Nacional

Syndicate content
online izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 14 min 55 sek od tega

Jelena Lovrić za Zagreb News: Tomašević u Bandićevoj vučjoj jazbini

Tor, 03/08/2021 - 11:57
Nejasno je što u HDZ-u hoće reći kad novog gradonačelnika Zagreba uspoređuju s pokojnim. Je li kompliment ili je pogrda kad kažu da je Tomašević isti Bandić, da u načinu upravljanja gradom nema razlike? Kad ga optužuju za netransparentnost i nepotizam i tvrde da proizvodi afere i krši zakon, to bi – logično – trebalo biti negativno. A opet, baš su oni s Bandićem bili u koaliciji, pa im je valjda bio dobar. Ali o njegovoj netransparentnosti i nepotizmu, aferama i kršenju zakona HDZ je godinama šutio kao zaliven. Sada su odjednom postali jako osjetljivi na svaku slutnju pogreške. Čak da je Tomaševićeva ekipa zaista počinila neke proceduralno krive korake, za što ih se sada proziva, uspoređivati to s onim što je Milan Bandić radio, izjednačavati sadašnju vlast s bivšom dok se po Zagrebu događaju brojna hapšenja povezana s gradskim strukturama, ne samo da je netočno nego je i potpuno beskrupulozno. Jedno je kriminal, koji HDZ godinama nije primjećivao. Drugo su eventualni sitni propusti, na kakve je sada graknuo. Prekomjerno granatiranje nove vlasti nije stvar samo krive procjene. Riječ je o ciljanom pokušaju opstrukcije. Ali HDZ-ova retorika otkriva samo jedno: da su utvrde bandićizma vrlo žilave. Takva kritika nove vlasti zanemaruje činjenicu da je gradonačelnik Tomašević morao ući u vučju jazbinu. U Zagrebu se ne radi o normalnoj tranziciji vlasti. Glavnom je gradu Hrvatske potrebna asanacija, temeljito čišćenje, uklanjanje legla zaraze i truleži. Više se ne može ne vidjeti da je gradska vlast funkcionirala kao kriminalna organizacija. Razmjeri su lopovluka zastrašujući. Nešto će sada, valjda, riješiti USKOK. Remetinec se puni Bandićevim kadrovima, a tek se zagrebalo po marginama njegove strukture vlasti. Glavni su ortaci još nedirnuti. Pritvaraju se šoferi, vlasnici raskošnih, prljavim parama izgrađenih vila po Istri. Veliki igrači, koji su uštekani na zagrebački proračun i gradske resurse podigli poslovna carstva, i dalje, što bi rekao njihov pokojni prijatelj, „delaju. Tomašević se našao u neprijateljskom okruženju i kad je riječ o gradskoj upravi. Dočekala ga je armija zaposlenih, s gustim labirintom pročelnika, njihovih pomoćnika i savjetnika i sličnih stupova Bandićeve vlasti. Samo Ured gradonačelnika broji skoro 300 ljudi, njegove stručne službe još 170. Nova ih vlast može presložiti, ali ih ne može otpustiti. Rezanje njihovih privilegija već nailazi na otpor. Bezobrazno, baš kao i HDZ, i Bandićevi kapitalci bez ikakva srama i zadrške pametuju po medijima i novoj vlasti drže lekcije. Dezorijentirani diletanti – tako im se bivši Bandićev šef financija javno narugao. Tomaševićevu vlast, dakle, čine amateri i nestručnjaci, dok su veliki stručnjaci i pravi maheri oni koji su sudjelovali u vlasti koja je pokrala i devastirala grad. Zagrebu zaista treba asanacija.
Kategorije: Hrvaška

Grbin gubi podršku vrha SDP-a: Sve je više onih koji bi na čelu SDP-a željeli vidjeti Kristinu Ikić Baniček

Tor, 03/08/2021 - 11:53
Nezadovoljni politikom šefa stranke sve više osoba iz samog vrha SDP-a smatra da je došlo vrijeme za nove ljude na čelu stranke

Peđa Grbin izgubio je potporu nekih utjecajnih članova SDP-a koji su do sada podržavali njegove politike otkako je preuzeo mjesto čelnika SDP-a te je sve više onih koji smatraju da bi SDP prvi put u povijesti trebala voditi žena. Zanimljivo, nekoliko visoko pozicioniranih SDP-ovaca je u razgovoru za Nacional izjavilo kako bi na toj poziciji voljeli vidjeti gradonačelnicu Siska Kristinu Ikić Baniček, a ne europarlamentarku Biljanu Borzan, koja se posljednjih dana spominjala u kontekstu Grbinove nasljednice na čelu posrnule stranke. Isključivanje Rajka Ostojića, Nikše Vukasa, Zvane Brumnića, a posebno Gordana Marasa iz SDP-a izazvalo je niz žestokih reakcija unutar SDP-a i to čak među ljudima koji su do sada bili vjerni Peđi Grbinu te su mu i pomagali u njegovoj kampanji na unutarstranačkim izborima. Veliki preokret rezultat je, kako kažu, nedemokratskih poteza šefa stranke i njegovih najbližih suradnika među kojima prednjači Vedran Babić, glavni tajnik stranke.

I dok Peđa Grbin i dalje brani odluku o isključenju četiriju vrlo utjecajnih članova, jedna od onih koje se smatralo njegovim saveznicima i koji su mu pomogli u unutarstranačkoj kampanji postala je njegova velika kritičarka. Kristina Ikić Baniček je jednim statusom na Facebooku, iako joj to možda i nije bila namjera, sebe promovirala kao lidericu nove oporbe unutar SDP-a. Naime, većina članova SDP-a smatra kako istupi bivšeg predsjednika SDP-a Davora Bernardića samo pokazuju zašto je on bivši i zašto je na parlamentarnim izborima prošao kako je prošao, dok baš u Kristini Ikić Baniček vide smjer u kojem bi SDP trebao krenuti ako se želi izvući iz crne rupe u koju je upao. Jedan član Predsjedništva stranke ovako je opisao cijelu situaciju:

„Moram priznati da me Peđa u kratkom roku jako razočarao i da više nema moju podršku kao što je imao prije par mjeseci. Ovi potezi su despotski, nedemokratski i prije svega štetni za cijelu stranku. Mogu vam sada citirati desetak njegovih intervjua u kojima govori kako neće biti osvete i kako nitko neće biti izbačen iz stranke. Iskreno, za Nikšu Vukasa i Zvanu Brumnića me nije briga, oni su ionako nebitni u cijeloj priči i za godinu dana njih se nitko neće sjećati jer u politici nisu ostavili nikakav trag osim nerada, ali ne može se ljude tek tako isključivati bez praktički ikakvog obrazloženja. Pogotovo ne možeš isključivati ljude koji su bili ministri u vladi i koji su ipak ostavili neki trag u stranci. To je jednostavno krivo. S obzirom na to da se već dugo uspješno bori protiv HDZ-a na njihovom terenu u Sisku i okolici i s obzirom na to da možda jedina ima hrabrosti javno zastupati vrijednosti antifašizma u svakoj prilici, a i zbog vrlo jasnih stavova izrečenih na Facebooku, smatram da bi Kristina u bliskoj budućnosti trebala dobiti priliku izvući SDP iz ambisa u koji su nas uveli prvo Davor Bernardić, a potom i Peđa Grbin.“

Kristina Ikić Baniček u objavi na Facebooku kritizirala je poteze Peđe Grbina. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Ovaj član Predsjedništva SDP-a nije jedini koji je izrazio podršku gradonačelnici Siska jer su njegovu ideju podržali još jedan vrlo utjecajni član Predsjedništva stranke te nekoliko saborskih zastupnika i članova Glavnog odbora s kojima smo razgovarali proteklog tjedna. Svi oni su nam rekli da su svjesni da se Peđu Grbina teško može smijeniti na brzinu, ali da unutar stranke nezadovoljstvo ne raste samo zbog isključivanja članova u Zagrebu nego i zbog činjenice da SDP više nije najjača oporbena stranka i da je ulogu „šefa opozicije“ preuzeo gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Iz tih je razloga Facebook status Kristine Ikić Baniček poslužio kao svojevrsni okidač da SDP-ovci izaberu baš nju kao potencijalnu novu čelnicu stranke. U tom statusu na Facebooku gradonačelnica Siska napisala je sljedeće: „Osobi koja je donijela odluku da se iz SDP-a izbaci posljednji legitimni predsjednik zagrebačke organizacije Gordan Maras nije mjesto u SDP-u! To se odnosi i na sve one koji su rekli da će sabotirati rad u SDP-u ako se Marasa ne izbaci. Nanijeli su štetu stranci zbog straha da će ih Maras pobijediti u poštenoj političkoj borbi za mjesto predsjednika zagrebačkog SDP-a, a to, ne samo da je kratkovidno, nego i nemoralno. Vjerujem da će Predsjedništvo ispraviti grešku i da će budući legitimni predsjednik Gradske organizacije znati prepoznati tko je potkopavao ugled SDP-u.

Jednaku štetu su ti isti napravili kada su iz kukavičluka članstvo produžili vođi unutarstranačkog puča u saborskom Klubu, koji je javno odbio provoditi politiku stranke!“

Nacional je u ponedjeljak od Kristine Ikić Baniček pokušao doznati što ona misli o potpori stranačkih kolega i ima li uopće ambicija krenuti u borbu za predsjednicu SDP-a, ali nam je gradonačelnica Siska odgovorila da je sve što je htjela reći rekla u svom statusu te da će sve ostalo reći isključivo na Predsjedništvu stranke, a ne u javnosti. Isto tako je rekla i da će o potencijalnom pozivu na ostavku ili o pozivu za promjenama na čelu stranke govoriti samo na Predsjedništvu SDP-a.

Nacional je pokušao stupiti u kontakt s predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom, ali nam on do zaključenja ovog broja nije odgovorio na poziv. Očito je kako su pred Grbinom teški dani jer polako gubi potporu i onih koji su mu bili vjerni saveznici, a za njega bi bilo najgore kada bi izgubio potporu Predsjedništva i Glavnog odbora SDP-a. U tom bi slučaju u pitanje došla i njegova budućnost na čelu SDP-a jer bez podrške ova dva tijela ne bi mogao provesti niti jednu važnu odluku.

A da bi mogao ostati bez podrške pokazalo se i tijekom prošlog tjedna kada su njegove odluke kritizirali i Predrag Matić i Siniša Hajduković, oba članovi Predsjedništva. Kada se njima pridoda i Kristina Ikić Baniček, te još neki članovi poput Romane Jerković, koja nikada nije bila bliska politikama Peđe Grbina, broj onih kojima Grbin može vjerovati u Predsjedništvu stranke je sve manji. Jedan od rijetkih je Siniša Hajdaš Dončić, koji je svoju potporu Peđi Grbinu potvrdio u razgovoru za ovaj broj Nacionala.

Kategorije: Hrvaška

Ivana Španović nakon četvrtog mjesta u skoku u dalj: Ovo je bila nikad jeftinija zlatna medalja

Tor, 03/08/2021 - 11:51

Točno 7 metara skočila je Njemica Malaika Mihambo u šestoj seriji skoka u dalj i za dva centimetra u olimpijskom finalu nadmašila Amerikanku Britney Reese i brončanu Nigerijku Ese Brume. Mihambo je aktualna svjetska prvakinja a na Igrama u Riju je bila četvrta sa 6.95.

Reese, srebrna i na Igrama u Riju sa 7.15 kao drugi najbolji skok ima 6.95, pa joj je pripalo srebro, dok brončana Brume ima 6.90 kao drugi rezultat.

#GER's Malaika Mihambo is Olympic champion!

A huge jump of 7.00m earns her the gold medal in the women's long jump – Germany's first athletics gold of #Tokyo2020!@WorldAthletics #Athletics @TeamD pic.twitter.com/vXkvQ0UvA2

— Olympics (@Olympics) August 3, 2021

Četvrta je Srpkinja Ivana Španović sa 6.91. Njenih je 7.08 u Riju bilo dovoljno za broncu, a u Tokiju bi s tim rezultatom bila zlatna. Španović je nakon finala bila razočarana, u kvalifikacijama je skočila 7.00 što je bio najbolji rezultat.

„Kad ne napraviš ono što si planirao, sasvim ti je svejedno na kojem si mjestu na kraju. Ovo je bilo najjeftinije zlato koje se moglo osvojiti”, rekla je srpska atletičarka ciljajući vjerojatno na relativno slabašne rezultate koji su bili dovoljne za medalje.

Kategorije: Hrvaška

Crtica iz povijesti: Zagrepčani su bili protiv, a Poglavarstvo za bludilišta

Tor, 03/08/2021 - 11:37

Zagrebačko poglavarstvo desetljećima je muku mučilo da pomiri suprotstavljene interese građana i bludilišnih poslenika dok je taj biznis bio dopušten, a kao jedan od takvih pokušaja istraživači povijesti vide u donošenju “Bludilišnog pravilnika“ 1899. godine.

Gradsko poglavarstvo Zagreba uspostavilo je organiziraniji nadzor nad prostitucijom “Bludilišnim pravilnikom“ od 16. travnja 1899. godine i pokušalo riješiti konflikte između susjeda i vlasnika javnih kuća, piše u upravo objavljenom znanstvenom časopisu Povijesni prilozi.

Pravilnik je bio neizravan odgovor zahtjevima građana nakon što je Gradsko poglavarstvo odlučilo sve javne kuće u gradu premjestiti iz donjeg dijela Kožarske ulice na jednu lokaciju u gornji dio te ulice, pišu autorice Lucija Bobek i Ines Sabotič s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u članku koji je nastao u okviru istraživačkog projekta “Obitelj kroz povijest”.

Nadsvođivanje potoka i prostor za bludilišta  

Zagreb, kao glavni grad Trojedne Kraljevine, sve se više razvijao i bio u punom kulturnom i gospodarskom razvoju, pa su i rasle potrebe građana. Godine 1900. imao je 61.002 stanovnika, od kojih je bilo 3312 vojnika, ističe se.

Potok Medveščak, koji je tekao Ksaverskom dolinom, današnjom Medvedgradskom i Tkalčićevom, dugi niz stoljeća bio je granica Kaptola i Gradeca i trebao je zbog tog razvoja biti nadsvođen.

Na njemu je 1869. izgrađena tvornica kože koja je, zajedno s drugom industrijom, pokraj 19. stoljeća ekološki degradirala potok, pa se rješenje vidjelo u njegovu nadsvođivanju. S tim su nestali stari mlinovi, kupališta i manufakture. Trebalo je, također, za šest bludilišta, koja su se nalazila u donjem dijela Kožarske, pronaći nova mjesta.

Vlast ih je namjeravala preseliti u staru Petrovu kupelj, koja je stajala na mjestu današnjih brojeva 15 i 17 u Medvedgradskoj ulici, a nekoć Kožarska 69 čiji se vrt prostirao po brijegu sve do Mlinarske ceste 2, ističe se. Tvornica kože, današnja Medvedgradska 2, nalazila se u samoj blizini Petrove kupelji, a danas je ondje Gliptoteka HAZU.

Nadsvođivanjem potoka Medveščaka otvarao se novi prostor, kako se mislilo, dovoljno blizu i daleko od grada za bludilišne poslove, kažu autorice i dodaju da je to dovelo do napetih odnosa između građana, vlasnika javnih kuća te gradskih vlasti.

Vlasnica bludilišta Roza Aranjoš došla je u sukob sa susjedom obrtnikom Božidarom Jeanom, udaljenim pet kuća od bludilišta, koji, po vasnici, “neprestano speculira” na njezine djevojke da onemogući njihov posao, “jerbo danomice denuncira stražarima, premda lažno, da se djevojke pokazuju na hodniku…”

Rješenje u reglementaciji

Zagrebačko poglavarstvo dalo je prednost javnim kućama, svojevrsnoj gospodarskoj aktivnosti dopuštenoj zakonom. Reglementacijskim sustavom javne kuće bile su dio grada i trebale su dobiti svoje mjesto makar na periferiji.

Naime, u 19. stoljeću u Austro-Ugarskoj vlasti nisu zabranjivale prostituciju, nego su ju nastojale kontrolirati kroz tzv. reglementaciju, što je značilo da prostituciju nadzire mjesno redarstvo (policija). Postojala su još tri oblika pravne regulacije: abolicija, prohibicionizam i legalizacija (toleriranje).

Zagrebački Bludilišni pravilnik sastojao se od 31 članka i opisivao način poslovanja bludilišta te prava i obveze i vlasnica i bludnica. Pravilnik su imali i drugi gradovi Trojedne Kraljevine, poput Osijeka, Slavonskog Broda, Bjelovara i Križevaca, ali nisu nastali u isto vrijeme.

Pravilnici su donekle uvažali pritiske javnosti, pa će tako u “izdanju” iz 1911. stajati da javne kuće ne smiju biti blizu crkvi, škola i javnih zavoda. Uostalom, napominju autorice, blizu tih mjesta nisu smjele biti otvorene ni krčme.

No, zahtjevi građana, čini se, uvaženi su tek 1934., kada se promijenio zakon te je, ističu autorice, prostitucija zabranjena, odnosno iz reglementacijskoga sustava prešlo se u prohibicionizam.

Kategorije: Hrvaška

Pogledajte atraktivnu vožnju vodenim skuterom koji izgleda kao sportski automobil

Tor, 03/08/2021 - 11:28

Grupa egipatskih zaljubljenika u sportska plovila je u gradu Novom Alameinu predstavila turističku atrakciju – vožnju u jet ski sportskom automobilu.

Jedan od voditelja projekta, Ashraf Al-Sayed, je za medije kazao kako su sve komponente izrađene u Egiptu, jedino je snažan brodski motor došao iz Japana.

Postoji nekoliko modela, vožnja vrlo sliči upravljanju vodenim skuterom, no nudi više zabave i veću sigurnost. Čak je i unutrašnjost uređena kao i kod sportskih automobila, ergonomična tanka i čvrsta sjedala, volan i mjenjač otkrivaju sportsku narav ovog plovila.

Turisti uživaju u vožnji na malim valovima, a jet ski automobili postižu maksimalnu brzinu od 70 km/h.

Grad Novi Alamein je osnovan 2018. godine, nalazi se u blizini El Alameina na obali Mediteranskog mora i u kratko vrijeme je postao važno i moderno turističko odredište.

Kategorije: Hrvaška

Oboljeli od cistične fibroze pokrenuli peticiju za odobrenje spasonosnih lijekova: “Sada je na potezu HZZO”

Tor, 03/08/2021 - 11:25

Hrvatska udruga oboljelih od cistične fibroze objavila je u utorak da je pokrenula peticiju usmjerenu na što brže uvrštavanje tri spasonosna lijeka na listu osnovnih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) kako bi postali dostupni svim oboljelima od te smrtonosne bolesti.

“Nakon što su nam Ministarstvo zdravstva i Vlada Republike Hrvatske dali punu podršku da se hitno na listu osnovnih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvrste spasonosni lijekovi, pokrenuli smo peticiju kako bismo nakon prvih pozitivnih signala vladajućih potaknuli što bržu realizaciju naših zahtjeva. Cilj peticije je potaknuti HZZO na uvrštavanje lijekova Kaftrio, Kalydeco i Orkambi na spomenutu listu lijekova kako bi oni postali dostupni svim oboljelima od cistične fibroze u Hrvatskoj. Peticija se nalazi na našim društvenim mrežama i internetskoj stranici Udruge, a cilj je prikupiti što veći broj potpisa podrške. Potpisom ove peticije oboljelima se pomaže da se napokon smiju bez kašlja, dožive starost, otprate djecu u školu i vide svoje roditelje dok odlaze u mirovinu. Stoga pozivamo sve ljude dobre volje da nam na ovaj način pruže podršku”, izjavila je tajnica Udruge Anja Privara.

Naglašavaju da su se, nakon dugog niza godina u kojima nije bilo lijekova koji djeluju na uzrok ove teške, neizlječive i smrtonosne bolesti, na tržištu pojavila čak tri rješenja u liječenju. K tome, navedeni su lijekovi dostupni besplatno, u sklopu javnog zdravstva, u Sloveniji, Grčkoj, Engleskoj, Španjolskoj, Škotskoj, Danskoj, Irskoj, Austriji, Francuskoj te Italiji.

U travnju ove godine, Medison Pharma, dobavljač revolucionarnih lijekova Kaftrio, Kalydeco i Orkambi došao je na hrvatsko tržište te uputio zahtjeve HZZO-ovom Povjerenstvu za lijekove da ih uvrsti na listu osnovnih lijekova, no za živote oboljelih još nema sluha. Od travnja, kada je predana dokumentacija za pokretanje postupka, održane su tri sjednice Povjerenstva za lijekove HZZO-a koje su prošle bez konkretnih odluka, poslano je otvoreno pismo premijeru, a isto je također poslano svim čelnim ljudima u Ministarstvu financija, Ministarstvu zdravstva te Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, no pomaka nema, poručuju iz Udruge.

Hrvatska udruga oboljelih od cistične fibroze u međuvremenu je pokrenula kampanju „Kaftrio – udah života” kako bi ukazala na životnu važnost ovih lijekova, no tužna vijest stigla je tijekom njihove borbe, kada je u lipnju život izgubio 31-godišnjak, a njihova CF zajednica time je ostala bez još jednog oboljelog.

“Oboljelima je dosad zadnja šansa za produljenje života bila izrazito skupa transplantacija pluća, često u inozemstvu, kojom se nažalost dobiva samo nekoliko godina života. Ovo je bolest uslijed koje se stvara gusti, ljepljivi sekret na svim žlijezdama s vanjskim izlučivanjem te oboljeli, da bi preživjeli, svaki dan od najmlađe dobi obavljaju četiri do šest inhalacija dnevno, uz najčešće korištenje dvadeset do trideset tableta dnevno – sve do tridesetih godina kada često gube tu najvažniju bitku. Usprkos svim nastojanjima, danas se u Hrvatskoj još uvijek tretiraju samo simptomi cistične fibroze, a nikada uzrok – koji nastaje mutacijom na jednome genu”, poručuju.

Iz Udruge navoda da je prosječni životni vijek osoba oboljelih od cistične fibroze između 30 i 40 godina, no spasonosnim lijekovima Kaftrio, Kalydeco i Orkambi, on se može značajno produžiti uz poboljšanje i olakšavanje dnevne rutine – potrebno je samo učiniti ih dostupnima za sve oboljele.

Kategorije: Hrvaška

Banožić obišao požarište kod Segeta Gornjeg: “U ponedjeljak angažirao najviše protupožarnih snaga u sezoni”

Tor, 03/08/2021 - 11:17

Ministar obrane Mario Banožić obišao je u utorak protupožarne snage koje gase požar kod Segeta Gornjeg. Naglasio je da je u ponedjeljak angažiranio čak 10 protupožarnih naleta i 52 sata naleta, što je najviše u ovoj sezoni.

“Utrošeno je više od 32.000 goriva. Ispušteno je više od dvije tone vode na različita požarišta. Tako pokušavamo zaustaviti sve požare. Jučer su u jednom trenutku bila otvorena tri požarišta. Najveće je bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Otvorilo se i požarište u Drinovcima u Šibensko-kninskoj županiji te Bili brig u Zadarskoj županiji. Uspjeli smo sa zrakoplovnim snagama pokriti sve potrebe požara, a osim toga jedan kanader otišao je i u Tursku u humanitarnu zadaću”, rekao je novinarima ministar Banožić.

Istaknuo je da je u Divuljama 30 vojnika kopnene vojske koji su ondje kao potpora. Na taj način, dodao je, pokazuju sprenost Hrvatske vojske. “Od ove protupožarne sezone imali smo 50 aktivnosti, a od toga 20 u Šibensko-kninskoj županiji, 16 u Splitsko-dalmatinskoj, 11 u Zadarskoj, a bilo ih je i u Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. Nastojimo djelovati s civilnom zaštitom gdje se god to traži”, poručio je.

Banožić je čestitao svakom hrvatskom vojniku koji je bio uključen u sve zadaće, bilo s kopna ili zraka. “Siguran sam da ćemo ovu protupožarnu sezonu izgurati do kraja, ali i pomoći svim našim zemljama partnerima koje su do sada bile uvijek spremne pomoći nama”, rekao je.

Kategorije: Hrvaška

Grupa Shadows gostovala je 1967. na Splitskom festivalu, u engleskoj verziji otpjevali su i ‘Beat na moru’

Tor, 03/08/2021 - 11:08

Na festival zabavne glazbe Split 67 stigli su 3. kolovoza 1967. godine čuveni gosti iz Engleske, grupa The Shadows. Sastav koji je bio jedan od prvih i vjerojatno najvažnijih uzora za rane beat i rock and roll sastave u Jugoslaviji s početka 60-ih godina prošlog stoljeća došla je pozdraviti masa znatiželjnika.

Ovaj sedmi po redu Splitski festival prvi put je održan na znamenitim Prokurativama, nakon što je šest puta organiziran na kupalištu Bačvice. Na festivalu se prvi put pojavio i mladi pjevač Oliver Dragojević. Izveo je pjesmu Zdenka Runjića “Picaferaj” i prošao potpuno nezapaženo, zbog čega je skoro odustao od solističke pjevačke karijere.

Po ocjeni stručnog žirija prvo mjesto podijelili su Dubrovački trubaduri s pjesmom “Luda mladost” i VIS Delfini s pjesmom “Beat na moru”, koju su u engleskoj verziji pod nazivom “Running Out Of World” izveli i Shadowsi.

Kategorije: Hrvaška

Tomašević: “Na traženje PNUSKOK-a na nekim razgovorima bili smo prisutni moja zamjenica i ja”

Tor, 03/08/2021 - 11:06

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u utorak održava konferenciju za medije u predvorju Gradske uprave.

Na prošlotjednoj konferenciji za medije zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet istaknuo je da se nakon određenih odrađenih sastanaka ipak nada većoj dinamici obnove nakon potresa.

Tijek konferencije:

Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet na početku je rekao da su mobilni timovi za obnovu koji idu od vrata do vrata na terenu već treći tjedan. “U ovom prvom naletu se obrađuju samo crveno označene zgrade, njih 1200. Kroz mobilne timove namjeravamo ih obići čak 980”, rekao je Korlaet i dodao da je to ‘velika stvar’.

Naglasio je da je u tijeku obnova 14 odgojno-obrazovnih ustanova. O suradnji Grada sa Fondom za obnovu i Ministarstvom graditeljstva Korlaet je poručio da su u svakodnevnoj komunikaciji te da se stvari odvijaju intenzivno i dobro.

Gradonačelnik Tomašević je najavio da će početkom sljedećeg tjedna biti raspisan natječaj za članove školskih odbora. Jedan od članova će biti predstavnik iz vijeća gradskih četvti (za srednje škole) i mjesnih odbora (za osnovne škole).

Dodao je da će oko 200 članova biti iz mjesne samouprave, a njih 400 birat će se preko javnog natječaja.

Tomašević je najavio da će se naknade smanjivati, no još ne može reći koliko. “Naš je cilj smanjivati naknade i u drugim upravnim vijećima u gradskim ustanovama”, istaknuo je.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Tomašević je rekao da su otvoreni za suradnju sa svim istražnim tijelima. “Osim pretresa, bilo je više radnji u zgradi gradske uprave. Mogu samo potvrditi da smo na traženje PNUSKOK-a bili prisutni zamjenica i ja na nekim razgovorima kao predstavnici javnog tijela”, rekao je i dodao da oni osobno nisu bili ispitani.

Na pitanje je li morao što potpisivati kao svjedok, kazao je da se ne sjeća. no, ističe, upozoren je da mora štititi tajnost istrage.

Što se tiče odlaska u Knin i proslave Oluje, Tomašević je potvrdio da je pozvan od strane državnog vrha i da će u Knin ići kao gradonačelnik Zagreba.

Najavio je izmjenu u kriterijima dodjele i cijenama najma gradskih poslovnih prostora jer su neki, rekao je, ispod tržišne cijene. “Vlada nered. Dolazi mi na potpis ugovori za komercijalne subjekte koji jako dobro posluju s cijenama koje su daleko ispod tržišnih. Ne možete kao poslovni subjekt za nekoliko tisuća kuna dobiti više stotina kvadrata u širem centru grada, to jednostavno nije moguće”, rekao je gradonačelnik.

Dodao je da je i loša naplata zakupnina kao i komunalne naknade te da Grad ima velika potraživanja od kojih su mnoga otišla i u zastaru, a o tome će se raspravljati na jednoj od idućih sjednica Gradske skupštine. Svi su uredi, kaže, dobili adatak popisati sva potraživanja od građana i od poslovnih subjekata kako bi krenuli u naplatu.

Od Vijeća Turističke zajednice Grada i predsjednice TZ GZ-a, rekao je, zatražio je izvješće o svim aktivnostima vezanim uz Advent, dodjelu kućica i sl. zbog čega je i došlo do uhićenja u jednom kraku “Bandićeve korupcijske hobotnice”.

Kategorije: Hrvaška

Prva europska superaplikacija prikupila 600 milijuna eura investicija

Tor, 03/08/2021 - 10:55

Prva europska superaplikacija Bolt, zatvorila je krug financiranja vrijedan 600 milijuna eura, čime je njezina ukupna vrijednost premašila četiri milijarde eura, izvijestili su u utorak iz kompanije.

Kako navode u priopćenju, sredstva su prikupljena od novih ulagača, među kojima su Sequoia, Tekne i Ghisallo, te od postojećih poput G Squareda, D1 Capitala i Naye.

Bolt je u posljednjih godinu dana doživio snažan rast poslovanja na koji je utjecalo i povećanje broja korisnika. Prva europska superaplikacija okuplja 75 milijuna korisnika diljem svijeta koji imaju mogućnost korištenja nekoliko usluga – od vožnje na zahtjev, preko usluge dijeljenja automobila Bolt Drive, do najma romobila i električnih bicikala. Portfelj usluga Bolt dodatno nadopunjuje Bolt Foodom, uslugom dostave hrane iz restorana, te nedavno predstavljenim Bolt Marketom, uslugom dostave namirnica u roku od 15 minuta.

Bolt u Hrvatskoj trenutačno ima vodeću poziciju u ride-hailing segmentu, odnosno pružanju vožnji na zahtjev koje, na mjesečnoj razini, osigurava nekoliko tisuća vozača diljem Hrvatske. Broj korisnika Boltovih usluga kontinuirano raste pa je na razini Hrvatske u srpnju zabilježeno povećanje od čak 87 posto, dok je broj završenih vožnji u prvih sedam mjeseci, u usporedbi s 2020., porastao za 68 posto.

“Gradimo budućnost u kojoj ljudi nisu primorani kupovati automobile koji uzrokuju prometne gužve i dodatno zagađuju okoliš, već koriste prijevoz na zahtjev kad im je to zaista potrebno. Nakon sedam godina intenzivne tržišne utakmice, Boltove usluge za mobilnost i dostavu danas predstavljaju značajno bolju alternativu”, poručio je je Markus Villig, osnivač i CEO Bolta.

Izrazio je zadovoljstvo činjenicom da europska superplatforma Bolt svoje usluge donosi milijunima kupaca diljem Europe i Afrike, pri čemu je fokus sa samih automobila preusmjeren na povratak gradova ljudima.

Osim u ride-hailing segmentu, Bolt u Hrvatskoj bilježi dobre poslovne rezultate i kroz najam romobila te dostavu hrane. Hrvatskim gradovima – Varaždinom, Rijekom i Osijekom prometuje ukupno 550 Bolt električnih romobila putem kojih je prijeđeno ukupno više od 430.000 kilometara. S druge strane, Bolt Food je u Hrvatskoj od siječnja do lipnja 2021. ostvario rast od 97 posto, pri čemu je lipanj ove godine zaključen s 34 puta više narudžbi u odnosu na lipanj 2020.

Bolt je u sljedećih nekoliko mjeseci najavio i novu uslugu – Bolt Market. Riječ je o usluzi 15-minutne dostave namirnica koja će biti predstavljena u deset europskih zemalja – Hrvatskoj, baltičkim i srednjoeuropskim zemljama, Švedskoj, Portugalu i Rumunjskoj.

Kategorije: Hrvaška

Vlasnica tokijske trgovine osmišljava dizajn kimona za kućne ljubimce

Tor, 03/08/2021 - 10:45

Jedna ulična trgovina u glavnom japanskom gradu Tokiju nudi širok asortiman za kućne ljubimce, među kojim se nalaze razni modeli kimona za pse svih veličina, vodilice, igračke, majice i šalice.

Vlasnica prodavaonice u povijesnoj četvrti Asakusa je otkrila da je trgovina počela prodavati raznu odjeću za kućne ljubimce u 70-im godinama. Ova 47-godišnjakinja je već  sedma generacija trgovaca, koji vode poslovanje ove trgovine specijalizirane za izradu atraktivnih kreacija za pse i mačke.

Iida je za medije kazala kako je sama odlučila dizajnirati umanjene verzije japanske tradicionalne odjeće. Na taj način je htjela strancima predstaviti japansku kulturu i povijest četvrti Asakusa.

Osmišljavanje i dizajniranje kimona za Olimpijske igre 2020 je počelo još 2019. godine. Osim tradicionalne odjeće, kućne ljubimce je moguće odjenuti u neke od sportskih majica ili dresova.

Iida je ponosna na dizajn kimona pa ih često predstavlja na profilu društvenih mreža.

Kategorije: Hrvaška

Više nema otvorenog plamena na požarištu kod Segeta Gornjeg, objavljena snimka borbe vatrogasaca s požarom

Tor, 03/08/2021 - 10:45

Situacija na požarištu kod Segeta Gornjeg trenutno je puno bolja, više nema otvorenog plamena, vatrogasci na terenu saniraju požarište, izvijestila je Hrvatska vatrogasna zajednica.

“Situacija je trenutno puno bolja. Otvorenog plamena više nema, samo povremena manja izdimljavanja na jugoistočnom dijelu požarišta”, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Tijekom noći došlo je do razbuktavanja te je vatra zaprijetila i objektima. Angažirane su odmah i dodatne snage s makarskog područja.

Tucaković je zaključio da je zahvaljujući velikim naporima vatrogasaca sve brzo stavljeno pod kontrolu te nema opasnosti za ljude i imovinu.

Tijekom noći je zbog pogoršanja na požarištu na zahtjev vatrogasaca zatvorena za sav promet cesta D8 od benzinske postaje Perić do rotora za Novi Čiovski most. Policija je u utorak ujutro izvijestila da je u 5,15 minuta djelomično uspostavljen promet na državnoj cesti kod Trogira.

U 2,40 sati angažirane su dodatne vatrogasne snage iz JVP Split, Sinj, Podstrana, Makarska i lokalnih DVD-ova.

Trenutno procijenjena opožarena površina iznosi 550 hektara, a od 6,05 sati radi pomoći u gašenju na požarište su stigla i dva protupožarna zrakoplova Canadaira.

Ukupno je do sada u gašenju sudjelovalo 194 vatrogasca sa 49 vatrogasnih vozila

Dojavu za najzahtjevniji požar u ovogodišnjoj požarnoj sezoni Županijski centar Split zaprimio jučer u 10,15 sati, a vjetar i nepristupačan teren otežavali su njegovo gašenje.

Objavljena snimka borbe s vatrenom stihijom

Vatrogasci iz DVD Trogira na društvenoj mreži Facebook objavili su snimku borbe vatrogasaca s požarom.

Kategorije: Hrvaška

Sandro Sukno: “Znamo mađarske opasnosti, ali i mane. Ovo je najvažnija utakmica na turniru”

Tor, 03/08/2021 - 10:41

Nakon što je natjecanje po skupinama završila na drugom mjestu, hrvatska vaterpolska reprezentacija će u srijedu u 12.50 sati po hrvatskom vremenu u četvrtfinalu Olimpijskih igara igrati protiv Mađarske.

“Nakon što smo izgubili od Španjolske u četvrtfinalu nas je dopala Mađarska, iznimno zahtjevan suparnik. Mađari imaju ogroman napadački potencijal, a naš glavni cilj je igrati dobro u obrani kako bi dobili sigurnost i u napadu,” kazao je pomoćni trener Sandro Sukno.

“Morat ćemo biti na visokom nivou, ali ovo su olimpijske igre i svaka utakmica iziskuje veliki napor. Nije bitno tko je s druge strane, moramo najviše gledati sebe i izvući maksimum i nadam se prolasku u polufinale,” dodao je Sukno.

Hrvatska je u skupini ostvarila tri pobjede (Kazahstan, Srbija, Crna Gora) i dva poraza (Australija, Španjolska).

“U pet utakmica smo ostvarili tri pobjede, pi čemu dvije jako važne i nažalost dva poraza. U tim utakmicama u napadu nismo bili pravi. Međutim, grupa je iza nas, sada slijedi ono najvažnije,” kazao je Ante Vukičević.

Hrvatska i Mađarska su ovoga ljeta dva puta sparirali u Šibeniku, a Mađari su dobili obje utakmice, prvu sa 12-10, a potom i 15-10.

“Poznamo se jako dobro, ovoga ljeta smo dva puta sparirali. Znamo njihove opasnosti, ali i mane. Spremit ćemo se odlično. Ovo je najvažnija utakmica na cijelom turniru, želimo dati sve od sebe i izboriti polufinale,” dodao je.

Kategorije: Hrvaška

Nema suglasnosti: Bosanska stranka kazneno prijavila ministricu vanjskih poslova BiH zbog Pelješkog mosta

Tor, 03/08/2021 - 10:35

Gradnja Pelješkog mosta političarima u BiH još je uvijek sporna. Navode da ne postoji obostrana suglasnost za gradnju. Portal Klix u utorak piše da je Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatskoj trebalo uputiti prosvjednu notu, što nije učinilo, pa je Bosanska stranka (BOSS) podnijela kaznenu prijavu protiv ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković.

Predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović rekao je da je Biserka Turković propustila Hrvatskoj uputiti prosvjednu notu zbog “obustave nezakonite gradnje Pelješkog mosta čime je nanesena nesaglediva šteta Bosni i Hercegovini u pogledu izlaska na otvoreno more”.

“Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija dokazuje izdaju BiH jer je u svom odgovoru na zastupničko pitanje istaknuo da Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije uputilo notu Hrvatskoj iz razloga što bi se o tome trebalo izjasniti Predsjedništvo BiH”, rekao je Ajanović.

Dodao je da predsjedavajući Vijeća ministara i njegova zamjenica, Biserka Turković, zaboravljaju da je slanje note Hrvatskoj, ali i tužba protiv Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, zasnovano na službenim stavovima BiH kojima se ne dozvoljava gradnja Pelješkog mosta, a posebno iz razloga što nisu utvrđene pomorske granice BiH s Hrvatskom.

“Odluka Predsjedništva BiH iz 2007. godine i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz 2017. godine, pravno formalno obvezuje Ministarstvo vanjskih poslova BiH na djelovanje u zaštiti granica i interesa BiH, neovisno od djelovanja sadašnjeg izdajničkog saziva Predsjedništva BiH”, zaključio je predsjednik Bosanske stranke.

Kategorije: Hrvaška

ŠTO JE 2016. GOVORIO KREŠO BELJAK: ‘Podzemlje HDZ-a želi me uništiti lažnom seks aferom’

Tor, 03/08/2021 - 10:30
Objavljeno u Nacionalu br. 953, 02. kolovoz 2016. Lider HSS-a za Nacional otkriva kakve sve pritiske doživljava otkako je njegova stranka sklopila sporazum o ulasku u Narodnu koaliciju sa SDP-om te što se doista prije 20 godina dogodilo u njegovoj vikendici kada mu je kolega bio optužen za silovanje

Krešimir Beljak, predsjednik HSS-a i jedan od čelnika Narodne koalicije, u ekskluzivnom razgovoru za Nacional izjavio je da se već nekoliko tjedana njegova obitelj, roditelji i on osobno nalaze na meti prljave kampanje pojedinaca bliskih HDZ-u, koji ga žele povezati s jednim događajem koji se prometnuo u seksualnu aferu o kojoj Beljak ima i neka neposredna saznanja.

Sporni se događaj navodno zbio prije dvadesetak godina u Beljakovoj vikendici. Prema Beljakovim tvrdnjama, ondje su se odvezli zabaviti Beljak sa svojom tadašnjom djevojkom te jedan njegov tadašnji kolega sa svojom djevojkom. Potom su se vratili u Samobor, gdje su se nastavili družiti i zajedno popili piće te se potom razišli. Djevojka koja je bila u društvu njegova tadašnjeg kolege, nedugo potom optužila je Beljakova prijatelja za silovanje. Beljak i njegova tadašnja djevojka pozvani su kao svjedoci na suđenje, gdje su iznijeli svoju stranu priče. Beljak nije otkrio Nacionalu kako se taj slučaj završio, navodeći da ne želi govoriti o identitetima tih osoba, kako se nikomu od njih ne bi nanosila šteta.

Beljaka je sablaznilo to što mu se prije mjesec dana počelo neformalno najavljivati da će se tijekom predizborne kampanje medijima plasirati priča da je osobno upleten u slučaj silovanja koji se dogodio prije 20 godina. Te su se priče prije mjesec dana počele plasirati i prema Nacionalu. Međutim, prema verziji koja je plasirana Nacionalu, Beljakova uloga u tom slučaju opisana je na tako neprimjeren način da je tu verziju priče u novinarskom smislu bilo deplasirano provjeravati. Međutim, slične su se tvrdnje počele dodatno intenzivirati koncem proteklog tjedna. Nacional je počeo temeljito provjeravati te navode, ali je odmah kontaktirao i Beljaka. Pokazalo se da se i Beljaka počelo plašiti Nacionalom te su ga uvjeravali da će tu neugodnu priču o njemu prvi objaviti upravo Nacional. Beljak je i prije toga počeo zaključivati da je protiv njega počela intenzivna, prljava kampanja s ciljem političke diskreditacije Narodne koalicije i njega osobno.

Ako bi bilo točno ono što se Beljaku u tim pričama pokušava staviti na teret, to bi apsolutno uništilo njegovu političku karijeru. Beljak je u mladosti doista bio upleten u jedan kriminalni slučaj. Našao se u društvu svojih prijatelja koji su pod utjecajem alkohola provalili u jedan automobil s namjerom da iz njega otuđe kazetofon. Beljak je o tome više puta javno govorio, priznavši da se našao u krivom društvu u krivo vrijeme. No optužbe koje mu se ovog puta pokušavaju staviti na teret, puno su ozbiljnije i po svemu sudeći plasirane s ciljem da ga eliminiraju iz političkog života i nanesu neprocjenjivu štetu HSS-u, ali ponajviše SDP-ovoj Narodnoj koaliciji na nadolazećim izborima.

Beljak je na čelo HSS-a došao nakon Branka Hrga i poveo tu stranku novim smjerom jer je smatrao da je dugogodišnje koaliranje s HDZ-om stranku upropastilo. Beljak je od svog dolaska na čelo HSS-a u ožujku ove godine privlačio veliku medijsku pažnju, između ostalog zato što ga mnogi smatraju čovjekom koji predstavlja novu snagu hrvatske politike. Otvoren je i direktan pa je tako izravno, u vrijeme dok je na čelu HDZ-a bio Tomislav Karamarko, od početka govorio da će on kao predsjednik HSS-a poštivati sporazum o Domoljubnoj koaliciji koji jepotpisao njegov prethodnik Branko Hrg te da neće napuštati koaliciju, ali je isto tako dao do znanja da će HSS za izlazak na nove izbore postavljati i nova pravila igre. To se upravo i dogodilo, a HDZ, kako izgleda, zbog unutarstranačkih problema i promjene predsjednika, nije imao ni snage ni volje zadržati HSS pod svojim okriljem.

Beljak je uvjeren da se odmah potom protiv njega počela voditi neprimjerena kampanja, što je proteklih dana uznemirilo i njegovu obitelj. U razgovoru za Nacional, koji se vodio u nedjelju u večernjim satima, Beljak je otkrio svoja saznanja o spornom događaju u njegovoj vikendici, zbog čega se pojavio kao svjedok na suđenju zbog silovanja. Objasnio je i zašto smatra da se radi o prljavoj kampanji HDZ-a, što je o tom slučaju razgovarao sa Zoranom Milanovićem te zašto mu je sugerirao da bi, unatoč svemu, velika koalicija između HDZ-a i Narodne koalicije nakon dolazećih parlamentarnih izbora možda bila najbolja stvar za Hrvatsku.

‘MOJA TADAŠNJA DJEVOJKA I JA bili smo pozvani kao svjedoci obrane jer smo s još jednim parom išli u moju vikendicu. Bili smo u odvojenim sobama i bilo je sve u redu, a onda su njega optužili…’

NACIONAL: Do Nacionala je došla informacija da vas se povezuje s jednim slučajem silovanja od prije 20 godina, gdje ste se vi pojavili kao svjedok na suđenju. O čemu je točno riječ?

Riječ je o tome da sam bio upravo to – svjedok na jednom suđenju. Niti sam bio optužen, niti osuđen, niti me bilo tko za išta teretio. Našao sam se u društvu gdje se pojavila sumnja oko određenih stvari i zvali su me kao svjedoka na sud. Iz principijelnih, ljudskih i pravnih razloga ne želim govoriti o imenima ljudi koji se spominju u tom slučaju. Sve je ionako okončano prije više godina.

NACIONAL: Možete li konkretnije objasniti pozadinu te priče?

Meni se čini da se određene stvari koje su se dogodile sada pokušavaju prenapuhavati i provlačiti kroz prljavu predizbornu kampanju. Moje svjedočenje na sudu u svojstvu svjedoka, što je zakonska obveza, pokušava se dakle pretvoriti u nešto što apsolutno nema nikakve veze s istinom, već je riječ o prljavštini koja očito ide od ljudi koji se bave takvim stvarima proteklih 20 godina. To očito ide iz HDZ-ovih krugova i očiti je dokaz da HDZ može promijeniti masku, ali u suštini ostaje isti i bavit će se teškim prljavštinama i nevjerojatnim konstrukcijama i bljuvotinama koje nemaju veze s istinom.

NACIONAL: A što se točno dogodilo u situaciji koja se pokušava interpretirati na način da se vas inkriminira? Je li to opet neka priča iz vaše mladosti?

Sa svojom djevojkom išao sam u vikendicu, a s nama u društvu bio je i moj tadašnji prijatelj sa svojom djevojkom. Spavali smo u odvojenim sobama i nakon toga svi smo istim automobilom išli kući. Bilo je sve u redu, čak smo nakon toga zajedno išli na piće. Što je dalje između njih dvoje bilo, ne znam. Moja tadašnja djevojka i ja kasnije smo bili pozvani kao svjedoci obrane i ispričali smo ovo što sada govorim vama, da ništa neobično nismo primijetili ni čuli i da smo zajedno iz vikendice išli na piće i potom se razišli. To se sve može provjeriti u sudskom spisu.

NACIONAL: Na temelju čega ste sada stekli dojam da iza pokušaja potpunog preokretanja te priče i njezina iskorištavanja protiv vas u kampanji, stoji HDZ?

Niste vi prvi koji su mi došli s tom informacijom, već sam i ranije čuo da postoje ljudi iz paraobavještajnog miljea bliskog HDZ-u koji stvaraju nevjerojatne konstrukcije. Riječ je gnjusnim optužbama na moj račun koje papir ne može podnijeti, a jedna od njih je da sam ja “čuvao stražu silovatelju” ili čak više njih. To su nevjerojatne i odvratne konstrukcije koje meni i mojoj obitelji nanose veliku duševnu bol. Ja sam otac troje male djece, od toga dvije curice, a stvari koje se plasiraju prema meni i pokušavaju se plasirati prema javnosti, zastrašujuće su.

NACIONAL: Prijeti vam se da će se to objaviti u medijima? Tko vam to prijeti?

Indirektno, da. Ali nije tu riječ samo o ovom slučaju, tu su i druge konstrukcije, od nekakvih navodnih donacija koje nikad nisam primio do obiteljskih veza i nekih bratića koji uopće ne postoje, a što je objavio jedan desničarski list. Riječ je o apsolutnim lažima, tračevima i klevetama kojima se pokušava dati javni prostor. Te klevete idu do toga da sam u ratu palio sela u zapadnoj Slavoniji. To sve kulminiralo je općom hajkom na moju obitelj i na moje roditelje, koji su stariji ljudi i nikad se nisu bavili politikom, a sada doživljavaju da ih u tri ujutro zovu s nepoznatih brojeva telefona i govore im da su četnici, orjunaši, udbaši. Očito je s koje strane to ide.

NACIONAL: Kada ste točno počeli doživljavati takve stvari?

Pa u posljednjih mjesec dana, otkako je potpisana koalicija sa SDP-om. To se događa praktički na svakodnevnoj bazi. Do sada to nismo prijavili policiji, ali evidentno je riječ o teškom uznemiravanju mojih roditelja. Ja nemam fiksni telefon i ne javljam se na nepoznate brojeve, inače bi vjerojatno i mene opsjedali.

‘KAD JE ČUO ZA OVE KONSTRUKCIJE, Zoran Milanović je bio vrlo pošten i rekao mi je: ‘Eto, sad vidiš kako je biti u koaliciji sa SDP-om. Da si išao s HDZ-om, takve ti se stvari ne bi događale. Ipak, nisam požalio’

NACIONAL: Jeste li o tom najnovijem pokušaju vašeg kompromitiranja razgovarali sa Zoranom Milanovićem?

Rekao sam mu o čemu je riječ, a on je rekao da, isto kao i ja, smatra da je to dio prljave kampanje HDZ-a, što su metode kakvima se SDP nikada ne služi.

NACIONAL: I što vam je još rekao Milanović?

Bio je vrlo pošten i rekao mi je: “Evo, sad vidiš kako je to biti u koaliciji sa SDP-om. Da si išao s HDZ-om, takve ti se stvari ne bi događale.”

NACIONAL: Kako je sve to na vas djelovalo? Jeste li možda zažalili što ipak niste odlučili ostati u koaliciji s HDZ-om?

Naravno da nisam. Upravo suprotno, to je samo još jedan dokaz da smo ispravno postupili, a da sam znao da će se ovakvo što događati, išao bih sa SDP-om i uz puno lošije uvjete. Osobno, još uvijek ne mogu vjerovati kakvi sve ljudi plaze oko hrvatske politike.

NACIONAL: Kako komentirate najnovija zbivanja u HDZ-u i promjenu trenda prema kojem se HDZ nakon dolaska Andreja Plenkovića na mjesto predsjednika u anketama ponovno tijesno približio SDP-u?

Činjenica je da postoje određene loše stvari koje su se događale u vrijeme vlade Zorana Milanovića od 2011. do 2015., ali sam isto tako siguran da su Zoran Milanović i ljudi u SDP-u svjesni svojih pogrešaka i da su na tim pogreškama naučili. Dobijemo li zajedno povjerenje građana, neke se stvari neće više raditi na taj način već puno bolje. Koliko ćemo to uspjeti iskomunicirati prema javnosti u predizbornoj kampanji, a koliko ćemo se morati braniti od ovakvih bljuvotina i prljave kampanje s druge strane, upitno je i ne ovisi samo o političarima već i o nekim drugim segmentima koji upravljaju društvom.

NACIONAL: Kakav je dojam na vas ostavio Andrej Plenković?

Plenković je na mene ostavio dobar dojam, ne mogu ništa negativno reći o tom čovjeku, ali činjenica je da vjerojatno ni on sam ne zna i nije svjestan što mu je sve u stranci i da on nikako ne može biti predsjednik novog HDZ-a. On je samo novo lice na čelu starog, “dobrog” HDZ-a kakav poznajemo proteklih 25 godina.

NACIONAL: Jeste li se pitali zašto ste baš vi postali meta ljudima iz takvog “starog” HDZ-a?

Vjerojatno misle da sam ja najslabija karika jer iza mene nitko ne stoji, nisam nikome ništa dužan, nitko mi nije plaćao kampanju, iza mene ne stoje nikakvi moćnici ni strane države, nema CIA-e, KGB-a, iza mene i HSS-a ne stoji nitko pa sam im valjda idealna meta.

NACIONAL: Je li jedan od razloga taj što su možda procijenili da bi upravo HSS mogao biti prevaga na izborima?

HSS će sigurno biti prevaga na izborima, ali ponavljam, ja prljavu kampanju od strane HDZ-a doživljam od prvog dana otkako sam ušao u politiku, i to na svim razinama, od lokalnih mjesnih odbora do sada državne razine. Ali, svaki taj napad samo motivira i mene osobno i naše članstvo da napravimo što je moguće bolji rezultat. Što se tiče ove priče, tu neće biti nikakvih posljedica, ali uznemiravanje nečije obitelji je apsolutno nedopustivo i ozbiljno razmišljam o tome da poduzmem sve moguće pravne mjere kako bih se zaštitio. Uostalom, odvjetnici mi se sami nude jer vide dobru zaradu u mogućim odštetama. Možda sam ja ispao naivan što sam javno priznao neke stvari koje su se već plasirale isključivo s ciljem da me se kompromitira. No, osim što je riječ o običnoj mladenačkoj gluposti, ja ne bih mogao ni biti kandidat na listi za Sabor da sam osuđen za bilo kakvo ozbiljnije kazneno djelo.

NACIONAL: S obzirom na predviđanja da će rezultati izbora opet biti tijesni, kako gledate na mogućnost velike koalicije SDP-a i HDZ-a?

Ako bude takva situacija, ja ću osobno predložiti Zoranu Milanoviću da ide u veliku koaliciju jer bi to bilo najbolje za Hrvatsku, a HSS je to spreman bezuvjetno podržati, odnosno biti dio te koalicije. U svakom slučaju, to bi za Hrvatsku bilo mnogo bolje rješenje od ovog što se sada događa, kaosa i nereda u kojem vlada do kraja mandata nije bila u stanju čak ni imenovati dužnosnike. Po javnim poduzećima ostala je masa SDP-ovih dužnosnika.

  • ‘PLENKOVIĆ JE NA MENE OSTAVIO DOBAR dojam i ne mogu o njemu reći išta negativno, ali on nije svjestan što mu je sve u stranci. On je samo novo lice na čelu starog ‘dobrog’ HDZ-a kakav poznajemo 25 godina’

NACIONAL: Ako bi došlo do te koalicije, koje su to ključne stvari oko kojih bi se SDP i HDZ trebali dogovoriti?

Prva stvar oko koje bi se trebali dogovoriti je strategija razvoja Hrvatske za sljedećih 20 godina, neovisno o tome tko će biti na vlasti. Mi smo u velikim demografskim problemima, ne nužno zbog broja stanovnika, već zbog njihove dobne strukture, što je dugoročno neodrživo. Ako se tu ništa ne poduzme, kao država ćemo postati neodrživi jer neće imati tko raditi za mirovine. To je ono što se sad događa u Njemačkoj, a što dio njemačke javnosti ne razumije. Ne poziva Angela Merkel strance da dođu u Njemačku kako bi ju uništili već zato jer im je mirovinski sustav neodrživ i jer imaju premalo zaposlenih. To će se u Hrvatskoj dogoditi neminovno u sljedećih pet, šest ili deset godina. Imat ćemo manjak radne snage i višak ljudi koji su ovisni o državnom proračunu, a ne možemo vječno živjeti od kredita i na dug. To je nešto što se može riješiti jedino dogovorom velikih stranaka, odnosno velikom koalicijom. Riječ je o opstanku nacije. Možete sve ostalo staviti na stranu, ali ako nas neće biti, svejedno nam je.

NACIONAL: Koje bi po vašem mišljenju trebale biti prve konkretne mjere koje bi se morale poduzeti?

Možemo govoriti o bolnim rezovima, ali oni po meni nisu potrebni. Hrvatska je bogata država sama po sebi, samo neke stvari treba bolje preraspodijeliti i riješiti se parazita. Previše je onih koji žive na račun onih koji rade, a premalo onih koji rade. To je jednostavno tako.

NACIONAL: Kako u tom kontekstu komentirate ovu aferu s bonusima u Hrvatskim šumama?

To je naprosto nedopustivo i nikad se više ne smije dogoditi. Riječ je o velikom propustu Ministarstva poljoprivrede, to je činjenica. Ne možete govoriti o viškovima u firmi koja ima apsolutni monopol na tržištu. Ne trebate biti preveliki stručnjak da u firmi koja ima monopol i jedina u državi upravlja šumama i siječe ih, napravite višak. Šuma ima koliko hoćete, posječete ih, otpustite radnike, smanjite im plaće na minimalac i imate višak. To i svaki Mostovac zna.

NACIONAL: Je li Zoran Milanović svjestan težine te afere?

Je, da nije svjestan vjerojatno ne bi nama ponudio cjelokupan resor poljoprivrede, odnosno ruralnog razvoja u koji spadaju i šume i vode. Očigledno su svjesni da nisu imali dobro rješenje i smatram da se u tome može vidjeti veličina čovjeka, da prizna svoje pogreške i ubuduće radi stvari drugačije.

NACIONAL: Kako onda gledate na to da je Tihomir Jakovina, unatoč svemu, visoko na SDP-ovoj listi?

Unutarstranačke stvari su uvijek predmet kompromisa, i ja sam u situaciji da moram raditi određene kompromise. To je dobro, to je demokracija. Ne možete biti diktator i sami određivati tko će biti na listi, a tko neće. Ako imate demokratski sustav, morate poštivati neke stvari. Kod nas u HSS-u je bila izborna skupština prije četiri mjeseca i vrlo je jednostavno poštivati volju delegata na toj skupštini koji su izabrali predsjednika, potpredsjednika i regionalne predsjednike i te ljude s izbornim legitimitetom staviti na liste. Mi smo demokratska stranka, vjerujem da je i SDP demokratska stranka i u njihovo kadroviranje se ne bih previše miješao.

NACIONAL: S obzirom na to da kažete da bi velika koalicija bila dobro rješenje, jeste li o tome razgovarali s Milanovićem, što on o tome uistinu misli?

Ja govorim o nekom najgorem mogućem scenariju, ali nisam s Milanovićem o tome razgovarao. Moje je osobno uvjerenje da je hrvatskim biračima dosta kaosa koji su gledali posljednju godinu i da će i oni koji ne misle da je Narodna koalicija najbolje rješenje, glas dati nama, samo da ne gledaju ovaj kaos. Jer, sređena i stabilna vlada, makar bila i najgora, bolja je od onog što smo imali posljednjih godinu dana. I siguran sam da su hrvatski građani svjesni te činjenice.

Kategorije: Hrvaška

FELJTON: Grad koji voli mijenjati imena trgova i ulica

Tor, 03/08/2021 - 10:25
Objavljeno u Nacionalu br. 1008, 17. kolovoz 2017. Nacional donosi ulomak iz knjige ‘Oči Zagreba’ austrijskog književnika i kritičara Karl-Markusa Gaußa koji piše o svom doživljaju Zagreba u doba socijalističke Jugoslavije, za vrijeme vladavine Franje Tuđmana te danas, u Bandićevoj eri

Kad sam dvanaest godina nakon svoga prvog posjeta opet došao u Zagreb, iz izloga trgovine gledao me je predsjednik države. Rat koji je srpsku vojsku doveo nadomak Zagreba tek se nedavno bio završio i pojedini stanovnici s kojima sam o tome razgovarao uzrujavali bi se kad bi se sjetili sirena koje zavijahu čim bi se približila neprijateljska letjelica. U mornarici i u zrakoplovstvu Jugoslavenske narodne armije zapovjednici obično bijahu hrvatski generali. U ljeto 1991. međutim dvije su bombe pogodile predsjedničku palaču, očito bačene s ciljem da ubiju hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, koji je tek igrom slučaja preživio taj napad. Četiri godine potom rakete su pogodile Hrvatsko narodno kazalište, u kojem se upravo održavala baletna proba, starački dom i dječju kliniku, napad u kojem je šest ljudi izgubilo život. Hrvatska je 1991. bila istupila iz federacije jugoslavenskih socijalističkih republika, te za samo nekoliko tjedana u napadu srpskih trupa izgubila trećinu državnoga teritorija; ogorčenim protuudarom, nekoliko godina potom, vratila je izgubljeni teritorij. Užas je još čučao u ljudima, no neki bijahu užasnuti i zbog toga što se njihov grad tako brzo naviknuo na izvanredno stanje koje mu je nametalo neku vrstu trajne pripravnosti. Rat je pobjedonosno priveden kraju, ali se grad ideološki naoružavao i društveni se život preoblikovao u nacionalni.

Više od desetljeća nisam bio tu, i grad koji sam zatekao više nije bio isti. Na starom planu koji bijah ponio sa sobom bio je ucrtan drugi grad, a ne ovaj kojim sam sada prolazio. Trg žrtava fašizma na jugoistoku Donjega grada, koji me se svojedobno toliko dojmio, onako prostran, kakvim su ga sagradili, s monumentalnim okruglim paviljonom u središtu, trg oko kojega je bučao promet, a ipak se doimao kao uronjen u spiritualni mir, trg posvećen žrtvama fašizma sada se zvao Trgom hrvatskih velikana. I ulice oko njega nosile su druga imena, nisu se više zvale prema poznatim partizankama poput sestara Baković koje su pogubili vlastiti sunarodnjaci, nego prema sve samim čuvenim domoljubnim muževima.

U središtu Trga hrvatskih velikana još je stajao bijeli paviljon koji nekoć bijaše središte Trga žrtava fašizma, a isto su tako i oko Trga Republike stajale građevine kojima me je Zagreb dvanaest godina prije, u mjesecu studenom jednoga drugog doba, tako iznenadio i dojmio: ali ni taj trg više nije bio onaj stari, sada se zvao Trgom bana Josipa Jelačića, te i sam bijaše posvećen hrvatskom domoljublju, naciji koja je u banu Josipu Jelačiću, pobjedonosnom vojskovođi, dalekovidom državniku, strastvenom pjesniku u slobodno vrijeme, našla svog veličanstvenog reprezentanta.

 

Posjetio sam Zagreb nakon desetak godina i grad koji sam zatekao više nije bio isti. Trg žrtava fašizma sada se zvao Trgom hrvatskih velikana, a i ulice oko njega imale su druga imena

 

Na liku Josipa Jelačića dade se pojmiti zašto Europa ne raspolaže zajedničkim sjećanjem i zašto različite nacije o prošlosti i njenim ključnim likovima pripovijedaju međusobno proturječne povijesti. Za Hrvate Jelačić važi kao značajan historijski lik, ta on je istom što su ga proglasili banom 1848. ukinuo kmetstvo pa iste godine, po nalogu Habsbur govaca, u vojnom pohodu protiv pobunjenih Mađara kartečem ugušio građansku revoluciju. Što je tu bilo vrijedno pohvale? Iz mađarskoga kuta gledanja ništa, naprotiv, za Mađare je Jelačić bio krvnik koji je u krvi ugušio sam napredak. Ali što su budimpeštanski ustanici još imali na umu, osim slobode tiska, ukidanja cenzure, prava glasa za imućne građane, industrijalizacije? Unutar habsburškoga carstva željeli su modernizirati svoju vlast i svoje tijekom vremena nagomilane zemlje podvrgnuti mađarskom nacionalizmu, kako bi se i u Hrvatskoj dogodilo ono što već bijahu proveli u djelo u Slovačkoj i Transilvaniji, mađarizacija širokih krugova stanovništva, bilo to državnom prinudom ili mamcima asimilacije. Hrvati, jedna od malih europskih nacija čija je egzistencija često bila ugrožena tijekom njihove povijesti i nikad ne bijaše zauvijek sigurna, morali su mađarsku revoluciju shvatiti kao egzistencijalnu prijetnju svome nacionalnom identitetu i zbog toga im Jelačić, koji kao austrijski časnik prvobitno nije htio braniti mnogo više od svoga staleža, do danas slovi kao spasitelj nacije.

Sada je taj čovjek, koji je dao strijeljati tisuće i tisuće ljudi, a kad bi se ratna buka zakratko stišala, revno pisao nezgrapne stihove, stolovao na svojem bojnom konju koji podizaše prednju desnu nogu na trgu koji se tijekom dva naraštaja zvao Trgom Republike. Još u 19. stoljeću bili su ga ovdje postavili na njegova ždrijepca, tri, četiri metra nad ljudima, pa je otuda gledao nekoliko generacija Zagrepčana kako se sastaju na trgu koji se najprije zvao po njemu, pa po Republici, a onda opet po njemu. Spomenik mu je u 19. stoljeću načinio Anton Dominik Fernkorn, austrijski kipar koji se bijaše više specijalizirao za konje junaka negoli za njih same, pa je tijekom svog uspješnog umjetničkog života dao lijevati stotine jedrih konjskih guzica u bronci, metalu i bakru te ih razaslao po svim krunskim zemljama Monarhije. Kad su postavili spomenik, brončani Jelačić držao je u ispruženoj desnici sablju odlučno je uperivši prema Budimpešti. Sjedio je tako i prijetio do 1947., a onda su ga komunisti skinuli s njegova spomenika, izrezali na kolute i skupa sa ždrijepcem odložili u neko skladište. Tamo su sve dijelove brižljivo obilježili brojevima, kao da su novi gospodari predosjećali da ni njihova vladavina nije stvorena da traje dovijeka, nego da će nakon njih opet doći drugi, koji će prepoznati sebe u ovom junaku od prekjučer, sastaviti ga i postaviti na njegov trg u središtu grada.

Godine 1986., kad sam prvi put ugledao Trg Republike, one pozne jeseni komunizma, s njega bijahu uklonjeni svi spomenici. Jugoslavija se međutim 1991. raspala, Hrvatska je stekla nezavisnost, pa je prvi predsjednik države Franjo Tuđman u cijeloj zemlji dao promijeniti imena ulica i trgova, srušiti stare spomenike i postaviti nove, a s njima i one prastare. Zagrebu nije bio propisan samo zaborav, zaborav da je ovdje jednom bjesnio izvorno hrvatski fašizam i da su one stanovnice grada morale životom platiti svoju borbu protiv njega, nego i novo sjećanje, uspomena na likove koji dotad bijahu izgnani, zaboravljeni, istrgnuti iz sjećanja nacije. Tako se ban vratio na svoj trg, pri čemu su njega i njegova konja malo za- krenuli, tako da Jelačić, kao da će svakog časa pojuriti, više ne upire sabljom prema Budimpešti, nego prema Beogradu. Nacionalisti se, dakako, uvijek mogu pozivati na prošlost svoje nacije tek pošto ovu prije toga temeljito krivotvore. Jer Jelačić nipošto nije bio takav kruti nacionalist kakvim se sad doima na svom ždrijepcu, kao da bi najradije iz istih stopa odjezdio u rat protiv Srba. Svoje ljubavne stihove taj je Hrvatina pisao na njemačkom, a na hrvatski, u kojem uopće nije bio kadar lirski izraziti svoje najdublje osjećaje, preveo mu ih je prijatelj Arumunj, učeni pripadnik romanske manjine koja je živjela raštrkana između ostalih nacionalnosti po cijelom Balkanu i nikad se nije pokušala ujediniti u nacionalnu državu.

Franjo Tuđman o tome vjerojatno nije znao ništa, ili je to zaboravio, ili je, upravo zato što je znao i nije zaboravio, htio da Hrvati to zaborave. I sam je, naime, bio mnogo toga zaboravio ili se potrudio da se zaboravi: da je i sam tako dugo bio general Jugoslavenske narodne armije, a ne Hrvatske vojske, da je dugo živio u Beogradu, gdje mu se rodio sin, da mu kći bijaše udana za Srbina i da su mu unuci dakle utjelovljivali onu jugoslavensku mješavinu koja je nacionalistima i s ove i s one strane predstavljala ogrešenje o svetu krv nacije. Zato se onda i vojskovođu moralo postaviti tako da prijeti prokletome Beogradu, kojemu Jelačić sveg svog života nikad nije prijetio, i zato je Tuđman naložio da se uklone tisuće i tisuće ploča u cijeloj zemlji i postave nove, jer nacija je trebala zaboraviti što je bila i potpuno se prožeti onim što je, prema želji predsjednika i fiksnoj ideji njegovih sljedbenika, tek trebala postati. Hrvatska je svoju nacionalnu suverenost platila olovnim godinama u kojima je nacionalizam bio zaposjeo sve, okupirao državu i pokušao svesti cijelo društvo na istu mjeru. U neprekidnom natjecanju svakog se dana vješalo još fotografija i portreta predsjednika – u skupim restoranima i krčmama za pijandure, u službama, trgovinama sa živežnim namirnicama i tekstilom, predsjednikovo se lice susretalo u radnjama električara, postolara, pekara, u uredima informatičara i stručnjaka za promidžbu, na zidovima turističkih ureda između pogleda na čudesne plaže i visoko nad uzorcima kovčega u pogrebnim poduzećima.

 

Kada su postavili spomenik, brončani Jelačić držao je u ispruženoj desnici sablju odlučno upe­renu prema Budimpešti. Sjedio je tako i prijetio do 1947.

 

Na Zvonimirovoj, toj dugoj, bučnoj, po sredini tramvajskim tračnicama podijeljenoj ulici – između zahrđalih tračnica nicala je zelena trava – vidjeh jednog ljetnog dana godine 1998. tri krakate djevojke kako stoje pred izlogom neke trgovine i smijulje se; vjerojatno su bile gimnazijalke iz viših razreda, gurkale su se i grlile jedna drugu, hihoćući se držahu ruke na ustima, kako to čine djevojke njihove dobi. Prizor njihove raspojasanosti probudi u meni simpatiju prema njima i znatiželju da doznam povod njihove veselosti, tako da zakratko zastadoh, baš kad je jedan plavo-bijeli tramvaj grmeći tutnjao pored nas, i pogledah u izlog. I tu ih ugledah: predsjednika na njegovoj službenoj, stotinama tisuća puta umnoženoj fotografiji, koja ga pokazuje stisnutih usana dok svojim čudnovato bezbojnim vodenastim očima kroz naočale bez rubova motri budućnost nacije – i srebrne vodovodne cijevi, bijele umivaonike, crne i žućkasto-zelene zahodske daske kojima je vodoinstalater htio privući pozornost mušterija na svoj poziv i svoju robu. Nisam mogao znati je li taj instalater sabotirao nacionalnu stvar ili je samo bio glupan, ali sam odmah osjetio da sam i ovog puta, kao i za svoga prvog posjeta Zagrebu, došao u pravo vrijeme kako bih doživio kraj jednoga razdoblja: djevojke u cvatu svoje drskosti i nacionalni patos, to se dvoje nije slagalo, i bilo je očevidno da je ovaj predsjednik, sve i ako njegove slike ne nestanu odmah u skladištu razvlaštenih despota, već počeo gubiti svoj nimbus. Uskoro će se Zagreb i cijela Hrvatska osloboditi uroka njegove nacionalne religije s njenim krutim dogmama, napuhanim ceremonijama i osornim čuvarima vjere kako bi postupili jednako kao i ove vragolaste gimnazijalke koje su bezbrižno otišle dalje i ostavile za sobom predsjednika odlučna pogleda između cijevi, prstena za brtvljenje i zahodskih školjki.

***

Izazovno je u stranim gradovima otkrivati tragove vlastitih prijašnjih posjeta. Mami nas to, pratiti negdašnje putove, drugog čovjeka, kojim smo nekoć bili, i shvaćati grad kao pozornicu na kojoj se može ponovno otkriti sama sebe. No i grad je u međuvremenu postao drukčijim i moramo paziti da ne bismo sve što je u njemu novo doživjeli samo kao prepreku koja ometa struju sjećanja. Tako mi je bilo pri duši dok sam sljedećih dana šetao Zagrebom, uvijek u opasnosti da na nekom raskrižju natrapam na samog sebe i budem slijep za sve osim za ono što sam već poznavao i što me je svojim ponovnim viđenjem podsjećalo na prošli posjet. Trg, koji nekoć bijaše posvećen žrtvama fašizma, a potom značajnim Hrvatima, sada se opet, više od deset godina nakon smrti Franje Tuđmana, zvao Trg žrtava fašizma, a Trg hrvatskih velikana bio se pomaknuo dobrih stotinu metara dalje, oduzeo Trgu burze njegov poslovno hladni naziv i nadomjestio ga svojim domoljubnim. Središnje gradske četvrti dovodile su se malo-pomalo u bolje stanje, a pritom je ponegdje čitavim nizovima zgrada, koji mi prošli put izgledahu oronulim, prijetila opasnost izobličavanja arhitektonskom konfekcijskom robom trgovačkih lanaca.

Lutajući tako, dospjeh jednom do Uspinjače, žičare koja iz dugačke Ilice vodi na Gornji grad, pa uđoh u nju te se s mladim ženama koje su ozarene gledale u svoja dječja kolica i starim ženama koje se oslanjahu na svoja kolica za kupovinu odvezoh tih tridesetak, četrdesetak metara uzbrdo. Pred kulom kraj izlaza iz žičare stajao je stariji čovjek u iznošenoj odori hrvatskog vojnika i na električnoj gitari svirao sladunjave narodne pjesme; deset metara dalje prolaznicima se smješkala djevojka, odjevena od glave do pete u bijelo-crvenu nošnju, nije činila ništa, samo je vrtjela raširen suncobran, bodro se osmjehivala i čekala da joj se za okretanje, smješkanje i čekanje zahvali ubacivanjem nekoliko novčića u košaricu na tlu pred njom. Bilo je nečega dirljivog u toj folklorističkoj prostituciji, njih dvoje nisu htjeli biti prosjaci, nego u novome izmamiti iz staroga vremena još svoju malu zaradu, nudeći preobilno insceniran sadržaj svoje domovine, oblačeći se u nošnju, svirajući elektronski pojačanu glazbu svoga zavičaja i pritom se samouvjereno smješkati.

 

Trg, koji nekoć bijaše posvećen žrtvama fašizma, a potom značajnim Hrvatima, deset godina nakon smrti Franje Tuđmana opet se zvao Trg žrtava fašizma, a Trg hrvatskih velikana malo su pomaknuli

 

Na Strossmayerovu šetalištu, koje je, obrubljeno stablima kestena, opremljeno udobnim klupama, sačuvalo nešto poput romantične draži starog Agrama, zastadoh kako bih pogledao Donji grad s njegovim crvenim krovovima. U maloj izdavačkoj kući koju je moj otac nakon Drugog svjetskog rata nekoliko godina vodio objavljena je i knjižica koju sam poslije pridodao vlastitoj biblioteci, ali sam je tek sada, dok sam se pripremao za ovo putovanje, prvi put prelistao.

Zvala se Biskup Strossmayer, velikan Crkve, a napisao ju je Anton Zollitsch, hrvatski duhovnik župe Svete Elizabete u istoimenome salzburškom predgrađu, koji nas je nekoliko puta posjetio. Iz djetinjstva mi uskrsava kao riđokos muškarac koji je čak i u habitu više podsjećao na atleta negoli na župnika, a ipak je još mlad umro od srčane bolesti.

Zollitsch je u toj brošuri, jedinoj koju je objavio, opisao Josipa Jurja Strossmayera kao osobu koja je u svemu bila velika: visoka rasta, čovjek profinjene riječi koji je pisao pisma na šest jezika, dopisivao se s engleskim učenjacima i ruskim diplomatima, a uz to bio i pustolovan jahač, ustrajan lovac i oduševljen kartaš. Obitelj mu je prvobitno potjecala iz Linza, s 34 godine već je bio nadbiskup u Đakovu, jednoj od slavonskih dijeceza, sjeveroistočno od Zagreba. Godine 1866. osnovao je Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, čija zgrada još stoji na Zrinjevcu i koja za duhovnu Hrvatsku znači isto što je za političku bio ban Jelačić kao otac nacije. A ipak se hrvatstva prihvatio više slučajno; da su ga umjesto u Đakovu postavili za biskupa u Bilbau, zacijelo bi osnovao baskijski nacionalni pokret. On naime nije samo sanjao o ponovnoj uspostavi jedinstva u kršćanstvu, koje se raspalo na pravoslavlje, protestantizam i katoličanstvo, nego se pritom, i to bijaše neobično, zalagao za dostojanstvo mnogih nacija koje su u svojim jezicima trebale primiti radosnu vijest. U neku ruku postao je Hrvatom zato što ga je sudbina u liku vatikanskih spletki poslala baš u Hrvatsku i zbog toga se potrudio da hrvatskome duhovnom životu utisne svoj pečat. No držao se nacije imajući pritom u vidu veliko carstvo brojnih kršćanskih nacija i stoga se nijedan katolički svećenik 19. stoljeća nije tako neumorno borio da Hrvate pomiri s pravoslavnim Srbima i povrh toga utječe na savez s kršćanskim carevima Rusije; otac Hrvata bio je rijedak i neobičan slučaj katoličkog panslavista kojemu bijaše poznata kob nacionalno-religioznog zanosa.

Dok sam se spuštao šetalištem koje je nosilo njegovo ime, jednim od najljepših putova u gradu, naiđoh na nekom zidu na velik, gnjevnom rukom načinjen natpis: “Ne ćirilici u Vukovaru!” Hrvatski su grad u Slavoniji u ratu koji je doveo do raspada Jugoslavije mjesecima opsjedale i gađale srpske postrojbe, masakr koji su paravojne trupe počinile nad pacijentima općinske bolnice nakon zauzimanja Vukovara spada među najgore zločine toga rata koji je obilovao teškim zločinima. U protuudaru hrvatska je vojska tri godine potom iz Krajine i Slavonije protjerala tisuće i tisuće Srba čiji su preci od pamtivijeka živjeli tamo. Prijetnja na zidu odnosila se na one rijetke koji se u međuvremenu bijahu vratili: nikad više i nigdje neće se u Hrvatskoj trpjeti ćirilično pismo, srpska azbuka! Koračao sam dolje prema gradu i još je jednom u meni bujala gorka srdžba zbog toga što su upravo nacionalisti tako malo znali o povijesti vlastite nacije.

Kategorije: Hrvaška

Zebecu dvoboj Gorice i Hajduka

Tor, 03/08/2021 - 10:25

Mario Zebec iz Cestice određen je za glavnog suca ogleda 4. kola HT Prve lige u kojem Gorica u subotu od 21 sat dočekuje Hajduk. Bit će to prvi put da sudi međusobni dvoboj ova dva suparnika.

Zebecu će asistirati Goran Pataki (Đakovo), Marko Stolnik (Varaždin) i Zdenko Lovrić (Đakovo) dok su za VAR zaduženi Tihomir Pejin (Donji Miholjac) i Vedran Đurak (Stupno). Delegat susreta je Ivan Smokrović (Rijeka), a suce će kontrolirati Mauro Tomišić (Pazin). Za sigurnost će ispred HNS-a brinuti Marko Svilić.

Kolo istog dana u 18:55 u Koprivnici otvaraju Slaven Belupo i Šibenik kojima će suditi Ante Čuljak iz Zagreba dok će Dario Kulušić iz Šibenika u nedjelju u isto vrijeme u Kranjčevićevoj označiti početak susreta Hrvatskog dragovoljca i Osijeka.

Dinamo i Rijeka su pak iskoristili mogućnost da sukladno propozicijama natjecanja zbog europskih nastupa odgode svoje okršaje s Istrom 1961 odnosno Lokomotivom.

Službene osobe za 4. kolo HT Prve lige:

Kategorije: Hrvaška

DIREKTOR CIA-E PRIJE PET GODINA U SARAJEVU: Američki pritisak u lovu na koruptivnu hobotnicu u političkom vrhu Bosne i Hercegovine

Tor, 03/08/2021 - 10:20
Objavljeno u Nacionalu br. 939, 26. travanj 2016. Dolazak direktora CIA-e Johna Brennana u Sarajevo u obavještajnim krugovima promatra se i u kontekstu ponovnog angažmana SAD-a na zapadnom Balkanu te davanja podrške za dovršetak istraga protiv političara optuženih za korupciju

Organizirani kriminal, borba protiv korupcije i vladavina prava i zakona. Osim borbe protiv terorizma i ISIL-a, bile su to glavne teme o kojima je direktor CIA-e John Brennan razgovarao s vodećim ljudima sigurnosno-obavještajnog sustava prilikom svog iznenadnog prošlotjednog posjeta Bosni i Hercegovini. Iako je ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara novinarima izjavio da se o organiziranom kriminalu i borbi protiv korupcije razgovaralo tek kratko te da je Brennan u Sarajevo došao na poziv svog bosanskohercegovačkog kolege Osmana Mehmedagića, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), činjenica je da prvi čovjek CIA-e ne dolazi samo tako na drugi kraj svijeta. Njegov dolazak poklopio se s informacijama koje su do Nacionala nedavno došle iz obavještajnog miljea bliskog srpskim službama. Prvi dio informacija odnosi se na procjenu da će se Sjedinjene Države ponovno jače angažirati na zapadnom Balkanu, a drugi dio informacija odnosi se na istragu koja se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Izvor iz obavještajnog miljea za Nacional je tri tjedna prije dolaska šefa CIA-e u Sarajevo rekao da su Amerikanci odlučili raščistiti koruptivnu hobotnicu u vrhu bosanskohercegovačkih vlasti.

“USLIJEDIT ĆE KONAČNI UDAR na Milorada Dodika koji će zahvatiti i druge visoko rangirane političare iz Bosne i Hercegovine. Neokrznut neće proći ni Dragan Čović, ali i pojedini političari u Srbiji”, izjavio je za Nacional taj izvor. Svega nekoliko dana nakon te informacije, glavni tužitelj Bosne i Hercegovine Goran Salihović u sarajevskom listu Oslobođenje potvrdio je da se protiv Milorada Dodika vodi istraga o tome kako je 2007. stekao vilu u u elitnom beogradskom naselju Dedinju vrijednu više od 750.000 eura. Prijavu protiv Dodika oko kupnje vile podnijela je oporbena Srpska demokratska stranka. Sumnja se da je Dodik vilu kupio gotovinom, pri čemu je ishodio fiktivni kredit kod Pavlović Banke iz Bijeljine, koji mu je poslužio samo kao pokriće za tu sumnjivu transakciju. Osim toga, Salihović je rekao da se nastavlja istraga i oko propasti Bobar banke, na čijim su računima ostali blokirani milijunski depoziti.

“Taj predmet je dva do tri puta jači od slučaja Sanader u Hrvatskoj”, izjavio je glavni tužitelj BiH.

NO PREMA PROCJENAMA SRPSKIH OBAVJEŠTAJNIH KRUGOVA, cilj istrage protiv Dodika je i svojevrsno slabljenje srbijanskog premijera Aleksandra Vučića koji brani Dodikovu politiku u Republici Srpskoj. U tom kontekstu obavještajni krugovi promatraju i nedavne presude Haaškog suda protiv Radovana Karadžića i Vojislava Šešelja. Za presudu protiv Karadžića smatraju da je “omča oko vrata Republici Srpskoj” u slučaju da Dodik uistinu odluči krenuti u odcjepljenje. Smatra se da tom presudom nije osuđen samo Karadžić, već i Republika Srpska, odnosno njezino političko-vojno rukovodstvo čiji je on bio samo dio. S druge strane, isti milje smatra da je izricanjem oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju, Haaški sud nanio ogromnu političku štetu ponajviše Aleksandru Vučiću i njegovu SNS-u jer će Šešelj svojim djelovanjem sada nastaviti destabilizirati političku scenu Srbije.

ORGANIZIRANI KRIMINAL I BORBA protiv korupcije bili su, uz borbu protiv terorizma, glavne teme o kojima je direktor CIA-e razgovarao s kolegama iz sigurnosno-obavještajnog sustava BiH

U fokusu zapadnih istražitelja su odnosi između Vučića i Dodika. Neovisno o Vučićevoj uvjerljivoj pobjedi na izborima, nerazjašnjeni odnosi s Dodikom mogli bi za njega predstavljati opterećenje te će se on u bliskoj budućnosti tog odnosa morati riješiti ako će željeti sačuvati vlastitu poziciju, smatraju srpski obavještajni izvori. Prema njihovim analizama, cilj američkog pritiska na Vučića zapravo je njegovo odustajanje od politike zbližavanja s Rusijom te čvršće usmjeravanje prema suradnji s NATO savezom i Europskom unijom. Do sada je Vučić vješto manevrirao između Rusije i zapadnih sila, no Amerika će sada, prema svemu sudeći, pojačati svoje prisustvo u regiji kako bi spriječila daljnji utjecaj Rusije na zapadnom Balkanu. Kad je o Bosni i Hercegovini riječ, američki cilj je održati cjelovitost BiH i umanjiti utjecaj i politički značaj Republike Srpske, smatraju srpski obavještajni izvori. Ako bi se dokazalo da je Dodik povezan s kriminalom, to bi zasigurno imalo duboke posljedice i za buduću politiku Republike Srpske, a ujedno bi to predstavljalo priliku i za odabir novog političkog vodstva i novog političkog smjera zemlje.

O AFERAMA I SUMNJIVIM AKTIVNOSTIMA MILORADA DODIKA već su se vodile brojne istrage, a ispisane su i na stotine i stotine stranica novinskih tekstova. BH Dani još su u srpnju 2009. objavili veliki istraživački dosje pod naslovom “Dodikov imperij” za koji se tvrdilo da uključuje do tada “najkompletniji popis imovine Milorada Dodika koja se procjenjuje na više od 200 milijuna eura” te da su taj popis napravili međunarodni predstavnici u BiH.

“Istraga koju SIPA i Tužilaštvo BiH mjesecima vode protiv Milorada Dodika, trenutno je fokusirana na izgradnju zgrade RTRS-a, izgradnju Administrativnog centra i izgradnju autoputa Banja Luka – Gradiška. Prema informacijama Dana, ta istraga bit će vrlo brzo proširena, a istražnim organima značajnu pomoć pružaju i međunarodni predstavnici na službi u BiH. Već sada su na popisima za provjeru bankovni računi, brojni stanovi, kuće, poslovni prostori, firme, plantaže, lovišta, košarkaški klub, radijske stanice, stotine tisuća hektara obradiva zemljišta te dionice u brojnim poduzećima i bankama. Nominalni su vlasnici te vrijedne imovine, čija vrijednost prema grubim procjenama prelazi 200 milijuna eura, pored samog premijera Republike Srpske i članovi njegove obitelji te bliski prijatelji i poslovni partneri”, stajalo je u uvodu teksta u kojem se u 11 točaka navodi Dodikova imovina, čak 17 tvrtki s kojima je povezan i četiri banke.

SERIJU ISTRAŽIVAČKIH TEKSTOVA O DODIKU imao je i sarajevski online magazin Žurnal.info. Prvi u nizu bio je članak iz kolovoza 2011. s egidama “Poslovna biografija gospodara Republike Srpske”, “Imperij Dodik” i naslovom “Od Laktaša do zvijezda” u kojem se govori o usponu Milorada Dodika od predsjednika Izvršnog odbora Skupštine općine Laktaši i nekadašnjeg švercera cigaretama, do najmoćnijeg i najbogatijeg čovjeka Republike Srpske, ali i jednog od “najimućnijih ljudi u regiji”. I u drugim tekstovima opisuju se razgranate Dodikove veze i sumnjivi poslovi s moćnim bankarima, biznismenima i političarima.

No i brojne istrage pravosudnih državnih tijela i silni novinski članci, nisu bili dovoljni da se Dodiku dokaže krivnja. Ono što bi sada moglo biti presudno da se svi ti sumnjivi slučajevi i afere do kraja istraže jest i pritisak SAD-a, ali i Europske komisije koja je još u studenom prošle godine upozorila da je pred Bosnom i Hercegovinom zahtjevan period usklađivanja normi i standarda, što bi trebalo uključivati i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. No u slučaju Bosne i Hercegovine ključan bi mogao biti upravo američki pritisak, uvjereni su srpski obavještajni izvori.

‘USLIJEDIT ĆE KONAČAN UDAR NA MILORADA Dodika koji će zahvatiti i druge visoko rangirane političare iz BiH. Neokrznut neće proći ni Dragan Čović, ali i pojedini političari u Srbiji’, tvrde obavještajci

I PRIJE DOLASKA DIREKTORA CIA–e U SARAJEVO, bez obzira na to što se njegov dolazak ne može direktno povezivati sa slučajem Dodik, inicijativa za rješavanje pitanja korupcije u BiH došla je iz Amerike. Američki senator Roger F. Wicker, dopredsjednik američke Helsinške komisije za sigurnost i suradnju u Europi, uputio je početkom veljače ove godine pismo američkom državnom tajniku Johnu Kerryju u kojem je ukazao na izrazitu korupciju među visokopozicioniranim političarima u Bosni i Hercegovini te predložio da se takvim političarima zabrani ulazak u SAD te da se i njima i onima koji ih podržavaju zamrzne imovina. Wicker je od administracije predsjednika Baracka Obame tražio i da odobri dodatna sredstva kako bi se raskrinkala i dokumentirala korupcija u BiH. Senator Wicker nedugo nakon toga dao je sredinom ožujka intervju Dnevnom avazu u kojem je rekao da neće imenovati na koje je konkretno političare mislio kad je govorio o korupciji u BiH.

“Tužiteljima ću prepustiti da imenuju pojedince na temelju dokaza, sudovima da donesu presude na temelju dokaza i medijima da izvještavaju o nalazima svojih istraga”, rekao je Wicker i de facto potvrdio da ima podršku Obamine administracije. Otkrio je što je pisalo u odgovoru na pismo koje im je poslao.

“Administracija je odgovorila i dijeli moju zabrinutost zbog korupcije u BiH. Podrška za zaštitu zviždača, kao i jačanje sudstva na svim razinama, neke su od inicijativa na koje vlada SAD-a usmjerava svoje napore. Jasno mi je da će širenje korupcije u zemlji samo spriječiti međunarodna ulaganja. Ambasada SAD-a u Sarajevu aktivna je u tom pogledu i ima moju podršku i ohrabrenje”, izjavio je Wicker koji je istaknuo da je za borbu protiv korupcije prije svega potrebna politička volja.

VEĆ NAKON PRVOG WICKEROVA ISTUPA, odnosno nakon što je poslao pismo State Departmentu u kojem je ukazao na korupciju u vrhu BiH, u medijima se oglasio Milorad Dodik. On je u intervjuu za Anadolu Agency (AA), koji je prenio Dnevni avaz, rekao da se “ne boji prijetnji pravosudnim postupcima zato što nema elemenata za bilo kakvu odgovornost te vrste”. Prva istraga u slučaju Pavlović Banke započela je još početkom siječnja kad je SIPA, Državna agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, izuzela dokumentaciju iz poslovnica Pavlović Banke u Doboju i Banjaluci kako bi pokušala dokazati spregu s Miloradom Dodikom.

WICKER JE OD OBAME tražio dodatna sredstva kako bi se raskrinkala i dokumentirala korupcija u BiH, a oni su odgovorili da dijele njegovu zabrinutost te da daju podršku zaštiti zviždača i jačanju sudstva u BiH

Dodik je u intervjuu za Anadolu Agency rekao da je protiv njega i njegove obitelji pokrenuta opsežna istraga “u mnogim institucijama u RS-u pa čak i regionu”. Rekao je da je po nalogu Tužilaštva BiH napravljen spisak u okviru kojeg SIPA traži podatke o Miloradu Dodiku, Snježani Dodik, Igoru Dodiku, Gorici Dodik i Bogoljubu Dodiku.

“Snježana je moja supruga, Igor je moj sin, Gorica je moja kći, a Bogoljub moj otac. Znači, protiv svih tih ljudi vodi se haranga. Naravno da to nije jednostavno”, rekao je Dodik koji je pred novinarima koji su ga intervjuirali teatralno naložio članovima svog kabineta da donesu dopis SIPA-e kako bi ga prvi put pokazao pred kamerama.

“Pogledajte. Svim institucijama kojima se traži. Pa će me vjerojatno optužiti da onemogućavam pravdu. Imena moje djece na tim listama za istragu. Otkuda, kako je to moguće? Kako biste se vi osjećali da vašu porodicu ovako pretresaju?” dramatizirao je Dodik pred kamerama.

Iskoristio je priliku da još jedanput porekne sve što mu se stavlja na teret:

“Prvo, nisam ja ni naivan ni blesav čovjek koji bi radeći ovaj posao u ovakvoj državi sebi dopustio neku nezakonitu radnju ili da budem nesvjesno u nešto ubačen. Donosio sam odluke u najboljem interesu za RS i u tom pogledu nemam niti jedan problem. Ne bojim se fer procesa s bilo koje strane. Nikakvog straha nemam.

Ali, naravno, nije vezano za strah, vezano je za otpor koji se stvara, to je ta politizacija svega toga. Opet mislim da je sjajno vrijeme ovih takozvanih iz RS-a, koji na tome jašu, prošlo i da su oni u silaznim putanjama. To govore i ankete. I vidjet će kako će to biti na sljedećim izborima”, izjavio je Dodik. U međuvremenu, sve je više onih koji smatraju da je upravo Dodikova karijera u silaznoj putanji te da bi se politička scena u BiH uskoro mogla početi temeljito mijenjati.

Kategorije: Hrvaška

Krešo Beljak: “Sve lokalne organizacije imaju potpunu slobodu, što god tko mislio o tome”

Tor, 03/08/2021 - 10:20

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak u utorak je komentirao suradnju njegove stranke s HDZ-om u Zagrebačkoj županiji.

“Treba razdvojiti politiku na nacionalnoj i onu na lokalnoj razini. Ova koalicija nije prva, u cijelom nizu županija smo išli s HDZ-om. Ne vidim problem, HSS je poznat kao stranka centra koji ima lijevo i desno krilo i to je izvan onoga što ja radim na nacionalnoj razini”, kazao je Beljak gostujući u ‘Novom danu’ N1 televizije.

Dodao je da nije bilo potrebe da se razgovara o tome jer ‘sve lokalne organizacije imaju potpunu slobodu, što god tko mislio o tome’.

Gradonačelnik Svete nedelje Dario Zurovec rekao je da se lav ne opterećuje mišljenjem ovce pa se tako ni on ne opterećuje onime što misli Beljak. Predsjednik HSS-a kaže da na to ne bi odgovorio. “Bilo mi je poprilično smiješno. Vrijeme će pokazati tko je lav, tko lavić”, poručio je.

Rejting stranke, kaže, nije dobar, ali nije ni lošiji nego prije lokalnih izbora. “Politika se ne može voditii s lokalne razine i neće se tako voditi što se tiče HSS-a”, poručio je.

O reakcijama iz SDP-a Beljak kaže da oni mogu biti razočarani te podsjeća da i SDP koalira s HDZ-om u nekim gradovima i županijama. “I Most i Domovinski pokret su puno neprihvatljiviji partneri od HDZ-a, radi se o krajnjoj desnici. To je licemjerno i ne bih se osvrtao na te strelice koje dolaze iz SDP-a”, istaknuo je.

Kategorije: Hrvaška

Ante Nazor: “Ne možemo tretirati povijest po razdobljima kako nekome paše”

Tor, 03/08/2021 - 10:15

Povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, gostovao je u utoeak u ‘Novom danu’ N1 televizije gdje je komentirao proslavu obljetnice Oluje.

Boris Milošević ove godine ne ide u Knin, a ni potpredsjednik Vlade Tomo Medved ove godine neće u Grubore. Nazor kaže da je prošle godine to bilo simbolično. “No od simbolike, gesta i govora koji su tada izrečeni, i u Kninu i u Gruborima, mislim da je važnije suočavanje s prošlošću na način da se u obzir uzmu činjenice. Istina i činjenice ne smiju biti žrtva, nego temelj pomirenja”, rekao je i dodao da sami dolasci dijela predstavnika srpske nacionalne manjine u Knin ili Vukovar nisu dovoljni.

“Ne možemo tretirati povijest po razdobljima kako nekome paše, i ’41. i ’45., i ’91. i ’95. Što se tiče znanosti, moraju biti isti kriteriji. To iritira mene osobno, a vjerujem i mnoge ljude u Hrvatskoj”, poručio je Nazor.

Istaknuo je da se s činjenicama prije svega moraju suočiti predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. “Zločinačkim pothvatima se proglašava akcija koja nažalost nije imala alternativu. Oluja nije imala alternativu. Još su 3. kolovoza 1995. vikali da je Knin Srbija, a onda se čude što je došlo do Oluje. To se oni prije svega moraju suočiti s time. Ovih dana smo imali jasne poruke iz Beograda, od ministra u tamošnjoj vladi, da će srpski svijet zaživjeti kad-tad. To ima isto značenje kao srpski narod u državi iz početka 90-ih, a vidjeli smo do kakvog je rezultata tada došlo. Nisam čuo predstavnike srpske manjine u Hrvatskoj da su digli glas preko toga”, rekao je.

S dolascima predstavnika Srba u Knin vjerojatno bi se nastavilo da, dodaje, postoji iskrena želja. “Izbjegava se da se jasno kaže što je uzrokovalo rat i Oluju. Bilo kakav dolazak ne znači ništa ako će se ove stvari izbjegavati. Da zastupnici srpske nacionalne manjine u Saboru kažu da je Srbija kriva, to je temelj za gradnju boljih odnosa, a ne stalno dociranje hrvatskom narodu, hrvatskom vodstvu. To je nešto što je iritirajuće i bojim se da je prepreka uspostavi pravog zajedničkog života”, zaključio je Nazor.

Kategorije: Hrvaška