”, dodao je odgovarajući na pitanje novinara jesu li mogući kandidati saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević odnosno profesorica za zagrebačkog Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević.

Kategorije: Hrvaška

DRAMA U MOL-U: Hernádi smijenio Horvátha koji je dogovorio izvoz hrvatske nafte u Mađarsku

13 ur 30 min ago

 

Smjena jednog od ključnih ljudi u hijerarhiji MOL-a zbila se nakon što je Nacional otkrio spornu prodaju hrvatske nafte MOL-u po cijenama daleko nižim od tržišnih, a Horváth je po svemu sudeći sankcioniran zbog negativnog publiciteta te odluke u javnosti

Predsjednik Uprave mađarskoga MOL-a Zsolt Hernádi krajem prošloga tjedna je naprasno i posve neočekivano smijenio izvršnog dopredsjednika MOL Grupe za rafinerijsko poslovanje Ferenca Horvátha, čovjeka koji je ujedno i član Nadzornog odbora Ine, ai i odgovorna osoba koja je unutar MOL-a donijela odluku o izvozu hrvatske nafte na preradu u Mađarsku. Ferenc Horváth je ista osoba koja je prije nepuna dva tjedna, odgovarajući na pitanja o odnosu Ine i MOL-a, na zatvorenoj videokonferenciji za zaposlenike MOL Grupe odgovorio kako pregovora o otkupu Ininih dionica iz mađarskog portfelja nema, o čemu je izvijestio Nacional.

Njegova bi smjena, potvrdila su Nacionalu tri međusobno neovisna izvora, vrlo lako mogla biti posljedica afere s prodajom hrvatske nafte MOL-u po cijenama daleko nižim od tržišnih koju je također prije nekoliko tjedana otkrio upravo Nacional, ali i njegove izjave o nepostojanju bilo kakvih pregovora s hrvatskom vladom koja je potom procurila u javnost. Iako je u službenom priopćenju objavljenom na korporativnim stranicama MOL-a u petak poslijepodne navedeno kako je „Horváth odlučio odstupiti sa svoje funkcije“, čime se pokušalo sugerirati da je njegov odlazak osobna odluka, Nacionalovi izvori dobro upućeni u poslovanje Ine tvrde da mnogo pojedinosti upućuje na njegovu naglu smjenu te da jedan od mogućih i vrlo vjerojatnih razloga za njegov odlazak leži i u burnoj reakciji hrvatske javnosti na odluku o prodaji domaće nafte MOL-u.

Isti izvor tvrdi kako je prave razloge Horváthove smjene vrlo teško otkriti jer je MOL u takvim situacijama vrlo zatvoren za prave informacije, no iz načina na koji je smjena obavljena, ali i objavljena javnosti, može se zaključiti da je Horváth sankcioniran zbog negativnog publiciteta koji je odluka o kupovini hrvatske nafte proizvela i štete koja je takvim negativnim publicitetom nanesena MOL-u.

 

 

Sigurno je da se posao s hrvatskom naftom nije mogao dogoditi bez znanja i odobrenja Hernádija, no negativan publicitet koji je uslijedio svakako je u zoni odgovornosti Ferenca Horvátha

 

 

Naime, upravo iz načina na koji je obavijest o novom preslagivanju snaga u MOL-ovu menadžerskom vrhu sročena, ali i iz činjenice da na funkciju Horvátha nije imenovana nova osoba, već je njegov resor pridodan dosadašnjem glavnom izvršnom direktoru Slovnafta i višem potpredsjedniku zaduženom za logistiku unutar MOL-Grupe Gabrielu Szabóu može se zaključiti da je smjena bila prilično neočekivana i da MOL prethodno nije pripremio tu odluku. Dodatni argument za baš ovakav zaključak iznio je MOL koji je na samom kraju službenog priopćenja o smjeni, objavljenog u petak, naveo da će se „od 15. srpnja Ferenc Horváth prestati smatrati osobom koja obavlja upravljačke dužnosti u MOL-u“, zbog prelaska na novu dužnost. Ta nova dužnost je pozicija posebnog izaslanika Zsolta Hernádija „za razvoj međunarodnih odnosa s dionicima, upravljanja talentima i korporativne kulture“, što je pokazatelj nesumnjivog pada Horváthova rejtinga unutar MOL-a.

Nacionalov izvor tvrdi kako činjenica da je na visoku poziciju kakvu je obnašao Horváth, postavljena zamjena koja obavlja još i prethodne visoke i odgovorne funkcije, ukazuje da je vjerojatno primarni cilj bio maknuti Horvátha s te pozicije što prije:

„U velikim naftnim kompanijama poput ExxonMobila, Shella ili British Petroleuma (BP) takve nagle smjene bez prethodnih priprema se u pravilu ne rade, jer bi to kompaniji moglo nanijeti više štete nego koristi, ali i zato što bi takav postupak dodjeljivanja nekoliko visokih funkcija samo jednoj osobi značio da je svaka ta pojedinačna funkcije manje važna. Takve odluke se donose isključivo u nekim izvanrednim situacijama, no bojim se da su takve ‘izvanredne’ situacije u MOL-u vrlo česte.“

Nacionalov izvor smatra da je negativan publicitet zbog posla s hrvatskom naftom mogao potvrditi neka ranija nezadovoljstva Uprave MOL-a i Zsolta Hernádija Horváthovim poslovanjem. Ipak, upozorava isti izvor, sigurno je da se posao s hrvatskom naftom nije mogao dogoditi bez znanja i odobrenja Hernádija, no negativan publicitet koji je uslijedio nakon te poslovne odluke svakako je u zoni odgovornosti Ferenca Horvátha, pa njegovu smjenu valja promatrati u svjetlu pokušaja naknadnog kontroliranja štete. No u široj slici promatranja ovog slučaja treba uzeti u obzir i mogući politički utjecaj Viktora Orbána na poslovanje MOL-a, posebno kada su u pitanju odnosi Budimpešte i Zagreba, tvrdi isti izvor. On tumači kako je MOL od samog početka pogrešno postavio poslovanje s Inom:

„Umjesto da su zajedno i sinergijski s Inom i hrvatskim suvlasnikom jačali tržišnu poziciju Ine i MOL-a u regiji, što bi donijelo korist i dobit objema kompanijama, Mađari su se odlučili na posve suprotan model poslovanja, onaj čiji je cilj kontrola postojećeg tržišta i smanjenje tržišnog udjela Ine na domaćem terenu, pa i u regiji. Da bi to postigli okrenuli su se pridobivanju glavnih državnih dužnosnika u Hrvatskoj na svoju stranu, pa makar oni činili izravnu štetu svojoj državi. Posljedica takvog načina razmišljanja su česti skandali slični ovome koje Uprava smjenama pokušava kontrolirati.“

Da je doista riječ o pokušaju kontrole štete potvrdio nam je i drugi izvor koji također dobro poznaje način poslovanja MOL-a unutar Ine:

„Čelnici MOL-a jako dobro znaju što su napravili s hrvatskom naftom, svjesni su toga da je nafta kupljena prejeftino, u trenutku kada je njezina cijena zbog pandemije bila na rekordno niskim razinama i da je zbog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, koje se po svim pokazateljima moglo očekivati u relativno kratkom roku, Ini prouzročena direktna šteta od nekoliko desetaka milijuna kuna. I to ne samo zbog niskih cijena nafte na svjetskom tržištu, nego i zbog činjenice da su domaću naftu plaćali po još nižim cijenama jer u nju nisu ukalkulirali troškove transporta. Svjesni su i toga da će vrlo vjerojatno, zbog burne reakcije javnosti i zahtjeva određenog broja malih dioničara u Hrvatskoj biti pokrenuta istraga zbog financijske štete nanesene Ini, pa na ovaj način s Horváthom pokušavaju odigrati igru koja se u poslovnim krugovima zove ‘up for out’, odnosno micanje kompromitiranog odgovornog menadžera i njegovo sklanjanje na manje istaknutu poziciju, koje obično završava skorim odlaskom iz MOL-a. Tako, pokrene li se istraga, MOL može kazati da je prepoznao i sam riješio problem, čime donekle ublažavaju negativne posljedice afere.“

 

 

‘Da bi postigli cilj smanjenja tržišnog udjela Ine na domaćem terenu, pa i u regiji, Mađari su se okrenuli pridobivanju glavnih državnih dužnosnika u RH, makar oni činili izravnu štetu svojoj državi’

 

 

Iz Odjela korporativnih komunikacija Ine su na Nacionalovo pitanje kakve će posljedice Horváthova smjena imati za Inu i nastavak otpreme hrvatske nafte na preradu u mađarsku rafineriju kratko odgovorili da „ova odluka nema utjecaja na Inu i da Ferenc Horváth zadržava svoju funkciju člana Nadzornog odbora Ine“. Iz MOL-a je pak na Nacionalov upit koji su stvarni razlozi Horváthove smjene i ima li ona veze s događanjima u Ini, Dóra Simonson iz Odjela međunarodnih korporativnih komunikacija odgovorila ovim riječima: „Ferenc Horváth je odlučio odstupiti s mjesta izvršnog potpredsjednika Grupe rafinerijskog poslovanja nakon 17 produktivnih godina uloženih u vodeći MOL Group Downstream. Odluka nema nikakve veze s Inom ili Hrvatskom i neće utjecati na Inu. Pod njegovim vodstvom uspostavljen je integrirani nizvodni lanac vrijednosti i MOL je ostvario vodeću poziciju u industriji rafiniranja i petrokemije u srednjoistočnoj Europi. Horváth će nastaviti svoju karijeru u MOL-u na područjima međunarodnih odnosa s dionicima, upravljanja talentima i razvoja korporativne kulture.” No Nacionalov zahtjev da iz MOL-a komentiraju burne reakcije hrvatske javnosti i ovdašnjih stručnih krugova na odluku o izvozu hrvatske nafte na preradu u Mađarsku, o čemu je odluku donio upravo Horváth, ostao je bez odgovora.

I doista, pogleda li se povijest MOL-ova upravljanja Inom unazad 15-ak godina, Horváth nije jedini visoki MOL-ov menadžer koji nije dobro prošao u Ini. Još nekoliko sličnih primjera ukazuje na uhodanu MOL-ovu praksu rješavanja nepoželjnih visokopozicioniranih menadžera koji su na ovaj ili onaj način, po mišljenju Zsolta Hernádija ili političkog vrha bliskog premijeru Viktoru Orbánu, nanijeli štetu tvrtkama unutar samoproglašene MOL Grupe.

Bivši član Uprave Ine Lajos Alács i njegov kolega također iz Uprave Ine Attila Holoda, koji su tu funkciju obavljali od 2009. pa do 2012. godine, kada su obojica naprasno smijenjena pune tri godine prije isteka mandata, također su iste godine napustili MOL. Njihova su se imena, s novoimenovanim predsjednikom Uprave Ine Zoltanom Aldottom, 2010. godine našla u grupi od 23 Mađara koji su u Ini radili mimo Zakona o strancima, odnosno bez valjanih radnih dozvola, a smijenjeni su 2012. iznenada i bez objašnjenja.

Na sličan je način Inu napustio i bivši predsjednik Uprave Ine Laszlo Geszti koji je tu funkciju obnašao prije Zoltana Aldotta, a na nju je imenovan u lipnju 2009. Jutarnji list je 2010. pisao da je Geszti morao otići s te funkcije nakon samo godinu dana mandata, „jer je previše znao o pregovorima hrvatske vlade i MOL-a o prodaji plinskog biznisa državi, ali i o trgovanju naftom i plinom sa slovenskim Salbatringom te o razlozima zašto se u Inu nije ulagalo“. Postojala je vrlo velika vjerojatnost da bi Geszti svoje znanje i informacije morao prenijeti istražnom povjerenstvu o Ini čije je osnivanje te 2010. tražio SDP.

 

 

U MOL-u su svjesni da zbog burne reakcije javnosti i zahtjeva dijela malih dioničara može biti pokrenuta istraga zbog financijske štete nanesene Ini pa s Horváthom pokušavaju odigrati ‘up for out’ igru

 

 

Među onima koji su napustili Inu je i bivši član Uprave Ine Zalán Bács koji je u Upravi bio zadužen za sektor rafinerija i marketinga, a potom i financija. Njegovo se ime 2009. intenzivno povezivalo s odlukom o kupnji nafte i naftnih derivata tijekom 2008. i 2009., u vrijeme drastičnih skokova cijena nafte na svjetskom tržištu i Inine kupovine nafte bez ukalkuliranih instrumenata osiguranja, zbog čega je Ina pretrpjela gubitak od oko 1,5 milijardi kuna.

Bács je krajem 2009. također naglo i bez objašnjenja smijenjen i povučen u MOL, a hrvatski su mediji tada pisali kako je sklonjen u Budimpeštu jer su hrvatske nadležne institucije pokrenule istragu o odgovornosti za nastalu štetu.

Ni Bács već odavno ne radi u MOL-u, danas je šef mađarskog ogranka ruske državne nuklearne tvrtke Rosatom koja u Mađarskoj, uz postojeća četiri, gradi peti i šesti reaktor u tamošnjoj nuklearnoj elektrani Páks, u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom.

I baš kao što su do sada pokrenute istrage hrvatskih nadležnih institucija u proteklih 10-ak godina inicirale nekoliko smjena visokih mađarskih dužnosnika na odgovornim pozicijama u Ini, čini se, ako je suditi po neslužbenim informacijama nakon Horváthove smjene, da bi se povijest mogla ponoviti i da je Horváth tek jedan u nizu Mađara koji je zbog teško objašnjive MOL-ove poslovne politike u Ini izazvao skandal koji je naštetio ne samo Ini, već i mađarskoj kompaniji.

Kategorije: Hrvaška

KRIMINAL U BRAČKOM PRAVOSUĐU: Sutkinja Ivana Domić otela mi je kuću pošto me strpala u zatvor

13 ur 34 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 454, 2004-07-27 Senka Ursić-Bukorović ispričala je Nacionalu kako je postala jedna od žrtava predsjednice Općinskog suda u Supetru na Braču Ivane Domić, protiv koje je pokrenuta kriminalistička istrga zbog sumnji da je nezakonito oduzimala nekretnine na Braču

Kriminalističkom obradom nad predsjednicom Općinskog suda u Supetru na Braču Ivanom Domić napokon počinje rasvjetljavanje jednog od najtežih kriminalnih slučajeva u povijesti novijeg hrvatskog pravosuđa. Kako su prošlog tjedna priopćili domaći mediji, zbog opravdane sumnje da je sutkinja Ivana Domić nezakonito oduzimala zemljišta i nekretnine na Braču, u tijeku je opsežni predistražni postupak u kojem je splitska kriminalistička policija i tamošnje tužiteljstvo naložilo provjeru čak 850 sudskih spisa koje je ta sutkinja vodila posljednjih desetak godina. Premda su stvarni vlasnici atraktivnih zemljišta na Braču predstavnike pravosudnih institucija i policije godinama upozoravali na nezakonita postupanja kontroverzne sutkinje, Ministarstvo pravosuđa, Državno odvjetništvo i Vrhovni sud tek su nedavno odlučili ispitati okolnosti najtežeg slučaja kriminala u pravosuđu. Scenarij po kojem je sutkinja Ivana Domić oduzimala zemljišta isti je ili gotovo istovjetan u svim slučajevima: određena bi osoba prvo podigla tužbu protiv vlasnika zemljišta čija je adresa nepoznata zbog toga što žive izvan Brača ili u inozemstvu. Sutkinja Domić potom bi pokrenula sudski postupak, a tuženu stranu na raspravu bi zvala objavom poziva na oglasnoj ploči supetarskog Općinskog suda. Budući da tužena strana u gotovo svim slučajevima najčešće ne bi imala pojma da se protiv nje vodi postupak, pa shodno tome ne bi ni dolazila na rasprave, sutkinja Domić odredila bi im odvjetnika po službenoj dužnosti, a najčešće je bilo riječ o bračkim ili splitskim odvjetnicima koji su prijatelji Ivane Domić. Međutim, ni ti odvjetnici ne bi se pojavljivali na zakazanim ročištima, pa bi nakon proteka određenog vremena Ivana Domić okončala spor donošenjem presude zbog izostanka a presuda bi, dakako, išla u korist tužitelja. Nevjerojatnom brzinom i efikasnošću sutkinja Ivana Domić najčešće bi već dan-dva nakon donošenja presude ishodila upisivanje fiktivnog tužitelja kao novog vlasnika u bračke zemljišne knjige.

Deložirana sam zbog duga mog supruga za koji imam dokaze da nije nikada postojaoSlučaj zagrebačke odvjetnice Senke Ursić-Bukorović jedan je od najekstremnijih primjera nezakonitih i bizarnih odluka sutkinje Ivane Domić. Rođeni Bračanin, Feđi Ursić 35 godina je u Frankfurtu vodio građevinsku tvrtku “Brač Kamen”, a od zarađenog novca na očevom je posjedu u Selcima na Braču tijekom godina adaptirao i rekonstruirao poslovno-stambeni kompleks koji se prostire na 862 četvorna metra. U ožujku 1994. godine Ursić je doživio snažan moždani udar nakon kojeg je ostao potpuno nepokretan, pa se otad godinama liječio u frankfurtskim bolnicama. U kolovozu 1996. na supetarskom Sudu protiv Ursića je prijedlog za izvršenje podigao varaždinski poduzetnik Branko Bek, tvrdeći da je tijekom 1993. Ursić od njega posudio 150.000 njemačkih maraka s kamatom od 5 posto mjesečno, koje nikad nije vratio. Sutkinja Ivana Domić u Supetru je pokrenula postupak protiv Ursića, iako je u međuvremenu Ursić doživio još nekoliko manjih moždanih udara, postao potpuno nepokretan i zapravo u Frankfurtu ležao na samrtnoj postelji. Prema Bek osim neovjerenog ugovora o zajmu u kojem se samo obvezao isplatiti 150.000 DEM nije imao nikakav drugi dokaz da je Ursiću ikad uistinu posudio navedenu svotu novca, sutkinja Ivana Domić je blagoslovila kamatu od 5 posto mjesečno i isti dan potvrdila da Ursić Beku zbog nevraćanja navodnog duga i kamata duguje 723.513,57 maraka, a već 1997. prihvatila je Bekov podnesak kojim je on želio izbjeći moguće tužbe i parnice na ime dugovanja, a po kojem je dug narastao na 1.467.276,28 maraka. Nakon višegodišnjeg liječenja u Njemačkoj, Ursić je preminuo 25. kolovoza 2000., a već dva tjedna nakon njegove smrti Ursićevi nasljednici, udovica Senka te sinovi Srđan i Petar, dobili su pismenu obavijest od sutkinje Ivane Domić da u najkraćem roku isprazne kuću u Selcima na Braču, jer ona prelazi u vlasništvo vjerovnika Beka.

Budući da je godinama radila kao sutkinja u Zagrebu, a nakon bolesti supruga prešla u odvjetnike, udovica Senka Ursić-Bokorović odlučila je krenuti u pravnu bitku s ciljem da ne dopusti i oduzimanje nasljedstva svojih dvaju sinova i nezakonito djelovanje sutkinje Ivane Domić. “O svom sam slučaju obavijestila sve: predsjednika Županijskog suda u Splitu Igora Benzona, predsjednika Vrhovnog suda Ivicu Crnića, tadašnju ministricu pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović i mnoge druge, ali nitko nije reagirao na moja upozorenja o nezakonitom radu sutkinje Ivane Domić”, ispričala je Senka Ursić prošlog tjedna Nacionalovom novinaru. Čitav postupak u režiji sutkinje Ivane Domić u ovom slučaju vrvi nelogičnostima i krajne čudnim odlukama: premda posjeduje tek navodni ugovor o zajmu, Bek nema nijedan drugi dokaz da je Ursiću posudio svotu novaca. ”Štoviše, u tom ugovoru piše da će Bek novac isplatiti na račun mog supruga u Volksbanci u Frankfurtu. Moj Feđi nikad nije imao račun u toj banci, a kad sam kontaktirala njihovu centralu da stopostotno provjerim je li možda suprug imao kod njih otvoren račun, potvrdili su mi da nije i čak rekli da broj računa koji piše u Bekovom ugovoru uopće ne postoji, a banka mi je izdala i uvjerenje o tome. Budući da sutkinja Ivana Domić nije uvažila moje ozbiljne prigovore na vjerodostojnost ugovora koji je pravno bio jedini dokaz da je preminuli suprug išta dugovao Beku, u svibnju 2001. pokrenula sam parnicu poništenja tog ugovora na sudu u Varaždinu”, kazala je Senka Ursić. Bek se na pozive suda u svom gradu nije oglašavao, a jedini put kad je stigao na raspravu tvrdio je da u ugovoru nema ništa sporno i da je pokojnom Ursiću uplatio novac na račun naveden u ugovoru.

Tada je Senka Ursić zatražila da i njoj i sudu pokaže kopije uplatnica, no Bek je odgovorio da je istekao zakonski rok po kojem mora čuvati tu financijsku dokumentaciju, pa da ih je bacio. “Da nekome posudite 150.000 maraka, biste li bacili u smeće najbolji dokaz o tome?”, pita se Senka Ursić. U međuvremenu je i Državno odvjetništvo krenulo u ispitivanje cijelog slučaja, te je na temelju uočenih nepravilnosti glavni državni odvjetnik 2002. godine na Vrhovnom sudu podigao zahtjev za zaštitu zakonitosti, no predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić odbacio je taj zahtjev kao neosnovan. Najgora drama obitelji Ursić dogodila se u krajem kolovoza 2003., točno na obljetnicu smrti pokojnog Ursića: na obavijest sutkinje Ivane Domić da će se 10. rujna izvesti deložacija i sudska predaja kuće u Selcima Branku Beku, Senka Ursić i njezini sinovi odlaze na Brač. Dan prije deložacije, 9. rujna, Senka Ursić odlazi u Split i traži da je na razgovor oko cijelog slučaja primi predsjednik Županijskog suda u Splitu Igor Benzon. “Ušla sam u njegov ured s pitanjem je li riješen zahtjev za izuzećem sutkinje Ivane Domić, a on nije rekao ni riječ. Kad sam shvatila da nema namjeru išta učiniti da se nepravda ukloni, izišla sam iz njegovog ureda”, kazala je Senka Ursić. Budući da je tog istog dana u Jutarnjem listu izašao članak o cijelom slučaju s uredničkim naslovom “Novi vlasnik želi u vilu, bivši prijeti miniranjem”, tijekom poslijepodneva Senku Ursić nazvao je mlađi sin Petar s viješću da je u Selce stigla policija koja pretražuje kuću tražeći dinamit i te da su policajci odveli na ispitivanje njegovog starijeg brata, 24-godišnjeg Srđana.

U strahu od mogućeg zlostavljanja svog sina, Senka Ursić hitno trajektom stiže na Brač, odlazi u policijsku postaju i ondje policajci uhićuju nju i njezinog sina Srđana i odvode ih u Split pred istražnog suca Stanka Grbavca. Pred sucem Senka Ursić saznaje da je sutkinja Ivana Domić zatražila policijsku zaštitu zbog prijetnje smrću navedenu u članku u Jutarnjem listu, pa sudac Grbavac zbog “kaznenog djela prijetnje službenoj osobi” Senki i Srđanu određuje jednomjesečni pritvor u zatvoru Bilice u Splitu, kamo ih policija odmah i odvodi. Kako je kazala Senka Uršić, na njezinu molbu da joj se dopusti da kratko telefonom izvijesti svoju odvjetnicu o pritvaranju i da je zamoli da tu vijest prenese Senkinu sinu, sudac Grbavac izjavio je da “on nije socijalna služba” i nije dopustio telefonski kontakt, tako da nitko od rodbine nije imao pojma da se majka i sin nalaze u splitskom zatvoru. U jutarnjim satima, 11. rujna 2003., sutkinja Ivana Domić u pratnji desetak policajaca i s nekoliko pripadnika interventnog voda policije počinje deložaciju. Da bi ironija bila još veća, u službeni zapisnik o deložaciji sutkinja Ivana Domić zapisuje da “na zvonjenje i kucanje na vrata ne odgovara nitko od dužnika”, premda zna da su upravo na temelju njezine prijave policiji dan ranije Senka i Srđan Ursić završili u zatvoru u Splitu.

Tijekom boravka u zatvoru Senka Ursić rukom piše zahtjeve za izuzećem sutkinje Ivane Domić i suca Benzona, te zahtjeve za puštanje na slobodu. Majka i sin nakon nekoliko dana ipak izlaze iz pritvora i nastavljaju pravnu bitku. Krajem travnja ove godine Senku Ursić su telefonom nazvali susjedi s Brača i javili da neki ljudi iz kuće iznose stvari. Senka Ursić potom je nazvala policijsku postaju na Braču, policajci su izišli na očevid i javili da je riječ o Bekovim punomoćnicima koji po njegovu nalogu trebaju iz kuće odstraniti sve stvari obitelji Ursić. Budući da nikako nije mogla zaustaviti pražnjenje svoje kuće, Senka Ursić ponovno je počela upozoravati na nezakonit rad sutkinje Ivane Domić, ovoga puta predsjedniku Mesiću i novoj ministrici pravosuđa Vesni Škare-Ožbolt, koji su ipak potaknuli pokretanje istrage nad predsjednicom Općinskog suda u Supetru Ivanom Domić.

Slučajevi Ivane Domić
Nacional je još početkom 2004. godine objavio vijest o kriminalnim radnjama Ivane Domić. Predsjednik Općinskog vijeća u Milni na Braču tad je od nadležnih institucija zatražio pokretanje istrage protiv sutkinje Ivane Domić ukazujući na nekoliko njezinih sumnjivih presuda, od kojih je najupečatljiviji bio slučaj bivšeg šefa ACI-ja Ivice Markusovića, koji je uz pomoć sutkinje Ivane Domić na vrlo sumnjiv način putem njezinih 40 presuda dobio 40 zemljišta po cijelom otoku Braču. U travnju 2001. Ivana Domić “darovala” je dva zemljišta i svome ocu Šimunu Domiću: dva vrlo atraktivna zemljišta u središtu Milne na Braču, inače u zemljišnim knjigama uknjižena kao općenarodna imovina, sutkinja je presudom dala svom ocu, a u obrazloženju presude navedeni su iskazi dvaju svjedoka koji su naveli da je “obitelj Domić vlasnik tih čestica već stotinu godina”. Budući da je ovakva presuda naišla na otpor Općinskog vijeća u Milni, sutkinja Ivana Domić ubrzo je općini Milna naložila da njezinu ocu hitno izda isprave za upis prava vlasništva.

U subotu, 24. srpnja, Nacionalov novinar uspio je stupiti u kontakt s drugim akterom slučaja Ursić, varaždinskim poduzetnikom Brankom Bekom. U kraćem telefonskom razgovoru Bek je za Nacional kazao: ”Žao mi je što se sve ovo dogodilo, ali je neosporno da mi je Feđi Ursić ostao dužan 150.000 maraka. Taj sam mu novac posudio ujesen 1993. godine jer je bio pred zaključenjem posla vrijednog petnaest milijuna maraka, a trebao je samo prikupiti novac da plati radne dozvole za pedesetak svojih radnika. Posudio sam mu taj novac jer sam znao da je korektan poslovni čovjek, i da nije obolio, uvjeren sam da bi mi vratio taj novac. Međutim, to se nije dogodilo. Što se tiče iznosa duga, suglasan sam da sud odredi valjanu zadovoljštinu zbog više od deset godina nevraćanja duga”, kazao je Bek. Na traženje Nacionalovog novinara da pruži dokaze da je pokojnom Ursiću posudio 150.000 maraka, Bek je u uredništvo Nacionala dostavio kopije uplatnica na kojima piše da je 3. svibnja 1993. uplatio taj iznos na jedan račun u Volksbanci u Frankfurtu, no Ursićeva udovica Senka po predočenju kopije uplatnice i dalje tvrdi da je riječ o falsifikatu i da posjeduje uvjerenje banke kako navedeni broj računa uopće ne postoji.

Kategorije: Hrvaška

OČAJNIČKI POTEZ IZ TREĆEG SVIJETA: Države će kršiti Rocheova prava na Tamiflu

13 ur 35 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 519, 2005-10-24 Švicarska farmaceutska kuća Roche vlasnik je prava na jedini učinkoviti lijek u ublažavanju simptoma ptičje gripe Tamiflu: kako ne namjerava dopustiti proizvodnju generičke vezije, Indija i Tajvan najavile su da će to učiniti neovisno o patentu

Kako se diljem svijeta povećava bojazan od izbijanja pandemije ljudske varijante ptičje gripe, sve je veći pritisak na švicarsku farmaceutsku tvrtku Roche da promijeni svoju dosadašnju politiku proizvodnje lijeka Tamiflu, što pak skreće opću pozornost na današnje ponašanje svjetske farmaceutske industrije kad su velike zdravstvene prijetnje u pitanju. Tamiflu je jedini lijek za koji se pouzdano zna da ublažuje simptome ptičje gripe kod ljudi, pa bi taj lijek mogao biti od vitalnog značenja u uklanjanju opasnosti od pandemije ptičje gripe, ako virus mutira i počne se prenositi s čovjeka na čovjeka. Stručnjaci predviđaju da bi tada od gripe moglo u svijetu umrijeti barem 50 milijuna ljudi. Ali Tamiflu je lijek na čiju proizvodnju isključivo pravo ima švicarska tvrtka Roche, a ona se sada našla na udaru optužbi da njeni vlasnici ne razmišljaju o dobrobiti čovječanstva, nego samo o vlastitom profitu.

Roche je jedna od najvećih i najprofitabilnijih svjetskih farmaceutskih kompanija. Ima sjedište u Baselu a osnovao ju je još 1896. Fritz Hoffman-La Roche, čijih 30-ak potomaka iz obitelji Oeri, Hoffman i Sacher ima danas deset posto akcija, ali 50.01 posto upravljačkih prava. Tvrtka je početni status na europskom farmaceutskom tržištu stekla proizvodnjom i prodajom vitamina i vitaminskih pripravaka. Posvetila se potom istraživanju i proizvodnji lijekova, a velik je poslovni skok napravila 1957. kad je na tržište stavila jedan od najpopularnijih svjetskih lijekova za umirenje – Valium.

Velik uspjeh postigao je i njen lijek protiv prišteva Accutane, kao i neki lijekovi za oboljele od raka, a mnogo se prodaju i lijekovi protiv AIDS-a. Iako tvrtku vode poslovno vrlo konzervativni menadžeri, ona je u istraživanju novih lijekova među prvima zašla u biotehnologiju i upravo se tu očekuju veliki profiti u budućnosti. Njen uspjeh pokazuju i financijski podaci. U posljednjih godinu dana dobit za investitore povećana je za 50 posto, u trećem tromjesečju ove godine profit je povećan za 20 posto, a dionice su dosegnule rekordnu vrijednost, jer se očekuju rekordni profiti od Tamiflua zbog goleme potražnje, naravno, ako razne države ne ostvare svoje prijetnje nastavi li Roche svoju tvrdoglavu politiku i ne počnu proizvoditi generičke varijante Tamiflua.

Lijek Tamiflu razvila je američka biotehnološka tvrtka Gilead, koja je prava na izum i distribuciju prije devet godina prodala Rocheu. Činilo se da je riječ samo o još jednom od lijekova protiv gripe. Ali kad su se pojavili prvi slučajevi ptičje gripe kod ljudi, zamijećeno je da taj lijek iznimno djelotvorno ublažava simptoma te bolesti pa oboljelima pomaže da prežive. Zbog toga je sada – kada se govori o opasnosti od pandemije ptičje gripe – porasla potražnja za Tamifluom. Vlade diljem svijeta naručuju od Rochea taj lijek, a Roche nema kapacitete da zadovolji tolike narudžbe. Tvrtku optužuju da selektivno prima narudžbe te je spremna povećati proizvodnju izgradnjom novih pogona – jedan upravo gradi u SAD-u – za potrebe razvijenih zemalja, ali nije bila spremna to činiti kad se opasnost od ptičje gripe pojavila u Aziji.
Vlasnike – nasljednike Hoffmana koji upravljaju kompanijom – optužuju da se tako ponašaju radi profita. Njihovo se bogatstvo procjenjuje na 30 milijardi eura. Prema tvrdnjama londonskog Observera, oni bi na Tamifluu u sljedeće dvije godine mogli zaraditi još najmanje 3 milijarde eura. Iz Rochea pak odgovaraju da je Tamiflu vrlo teško proizvesti u deset osjetljivih koraka, što može samo tvrtka s visokom tehnologijom, te da se ponašaju prema međunarodnim normama o intelektualnom vlasništvu koje farmaceutskim poduzećima jamče da određeni niz godina imaju ekskluzivno pravo na patente za svoje lijekove i omogućuju im visoke cijena i profite koje ulažu u istraživanja novih lijekova.

Na zahtjeve da se odrekne patenta kako bi se spriječila potencijalna katastrofa masovnom proizvodnjom Tamiflua diljem svijeta u generičkom obliku, Roche se isprva oglušio. Demokratski senator u SAD-u Charles Shumer pokrenuo je inicijativu u Senatu da se suspendira Rocheov patent, a očekuje i podršku republikanaca. Vlada Tajvana, poučena epidemijom SARS-a prije dvije godine, odlučila je da će – neovisno o Rocheovu patentu – početi proizvoditi generički Tamiflu u svojim tvornicama na temelju recepta tajvanskih stručnjaka, bez obzira na moguću tužbu Rochea. Na istu odluku sprema se i indijska vlada, pa je već odredila tri velike farmaceutske tvornice koje će proizvoditi Tamiflu na temelju zakona koji ovlašćuje vladu da ukine patent zbog zdravstvenih i drugih posebnih situacija. Indijska tvrtka Cipla najavila je da će već u siječnju početi distribuirati generički Tamiflu u 49 zemalja u razvoju. Slično razmišljaju i vlade Filipina i drugih zemalja Dalekog istoka, gdje je opasnost od ljudske varijante ptičje gripe najveća.
Ima znakova da bi Roche mogao popustiti. Održao je sastanak s četirima američkim farmaceutskim tvrtkama o mogućnosti proizvodnje generičkog Tamiflua, a odluke se očekuju.

Kategorije: Hrvaška

LIJEČNICI UPOZORAVAJU: “I mladi su ugroženi, trebaju štititi i sebe i starije”

13 ur 38 min ago

Prošlotjedna smrt tridesetogodišnjaka u Texasu, koji je sudjelovao na “korona partyju” misleći da je virus “obmana”, podsjetila je na prošireno uvjerenje da koronavirus ne prijeti mladima. Stručnjaci međutim upozoravaju: pogrešno je tako misliti. Podaci američke Bolnice Johns Hopkins još su u travnju potvrdili da je gotovo četrdeset posto hospitaliziranih od koronavirusa u SAD-u bilo u dobi od dvadeset do 54 godine, a da je polovina pacijenata na intenzivnoj skrbi bila mlađa od 65. Pritom postoji i društvena odgovornost: mladi trebaju osvijestiti vlastitu obvezu da zaštite starije od infekcije.

Prošlog tjedna, tridesetogodišnji Teksašanin umro je u bolnici u San Antoniju nakon što se zarazio na “korona partyju”, zabavi kakve organiziraju zaraženi “da bi provjerili je li virus stvaran i mogu li se sudionici zaraziti”, objasnila je glavna liječnica Metodističke bolnice u San Antoniju Jane Appleby, u kojoj je pacijent umro.

Mladić se teško razbolio, ispričala je za medije Appleby, a prije nego što je umro, medicinskoj sestri je rekao: “Pogriješio sam. Mislio sam da je ovo obmana, ali nije’. Appleby je objasnila da je priču ispričala medijima “kako bi svi, a naročito mladi, shvatili da nisu nepobjedivi”.

“Virus nikoga ne zaobilazi, i nitko nije nepobjediv. Ne želim širiti paniku, nego samo navesti stvarne primjere kako bi zajednica shvatila da je ovo vrlo ozbiljan virus i da se lako širi”.

Ali koliko je, zapravo, koronavirus opasan za mlade? Jane Appleby nema iluzija: u sklopu višestrukog povećanja broj zaraza na njihovom području, koji se u samo nekoliko tjedana učetverostručio, zaražene su sve dobne skupine, “s nekoliko kritično bolesnih dvadesetogodišnjaka i tridesetogodišnjaka u Metodističkoj bolnici”. “Molim vas, nosite masku, ostanite kod kuće kad možete, izbjegavajte veće skupine i perite ruke”, pozvala je Appleby.

Bolnica Johns Hopkins, u vlasništvu jednoga od najuglednijih studija medicine u svijetu, Sveučilišta Johns Hopkins, još je u travnju upozorila kako je “važno da mladi shvate da Covid 19 može zaraziti i njih”.

U članku o toj temi, bolnica je konstatirala kako su prvi podaci govorili da je “koronavirus prije svega prijetnja starijima i ljudima s dodatnim bolestima”, ali i naglasila kako je već u ožuku bilo jasno da “trendovi postaju jasniji”: već su tada pristizali podaci da “i mladi obolijevaju, a neki slučajevi zahtijevaju i hospitalizaciju, pa i intenzivnu njegu”.

Podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) iz polovine ožujka pokazali su da je 38 posto od 508 hospitaliziranih bilo između 20 i 54 godine starosti, a polovina pacijenata na intenzivnoj njezi bila je mlađa od 65 godina.

“Covid 19 može rezultirati ozbiljnom bolešću kod osoba svih uzrasta”, citirala je Bolnica Johns Hopkins “jasnu prijetnju” koju su ustanovili istraživači CDC-a.

Usprkos tim spoznajama, aktualni drugi val pandemije, koji je krenuo nakon okončanja globalne karantene polovinom svibnja, u nekim državama sugerira da raste baš na infekciji mlađih ljudi. Guardian je u nedavnom članku naveo stav direktora CDC-a Roberta Redfielda, koji je “sugerirao da su mladi pomogli rastu dijagnosticiranih korona infekcija”, premda je moguće i to da su “mnoge infekcije ostale nedijagnosticirane u ranijoj fazi izbijanja pandemije”.

Prema posljednjim podacima zabilježenima u SAD-u koje je naveo Guardian, zaraza raste među mlađima nakon što su otvoreni barovi, trgovine i restorani.

Slični su trendovi zapaženi u Izraelu, Portugalu i nekim drugim zemljama, što je stručnjake Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navelo da konstatiraju kako bi rast infekcije među mladima u zemljama u razvoju također mogao postati veliki problem.

Istraživač na zdravstvenom programu britanskog Chatham Housea Benjamim Wakefield izjavio je za Guardian kako “postoji opasnost da bi postignuti pozitivni koraci mogli biti ugroženi promjenom javnog stava prema pandemiji i uvjerenjem da je pobijeđena, ili da je prijetnja smanjena”. “Takav je stav već vidljiv kroz nepoštovanje fizičke distance na plažama, u parkovima, pa čak i na ilegalnim zabavama”, poput spomenutih “korona partyja”.

Na Floridi, primjerice, više od trideset posto svih zaraženih trenutno su osobe između petnaest i 34 godina starosti, dok je istodobno prosječna dob zaraženih na Floridi s 55 godina starosti u svibnju mjesec kasnije pala ispod 35 godina.

“Nije se virus promijenio, nego smo mi promijenili ponašanje”, komentirao je profesor zdravstvene statistike na Sveučilištu Washington u Seattleu Ali Mokdad. “Mladi češće izlaze i riskiraju”, dodao je upozoravajući na trenutne procjene prema kojima “na svaki zabilježeni slučaj dolazi deset neprepoznatih zaraza”.

Mladi, dakle, nose dvostruku odgovornost: da zaštite sebe, i da zaštite starije, s kojima žive. “Važno je da mladi shvate kako Covid 19 može zaraziti njih, i da poduzmu sve kako se ne bi zarazili. Uz to što ugrožavaju vlastito zdravlje, više zaraza među mladima znači i veći rizik za starije, kojima još uvijek najviše prijeti smrt od Covida 19”, naglasili su u Bolnici Johns Hopkins.

Kategorije: Hrvaška

KONTROVERZNI ŠEF SPLITSKOG VELEUČILIŠTA: Rektor koji je unajmljivao svjetionike i plaže

13 ur 38 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 416, 2003-11-05 Dok ga jedni smatraju ključnim vinovnikom nereda i nezakonitosti u hrvatskom visokom školstvu, Borisa Anzulovića, rektora Veleučilišta u Splitu kojem je Vlada pokušava oduzeti autonomiju i pripojiti ga splitskom Sveučilištu, drugi drže inovatorom obrazovnog sustava i zaštitnikom prava na slobodno studiranje

Gužva u središtu grada starije Splićane podsjetila je na studentski štrajk 1971. Studenti i nastavnici Veleučilišta danima prosvjeduju protiv Vladine Uredbe o ukidanju splitskog Veleučilišta i pripajanja Sveučilištu u Splitu. Prosvjed će se proširiti i u Zagreb gdje splitsko Veleučilište ima oko 5000 studenata. Studente u štrajku podržali su i mnogi političari, od ljevice do desnice, i iskoristili ih za vlastitu promidžbu. Borisa Anzulovića, 56-godišnjeg rektora Veleučilišta, jedni smatraju krivcem za nerede i nezakonitosti u hrvatskom visokom školstvu, a drugi junakom, inovatorom i zaštitnikom prava na slobodno studiranje. Njegove oštre izjave o ministru znanosti Gvozdenu Flegi, premjeru Račanu i višegodišnja konfrontacija s “ovom Vladom koja svima laže” vjerojatno će rezultirati Neovisnom listom Borisa Anzulovića na parlamentarnim izborima u I. i X. izbornoj jedinici, iako se nikad nije bavio politikom.

‘Veleučilište kojem sam ja na čelu ispred je vremena i opasan je primjer za druge: umjesto da preobrazi Sveučilište, Vlada gasi Veleučilište da mu nije konkurencija’ LEAD Anzulović tvrdi da je na odluku o ukidanju Veleučilišta utjecao lobi koji želi u luci Bene, za koju je Veleučilište dobilo koncesiju, graditi hotelAnzuloviću je kao dugogodišnji redoviti profesor Fakulteta za elektrotehniku, strojarstvo i brodogradnju u Splitu 1998. iskoristio zakonsku mogućnost da pokrene model veleučilišta koji je HDZ-ova vlada 1993. morala prihvatiti pod pritiskom EU. Taj inženjer strojarstva 1973. je postao asistent na FESB-u. Specijalist za materijale, zavarivanje i zaštitu, studentima je predavao tehnologiju do 2002., kad je sukob Veleučilišta i Anzulovića s Vladom i ministrom znanosti Hrvojem Kraljevićem uzeo maha i kad je i drugi put zabranjen upis studenata na Veleučilište kojem je Anzulović postao rektor. Od 1985. do 1987. bio je dekan splitskog FESB-a i ostao zapamćen po odluci da se o upiše sto studenata više od predviđene kvote. “Zbog toga su me proganjali, ali to sam učinio namjerno, znajući za praksu lažiranja upisa, gdje neki studenti nezasluženo ostaju neupisani, ali i praksu odustajanja. Propisivanje kvota je imbecilno, jer naša sveučilišta ne žive od studenata. Po kvotama ispada da bi se upravo toliki broj stručnjaka nakon završetka studija trebao zapošljavati, ali znamo da tisuće ljudi s diplomom šeta bez posla”, ističe Anzulović. On smatra da je u te dvije godine njegova dekanskog mandata na FESB-u napravljeno čudo: “Kao strojar otvorio sam studij računalstva, iako su se, apsurdno, toj ideji, podržavajući stalno dolazak nastavnika iz Zagreba, protivili upravo ljudi iz te struke. Kupili smo prvih šest Spectruma i dali ih studentima da se igraju na njima. Iz te studentske generacije danas je 90 posto vlasnika privatnih računalnih tvrtki u Splitu”, rado ističe Anzulović, koji je bio i šef FESB-ova Zavoda za strojarsku tehnologiju.

Događaji u Splitu ovih dana potvrđuju, smatra Anzulović, da su studenti u Hrvatskoj napokon odlučili misliti o sebi: “To što studenti više od deset godina ništa nisu značili, sami su krivi. I ne treba im revolucija od prije 30 godina, ni naša 68-aška iskustva.” U pet godina Veleučilište je upisalo oko 20.000 studenata. U Splitu trenutačno studira oko 7000 studenata, 4000 aktivno, ostali samo polažu ispite. Ali splitsko Veleučilište svoje nastavne centre ima u Vukovaru, Križevcima, Sisku, Zagrebu, Korenici, Kninu, Vodicama, Zadru, Imotskom, Pločama, Solinu i Splitu. U osnivanju su bili i centri u Bujama, Murteru i Cavtatu, jer se računalo i na studente iz Boke kotorske. Osnovna ideja Veleučilišta za Anzulovića je vrlo jednostavna: “Ljudi uče kako bi naučili nešto što će im koristiti. Za razliku od hrvatskog školskog sustava gdje se uči ono što im nije korisno!” Anzulović izričito odbacuje tvrdnje ministara Kraljevića i Flege da splitsko Veleučilište krši propise Republike Hrvatske i nezakonito otvara studije bez državne suglasnosti, upisuje studente bez ograničenja i zloupotrebljava školarinu. On smatra da se preplašeni ministar Flego, branitelj modela sterilnog hrvatskog sveučilišta, obračunava s novim svjetskim trendom što ga donosi koncept veleučilišta. No na prijedlog bivšeg ministra znanosti i tehnologije Kraljevića, Vlada je još 31. siječnja 2002. kanila donijeti Uredbu o prestanku rada Veleučilišta u Splitu, ali su se tomu suprotstavili Željka Antunović i Račan, tražeći provjeru informacija o nezakonitostima. Nakon 21 mjeseca kolebanja Vlada je odlučila ukinuti Anzulovićev projekt.

“Veleučilište kojem sam na čelu opasan je primjer za druge. Cijela Hrvatska je iza Amerike 30-ak godina, iza Europe 15-ak. Kad sam 1975. kao Foulbrightov stipendist bio u SAD-u na postdiplomskom, shvatio sam da je sasvim normalno da ljudi prekidaju posao nakon deset godina inženjerskog rada u Bechtelovu uredu i odlaze godinu dana na poslijediplomski studij, nakon čega mijenjaju radno mjesto i tvrtku.U Hrvatskoj je nemoguće mijenjati radno mjesto, pogotovo ne iz ureda u pogon. U nas je sve zastarjelo, pa i ideja učenja. U Americi je diploma certifikat da netko s vama može razgovarati. Znanje je bitno. U nas je diploma bitna, a ne znanje. Školovanje je u Hrvatskoj koncepcijski povezano s namjerom da učite kako ne biste radili. U Hrvatskoj se usidrila već treća generacija profesora koji nikada nisu bili u praksi i ne znaju ništa o stvarnom životu. Treba provesti Zakon o razdvajanju stručnih studija od sveučilišnih, jer pola današnjih fakulteta zapravo su visoke škole i ne bave se znanošću. Smiješno je da se Tekstilni fakultet bavi znanošću, jer tekstil je tehnologija, nije znanost”, ističe Anzulović i tvrdi da mu ni stotinjak njegovih radova o praktičnim industrijskim tehnološkim rješenjima za naftovode, naftne platforme, tlačne cjevovode nije pomoglo da dobije profesuru, nego samo teorijski radovi koji ne služe ničemu i koji su objavljeni u časopisima koje nitko ne čita. “Prema tom kriteriju na hrvatskim se sveučilištima biraju nastavnici. U svijetu se osnivaju praktične škole, a fakulteti se u nas ponašaju kao da nove tehnologije ne postoje. Čim smo osnovali Veleučilište, uveli smo predmet mobilne komunikacije. FESB ih je uveo tek tri godine poslije. Ljudi su zadovoljni ako ih kvalitetno i brzo učite korisne, a ne bezvezne stvari. U nas se uči o softveru, Windowsima i Excelu. Svi studenti koji su njima ovladali zaposlili su se, iako ne znaju sve o tunelima i cestama”, veli Anzulović i dodaje da je na Veleučilištu iz studija turizma ukinuo osnove matematike, a ubacio dva strana jezika.

“Potredsjednik Vlade Simonić rekao mi je: ‘Vi ste budućnost, ali ćete razoriti ostale.’ Međutim, sadašnji je sveučilišni koncept mrtav. Diplomirani stručnjaci se ne zapošljavaju. Umjesto da se sveučilište preobrazi, oni gase Veleučilište da im ne bude konkurencija. A Veleučilište školuje uz deset puta manje troškove ”, tvrdi Anzulović.

Još je ministar Kraljević konstatirao da se Veleučilište bez odobrenja počelo širiti na studije koji nisu njegova utvrđena djelatnost i na dislocirane studije u Zadru, Zagrebu, Križevcima, Vukovaru, Kninu, bez potrebnog broja nastavnika i suradnika, osiguranog prostora i opreme. Bez dopuštenja su, prema Ministarstvu znanosti, počeli studiji malog poduzetništva, poslovnog tajništva, turizma i ugostiteljstva, medicinske radiologije, fizioterapije, sestrinstva, na kojima je upisano 500 studenata. Anzuloviću se spočitava upis studenata bez ograničenja i prijemnih ispita, jedino uz upisninu od 500 kuna i prvu ratu školarine od 1000 kuna. Cijena redovitog studija je između 5000 i 8400 kuna, a usporenog od 3300 do 6300 kuna. Inspekcija Ministarstva uočila je “zelenaške” kamate pri uplati školarine u ratama, sumnjive prijelaze iz godine u godinu, a prema anonimnoj dojavi državnom odvjetništvu školarinu je u predvorju Veleučilišta u gotovini prikupljao zapolenik Alpe-Adria banke. Više od milijun kuna, prema prijavi protiv Anzulovića, nikad nije položeno na račun Veleučilišta pa je pokrenuta istraga, ali ona dosad nije dala rezultata. Ministarstvo je posumnjalo u “pranje novca” najmom dvaju svjetionika, koji su se reklamirali kao mjesta za ljetni boravak studenata i nastavnika. “Na mene je navalio Radovan Ortynski i slao mi pola godine policiju kao da sam kupio te svjetionike. A mi smo samo potpisali ugovor s Plovputom o najmu u sklopu projekta međunarodne studentske suradnje”, tvrdi Anzulović. “Od tada se proširila vijest da je Veleučilište kupilo pola plaža na Visu.” Sumnju Ministarstva izazvala je i koncesija za uvalu Bene podno Marjana, bez odluke Upravnog vijeća. Tu je djelatnost ministar smatrao neprimjerenom za visokoškolsku insituciju. Državni ured za reviziju otkrio je brojne nepravilnosti i nezakonitosti.

“To nije točno”, veli Anzulović. “Bile su dvije revizije, nijedna nije našla nijednu nezakonitost. I treću, za koju smo tražili da se provede u cijelosti, prekinuli su kad su vidjeli da to ne može biti razlog za ukidanje Veleučilišta. Napad na nas počeo je kad je Veleučilište od Županije dobilo koncesiju za uvalu Bene. Lobi, utjecajan u Vladi i Saboru, želi nam oduzeti koncesiju i tu sagraditi veliki hotel s marinom. To bi uništilo ljepotu Marjana. U vezi sa studijima zdravstva i turizma na Benama želimo izgraditi rehabilitacijski centar za srčane bolesti”, ističe Anzulović.

On tvrdi da Veleučilište smeta jer je dosad upisalo 20.000 studenata: “Praktičnim programima privukli smo 15.000 ljudi iz raznih gradova i malih mjesta između 23 i 33 godine koji su zaposleni ili su kao tehnološki višak ostali bez posla. Čak ima i nekoliko stotina ljudi s fakultetskim diplomama koji su bez posla. Želimo omogućiti studij po manjim mjestima ljudima koji nikada zbog skromnijih materijalnih mogućnosti ne bi studirali”, napominje Anzulović, ” na Veleučilištu studiraju studenti slabijeg imovnog stanja, koji su navikli sve platiti. Trenutačno oko 7000 studenata plaća školarinu. Svi dobivaju besplatnu literaturu. Veleučilište je izdalo smo 150 udžbenika. Uz poneki skandal, poput plagijata knjige ‘Poslovna statistika u Microsoft Excelu’, koju je napisao dr. Branko Grčić s Ekonomskog fakulteta u Splitu i Ministarstvu se požalio na neovlašteno tiskanje. Uz školarinu od 5000 do 8000 kuna godišnje, Veleučilište raspolaže s 10.000 četvornih metara grijanog i klimatiziranog prosotra u najmu. Samo u Zagrebu u Tvornici električnih žarulja,Veleučilište radi na 3000 kvadrata. Ovo je štedljiv sustav koji sam sebe financira. Imamo 600 računala i vrhunsku laboratorijsku operemu. Imamo 150 nastavnika i suradnika, plus 300 honoraraca, a ne osam nastavnika, kako je ministar Flego rekao na sjednici Vlade, na temelju čega je Vlada donijela odluku o zabrani upisa”, ističe Anzulović. Izvješće o Upravnom nadzoru nad Veleučilištem, u kojem piše da je rektor Anzulović zaštitarima zabranio pristup i rad Upravnom vijeću te ih izbacio s Veleučilišta, stoji da je od ukupno 327 nastavnika i suradnika Veleučilišta postupak izbora u zvanja proveden u skladu sa zakonom za njih 38, a ugovor o radu s ostalih 289 sklopljen je bez takvog postupka. Anzulović ne poriče da je najurio članove Upravnog vijeća: “Mi smo ih izbacili jer su došli ugasiti Veleučilište. Zašto ono nije formirano, odgovoran je ministar.”

“Vlada nam ne smije zabraniti upis, jer po Ustavu, za studente koji sami plaćaju studij, upisne kvote utvrđuje sama ustanova. Vlada određuje kvote tamo gdje država plaća. Veleučilište raspolaže novcem od upisnine. Ministarstvo financija zna za svaku kunu. Najam za prostor plaćamo 50.000 eura mjesečno. Godišnji prihod Veleučilišta je bio 43 milijuna kuna. Sveučilište u Splitu s pola manje studenata troši 200.000 kuna. Treba nas ukinuti, jer je naš primjer štetan. S malo novca mnogo postižemo. Fama o novcu”, ističe Anzulović, “zasnovana je na pohlepi, jer su neki počeli vjerovati da sam ja sve ovo kupio. Država godišnje za Veleučilište izdvaja 2,5 milijuna kuna. To su plaće za 14 nastavnika. Ostalo su upisnine. Ništa ovdje nije nezakonito. Nezakonito je ponašanje Vlade. Nisu mogli promijeniti Anzulovića, pa su ukinuli Veleučilište.” Već je najavio osnutak slobodnog veleučilišta, ali pravnici misle da to nije moguće.

Veleučilište i političke stranke

Dosad se vjerovalo da su HSS i SDP, zahvaljujući izričitom zalaganju donedavnog gradonačelnika Splita Slobodana Beroša, politički zaštitnici Veleučilišta, zbog čega Vlada dosad nije primijenila uredbu o pripajanju Veleučilišta splitskom sveučilištu. No pokazalo se da se lokalni HSS usprotivio primjeni Vladine uredbe, ali su je Tomčić i središnjica stranke podržali. Tribun HČSP-a Luka Podrug osudio je postupke Vlade i pridobio simpatije studenata. I Branimir Lukšić iz Pašalićeva Hrvatskog bloka, bivši župan, branio je opstanak veleučilišta, ali i vlastiti položaj nastavnika u toj visokoškolskoj ustanovi. SDP je bio suzdržan pa je ASH jedna od lijevih stranaka koje su podržale opstanak Veleučilišta.

Kategorije: Hrvaška

STRANAČKE FINANCIJE: HDZ-u od donatora 560 tisuća kuna

13 ur 47 min ago

 

U prvih šest mjeseci ove godine, HDZ je za redovne političke aktivnosti od donatora dobio 560 tisuća kuna, pokazuje u ponedjeljak objavljeno izvješće.

To je više od iznosa koji je zajedno dobilo 30-ak stranaka koje su prije zakonskog roka, 15. srpnja, ispunile svoju dužnost i izvijestile o donacijama koje se dobile od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine.

Glavninu donacija, nešto više od pola milijuna kuna, HDZ je dobio u novcu, tek manji iznos, 57 tisuća kuna, u proizvodima ili uslugama.

Na taj su ga način donirali Hidroing iz Osijeka (18 tisuća kuna), Agroproteinka iz Sesveta (27 tisuća), Smit-Commerce iz Gornjeg Stupnika (12 tisuća).

Ovoga puta, ni jedna donacija HDZ-u ne prelazi 30 tisuća kuna, no neki donatori su vjerni stranci, poput križevačkog Radnika koji je sada donirao 30 tisuća kuna.

Od široj javnosti poznatih imena, na popisu donatora su Mario Kapulica i Martin Baričević, budući i bivši zastupnik, koji su donirali po 10 tisuća kuna.

Skromne donacije HSS-u, HKS pretekao HNS 

Uz HDZ-ovo, javnost na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP), može vidjeti i izvješća o donacijama još 30-ak stranaka.

U ponedjeljak je objavljeno HSS-ovo koje pokazuje da je ta stranka od donatora dobila skromnih 13.750 kuna.

Ranije objavljena izvješća pokazuju pak da je Hrvatska konzervativna stranka (HKS) Ruže Tomašić po donacijama pretekla HNS kojemu su donatori proteklih godina bili vrlo skloni.

HKS je u šest mjeseci dobila 164 tisuće kuna donacija, HNS 143 tisuće.

Niz stranaka bez donacija, čekaju se izvješća SDP-a, Mosta, Domovinskog pokreta

Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, izvijestio je da nije imao donacija, među njima su SDSS Milorada Pupovca, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

Isto navode i nezavisni saborski zastupnici Vladimir Bilek (češka i slovačka manjina) i Veljko Kajtazi (romska).

Koliko su od donatora dobili SDP, Most NL, DP Miroslava Škore…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja DIP-u podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

Stranke, zastupnici i vijećnici koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni – stranke od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Kategorije: Hrvaška

Unuk Elvisa Presleya preminuo u dobi od 27 godina

13 ur 49 min ago

 

Unuk Elvisa Presleyja, Benjamin Keough (27) preminuo je u Calabasasu, potvrdio je za CNN predstavnik njegove majke Lise Marie Presley.

“Potpuno joj je slomljeno srce i neutješna je, no trudi se biti jaka za svoje 11-godišnje blizanke i najstariju kćer Riley. Obožavala je tog dečka, on je bio ljubav njenog života”, rekao je predstavnik Roger Widynowski za CNN.

“Obožavala je tog dječaka, bio je ljubav njezina života”, dodao je.

Okolnosti njegove smrti nisu poznate, a mediji pišu kako je počinio samoubojstvo.

Otac Benjamina Keougha bio je glazbenik Danny Keough. Njegova majka ranije je govorila o sličnosti između svog sina i Elvisa, nazvavši je nevjerojatnom. “Ben toliko sliči Elvisu. Svi su se htjeli fotografirati s njim jer je sličnost nevjerojatna. Ponekad me preplave emocije kad ga vidim”, rekla je.

View this post on Instagram

Flashback!!!! Backstage with Ben @opry on 8/21/12❤

A post shared by Lisa Marie Presley (@lisampresley) on Jun 20, 2018 at 6:34pm PDT

Policija je izvijestila da su na mjesto događaja pozvani u 18:30 sati po lokalnom vremenu. “Po dolasku policajci su zatekli žrtvu s ranom u gornjem dijelu torza. Žrtva je proglašena mrtva na mjestu događaja”, izvijestila je policija.

Benjamin je živio povučeno, a mediji nisu imali puno informacija o njegovom životu. Benjaminova baka Priscilla udala se za Elvisa 1967. godine, a razveli su se šest godina kasnije. Elvis je umro 1977. u 43. godini života. Njihova jedina kći Lisa Marie udala se 1988. godine za Keougha s kojim je imala dvoje djece, Benjamina i Riley, danas uspješnu glumicu.

Kategorije: Hrvaška

Preminula kćer Nelsona Mandele, Zindzi

13 ur 59 min ago

 

Zindzi Mandela, kćer Nelsona Mandele i Winnie Madikizela-Mandele, preminula je u nedjelju u 59. godini, prenose svjetski mediji. Vijest o njenoj smrti potvrdio je obiteljski izvor za južnoafričke SABC.

Rođena je 23. prosinca 1960. godine kao najmlađa od tri kćeri bračnog para Mandela. Imala je samo 18 mjeseci kada je njen otac završio u zatvoru. Studirala je pravo u Caoe Townu, a 1978. godine objavljena je njena knjiga poezije ‘Black as I Am’.

2014. godine izabrana je za veleposlanicu Južne Afrike u Danskoj.

Nelson Mandela preminuo je 1999. godine, a njena majka Winnie 2018. godine.

Kategorije: Hrvaška