Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 2 min 29 sek od tega

Arhitekti: Zakon o obnovi zgrada nedovoljno strateški promišljeno rješenje

Pet, 03/04/2020 - 19:23

Institucije i udruge arhitekata u petak su kao nedovoljno stručno i strateški promišljeno rješenje nazvali zakonski prijedlog Ministarstva graditeljstva o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice, pa traže preispitivanje hitnog donošenja tog zakona.

Zajedničko priopćenje uputili su Hrvatska komora arhitekata, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata.

Nakon što je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir ujutro udruge arhitekata prozvao da primjedbama na spomenuti zakon žele blokirati proces obnove Zagreba, arhitekti su se popodne priopćenjem obratili premijeru Andreju Plenkoviću.

Vladu pozivaju na sveoubuhvatne aktivnosti s ciljem što kvalitetnijeg prevladavanja situacije prouzročene snažnim potresom 22. ožujka.

Nije se pristupilo ozbiljnom i koordiniranom rješavanju problema

Stanje kojem svjedoče, upozoravaju, svodi se na volonterske operativne aktivnosti te pokušaj kreiranja “nedovoljno strateški promišljenog” zakona od strane Ministarstva graditeljstva.

Arhitekti ističu kako to pokazuje da se ni 13 dana nakon snažnih potresa koji su pogodili Zagreb i niz naselja u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji još uvijek nije pristupilo “ozbiljnom i koordiniranom rješavanju ovog iznimno složenog problema”.

Nadležnima zamjeraju izostanak sustavnog planiranja i pripreme za nepogodu koja je, tvrde, bila vrlo izvjesna i gotovo neizbježna, “a koja nas je ipak zatekla potpuno nespremnima”.

Neuspješnim smatraju i suočavanje s posljedicama potresa, a kao “jedinu svijetlu točku” vide volontere koji danima obilaze objekte i vrše preliminarne procjene statičkih oštećenja kako bi pomogli građanima.

Arhitekti premijeru poručuju kako se zauzimaju za uspostavu koordinacijskog tijela sa stručnjacima koji će voditi cijeli proces obnove, financijske modele i zakonodavne okvire, a kako bi se kriza izgrađenog prostora Zagreba i njemu gravitirajućih naselja prevladala na kvalitetan način.

Koordinacija bi obuhvaćala dvije razine – strateško planiranje i upravljanje krizom te formiranje operativnih radnih stručnih skupina, uz kvalitetno učestalo informiranje javnosti o učinjenom.

Što prije i kvalitetnije završiti s preliminarnim pregledima

 U operativnom pogledu nužnim drže aktiviranje svih mehanizama kako bi se što prije i kvalitetnije završilo s preliminarnim pregledima objekata za koje su vlasnici ili korisnici prijavili oštećenja.

Na temelju tih pregleda, ističu arhitekti, potrebno je dovršiti hitne sanacije i riješiti problem zbrinjavanja iseljenih građana.

Kao druge potrebne aktivnosti navode analizu, kreiranje strategije i plana obnove, a kao rezultat toga i izmjenu zakonodavnog okvira koja će se prilagoditi stručno utemeljenom pristupu obnove i sanacije te provođenju široke protupotresne sanacije građevinskog fonda.

Zbog svega navedenog traže preispitivanje hitnog donošenja spomenutog zakona jer brojne primjedbe institucija i pojedinaca, tvrde, govore da zakon nije pisan dovoljno stručno i sveobuhvatno.

Kategorije: Hrvaška

Berlin zbog zapljene maski optužio SAD za “suvremeno piratstvo”

Pet, 03/04/2020 - 18:57

Dužnosnici SAD-a su u Bangkoku konfiscirali 200.000 zaštitnih medicinskih maski koje je naručio grad Berlin, rekao je u petak ministar unutarnjih poslova te njemačke savezne države optuživši Sjedinjene Države za “suvremeno piratstvo”.

Maske FFP-2 koje štite od infekcije bile su namijenjene za berlinske policajce, rekao je ministar Andreas Geisel.

Država Berlin ih je naručila od američke kompanije i platila ih, dodao je.

Maske su, po listu Tagesspiegel, proizvedene u Kini.

Geisel je u izjavi napao SAD rekavši da to vide “kao čin suvremenog piratstva”.

“Tako se ne odnosite prema transatlantskim partnerima. Ne smijemo se voditi metodama Divljeg zapada čak ni u vrijeme globalne krize”, rekao je pozvavši saveznu njemačku vladu da zatraži od Washingttna da se pridržava međunarodnih pravila.

Berlin nije jedina regija koja se požalila na takvo ponašanje.

Francuski političari nedavno su optužili SAD da je kupio zalihe zaštitnih maski namijenjenih Francuskoj.

Washington je pored toga zakonom primorao američki konglomerat 3M da opskrbljuje SAD sa što je više moguće maski tipa N-95 kakve se koriste u bolnicama. Ta kompanija također maske proizvodi u Kini.

Kategorije: Hrvaška

Inicijativa Glas poduzetnika postala udruga

Pet, 03/04/2020 - 18:20

Na zahtjev članova Inicijative Glas poduzetnika, u petak je osnovana istoimena udruga, koja će se kao formalni predstavnik 100.000 članova nastaviti aktivno boriti za prava članova i brži povratak ekonomskom rastu, kaže se u priopćenju Inicijative.

Ta inicijativa pokrenuta je kao samoorganizacija građana, mahom malih poduzetnika, nakon objave prvog paketa gospodarskih mjera Vlade, koje su pokretači ocijenili nedostatnima.

Kako je u manje od 15 dana okupio više od 100.000 poduzetnika, obrtnika, samozaposlenih i zaposlenika privatnog sektora te privukao veliku medijsku pozornost svojim beskompromisnim zahtjevima i istupima, Glas poduzetnika pozicionirao se kao relevantan čimbenik u javnim raspravama vezanim za određivanje novog gospodarskog smjera Hrvatske, ističe se u priopćenju.

To je potvrdila i Vlada RH koja je, unutar drugog paketa gospodarskih mjera, usvojila neke od prijedloga inicijative te time potvrdila njezin neosporan utjecaj, dodaje se.

S obzirom da su se u javnosti počeli pojavljivati komentari prema kojima inicijativa nije formalna organizacija te da nema legalne zastupnike, temeljem mišljenja članova, osnivači inicijative odlučili su formalizirati Glas poduzetnika, koji je na taj način dobio pravnu formu i mogućnost zastupanja članstva.

Čak 96 posto članova izjasnilo kako će se učlaniti u udrugu, a imajući u vidu njihovo i mišljenje javnosti, pokretači inicijative i širi krug volontera, u petak su osnovali Udrugu Glas poduzetnika te će sve potrebne dokumente za osnivanje poslati nadležnim tijelima za registraciju.

Članstvo u udruzi bit će besplatno, a svoje aktivnosti udruga će financirati donacijama. Uz glavni, Glas poduzetnika će otvoriti i račun za donacije zdravstvenim djelatnicima te za zdravstvenu i sanitetsku opremu potrebnu za borbu protiv virusa Covid-19, kaže se u priopćenju.

Na osnivačkoj Skupštini imenovana su i tijela udruge na rok od dvije godine, a predsjednik Udruge Hrvoje Bujas i izvršni direktor Dražen Oreščanin postali su legalni predstavnici.

Upravni odbor broji sedam članova među kojima su: Andrej Šooš Maceljski, Berislav Marszalek, Bojan Bajgorić Šantić, Bruno Samardžić, Ivana Matić, Vedran Jakominić i Vuk Vuković. U tročlani Nadzorni odbor imenovani su Aco Momčilović, Gordana Fabijanić i Viktorija Knežević.

Svi osnivači i članovi tijela Udruge su mikro, mali i srednji poduzetnici i reprezentativni su predstavnici budućih članova.

„Nakon velikog posla koji smo  s mnogo entuzijazma i kontinuiranim angažmanom odradili u dva tjedna te se nametnuli kao relevantan faktor i suradnik u ovoj gospodarskoj krizi, bila je nužna formalizacija naše inicijative. Od početka smo isticali da nas politika ne zanima te da se zalažemo isključivo za boljitak ne samo svih članova Glasa poduzetnika, nego hrvatskog gospodarstva i društva u cijelosti. Ova udruga nije samo glas poduzetnika, nego i naših zaposlenika, s kojima godinama dijelimo i dobro i zlo, pa tako i u ovoj krizi gdje smo inzistirali na mjerama koje bi nam omogućile očuvanje njihovih radnih mjesta“, istaknuo je povodom osnivanja predsjednik Udruge Hrvoje Bujas.

Izvršni direktor Udruge Dražen Oreščanin naglasio je kako je osnivanje udruge tek početak zajedničkog djelovanja te kako sve članove na čelu s vodećim ljudima udruge očekuje još puno posla.

„Potrebno je osigurati brzu, efikasnu i nerestriktivnu provedbu mjera, ali i odgovoriti na brojna otvorena pitanja. Također,  potrebno je osigurati da sve jedinice lokalne samouprave pruže primjerenu podršku lokalnim poduzetnicima otpisom komunalne naknade i najma za poslovne prostore i javne površine. Vlada još ima veliki zadatak dogovoriti s bankama i leasing kućama zamrzavanje kredita i leasinga na 12 mjeseci, a sve s ciljem kako bi gospodarstvo moglo doći do daha kada ponovo krene“, istaknuo je.

Ujedno, pohvalio je i vrlo brzu digitalizaciju mnoštva javnih usluga i dodao kako se u udruzi nadaju da će takvu razinu digitaliziranih usluga javni sektor zadržati i nakon završetka krize, što će poduzetnicima znatno olakšati buduće poslovanje.

Kategorije: Hrvaška

London: Otvorena golema poljska bolnica

Pet, 03/04/2020 - 17:50

Golema poljska bolnica, podignuta u samo devet dana u Londonu, otvorila je u petak vrata za prijem vala oboljelih od koronavirusa koji je zapljusnuo zdravstveni sustav Velike Britanije, a zbog čega će se u nedjelju građanima obratiti i kraljica Elizabeta II.

Kao znak ozbiljnosti trenutka koji proživljava zemlja, devedesettrogodišnja kraljica snimila je poruku za stanovnike Ujedinjene Kraljevine i zemalja Commonwealtha u vezi s epidemijom, objavila je Buckinghamska palača. Riječ je o četvrtom po redu izvanrednom obraćanju kraljice Elizabete II. u njezinih 68 godina na prijestolju.

Izložena kritikama zbog prekasnog uvođenja mjera zabrane kretanja stanovništva, zatim zbog nedovoljnog testiranja, britanska vlada trudi se pokazati da je spremna i odlučna djelovati u suzbijanju bolesti Covid-19 koja je na otočju uzela gotovo 3.000 života.

Vlada je stoga obećala udeseterostručiti broj testiranja, napose za medicinsko osoblje, a nastoji sada stvoriti žurno desetke tisuća bolničkih kreveta u sklopu borbe protiv epidemije koronavirusa koji je već usmrtio 3.605 ljudi na britanskom tlu.

Sa 684 novih smrti u jedan dan, epidemija ubrzava i službeno je u Velikoj Britaniji sada zaraženo 38.168 osoba, a vrhunac se očekuje oko 12. travnja.

Premijer Boris Johnson koji je prije tjedan dana bio pozitivan na virus, objavio je u petak da još ima povišenu temperaturu i da će produljiti samoizolaciju i nakon sedam preporučenih dana.

Sagrađena uz pomoć vojske, bolnica Nightingale kapaciteta 500 kreveta, moći će zapravo primiti do 4.000 kreveta, otprilike kao deset bolnica.

Bolnicu je otvorio videovezom princ Charles iz svoje škotske rezidencije, a uvodnu riječ rekao je i ministar zdravstva Matt Hancock na licu mjesta naglasivši da je to tek prva takva privremena ustanova u Ujedinjenog Kraljevini.

Izašao iz karantene ovaj tjedan pošto je i sam bio zaražen koronavirusom, sin kraljice Elizabete II. nazvao jepoljsku bolnicu “blistavim svjetlom u mračnim vremenima”.

S oko 1600 medicinskih radnika, golema bolnica kakve dosad nije bilo u Velikoj Britaniji, pokušat će odgovoriti na rast epidemije koronavirusa kojim je službeno u toj zemlji zaraženo 33.718 osoba, od kojih je umrlo 2.921.

Slični centri trebali bi biti otvoreni u Birminghamu i Manchesteru koji bi svaki trebao imati po 3.000 kreveta.

Britanski zdravstveni sustav (NHS) najavio je u petak ujutro gradnju još dviju poljskih bolnica, u Bristolu (zapad Engelske) te u Harrogateu (sjever), a koje bi primile 1.000 odnosno 500 pacijenata.

U Škotskoj se očekuje otvaranje centra od 300 kreveta, do s vremenom čak 1.000 kreveta. Pokrajina Wales predviđa dodatni 6.000 kreveta u nekoliko poljskih bolnica koje će biti podignute na stadionima i zabavnim parkovima.

Narukvice za osobe imune na virus

Brzina gradnje bolnice Nightingale zadivljuje, ali upravljanje tim kompleksom donosi mnogo izazova, otkrivaju dokumenti koje je objavio Health Service Journal.

Vlasnike brine broj vozila hitne pomoći koji bi u bolnicu trebali prevoziti pacijente, kao i uspostava ekipa hitna pomoći jer se pokazalo da nisu sve one osposobljene pružati intenzivnu skrb.

Za vladu općenito izazov je stanje u bolnicama gdje osoblje proživljava teške dane zbog manjka zaštitne opreme i testova.

Netom izliječen od koronavirusa, ministar zdravstva priznao je u četvrtak navečer da je zemlja kasnila po broju testiranja i obećao je do kraja mjeseca do 100.000 testiranja na dan, što je deset puta više od sadašnjeg prosjeka.

Cilj je masivno otkrivanje zaraženih među medicinskim osobljem. Prema sadašnjim podacima 8 posto je zaraženih i u izolaciji je. Oni koji budu negativni na koronavirus moći će se vratiti na posao i olakšati teret bolnicama na izmaku snaga.

S vremenom cilj je odrediti tko je imun kako bi mogao izaći iz izolacije.

Britanski privatni sektor smanjen je u ožujku, a gotovo milijun ljudi već je zatražilo socijalnu pomoć unatoč vladinim mjeramma bez presedan u Britaniji.

U četvrtak navečer, ministar zdravstva spomenuo je mogućnost uvođenja “potvrda o imunitetu, možda u obliku narukvica”, no popriličan je broj znanstvenika koji dvoje u učinkovitst takve inicijative.

Kategorije: Hrvaška

Trojica vatrogasaca pozitivna, službe rade punim kapacitetom

Pet, 03/04/2020 - 17:30

Angažman vatrogasaca (foto ilustracija) na suzbijanju koronavirusa, uz redovne aktivnosti gašenja požara i tehničkih intervencija, nije doveo do pada njihove operativne sposobnosti, ocijenila je u petak Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ).

Zagrebački vatrogasci odradili su od 22. ožujka do petka 2327 hitnih intervencija, od kojih su većina tehničke intervencije, a odrađen je i 41 požar. HVZ je precizirao da se u petak na terenu nalazi šest visinskih vozila Javne vatrogasne postrojbe Zagreb te visinska vozila iz Splita, Dubrovnika, Rijeke, Krapine, Osijeka, Velike Gorice, Slavonskog Broda, Slatine i Varaždina ali i privatnih tvrtki koje su ih stavile na raspolaganje.

Uz to, na terenu djeluju i ekipe dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca s navalnim i tehničkim vozilima, a trenutno je zaprimljeno preko 600 dojava o sanaciji objekata oštećenih u potresu. HVZ je dodao da su vatrogasci Zagrebačke županije u razdoblju od 24. do 30. ožujka zabilježili 591 događaj u kojem je bilo angažirano 1884 vatrogasaca sa 1262 vozila, a osim ophodnje, vatrogasci su prevozili i osobe u samoizolaciju te karantenu.

U istom razdoblju angažirano je 67 vatrogasaca iz 11 vatrogasnih postrojbi u nadležnosti Vatrogasne zajednice ličko-senjske županije koji provode zadaće u potpori policijskim službenicima na šest policijskih punktova u Županiji te u provedbi ophodnji na području Plitvičkih Jezera. Na području Novalje vatrogasci dvaput tjedno dezinficiraju javne gradske prostore i površine, kao i trgovačke objekte, te dostavljaju i distribuiraju sredstva za dezinfekciju.

Međimurski vatrogasci su u istom razdoblju, uz ostale redovne aktivnosti, obavljali ophodnju po naseljima, a ukupno je bilo angažirano 1759 vatrogasaca. Na području Sisačko-moslavačke županije posljednjih dva dana zabilježeno je 96 izvanrednih događaja na kojima je sudjelovalo 167 vatrogasaca sa 97 vozila.

Na području Varaždinske županije u ophodnjama svakodnevno sudjeluje oko 400 vatrogasaca, dok je na području Splitsko-dalmatinske županije u zajedničkim patrolama s policijom, dezinfekciji ulica i obilasku starijih osoba i dostavi namirnica i lijekova angažiran 201 vatrogasac.

U 26 općina i tri grada na području Koprivničko-križevačke županije angažirano je između 90 i 100 pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava koji organizirano u suradnji s ophodnjama PU koprivničko-križevačke obilaze i prate kršenje mjere o zadržavanju na javnim mjestima. I na području Osječko-baranjske, Primorsko-goranske i Požeško-slavonske županije u prosjeku oko 80 vatrogasaca sudjeluje u aktivnostima sprečavanja širenja zaraze koronavirusa.

HVZ ističe kako su trojica vatrogasaca pozitivna na koronavirus, ali da se sva trojica oporavljaju.

Kategorije: Hrvaška

Engleski prvoligaši zatražili od igrača smanjenje godišnjih plaća za 30%

Pet, 03/04/2020 - 17:12

Svih 20 klubova engleske Premier League danas je održalo video konferenciju na kojoj su raspravljali o trenutnoj situaciji vezanoj za prekid nogometnih natjecanja zbog pandemije koronavirusa te mjera koje je zbog toga nužno poduzeti.

Jednoglasno je prihvaćeno da nema izgleda da do nastavka sezone dođe početkom svibnja. Lopta će se ponovno zakotrljati tek kad javne vlasti utvrde da je to sigurno i primjereno. Klubovi i dalje imaju namjeru odigrati sve prvenstvene i kup utakmice kada to dopuste okolnosti, a kako bi očuvali integritet natjecanja.

Klubovi će također igračima predložiti da pristanu na smanjenje njihovih primanja za 30% od ukupnih godišnjih naknada kako bi se zaštitila radna mjesta ostalih zaposlenika. Ova mjera je zamišljena kao kombinacija smanjenja i odgode isplate plaća za igrače. O ovoj mjeri će se razgovarati i s udruženjem nogometaša, a sastanak je zakazan već za sutra.

Dogovoreno je i da klubovi Premier League pokažu solidarnost te će tako osigurati 125 milijuna funti za niželigaše, a 25 milijuna funti će donirati nacionalnom zdrastvenom sustavu.

Prvoligaši će se također pojedinačno uključiti u lokalne društvene akcije te će svoje resurse, volontere i objekte u tu svrhu staviti na raspolaganje. Uz to će koristiti i svoje kapacitete kako bi promovirali zdravstvene poruke nadležnih tijela.

Kategorije: Hrvaška

Radman: “EU “izdašno” pomaže zapadnom Balkanu oko pandemije”

Pet, 03/04/2020 - 16:53

Pandemija koronavirusa je globalno pitanje i stoga posebice treba pomoći  zapadnom Balkanu kao europskom prostoru, kazao je ministar vanjskih poslova nakon videokonferencije Vijeća za vanjske poslove EU-a, istaknuvši da se EU pokazao “izdašan” u toj pomoći.

Na sastanku pod predsjedanjem šefa europske diplomacije Josepa Borrella govorilo se o pomoći trećim zemljama u obuzdavanju pandemije od koje je u svijetu do danas umrlo  53.693 ljudi, a u 188 zemalja i teritorija trenutno je zaraženo njih 1.035.380.

“Pandemija globalno pitanje i treba pomoći trećim državama, a posebice žurno trebaju pomoć EU-a zemlje zapadnog Balkana. Unija se pokazala izdašnom jer je taj prostor europski prostor i zaslužuje našu pozornost”, rekao je Gordan Grlić-Radman nakon sastanka.

Prema njegovim riječima, razgovaralo se i o stanju u sjevernoj Africi, Latinskoj Americi i Azije.

“Svi oni trebaju pomoć EU-a i Europska komisija priprema sveobuhvatni paket pomoći o čemu će se razgovarati na sljedećem Vijeću za vanjske poslove”, rekao je Grlić-Radman.

Italija, zemlja koja je najpogođenija pandemijom koronavirusa u Europi i trenutno broji 13.915 umrlih i 115.242 zaraženih, optužila je prije tri tjedna Europsku uniju za “izostanak solidarnosti”, a posebice nakon što su Njemačka i Francuska zabranile prodaju zaštitne opreme.

Talijanski veleposlanik u EU Maurizio Massari je u prvoj polovici ožujka ogorčeno poručio da od Bruxellesa očekuje da se makne od “konzultacija” i pokrene “hitne mjere koje su žurne, konkretne i učinkovite”.

Ponašanje EU-a, a posebice Njemačke, kritizirao je i čelnik EPP-a u Europskom parlamentu Manfred Weber koji je rekao da ju “ludo” da je solidarnost s Italijom pokazala Kina, ali ne i njegova domovina Njemačka.

Jučer je ispriku Italiji uputila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i kazala da žali zbog zakašnjele reakcije Europske unije u pandemiji koronavirusa.

“Treba priznati da su na početku krize kada je trebalo dati zajednički europski odgovor mnogi mislili samo na svoje vlastite nacionalne probleme”, rekla je von der Leyen.

Što se zapadnog Balkana tiče, na papiru, paket pomoći Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji kao odgovor na pandemiju sastoji se od 38 milijuna eura koji su stavljeni odmah na raspolaganje državama za nabavku medicinske opreme i realizaciju drugih potreba zdravstvenih sustava.

Tu je i 373 milijuna kratkoročne i srednjoročne pomoći koja je namijenjena za razdoblje “nakon zdravstvene krize”, a u cilju saniranja društveno-ekonomskih posljedica u šest država te regije.

Grlić-Radman je izvijestio i o teškoj prometnoj nezgodi kod Sofije u kojoj su u lančanom sudaru konvoja kamiona poginula dva vozača a među stradalima nema Hrvata.

“Naš vozač je u dobrom stanju, među stradalima nema hrvatskih državljana”, rekao je ministar.

Kategorije: Hrvaška

KORONAVIRUS RAZOTKRIO RAZMJERE političkog zločina nad Imunološkim zavodom

Pet, 03/04/2020 - 16:35
DA IMUNOLOŠKI ZAVOD NIJE UNIŠTEN, ondje bi već danas mogla započeti istraživanja u cilju pronalaska cjepiva protiv koronavirusa, ali čak i u krnjim uvjetima njihovi bivši znanstvenici već razvijaju metodologiju za dobru karakterizaciju koronavirusa iz kliničkih uzoraka oboljelih

Budućnost zagrebačkog Imunološkog zavoda nikad nije bila aktualnija nego sada, u vrijeme kad se Hrvatska i cijeli svijet suočavaju s epidemijom koronavirusa. Upravo u srži nekadašnjeg Imunološkog zavoda i danas postoji znanje za razvijanje takvih vrsta cjepiva kakvo bi bilo cjepivo za suzbijanje koronavirusa, ali su trenutno zatrte sve tehničke mogućnosti. Unatoč tome, jedan dio istraživanja već je započeo.

Ono što se posljednjih dvadesetak godina događalo s Imunološkim zavodom, znanstvenom institucijom koja je između ostalog zaslužna za otkrivanje cjepiva protiv ospica i koja je bila u stanju samostalno proizvoditi cjepiva za zaštitu građana od raznih bolesti, predstavlja politički zločin za koji je odgovorno više garnitura vlasti. Međutim, politika to jest Vlada Andreja Plenkovića sada ima jedinstvenu priliku po hitnom postupku započeti obnovu tog zavoda koji bi mogao biti ključan za borbu protiv sličnih vrsta epidemija ili borbe protiv mutacije postojećeg koronavirusa, a one bi se, kako predviđaju znanstvenici, mogle pojaviti u bliskoj budućnosti.

Kakav potencijal ima nekadašnji Imunološki zavod odnosno stručnjaci koji su nekad ondje bili zaposleni, svjedoči podatak da je čak i sada, u praktički nemogućim uvjetima, dio tih stručnjaka već započeo jedan dio istraživanja vezan uz koronavirus. Nije riječ o radu na cjepivu protiv koronavirusa jer za to u ovom trenutku ni približno ne postoje tehnički uvjeti ni kapaciteti, ali je riječ o istraživanju koje može dati značajne odgovore o ponašanju tog najsmrtonosnijeg virusa u novijoj povijesti. Istraživanja provode nekadašnji djelatnici Imunološkog zavoda koji su danas zaposleni pod okriljem Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Taj je Centar sporazumom o organizacijskim promjenama i poslovnoj suradnji iz 2013. godine preuzeo zaposlenike i pokretnu imovinu Poslovne jedinice za istraživanje i razvoj Imunološkog zavoda. Kako je objasnio aktualni ravnatelj Imunološkog zavoda doktor Vedran Čardžić, ideja je bila da Centar nastavi djelatnost te istraživačke jedinice i dodatno je razvija, a ugovorom o suradnji iz lipnja 2019., definirani su razvojni prioriteti na kojima Centar radi za potrebe razvoja poslovanja Imunološkog zavoda. Iako se među tim prioritetima ne nalazi pronalazak cjepiva za covid-19, jer u trenutku određivanja prioriteta nije bilo krize s koronavirusom, od kad se taj virus pojavio u Hrvatskoj, pokazalo se da su i u ovakvim, krnjim uvjetima nekadašnji djelatnici Imunološkog zavoda spremni brzo reagirati i u okviru trenutnih tehničkih mogućnosti i kapaciteta započeti jedan važan dio istraživanja. Dr. sc. Beata Halassy, voditeljica Laboratorija za imunokemiju i biokemiju te znanstvena savjetnica u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji, u okviru Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, za Nacional je objasnila na čemu ona i njezin tim trenutno rade kad je u pitanju borba protiv koronavirusa: “U trenutnoj situaciji nastojimo razviti metodologiju za dobru karakterizaciju virusa iz kliničkih uzoraka, temeljem praćenja varijabilnosti u nukleotidnim sljedovima virusne RNA u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti u okviru Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva. Razmatramo primjenjivost i opravdanost seroterapije oboljelih, serumima onih koji su bolest preboljeli ili izoliranim imunoglobulinima iz njihove krvi. Da bismo u takva istraživanja krenuli intenzivno, potrebna su znatna financijska sredstva. Hrvatska zaklada za znanost prošlog je tjedna najavila objavu natječaja za financiranje istraživanja koja bi pomogla u borbi s pandemijom koronavirusa i u borbi s posljedicama koje će ostaviti te se planiramo prijaviti.”

Da se već sada na razini Hrvatske formira ekipa stručnjaka koja će dati svoj znanstveni doprinos borbi protiv koronavirusa potvrdila je prošlog tjedna na konferenciji za medije Stožera za civilnu zaštitu Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević. Premijer Andrej Plenković održao je pak prošle srijede videokonferenciju s istaknutim hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima za javno zdravstvo, molekularnim biolozima, epidemiolozima, infektolozima i virolozima iz Hrvatske i inozemstva, kako bi razmijenili promišljanja za daljnje korake u borbi s pandemijom.

‘VJERUJEMO DA ĆEMO svi puno naučiti iz ove epidemije i da će se Vlada ozbiljnije pozabaviti prijedlogom Grada Zagreba i postavljanjem Imunološkog zavoda na noge’, poručuju iz Grada

No suprotno očekivanjima dijela javnosti kako bi se istraživanja na razvoju cjepiva protiv koronavirusa trebala pokrenuti i u Hrvatskoj, doktorica Beata Halassy objašnjava zašto je u ovom trenutku tako nešto neizvedivo. Na pitanje tko bi u trenutnoj situaciji s koronavirusom u Republici Hrvatskoj najbrže i najefikasnije mogao započeti istraživanja vezana uz pronalazak cjepiva protiv koronavirusa te koji su preduvjeti potrebni da bi se takvo istraživanje uopće moglo započeti, doktorica Halassy kaže:

“Zahtjevi regulatornih tijela za proizvodnju cjepiva su među najstrožima, jer se radi o vrsti lijeka koja se daje potpuno zdravoj populaciji i razina prihvatljivosti bilo kakvih popratnih štetnih pojava je vrlo niska. Stoga je razvoj cjepiva dug i skup. U situaciji kada najjače farmaceutske tvrtke u svijetu i najjača svjetska gospodarstva već razvijaju cjepiva, pokretanje vlastitog razvoja ne bi bilo na zdravim cost/benefit osnovama. U hipotetskoj i malo vjerojatnoj situaciji u kojoj bi se cijeli svijet zatvorio, i kada ne bi bilo nikakve mogućnosti da se u budućnosti nabavi cjepivo koje će proizvesti najjače farmaceutske tvrtke, u Hrvatskoj i u našem Centru bilo bi znanja da se proizvede cjepivo.”

Isto tako, u Hrvatskoj već otprije postoje stručnjaci koji su se bavili virusima tipa korona. Kako je istaknula doktorica Beata Halassy: “Stručnjaci tvrtke Genera u Kalinovici pokraj Zagreba, među kojima su i mnogi koji su nekad radili u Imunološkom zavodu, proizvode koronavirusno cjepivo za perad. Riječ je o cjepivu protiv zaraznog bronhitisa peradi kojeg uzrokuju virusi iz skupine koronavirusa. Osim njih, kolege s Hrvatskog veterinarskog instituta identificiraju viruse ove porodice u uzorcima goveda, svinje i peradi, koji imaju enteričke (crijevne) i/ili respiratorne probleme. Poznato nam je i da kolegice s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar prate pojavnost dosad poznatih i udomaćenih koronavirusa kao uzročnika respiratornih infekcija u ljudi. Radi se o virusima koji imaju molekulu RNA kao genetski materijal i koji imaju lipidnu ovojnicu na površini. S virusima slične strukture i mi u Centru imamo iskustva u radu.”

Drugim riječima, znanje hrvatskih stručnjaka itekako postoji, ali je sustavno uništavanje jedne tako značajne institucije kakva je Imunološki zavod onemogućilo stavljanje tog znanja u puni pogon. Da Hrvatska trenutno ima Imunološki zavod kakav je djelovao nekad u svoja zlatna vremena u vrijeme pune proizvodnje virusnih cjepiva, bilo bi apsolutno moguće da njihovi stručnjaci odmah započnu s istraživanjima za proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa. To je potvrdio i ravnatelj Imunološkog zavoda doktor Vedran Čadržić rekavši: “Hipotetsko pitanje, ali, s obzirom na tadašnju kadrovsku strukturu i opseg rada, logično je pretpostaviti da bi i Imunološki zavod bio jedna od istraživačkih lokacija sposobnih za razvoj cjepiva protiv covida-19.”

Što se onda čeka i gdje su zapeli više puta najavljivani politički planovi o spasu Imunološkog zavoda? Jedan od onih koji je najavio borbu za spas Imunološkog zavoda bio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, iako je taj Zavod u većinskom vlasništvu države. No Bandić tvrdi da je Vlada u tom slučaju zakazala, da su prvi put na njegov prijedlog odgovorili tek nakon tri godine, da bi potom ponovno nastavili otezati cijeli postupak i da je zadnji put požurnicu Ministarstvu gospodarstva slao u siječnju ove godine, ali na nju još uvijek nije dobio odgovor.

Iz Službe za informiranje Grada Zagreba na Nacionalov upit pojasnili su što se događalo:

“Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić od početka 2014. godine slao je pisma namjere prema Vladi Republike Hrvatske u kojima je iskazivao interes Grada Zagreba za saniranje postojećeg stanja u Imunološkom zavodu d.d. Većinski vlasnik Imunološkog zavoda d.d. je Republika Hrvatska. Grad Zagreb nema udjele i nema pravo glasa niti bilo kakvog odlučivanja u Imunološkom zavodu d.d. Prvi odgovor na pisma namjere, Grad Zagreb je dobio nakon tri godine, tek u siječnju 2017. godine kada se i sastao s tadašnjim ministrom zdravstva Republike Hrvatske te je nakon toga formirano zajedničko povjerenstvo zaduženo da predloži model partnerstva Grada Zagreba i Republike Hrvatske za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu. Model strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu usvojen je i na Gradskoj skupštini Grada Zagreba i na Vladi RH tijekom 2018. godine.”

Po tom modelu koji je i javno objavljen prilikom usvajanja na sjednici Gradske skupštine i na sjednici Vlade RH, Grad Zagreb i RH trebali bi imati svaki po 50 posto udjela. Grad Zagreb po tom modelu treba dokapitalizirati Imunološki zavod sa 110 milijuna kuna kroz dvije godine. Kako tvrde iz Grada, Grad Zagreb već treću godinu za redom osigurava sredstva u svom proračunu za potrebe dokapitalizacije Imunološkog zavoda te je također od Grada napravljeno dubinsko pravno i financijsko snimanje. “Samim time Grad je ispunio sve predradnje dokapitalizacije na koje se obvezao”, tvrde. S druge strane, ističu: “Republika Hrvatska obvezala se da će putem nadležnih ministarstava obaviti druge predradnje kako bi se pripremila transakcija dokapitalizacije. Do sada, koliko smo informirani, nisu poduzeti nikakvi koraci. Republika Hrvatska odnosno državni imatelji dionica IMZ-a trebaju napraviti konverziju svojih potraživanja u vlasnički kapital IMZ-a (osim potraživanja s osnove tekućih poreznih obveza) uz oslobađanje postojeće imovine IMZ-a svih hipoteka, uz paralelni dogovor oko reprogramiranja kredita u HPB d.d. Što se tiče aktivnosti Grada Zagreba, naš zadnji dopis – požurnica prema ministru Horvatu išao je u siječnju ove godine, a prije toga smo imali učestalu prepisku prema Vladi RH. I dalje čekamo na odgovor”. Ministarstvo gospodarstva na čelu s ministrom Darkom Horvatom odgovorilo je da su oni zaprimili na znanje taj dopis, upućen predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, od 17. siječnja 2019. godine, vezano uz nemogućnost provođenja dokapitalizacije u okviru predviđenog Modela strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu između Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Iz Grada Zagreba pak poručuju: “Imunološki zavod d.d. je tvrtka od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i sve njene građane. Prisjetimo se da je prije više od 50 godina IMZ vlastitim know-how-om izumio cjepivo protiv ospica koje je plasirao u preko 100 zemalja svijeta. Postoji i cijeli niz bakterijskih cjepiva koje je proizvodio Imunološki zavod te veliki broj lijekova iz ljudske plazme. Proizvodi iz plazme vlastitog porijekla, namijenjeni vlastitoj populaciji prema napucima Vijeća Europe su ujedno i najbolje rješenje. Vjerujemo da ćemo svi puno naučiti iz ove epidemije koja nas je zahvatila te da će se nakon borbe s epidemijom virusa Vlada ozbiljnije pozabaviti prijedlogom Grada Zagreba i postavljanjem Imunološkog zavoda na noge, kako bismo bili spremniji za suočavanje s nekim budućim izazovima.”

Drugim riječima, Bandić je vrlo izravno prozvao Plenkovićevu vladu za višegodišnje ignoriranje problema Imunološkog zavoda. Iz Vlade i Ministarstva u svom se odgovoru na taj dio pitanja nisu konkretno referirali.

No ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić objasnio je u kojoj je fazi zajednički plan za spas Imunološkog zavoda koji su Vlada i Grad Zagreb najavili još prošle godine te u kojoj je fazi ponovno pokretanje proizvodnje virusnih cjepiva i koliko je novca za pokretanje te djelatnosti potrebno. “Dovršeni su planovi rekonstrukcije prostora za pripremu proizvodnje, proizvodnju i kontrolu virusnih cjepiva. Planovi su prezentirani tijekom tri održana stručna savjetodavna sastanka pri Agenciji za lijekove i medicinske proizvode te se očekuje njihovo završno mišljenje. Po zaprimljenom završnom mišljenju koje treba potvrditi ispravnost planova rekonstrukcije za dobivanje proizvodne dozvole po GMP-u, pristupit će se, po dobivenoj suglasnosti osnivača, javnom natječaju za izradu glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije. Prijedlog javne nabave je načinjen. Konačni troškovi za pokretanje djelatnosti bit će definirani nakon provedenog postupka javne nabave”, kaže Čardžić. Njegov odgovor u najvećem je dijelu jednak onome što ističu i u Ministarstvu zdravstva.

Iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kojoj je na čelu ravnatelj, izvanredni profesor Siniša Tomić, tvrde da je odgovor vezan uz zatraženi stručni savjet koji je Imunološki zavod uputio Agenciji u završnoj fazi.

“Sukladno propisanoj praksi, stručni savjet bit će, neovisno o ishodu, prije svega proslijeđen podnositelju zahtjeva, odnosno Imunološkom zavodu u dogovorenom terminu”, odgovorila je glasnogovornica HALMED-a Ivana Šipić. Na pitanje je li zbog situacije s koronavirusom situacija s Imunološkim zavodom postala prioritet, zbog podizanja svijesti o važnosti vlastite proizvodnje cjepiva i vlastitih istraživanja, iz HALMED-a su odgovorili: “Željeli bismo istaknuti da je, neovisno o izbijanju epidemiološke situacije vezane uz covid-19, predmetni postupak započet ranije te ni na koji način nije njome potaknut. Agencija kontinuirano pruža podršku Zavodu te sve postupke vezane uz Zavod provodi prioritetno, znajući da nacionalna proizvodnja cjepiva i lijekova nisu važne samo u pojedinim epidemiološkim situacijama, već su strateški prioritet u svakom trenutku.”

Za puni razvoj potencijala poslovanja Imunološkog zavoda potrebno je izgraditi novi pogon, a za to je do operativne faze, objašnjava ravnatelj, a isto tvrdi i Ministarstvo zdravstva, potrebno oko 4 godine. “Time bismo, obavljanjem poslovnih aktivnosti, uz rad na uspostavljanju komercijalne suradnje s inozemnim kupcima cjepiva, stvaranjem prihoda i zapošljavanjem stručnih kadrova, omogućili povratak Zavoda na globalno tržište virusnih cjepiva. Za omogućavanje proizvodnje prethodno je potrebno pristupiti izmjeni registracijskih dokumenata. Trajno rješenje je izgradnja nove tvornice, sa svim elementima modularne gradnje pogona za pripremu proizvodnje i proizvodnju virusnih cjepiva, kontrolu kakvoće i razvoj, no priprema tog projekta tek slijedi”, ističe Čardžić. U ovome trenutku svi planovi rekonstrukcije pogona za pripremu proizvodnje, proizvodnju i kontrolu kvalitete virusnih cjepiva vezani su uz postojeću lokaciju, a financijski se taj plan bazira na financijskim tokovima ostvarenim od krvne plazme.

Na pitanje koje točno preduvjete treba ispuniti Vlada, a koje Grad Zagreb, Čardžić kaže: “Sve navedene aktivnosti na revitalizaciji Zavoda provode se kroz Ustanovu jer je ovoga trenutka, s obzirom na to da Društvo nema uposlenih, jedino tako i moguće. Sukladno Statutu Imunološkog zavoda, važećim zakonskim i podzakonskim aktima, aktivnosti se provode uz suglasnost osnivača, Ministarstva zdravstva, a na sva pitanja koja nisu definirana Statutom, primjenjuju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o ustanovama i zakona o plaćama u javnim službama. Točnije, Vlada ispunjava sve pretpostavke za funkcioniranje Ustanove, a time i stvaranje uvjeta za revitalizaciju poslovanja.”

‘Razmatramo primjenjivost i opravdanost seroterapije oboljelih, serumima onih koji su bolest preboljeli ili izoliranim imunoglobulinima iz njihove krvi’, ističe Beata Halassy

Sukladno zadnjoj objavljenoj vlasničkoj strukturi Imunološkog zavoda d.d., udio državnih tijela HZZO-a, CERP-a i MIDIM-a iznosi oko 79,6 posto.

Na pitanje je li u Imunološkom zavodu ostao ijedan segment istraživanja i razvoja, Čardžić objašnjava: “Nakon izdvajanja bivše organizacijske jedinice Istraživanja i razvoja u Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji pri Sveučilištu u Zagrebu, Imunološki zavod ustrojio je novu Službu za istraživanje i razvoj koju treba kadrovski upotpuniti. Unutar Službe postoje Odjel za razvoj i Odjel za istraživanje koji provode nastavu i edukacije radnika, sudjeluju u kontroli kvalitete međuproizvoda, poluproizvoda i gotovih proizvoda, osiguranju kvalitete te razvojno-istraživački rad vezan uz djelatnost Zavoda. Odjel za razvoj trenutno provodi aktivnosti osnivanja laboratorija za razvoj procesa proizvodnje antitoksina za otrov europskih zmija.” Na kraju prošle godine u Zavodu je bilo zaposleno 157 radnika. Koliko je to moguće, ističe ravnatelj, provodi se preraspodjela radnika sukladno poslovnim aktivnostima kao i novo zapošljavanje stručnih radnika jer je na pojedinim radnim mjestima trenutno neadekvatan i premali broj radnika visoke stručne spreme, “što je potvrđeno i tijekom provedenih unutarnjih nadzora kao i dosadašnjih očevida HALMED-a”.

Profesor Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu i o.d. privremenog voditelja Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji pak ističe: “Velika je šteta da je jedna institucija od nacionalnog značaja dovedena u stanje u kojem se trenutno nalazi. Najvjerojatnije je sve započelo nesretnom i/ili nespretnom privatizacijom prije 25 godina koja se, očito, pokazala lošom odlukom za instituciju od vitalnog značenja za zdravlje nacije. Godine 2013. prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju iz Zavoda kao trgovačkog društava morao se izdvojiti Odjel za istraživanje i razvoj, jer je plaće zaposlenika tog odjela isplaćivalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. I ta operacija nije planirana na vrijeme i morala se provesti na brzinu i bez prave pripreme i da nije bilo Sveučilišta u Zagrebu koje je tu grupu znanstvenika prihvatilo i formiralo današnji sveučilišni Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji i to znanje stjecano desetljećima bilo bi izgubljeno.”

Jedan od nekadašnjih djelatnika Imunološkog zavoda podsjeća, međutim, da su interes tada, osim Sveučilišta u Zagrebu, iskazali i Sveučilište u Rijeci, a potom i Institut Ruđer Bošković te da o tome postoje dokumenti, no pala je odluka da se ide na Sveučilište u Zagrebu jer su se oni prvi javili i jer su znanstvenici s Imunološkog zavoda bili suradnici u nastavi na Sveučilištu u Zagrebu.

Profesor Šimpraga ističe da se danas desetak nekadašnjih znanstvenika Imunološkog zavoda i dalje bavi istraživanjima na virusnim cjepivima i surađuju sa Zavodom. Smatra da će novi ministar zdravstva Vili Beroš u suradnji s rektorom Sveučilišta Damirom Borasom naći rješenje za Imunološki zavod. “Od prvog trenutka uprava Sveučilišta na čelu s rektorom Borasom imala je svijest o važnosti Imunološkog zavoda i potrebu da se on reorganizira i ponovno postane institucija od nacionalnog interesa u kojem će se nastaviti proizvodnja cjepiva i pripravaka po kojima je Zavod bio poznat diljem svijeta, ali i baviti se istraživanjima i razvojem novih proizvoda. U tom smislu uprava Sveučilišta razgovarala je sa svim ravnateljima u proteklih pet i više godina kao i sa svim ministrima zdravlja u Vladi RH, osim s aktualnim ministrom koji se ovoga trenutka bavi najvećom ugrozom zdravlja koja nas je zadesila u novijoj povijesti. S obzirom na način na koji sada vodi zdravstveni sustav, vjerujem da će kada kriza s virusom prođe, naći rješenje i za Imunološki zavod u suradnji sa svima koji mogu pomoći u spašavanju Zavoda uključujući i Sveučilište u Zagrebu”, zaključio je Šimpraga.

Hebrang je tražio poništenje radničke privatizacije

Tko je krivac za upropaštavanje Imunološkog zavoda? Pitanje je to na koje ni jedna državna institucija nije dala konkretan odgovor niti je itko u Hrvatskoj za to odgovarao. Sudbina Imunološkog zavoda primjer je kako su razne interesne skupine u razdoblju najgrublje i najbezobzirnije pretvorbe i privatizacije uništile jednu izvanredno vrijednu instituciju koja bi danas imala ogromno značenje za dobrobit nacije. Taj je slučaj paradigma cjelokupne pljačkaške ofenzive kojom su uništena brojna vrijedna poduzeća i kojom se godinama upropaštavalo javno zdravstvo i znanstveni potencijal Hrvatske.

Uništavanje Imunološkog zavoda počelo je još 90-ih godina, uslijed pretvorbe i privatizacije. No u ovom slučaju dogodila se, takoreći, obrnuta privatizacija. Odluka o privatizaciji donesena je izvan Imunološkog zavoda, ali su radnici uspjeli otkupiti 50 posto dionica – 355 zaposlenih upisalo je 68.290, 143 ranije zaposlenih 27.430, i 8102 građana RH preostalih 4590 dionica, dok je 50 posto dionica preneseno u portfelj Hrvatskog fonda za privatizaciju. Djelatnici Zavoda već su tada upozoravali da treba spriječiti da ih kupi neka strana “neprijateljska” tvrtka. Od 1994. Hrvatskom fondu za privatizaciju ostaje 33 posto, a 17 posto prešlo je u ruke mirovinskih fondova. No dvije godine kasnije, na zahtjev tadašnjeg ministra zdravstva Andrije Hebranga, pokrenut je postupak poništenja te pretvorbe. On je tadašnjem ravnatelju Zavoda Vlatku Silobrčiću izjavio da je bio “prevaren” oko pretvorbe te da zato traži poništenje. Oko toga koji su bili stvarni motivi Hebrangova čina, postoji više tumačenja, ovisno o tome koju se stranu pita. Hebrang je na sastancima isticao kako on i njegovi suradnici smatraju da Imunološki zavod, zbog interesa Republike Hrvatske, treba biti u pretežnom državnom vlasništvu te da je zato pokrenuo poništenje pretvorbe.

Predstavnici Imunološkog zavoda smatrali su da je u interesu Zavoda i Republike Hrvatske da se Zavod dalje privatizira, kako bi mogao ući u pravu tržišnu utakmicu, s time da Republika Hrvatska zadrži kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu. Silobrčić je upozoravao da je glavni kapital Imunološkog zavoda specifično znanje njegovih stručnjaka. Isticao je da Imunološki nikad nije bio samo zdravstvena ustanova, već i znanstvena i inovativna te da se od Plive i Belupa razlikuje u tome što je djelatnost Imunološkog zavoda inovativnija i strože regulirana. Međutim, činjenica je da je tim Hebrangovim postupkom ostalo neriješeno pitanje vlasništva nad Imunološkim zavodom i donošenja strateških odluka, a da su uslijedile brojne sporne odluke Ministarstva zdravstva koje nije ili barem nije na vrijeme izdavalo Imunološkom zavodu potrebne dozvole za uvoz određenih sirovina i pripravaka potrebnih za proizvodnju i rad, kao što je bio problem s uvozom anti-Rh imunoglobulina. To je samo jedan o primjera koje Silobrčić opisuje u svojoj knjizi o Imunološkom zavodu: “U srpnju 1995. bili smo donijeli poslovnu odluku da uvezemo iz SAD-a ‘tetanus plazmu’, s time da je preradimo i plasiramo na inozemna tržišta jer je vladala nestašica. Pogađate, nismo dobili dozvolu Ministarstva za taj posao (27. srpnja 1995.)” Nisu mogli ni raditi cjepiva protiv gripe jer im Ministarstvo nije dopuštalo uvoz poluproizvoda koji bi potom u Zavodu dovršavali u cjepivo za hrvatsko tržište, a Ministarstvo ne rješava ni pitanje prikupljanja ljudske plazme. Drugim riječima, iako su uspjeli “preživjeti” Domovinski rat i tijekom njega čak poslovali s dobitkom, pravi problemi za Imunološki počeli su neposredno nakon operacije Oluja i kraja rata jer se zbog opstrukcija Ministarstva više nisu mogli nositi s većom konkurencijom moćnih multinacionalnih kompanija proizvođača cjepiva. Zbog neriješenog vlasništva nisu mogli investirati u neophodno moderniziranje proizvodnje.

Nakon niza ranijih prepiski i Hebrangova odbijanja da ga uopće primi na razgovor, Silobrčić je početkom 1997. upozorio Hebranga i predsjednika Franju Tuđmana, predsjednika Sabora Vlatka Pavletića, premijera Zlatka Matešu, ministra gospodarstva Davora Šterna, ministra privatizacije Milana Kovača i predsjednika Fonda za privatizaciju Tomislava Družaka na sljedeće:

“Premda je ostvarivao dobit, Zavod nema vlastita novca da obnovi svoje zastarjele pogone, što je preduvjet njegova daljeg opstanka i razvoja; posebno njegove konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Istodobno, zbog neriješenih statusnih pitanja, Zavod nema osnovu za traženje strateških partnera. Zbog svega toga postoji opasnost da Zavod izgubi dozvolu za proizvodnju svojih proizvoda za inozemno tržište (sada to čini 35 posto njegovih prihoda). Da bi se to moglo dogoditi pokazuje nedavna reakcija jednog od naših potencijalnih poslovnih partnera iz Danske. Uz to, znamo da nam uskoro predstoji inspekcija Svjetske zdravstvene organizacije. U opasnosti je i nastavak proizvodnje za Hrvatsku važnih krvnih pripravaka.”

Silobrčić je upozoravao da upravo zbog postupaka Ministarstva zdravstva, koje im je uskraćivalo uvozne dozvole, Imunološki zavod gubi izraženo zanimanje inozemnih tvrtki za suradnju i zajedničke poslove te da posljedica može biti prekid proizvodnje i mogućeg izvoza krvnih pripravaka.

Zbog neulaganja u pogone i opremu Zavod je 1997. godine izgubio certifikat Svjetske zdravstvene organizacije iako su do tada bili njihov suradni centar. Zbog toga Zavodu propada ugovor s distributerom, koji ih je tužio i dobio tri milijuna dolara odštete u arbitražnom sporu. Kako je dalje opisano na stranici Centra za održivi razvoj, kao posljedica svega toga Zavod je 2004. došao pred stečaj.

Oporavili su se državnim kreditom i odricanjem radnika od dijela plaće, a dobili su i posao s cjepivom protiv gripe koji je mogao donijeti financijsku dobit od 20 milijuna kuna. No kako je upozorio dr. Srećko Sladoljev, umjesto u obnovu pogona kako bi ponovno dobili certifikat Svjetske zdravstvene organizacije i preko njih plasirali oko 20 milijuna kuna svojih cjepiva, novac Zavoda trošio se na projekte i konzultantske ugovore. Sladoljev je pritom optužio i tada već bivšeg ravnatelja Vlatka Silobrčića zbog oročavanja dijela sredstava Zavoda u jednoj privatnoj štedionici, no optužbe protiv Silobrčića su odbačene. Tijekom 2012. Zavod gubi dodatne dozvole za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi ili ljudske plazme i seruma životinjskog podrijetla, a 2013. ostaju i bez dozvole za proizvodnju krvnih derivata i bakterijskih cjepiva. Sindikalni povjerenici prozivaju tadašnju SDP-ovu vladu da nije previše pomogla, nego je poticala uvoz skupljih proizvoda nauštrb oporavka proizvodnje samog Zavoda. Početkom 2014. otvara se stečajni postupak, a 200 radnika dobiva otkaz. Vlada pokušava naći strateške partnere za spas Zavoda koji bi kupili 74 posto dionica u vlasništvu države. U veljači 2015.

Ministarstvo zdravlja na čelu sa Sinišom Vargom poništava odluku Agencije za lijekove, koja je Imunološkom zavodu oduzela dozvolu za proizvodnju bakterijskih cjepiva i krvnih pripravaka, a javnost to doznaje mjesec dana kasnije, na dan kad se otvaraju obvezujuće ponude za Imunološki.

Zbog oduzete dozvole Imunološki je navodno u dvije godine oštećen za više od 50 milijuna kuna, sindikalisti prozivaju da se pokušavalo pogodovati uvoznom lobiju, a uništiti vlastitu proizvodnju. Za kupnju Zavoda prijavio se samo jedan ponuditelj, inicijativa Visia Croatica, ali Milanovićeva vlada tu je ponudu ocijenila nepouzdanom i nakon toga, u listopadu, odustala od prodaje i odlučila preuzeti Zavod u svoje ruke i pretvoriti ga u ustanovu od javnog interesa. Tim potezom zaposlenici su prebačeni u javnu ustanovu, a imovina Zavoda ostala je u trgovačkom društvu. Krajem 2016. zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ponudio je da Grad Zagreb uloži novac u Imunološki zavod i pozvao na dogovor premijera Plenkovića i ministra zdravstva Milana Kujundžića, ali ni nakon više od tri godine nema konkretnih pomaka.

Horvat: Tri koraka za nastavak proizvodnje

Ministarstvo zdravstva među ostalim je istaknulo da Vlada planira temeljem financijskih tokova ostvarenim od krvne plazme te svim pripremnim radnjama na planovima rekonstrukcije proizvodnih pogona za proizvodnju virusnih cjepiva, u organizacijskom smislu pripomoći provođenju rekonstrukcije Imunološkog zavoda, što bi za posljedicu trebalo imati dobivanje proizvodne dozvole po GMP normama te u konačnici početak proizvodnje.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta na čelu s ministrom Darkom Horvatom, kojeg je gradonačelnik Milan Bandić prozvao zbog toga što od siječnja nije odgovorio na njihovu požurnicu, ističe da je nakon provedenog dubinskog snimanja situacije u Imunološkom zavodu, Grad Zagreb dopisom od 7. prosinca 2018. obavijestio predsjednika Vlade Republike Hrvatske kako je dubinsko snimanje pokazalo postojanje značajnih pravnih i financijskih rizika te da nije u mogućnosti provesti dokapitalizaciju Društva, na način kako je to predviđeno Modelom strateškog partnerstva. Slijedom toga, predložen je novi model „Novo društvo“, koji nije definiran Zaključkom Povjerenstva. U tom smislu Ministarstvo je zaprimilo na znanje dopis Grada Zagreba, upućen predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, od 17. siječnja 2019. godine, vezano uz nemogućnost provođenja dokapitalizacije u okviru predviđenog Modela strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu između Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba. No, ističu:

“Treba napomenuti da se u protekle dvije godine odvija redovita komunikacija između Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Grada Zagreba. Predmetno partnerstvo ogleda se i u strukturi Nadzornog odbora Imunološkog zavoda d.d., u kojem su do prije nekoliko mjeseci sjedila 2 člana imenovana od strane Grada Zagreba. Rekonstrukcijom Nadzornog odbora, a uz suglasnost Grada Zagreba, jedan njihov predstavnik bit će zamijenjen članom kojeg će predložiti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kao jedan od suvlasnika Imunološkog zavoda d.d.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta iniciralo je nekoliko sastanaka operativne razine na kojima su prisustvovali i predstavnici Grada Zagreba, s jasnom namjerom i ciljem da se deblokira poslovni račun Imunološkog zavoda d.d., obveže direktora na izradu projektne dokumentacije te pripremi javni natječaj za ugovaranje potrebitih radova. To je potrebno učiniti kako bi se u što bržem vremenskom roku osposobio dio trenutne lokacije Imunološkog zavoda za početak proizvodnje. Idejni projekt je završen te se u ovom trenutku izrađuju potrebni troškovnici za provedbu postupka javne nabave.

Nastavak proizvodnje, koja je prekinuta prije 7 godina, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta vidi u 3 sljedeća koraka. Prvo, osposobiti dio proizvodnih kapaciteta Imunološkog zavoda na postojećoj lokaciji. Drugo, vraćanje potrebitog dijela zaposlenika, nužnih za pokretanje proizvodnje. Treće, izgradanja nove tvornice na novoj lokaciji uz pomoć strukturnih fondova Europske unije i eventualno strateško partnerstvo.”

Zlatno doba Imunološkog zavoda

Zametak današnjeg Imunološkog zavoda bio je u “Kraljevskom zemaljskom zavodu za proizvadjanje animalnog cjepiva proti boginjam” koji je počeo djelovati u Zagrebu 1883. godine te je ta godina službeno prihvaćena kao godina osnutka Imunološkog zavoda. Kako objašnjava ravnatelj Vedran Čardžić, “zlatno vrijeme” Zavoda bio je period od 1961. do 1982. godine, kada je pod vodstvom akademika Drage Ikića Imunološki zavod stekao svoju veličinu i ugled.

Razvio je vlastiti soj virusnog cjepiva protiv ospica koji je proglašen najboljim na svijetu jer izaziva najbolju imunost uz najmanje nuspojava, a licenca je prodana u brojne zemlje. Među ostalim proizvodima, u bivšoj državi Imunološki zavod proizvodio je i prirodni interferon, lijek koji je prema tvrdnjama stručnjaka suvereno ubijao HPV, ostale viruse i neke oblike raka. Interferoni su prirodni proteini koje proizvode stanice imunološkog sustava kao odgovor na neprijateljske organizme poput virusa, parazita ili pak tumorskih stanica. Najvrjednije u Imunološkom zavodu bili su sojevi virusa, atraktivna lokacija, ali ponajviše znanje njihovih stručnjaka i duga tradicija zbog čega su bili prepoznati u svijetu.

“Broj zaposlenih rastao je s godinama u skladu s proširenjem djelatnosti i proizvodnog programa. Najveći broj bio je 440 zaposlenih koji se smanjivao kako je nalagalo otežano poslovanje, gubitak proizvodnih dozvola i slično. Tijekom duge povijesti Zavoda u njemu su radili mnogi svjetski poznati i priznati stručnjaci, uključujući tri akademika, profesore, docente, doktore i magistre znanosti. Dio njih sudjelovao je u proizvodnji, a dio se bavio znanstveno-istraživačkim radom i nastavnom djelatnošću. Zaposlenici Imunološkog zavoda bili su i jesu profesori na fakultetima, ravnatelji i/ili zaposlenici bolnica, instituta te voditelji i zaposlenici renomiranih farmaceutskih tvrtki”, kaže Čardžić.

Kategorije: Hrvaška

BAČIĆ: “Terapija karantenom iz 19. stoljeća jer medicina nema efikasan odgovor na epidemiju”

Pet, 03/04/2020 - 16:19

Oporbene su stranke u petak, u saborskoj raspravi o Vladinom travanjskom paketu mjera pomoći gospodarstvu zbog krize prouzročene epidemijom koronavirusa, najavile potporu predloženim zakonskim rješenjima no i iznijeli niz kritika te vlastitih prijedloga.

U ime Kluba zastupnika HDZ-a predsjednik Branko Bačić izrazio je uvjerenje da „ćemo onako kako smo uspješni u borbi protiv koronavirusa, biti uspješni i u borbi s gospodarskom krizom“.

Istaknuo je da nije bilo potrebno aktivirati članak 17. Ustava kojim bi se proglasilo izvanredno stanje, iako se pojedinim odlukama ograničavaju određena prava i slobode građana, te da Vlada sve odluke vezane uz krizu donosi na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o civilnoj zaštiti.

Bačić je kazao da ovo možda bude najveća kriza u svjetskoj povijesti koja nas vraća životu za koji smo mislili da je iza nas.

“Vraćamo se na terapiju karantenom iz 19. stoljeća jer medicina, unatoč svim postignućima, još nema efikasan odgovor na epidemiju koronavirusom. Mijenja se način života, odjednom su nestale teme kojima smo bili zaokupljeni i stoga je odgovornost Vlade da iznađe način na zaštiti ustavna prava na život i na zdravlje”, rekao je Bačić.

Odbacio je kritike da Vlada kasni s mjerama, rekavši da je već 9. siječnja oformila tim za praćenje krize u Kini iz koje je virus krenuo, 25. siječnja uvela mjere u zračnim i pomorskim lukama, a ubrzo zatim osnovala i krizni stožer.

„Hrvatska Vlada se vrlo brzo angažirala u suzbijanju epidemije i polučila odlične rezultate, a čuli smo i da se jedino Japan bolje od nas nosi s krizom“, istaknuo je Bačić dodavši da će interventnim mjerama o kojima upravo raspravljaju izdvojiti devet posto BDP-a za gospodarstvo.

Bernardić: Vlada s mjerama kasni

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić rekao je da je “šokiran saznanjem koje je iznio Bačić da je Vlada još 9. siječnja krenula s aktivnostima oko krize” te je pitao zašto, ako su još tada znali, krizne mjere donose tek tri mjeseca kasnije.

„Nešto tu smrdi”, ustvrdio je šef SDP-a.

Smatra da Vlada s mjerama kasni i da je prvi paket mjera bio nedovoljan jer su ljudi masovno ostajali bez posla.

„Dnevno gubimo tisuću radnih mjesta, a naš paket zakona usmjeren je i na spašavanje radnih mjesta i gospodarstva“, ustvrdio je dodavši da predloženim rješenjima Sabor svoje ovlasti prenosi na Vladu.

Naveo je niz mjera koje SDP predlaže, poput povećanja naknade na 5.100 umjesto 4.000 kuna, otpis umjesto odgode plaćanja davanja, ukidanje parafiskalnih nameta….

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak složio se s Bernardićem da mjere kasne, posebno za one koji su izgubili posao u protekla dva tjedna. ”A kasne zbog unutarstranačkih izbore unutar HDZ-a”, ustvrdio je.

Beljak: Kriza može biti novi početak za hrvatsku prehrambenu industriju

Smatra i kako kriza može biti novi početak za hrvatsku prehrambenu industriju i proizvodnju jer , tvrdi, nastavi li se ova kriza doći ćemo u problem egzistencije društva, problem prehrane stanovništva. Beljak ističe mjere za poljoprivrednike moraju se donijeti odmah.

„Ovo je prilika da se Hrvatska resetira i poništi posljednjih 30 godina kada se pogodovalo stranim uvoznicima i lobijima, trgovačkim lancima a uništavalo hrvatskog seljaka”, kazao je.

Hrvoje Zekanović (HRAST) također postavlja pitanje zašto se nije ništa poduzelo kada se vidjelo što se događa u Kini.

Za odlučniju pomoć poljoprivredi založio se i Emil Daus u ime Kluba IDS-a, PGS-a i RI-a . Ključnim je ocijenio agrarnu reformu kako bi se poljoprivreda uspostavila kao temeljna, primarna proizvodnja, dodavši da se pokazalo koliko je turizam ranjiv, ima ograničenja i ovisan je o vanjskim faktorima.

Mrsić: Vlada preblago krenula s mjerama

„Ono što propustimo danas imat će dalekosežne posljedice u budućnosti”, ustvrdio je Mirando Mrsić (Demokrati) koji smatra da je Vlada preblago krenula s mjerama . „Plenković se ponašao kao Donald Trump, zažmiri pa će problem proći sam od sebe. Mi smo u ratu a u ratu treba janso i brzo odlučivati”, istaknuo je.

Među ostalim, Mrsić predlaže reviziju popisa branitelja, rebalans proračuna, isplatu dodatka umirovljenicima i radnicima za vrijeme krize, rješavanje statusa radnika koji su kod kuće…

Konkretne prijedloge ima i Goran Aleksić (SNAGA) koji traži zabranu ovrha, deblokadu svih računa građana, moratorij na kredite, te smanjenje plaća svima na jednak iznos, na način da se onima koji imaju više uzme više.

Moratorij na kredite i ovrhe traže i Mostovci.

Ispred Kluba Nezavisne liste mladih Marinu Škiboli ne sviđa se što je Vlada izabrala put zaduživanja jer smatra da si ne bismo trebali dopustiti da budemo ucijenjeni od međunarodnih institucija poput MMF-a. Sredstva treba tražiti na drugim mjestima, poput centralne banke, usput provesti reformu lokalne samouprave što HDZ i SDP uporno odbijaju te 50 posto novca namijenjenog političkim strankama preusmjeriti u pomoć malim i srednjim poduzećima, smatra Škibola.

Založio se i za veće plaće zdravstvenim radnicima umjesto što im se plješće s balkona.

Silvano Hrelja (HSU) upitao je što je to solidarnost kad primjerice neki članovi Uprave HŽ-a dobivaju 42.000 kuna, a zarade menadžera farmaceutskih tvrtki i banaka su ogromne. „Sustav solidarnosti znači da oni koji imaju više moraju jedan dio odvajati da bi svi zajedno preživjeli ovu pandemiju”, kazao je.

Marija Puh (Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika) krizu vidi kao priliku za jačanje domaće proizvodnje, posebice poljoprivredne.

Kategorije: Hrvaška

Prije četiri godine umrla je Lola Novaković

Pet, 03/04/2020 - 16:19

Zorana Lola Novaković je rođena 1935. godine u Beogradu. Njen otac, Milovan Novaković bio je trgovac, a majka Radmila domaćica. Još kao djevojčica pokazivala je talent i sklonost ka glazbi. Premda je u svijet muzike ušla vrlo rano, zanimljivo je da su je muzičari njenog prvog orkestra “otkrili” 1952. dok je igrala šah, da bi joj nakon toga ti isti mladići Orkestra Pet Adrijatika predložili da pjeva sa njima. Prvi zajednički nastup, a ujedno i Lolin prvi nastup, bio je na dočeku Nove 1953. godine u Domu JNA u Smederevu.

Poslije toga su potpisali ugovor s poznatim beogradskim hotelom “Bristol”, gde je Lola iz večeri u večer oduševljavala goste hotelskog restorana. Za nju se pročulo u cijelom gradu, a tu je upoznala i zagrebačkog glazbenika Stjepana Džimija Stanića. On joj je predložio da jedno večer pjevaju u čuvenoj “Stambol-kapiji” gdje su se okupljali gosti iz inozemtstva. Lola je prihvatila Džimijev prijedlog, a kako se kasnije ispostavilo, ta odluka odredila je njenu daljnju sudbinu. Naime, u “Stambol-kapiji” ih je slušao jedan istočno njemački glazbeni menadžer koji je Lolu pozvao da zajedno s Ivom Robićem nastupi na Sajmu u Leipzigu. Plan je bio da na toj velikoj manifestaciji predstavljaju Jugoslaviju. Iste, 1957. godine Lola Novaković je postala vokalni solista Radio Beograda, što je za sve, a pogotovo za mlade muzičare bila velika čast.

I prvi album snimila je u Leipzigu. Riječ je o ploči koju je 1959. godine snimila zajedno sa Dušanom Jakšićem i Džez orkestrom Radio Beograda koji je vodio dirigent Vojislav Simić. Osim čuvene pjesme “Que sera, sera” Lola je otpjevala i pjesmu “Babalu” kubanske pevačice Margarite Lecuone. Prije nego što je osvojila srca domaće publike, Lola se uspješno predstavila slušateljima u mnogim europskim gradovima, poput Dresdena, Berlina, Basela, Praga i Varšave. Pjevala je i u Budimpešti, gde je mađarska diskografska kuća „Kvaliton“ objavila njenu ploču s pjesmama na engleskom i španjolskom jeziku. Bio je to početak jedne velike karijere.

Lola Novaković preminula je u Beogradu 3. travnja 2016. godine.

Kategorije: Hrvaška

Utemeljitelji HDZ-a: “Ne optuživati Vladu da na krizi želi politički profitirati”

Pet, 03/04/2020 - 16:14

Iz Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” u petak su neprihvatljivim ocijenili da se krizu zbog pandemije koronavirusa stavlja u politički kontekst, te Vladu i HDZ optužuje da na krizi žele politički profitirati.

Utemeljitelji HDZ-a pozivaju na odgovornost koja podrazumijeva zajedništvo oko napora koji se ulažu u zaštiti zdravlja i života ljudi, te ublažavanju posljedica krize na gospodarstvo.

“Zbog toga je neprihvatljivo ovu krizu, koju nitko u Hrvatskoj nije izazvao niti na bilo koji način uzrokovao, stavljati u neprihvatljiv politički kontekst optužujući Vladu, a time i HDZ da na njoj žele politički profitirati”, poručuju u priopćenju.

Takvo “neodgovorno lamentiranje”, dodaju, mogu si dopustiti samo oni koji su nesvjesni dubine krize i zahtjevnosti vremena koja dolaze, omalovažavajući sve istinske napore da se iz ove situacije izađe sa što manje žrtava.

Stoga iz Zajednice sve dobronamjerne pozivaju da zadrže prisebnost, ne podliježu iracionalnim pozivima na ignoriranje zdravstvenih rizika i širenju panike.

Apeliraju na sve aktere na političkoj i društvenoj sceni da se klone nerazumnog pretjerivanja, te pokušaju biti odgovorni prema sebi, svojim obiteljima i čitavom društvu.

Kategorije: Hrvaška

Laboratoriji IGH imaju preko 500 akreditiranih metoda ispitivanja

Pet, 03/04/2020 - 16:10
Kontrola kvalitete građevinskih materijala provodi se u Laboratorijima IGH koji djeluju na osam lokacija u Hrvatskoj

Institut IGH ima 70 godina dugu tradiciju u projektiranju, nadzoru i kontroli kvalitete građevinskih materijala. Kontrola kvalitete građevinskih materijala provodi se u Laboratorijima IGH koji djeluju na osam lokacija u Hrvatskoj – u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Puli, Splitu, na Pelješcu, u Dubrovniku i Osijeku. Svi Laboratoriji akreditirani su prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 koja je ključ povjerenja kupca u ispitni rezultat koji se izdaje. Laboratoriji se mogu pohvaliti da su bili prvi akreditirani laboratorij u Hrvatskoj iz polja građevinarstva još daleke 1998. godine.

Laboratoriji su od svog nastanka bili podrška svim sektorima gradnje u Hrvatskoj i regiji i gotovo da nema proizvoda na tržištu građevinske industrije koji ne mogu ispitati. Stručnjaci Laboratorija IGH uz redovan rad, orijentirani su na istraživanje novih tržišta i na ispitivanja novih materijala u građevinarstvu. Kroz rad tehničkih odbora u sklopu Hrvatskog zavoda za norme volonterski sudjeluju u izradi, prihvaćanju i revidiranju ispitnih normi i normi specifikacija koje su osnova za rad svih ispitnih laboratorija. Uz to, blisko surađuju s Ministarstvom građevinarstva pri izradi i donošenju Tehničkih propisa za pojedine građevinske materijale.

Svi laboratoriji opremljeni su sofisticiranom opremom za provedbu ispitivanja. Prednost Laboratorija IGH pred drugim akreditiranim laboratorijima iz istog sektora u Republici Hrvatskoj je vrlo veliki opseg akreditiranog područja: Ispitivanje građevnih proizvoda, građevina, tla, stijena, pilota, voda, otpada, oporabljenih krutih goriva, akustička ispitivanja i uzorkovanje voda. Laboratoriji IGH danas imaju preko 500 akreditiranih metoda ispitivanja.

U zadnjih par godina najveći iskorak u širenju područja napravljen je u Laboratoriju za veziva i ekologiju. Laboratorij za veziva i ekologiju uz redovite kemijske analize građevnih materijala (cement, vapno, agregat, dodaci betonu, proizvodi za zaštitu i popravak, voda za pripremu betona) proširio je područje rada na ispitivanja i analize površinskih, podzemnih i otpadnih voda, tla, otpada, mulja i krutih oporabljenih goriva. Provode sve analize koje su navedene u vodopravnim dozvolama, Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (N.N. 80/13, 43/14, 27/15, 03/16), Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (N.N. 38/08) te Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18). U laboratoriju je moguće provesti analize otpuštanja štetnih tvari iz različitih građevnih proizvoda. U suradnji s Hidrotehničkim laboratorijem i drugim laboratorijima provode i uzorkovanje voda, tla, otpada, mulja i krutih oporabljenih goriva.

Od 2016. Laboratorij za veziva i ekologiju uložio je 2,5 mil. kn u nabavu nove opreme kao što su maseni spektrometar s induktivno spregnutom plazmom (ICP–MS), plinski kromatograf (CG–MS), infracrveni spektrofotometar (ATR–FTIR), uređaj za pripremu ultra čiste vode i mikrovalna pećnica. Nabavom nove opreme područje akreditacije prošireno je za preko 30 novih ispitnih metoda i sedam matriksa, u što su uloženi znatno znanje i trud svih djelatnika Laboratorija. U sklopu IGH djeluje i Mjeriteljski laboratorij. U početku je služio kao podrška ispitnim laboratorijima, no danas ima sve više kupaca iz Hrvatske i regije. Mjeriteljski laboratorij ima vrlo široko područje umjeravanja u laboratoriju i na terenu, koje pokriva umjeravanje mjerila duljine, mjerila sile, vibracijskih stolova s mjernim sustavom, neautomatskih vaga i temperaturnih komora. Samo tijekom 2019. godine mjeriteljski laboratorij umjerio je oko 700 različitih mjerila. Posebno se ponosimo time što jedini u Europi provodimo terenska umjeravanja sustava za prednapinjanje do 6,5 MN.

Kako bi zadovoljili zahtjeve tržišta, svakodnevnim trajnim poboljšanjem opreme i educiranjem osoblja, radimo na povećanju kompetencija svojih djelatnika i usavršavanju provedbe laboratorijskih aktivnosti. Kvaliteta i kompetencije prepoznate su kao ključan čimbenik izvrsnosti pa je stoga tijekom 2019. IGH osnovao Centar kompetencija kako bi se pravovremeno prepoznali eventualni nedostaci i sustavno odvijala edukacija svih djelatnika Laboratorija.

Osoblje Laboratorija je tijekom svog 70-godišnjeg vijeka kontinuirano surađivalo na svim značajnim projektima u RH i šire. U Hrvatskoj gotovo da nema projekta iz oblasti cestogradnje, industrije ili gradnje značajnih inženjerskih objekata, a da Laboratoriji IGH nisu bili uključeni. Trenutno najveći projekt na kojem smo angažirani svakako je Pelješki most. Pelješki most je možda najveće gradilište trenutno na ovim prostorima. IGH je sudjelovao na projektiranju samoga mosta, a sada njegovi stručnjaci vrše nadzor i kontrolna ispitivanja s partnerima iz RH. Prošloga ljeta je IGH u sklopu Pelješkog mosta akreditirao izdvojenu laboratorijsku jedinicu kako bi se ispitivanja provodila u neposrednoj blizini samoga mosta. Bitno je da se rezultati svih ispitivanja materijala koji se ugrađuju, znaju neposredno po nastanku kako bi se poštovao dinamički plan gradnje koji je zadan.

Konstantno ulaganje u opremu omogućava IGH kvalitetnu izvedbu i praćenje trendova. Ove godine, s obzirom na izvanrednu situaciju, morat će prilagoditi planirana ulaganja u opremu i modernizaciju laboratorija te uložiti u prioritete kako bi održali kvalitetu i kontinuitet, uzimajući u obzir projekte na kojima će to biti neophodno.

Kategorije: Hrvaška

ŠVEĐANI O ŽIVOTU U ‘DOBA KORONE’: “Želimo pomoći našim herojima”

Pet, 03/04/2020 - 16:10

Piše: Petar Fehir

U zemlji sa 10 milijuna stanovnika trećeg dana travnja službeno je bilo  5568 zaraženih koronavirusom, umrlo je 308 građana, 103 osobe su izliječene, a 393 je bilo na intenzivnoj njezi. Šveđani su zabrinuti zbog korone, ali imaju puno povjerenje u vlasti koje su se odlučile protiv epidemije boriti uz mnogo manje zabrana i strogih pravila nego vlade mnogih drugih zemalja.

“Besplatno vozimo zdravstvene radnike” – direktor taxi tvrtke

“Kriza je i prilika da se pokaže solidarnost i pomogne drugima. Tako su taksisti u Malmö-u odlučili besplatno voziti na posao zdravstvene radnike univerzitetske bolnice. Želimo da oni izbjegnu vožnju javnim prijevozom kako bi bili više zaštićeni”, za list “Aftonbladet” rekao je Tebin Salih, direktor jedne taxi tvrtke. Njegova tvrtka ima 60 vozača i svi su podržali tu odluku. “To radimo”, kaže Salih,” jer je Malmö naš grad i želimo pomoći našim herojima, koji u ovim danima krize, podnose najveći teret.”

“Stockholm je najgore stradao” – službenik državne uprave

Regija Stockholma najgore je pogođena virusom korone. “U trećini domova za stare identificirana je zaraza.”, potvrdio je Carl Smitterberg iz Ureda za državnu upravu. “Takvih je ustanova ukupno 29.” To je ozbiljan problem i sada moramo naporno raditi da zaustavimo širenje.”, rekao je Smitterberg za SVT. Prema njegovim riječima, obaviješteni su rođaci svih zaraženih. Istovremeno se očekuje da će se brojka oboljelih dodatno povećavati radi kašnjenja nekih domova u izvještavanju. Od 1. travnja Vladinom mjerom zabranjene su posjete tim domovima.

“Negdje nema dovoljno zaštitne opreme” – sindikalistica

“Situacija je pomalo kaotična za starije osobe.”, kaže Elisabeth Antfolk, predsjedavajuća sindikata Komunal, u sekciji za pomoć i brigu o starijim osobama u Stockholmu. “U nekim smještajima trenutno nema zaštite opreme pa ni sapuna za umivanje”, izjavila je za list “Ekot”. Problem su i bolovanja. “U nekim je domovima”, kaže Antfolk, “između 25 i 50 posto zaposlenika na bolovanju. Vidjeli smo primjere kada osoblje treba ući bez odgovarajuće zaštitne opreme u prostor s potvrđeno zaraženom osobom. Razumno je bojati se te situacije.”, zaključuje Elisabeth Antfolk.

Kategorije: Hrvaška

GLAS: Mjere moraju obuhvatiti sve poduzetnike i udruge u socijalnoj skrbi

Pet, 03/04/2020 - 15:47

Stranka GLAS pozvala je Vladu u petak da uzme u obzir njihove prijedloge mjera za spas gospodarstva zbog krize i pojave koronavirusa, među kojima je i onaj da subvencionirane plaće imaju svi poduzetnici i udruge, posebno one koje se bave socijalnom skrbi.

“Kriteriji se moraju modificirati tako da pravo prijaviti se za plaću koju Vlada subvencionira tijekom epidemije imaju: svi poduzetnici, uključujući i one koji imaju otvorena dugovanja prema državi. Vlasnici, direktori i prokuristi tvrtki te sve udruge kojima su prihodi značajno smanjeni”, stoji u priopćenju GLAS-a.

Dodaju da se u naputcima koje Vlada daje ministarstvima i ostalim proračunskim korisnicima mora voditi računa da se ne smanjuje kvaliteta i razina usluga koje pružaju udruge na području socijalne skrbi, kao i da se svi programi u kulturi koji su izvršeni ili dijelom izvršeni, plate.

“Za mikro i male tvrtke s prihodom do 7,5 milijuna kuna, kriterij od minimalno 20 do 50 posto pada prihoda za ostvarenje poreznih benefita za travanj i svibanj, ako je tvrtka dobila potporu za prethodni mjesec ožujak na bazi pada, može se opravdati i kumulativnim padom od minimalno 30 posto računajući prihode od mjeseca za koji su potporu dobile do kolovoza. Isto vrijedi i za tvrtke koje potporu počinju koristiti kasnije”, navode u priopćenju.

Ističu da je ovo vrijeme da Vlada ozbiljno revidira i trajno ukine brojne parafiskalne namete koji opterećuju poduzetnike.

“Drago nam je da su ovi prijedlozi Vlade došli na raspravu i da oni ipak daju nadu mnogobrojnim poduzetnicima i obrtnicima u Hrvatskoj da neće nužno morati staviti ključ u bravu jer je situacija bezizlazna”, stoji u priopćenju.

Kategorije: Hrvaška

UZNEMIRUJUĆE BROJKE IZ SRBIJE: U jednom danu čak 305 novih slučajeva, još osam ljudi preminulo

Pet, 03/04/2020 - 15:39

U Srbiji je u posljednja 24 sata zabilježeno čak 305 novih slučajeva zaraze koornavirusom, što ukupan broj oboljelih dovodi do 1476.

Još je osam osoba preminulo, što je, pak, ukupna brojka od 39 mrlih od koornavirusa. Hospitalizirano je 814 pacijenata, od kojih je 81 na respiratoru.

“Jasno je da kreće uspon. Pitanje za svakog pojedinca jest hoće li shvatiti da se nalazimo u jako ozbiljnoj situaciji. Ove brojke već premašuju kapacitete bolnica”, rečeno je na konferenciji za novinare.

Ukupno je zaraženo 46 liječnika i medicinskih radnika, piše Blic.

Kategorije: Hrvaška

Londonski National Theatre nudi vrhunske kazališne predstave na YouTubeu

Pet, 03/04/2020 - 15:21

Poznato je da su se uslijed pandemije koronavirusa zatvorila kazališta diljem svijeta ali se umjesto toga brojne popularne predstave prikazuju na YouTubeu. S tom praksom je u četvrtak navečer krenuo i glasoviti londonski National Theatre koji je u četvrtak s početkom u 20 sati na svom YouTube kanalu prikazao hit predstavu „One Man Two Guvnors“ s Jamesom Cordenom u glavnoj ulozi. U roku od 16 sati predstavu je pogledalo više od milijun ljudi. To ni ne čudi s obzirom da je Corden 2012. godine za ulogu toj predstavi dobio nagradu Tony za najboljeg glumca. Ova predstava moći će se pogledati na YouTubeu još tjedan dana.

U sklopu ovog projekta nazvanog „National Theatre at Home“ svakog četvrtka u 20 sati prikazivati će se nova predstava. Slijedeći četvrtak, 9. travnja, biti će prikazana kazališna adaptacija “Jane Eyre” Charlotte Brontë. Zatim slijedi kazališna adaptacija “Treasure Island” (Otok s blagom) Roberta Louisa Stevensona te „Twelfth Night” (Na tri kralja) gdje Tamsin Greig glumi Malvolia u ovoj klasičnoj Shakespeareovoj komediji.

Gledanje ovih predstava je besplatno ali gledatelji mogu donirati određeni iznos, ako žele, s obzirom da će kazalište biti zatvoreno barem do srpnja. Tijekom prve večeri uplaćeno je 50 tisuća funti.

U sličnu akciju krenuo je i Andrew Lloyd Webber koji će svakog tjedna prikazati na YouTubeu jedan od svojih mjuzikala. Inicijativa, koju je nazvao „The Shows Must Go On!”, kreće večeras u 20 sati s predstavom “Joseph and the Amazing Technicolor Dreamcoat” iz 2000. u kojoj glume Donny Osmond, Joan Collins i Richard Attenborough. Predstava će biti dostupna tijekom 48 sati. Slijedeći vikend biti će prikazana predstava “Jesus Christ Superstar” iz 2012. gdje glume Minchin, Mel C. i Chris Moyles. I te su predstave besplatne a gledatelji mogu dragovoljno uplatiti određeni iznos za humanitarne udruge kao što su Acting for Others, Broadway Cares i Actors Benevolent Fund.

Kategorije: Hrvaška

Bandić pozdravio Štromarovu najavu vezanu za zakon o obnovi nakon potresa

Pet, 03/04/2020 - 15:20

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u petak je pozdravio najavu ministra Štromara da će se u zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu “uvrstiti svi konstruktivni prijedlozi”, jer mu daje nadu da će se uvrstiti i prijedlozi Grada Zagreba koji su uvjet da Grad sudjeluje u obnovi.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar u četvrtak je prilikom obilaska potresom pogođenog područja u Krapinsko-zagorskoj županiji najavio da će se u zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Zagreba i okolice “uvrstiti svi konstruktivni prijedlozi”.

Bandić je poručio da će Grad Zagreb sudjelovati u obnovi zajedno s državom pod uvjetom da zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Zagreba i okolice bude životan, provediv, realan, pravedan za sve građane, stručno utemeljen te transparentan.

Istaknuo je i kako je obnova posao za dva mandata, a “nikako za jedan kvartal” te da će Grad sudjelovati u obnovi obnovivši svoje objekte, država svoje, a građanima će pomoći država i Grad zajedno, koliko jedan toliko drugi.

Podsjetio je kako je jučer uputio dopis premijeru Andreju Plenkoviću i ministru financija Zdravku Mariću u kojem ih traži da se Gradu ne uzima 850 milijuna kuna, koje godišnje uplati u Fond izravnanja, kako bi s tim novcem mogao brže sanirati štete od potresa.

“Očekujemo od premijera kao i dosada da bude mudar, a on to jest, i da zajedno riješimo taj problem. Zagreb je od 2009. do danas uplatio u državni proračun, u Fond izravnanja (za druge jedinice područne regionalne samouprave) 10 i pol milijardi kuna”, rekao je.

Bandić je pozvao državu da Gradu vrati ono što mu je uzela u ‘mirnodopsko vrijeme – bez korone i potresa’.

Sada Zagrebu treba pomoć, a ne mu uzimati, poručio je.

Istaknuo je i da Grad ima na raspolaganju 40-ak stanova za Zagrepčane koji su najteže pogođeni u potresu i socijalno su ugroženi te da i od države očekuje da sve svoje stanove stavi na raspolaganje. Najavio je da će u drugoj polovici godine krenuti s izgradnjom 300 stanova u Podbrežju koje će dodjeljivati Zagrepčanima po kriteriju dvostruke ugroženosti – od potresa i socijalne ugroženosti.

Bandić je danas predstavio i uslugu Online tržnice Grada Zagreba. Radi se o virtualnoj tržnici, na kojoj svoje proizvode mogu nuditi obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i obrtnici iz Zagreba i okolice.

Cilj te platforme promicati lokalne proizvođače jer pojedine mjere ograničenja, uzrokovane pojavom koronavirusa, izravno utječu na njihovo poslovanje.

Bandić kaže da su OPG-ovi zakinuti za razliku od velikih trgovačkih centara u kojima se prodaju poljoprivredni proizvodi koji nisu iz Hrvatske. Rekao je da mu nije jasno zašto je veća ugroza na otvorenim tržicama uz socijalnu distancu.

Najavio je da će predložiti da prvi u Hrvatskoj naprave “drive in trgovinu voćem i povrćem” na Zelenoj tržnici na Žitnjaku na kojoj će građani moći kupovati iz svojih automobila. Također će zatražiti da se otvore tri ribarnice na tržnicama na Trešnjevci, Utrinama i Dolcu. Bandić traži i da se na zatvorenom dijelu tržnice Dolac dozvoli prodaja mlječnih proizvoda.

Kategorije: Hrvaška

Cjepivo protiv tuberkuloze moguća zaštita medicinskog osoblja od koronavirusa

Pet, 03/04/2020 - 15:18

Može li dobar stari BCG zaštititi medicinsko osoblje od Covida-19? Dok su za izradu cjepiva namijenjenog isključivo za koronavirus potrebni još mjeseci, neke studije istražuju moguće zaštitno djelovanje cjepiva protiv tuberkuloze.

“Već desetcima godina znamo da BCG ima nespecifične korisne učinke”, što znači da štiti i od drugih bolesti a ne samo od tuberkuloze za koju je proizvedeno, rekao je za France Presse Camille Locht, voditelj istraživačkog odjela u Pasteurovu institutu u Lilleu.

Djeca cijepljena BCG-om manje boluju od drugih dišnih bolesti, a to se cjepivo primjenjuje za liječenje nekih vrsta raka prostate i moglo bi štititi od astme i autoimunih bolesti kao što je dijabetes tipa 1.

Pretpostavlja se da bi cjepivo protiv tuberkuloze moglo slično djelovati na koronavirus, bilo smanjenjem rizika od zaraze, bilo ublažavanjem težine simptoma.

Medicinskom osoblju bi “takav pristup trebao najviše koristiti”, misli Camille Locht koji dovršava protokol o kliničkom ispitivanju u Francuskoj jer su oni među ostalima “najviše izloženi riziku od obolijevanja” i zato je važno zaštititi ih.

No istraživači su oprezni i još ne mogu sigurno potvrditi da BCG štiti od koronavirusa.

“Upravo je to razlog sudjelovanja u ovom istraživanju”, ističe Mihai Netea, profesor eksperimentalne medicine u medicinskom institutu sveučilišta Radboud (Nijmegen), u Nizozemskoj, koji je prije dva tjedna izvijestio o početku kliničkog ispitivanja u suradnji sa sveučilištem u Utrechtu kojim je obuhvaćeno 1.000 zdravstvenih radnika (500 će primiti cjepivo a 500 placebo).

“Bude li manje ljudi u skupini koja prima BCG cjepivo koji zbog bolesti ne mogu raditi, bit će to dobar rezultat”, dodaje taj priznati stručnjak za “uvježbani imunitet”.

Taj pojam novijeg datuma znači da naš stečeni imunosni sustav (koji razvija antitijela) nije jedini koji pamti. I naš urođeni imunosni sustav može se pripremiti za uspješniju borbu s prijetnjama, napose zahvaljujući živom ublaženom cjepivu kao što su BCG i cjepivo protiv rubeole.

Kod Covida-19 se osim virusne infekcije događa i težak oblik prekomjerne imunosne reakcije uz nekontrolirano stvaranje proupalnih proteina, citokina.

“Cijepljenjem, osobito BCG-om, mogla bi se bolje kontrolirati ta upalna imunosna reakcija”, kaže Laurent Lagrost, stručnjak u francuskom Državnom institutu za zdravlje i za medicinsko istraživanje (INSERM) koji radi na povezanosti upala i imunosnog sustava.

Cjepivo djeluje kao “vojna vježba u vrijeme mira” kako bi se “uspješno svladalo neprijatelja u vrijeme rata”, istaknuo je u utorak u izjavi za BFMTV.

Kategorije: Hrvaška

STOŽERU PREKIPJELO: Stižu kazne kafićima i osobama koji i dalje krše mjere

Pet, 03/04/2020 - 15:11

Nestvarno je zvučala informacija koju je podijelio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović da još uvijek ima  kafića koji su ilegalno radili i posluživali goste.

Policija je u 24 sata zaprimila 86 dojava o kršenju samoizolacije, od čega je u 29 slučajeva utvrđeno kršenje. Ukupno dosad policija je zaprimila 3.746 dojava, a utvrđeno je kršenje samoizolacije kod 1.053 osobe, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Božinović je rekao da od dana kad je stožer donio mjere ograničavanja okupljanja, zabilježeno je 45 kršenja kad je riječ o lokalima.

U Splitsko-dalmatinskoj zabilježeno je 14 takvih slučajeva. U Zagrebačkoj županiji je 10 takvih slučajeva. To su dvije županije s najviše takvih slučajeva.

Kategorije: Hrvaška

U Hrvatskoj 68 novooboljelih, ukupno 1079, preminula još jedna osoba

Pet, 03/04/2020 - 15:08

Nacionalni stožr civilne zaštite objavio je nove podatke o koronavirusu u Hrvatskoj.

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u posljednjih 24 sata zabilježeno 68 novooboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj.

Ukupno je to 1079 oboljelih. Obavljeno je 9250 testiranja, u posljednjih 24 sata 898. Preminulo je 8 osoba, na respiratoru ih se nalazi 39, dok je ozdravilo 92.

Tijek konferencije:

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u posljednjih 24 sata zabilježeno 68 novooboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj.

Ukupno je to 1079 oboljelih. Obavljeno je 9250 testiranja, u posljednjih 24 sata 898. Preminulo je 8 osoba, na respiratoru ih se nalazi 39, dok je ozdravilo 92.

U KB Dubrava umrla je još jedna osoba. “Riječ je o ženskoj osobi koja je 1939. godište”, rekao je Beroš i dodao da je bolovala od više kroničnih bolesti.

Zabilježeno je 86 slučajeva kršenja samoizolacije. Božinović je rekao da od dana kad je stožer donio mjere ograničavanja okupljanja zabilježeno je 45 kršenja kad je riječ o lokalima. U Splitsko – dalmatinskoj zabilježeno je 14 takvih slučajeva. U Zagrebačkoj županiji je 10 takvih slučajeva. To su dvije županije s najviše takvih slučajeva.

Capak je kazao da se čisti situacija u Dalmaciji. “Rekao bih da je prilično velik broj s obzirom na broj stanovinka u Krapinsko-zagorskoj županiji. No tu smo imali slučajeve iz vani. Bio je jedan incident u slovenskoj firmi, blizu granice. Dosta od 46 oboljelih možemo povezati sa tom firmom”, rekao je Capak.

“Ne bih posebno istaknuo neko veliko žarište, nigdje nije nekontrolirana situacija”, rekao je Capak.

Ministar Beroš osvrnuo se a situaciju u Splitu, a posebno na kritike koje su došle iz Dalmacije. “Nikad nećemo prestati naglašavati važnost samodiscipline. Važno je da se to u Splitu više ne događa. Jedini način za prekid epidemije je da se odgovorno ponašamo”, rekao je.

Božinović je kazao da cijelo vrijeme imaju izbor, koji je jasan, a to je očuvanje života i zdravlja. “Cijeli se sustav, zdravstveni i druge službe, potrudio da se organizira na jedan dosad neviđen način. Pripremaju se dvorane za nedajbože takve okolnosti. Život i zdravlje je na prvom mjestu”, rekao je Božinović.

“Imamo neki ritam od 100.000 propusnica dnevno. Ako nastavimo tim ritmom, one bi s epidemiološke strane počele gubiti smisao. Ako radiš u istom mjestu, ne treba propusnica. Da firme daju propusnice onima koji moraju nešto otić, pa ne može biti situcija da svi moraju dobiti propusnicu, tada se gubi smisao”, objasnio je.

Pozvao je sve da dobro razmisle u interesu ne samo svoje firme, nego u interesu zdravlja obitelji, nacije i da budu restriktivni kad stavljaju ljude na popis i da daju samo na ono razdoblje kad treba da taj djelatnik napusti prebivalište. “Mi osluškujemo, naravno da ćemo se prilagođavati svakoj situaciji, posebno kad se radi o manjim općinama”, rekao je.

Božinović je poručio da cijelo vrijeme balansiraju između dva zahtjeva koja su pred ovim stožerom: kako održati povoljnu epidemiološku situaciju i kako omogućiti s druge strane da život ide dalje.

“To je sustav koji je u vrlo kratko vrijeme odgovorio na one temeljne zahtjeve. Posložio i uvezao nekoliko baza podataka, taj sustav funkcionira. Ako se pokaže potreba, može se produžiti. Dajte nam još dan dva, najavit ćemo pravovremeno”, rekao je Božinović.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić danas je na konferenciji za novinare predstavio ideju o drive-in tržnici. “Što se toga tiče, ovaj stožer već tjedan dana kroz različite formate uključujući i predstavnike ministarstva poljoprivrede i ministricu, razmatra koje su mogućnosti kako bi se taj važan segment našeg gospodarstva stavio u pogon, to nije jednostavno. Međutim, pitanje pojedinih rješenja i načina rješavanja su sva ovde razmatrana. Drive – in je nešto što je nešto primarius Capak stavio na papri prije nekoliko dana kao temu o kojoj se može razgovarati”, rekao je Božinović.

Alemka Markotić je kazala da u svim testovima postoji jedan postotak lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza. “Nikad se test ne uzima kao sam. Svrha liječnika koji rade dijagnostiku je da znaju kompletnu sliku i onda u okviru toga se interpretira nalaz. Što se tiče samih testova, za sve one laboratiriji koji su se javili preko ministarstva, bili su pod nadzorom. Testovi nisu svi isti”, rekla je Markotić.

Komentirala je i stanje bolesnika. “Što se tiče osoba na respiratoru, u našoj klinici nema promjena u odnosu na jučer. Jedna osoba je na respiratoru, ne znamo je li Covid. Profesor Zovak je sam priopćio da je pozitivan”, rekla je Markotić, a Capak je dodao da će svi koji su u zadnjih 48 sati bili u socijalnom kontaktu sa Zovakom biti u samoizolaciji.

Objavljene su i brojke oboljelih u zdravstvenom sustavu: 145 djelatnika koji su zaposleni u zdravstvenom sustavu koji su pozitivni. To su osam ljekarnika, 10 stomatologa, 8 djelatnika u administraciji, 61 doktor medicine, 44 medicinske sestre.

“Neki od tih liječnika su prenijeli na svoje obitelji. Koliko je meni poznato nitko od njih nije teže bolestan. Svi se vesele trenutku da se vrate na svoja radna mjesta”, rekao je Beroš.

“Od danas poslijepodne firme koje traže e-propusnice će to moći napraviti skupno. Firma u tablici to dostavi nadležnom ministarstvu putem aplikacije”, rekao je na kraju Božinović.

Kategorije: Hrvaška