Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 16 min 26 sek od tega

Pandemija korone do sada usmrtila 53.693 ljudi, zaraženo više od milijun

Pet, 03/04/2020 - 15:05

Pandemija novog koronavirusa je od svog izbijanja u prosincu u Kini do sada u svijetu usmrtila 53.693 ljudi, prenosi u petak AFP službene podatke prikupljene do 12 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Virusom Covid-19 je u 188 zemalja i teritorija trenutno zaraženo 1.035.380 ljudi, no taj broj nije stvarni odraz stanja na terenu jer veliki broj zemalja više ne provodi testiranja. To bi, kako ističe AFP, onda urodilo povećanjem broja prijema u bolnice.

Od više milijun ljudi koje je Covid-19 zarazio, njih 201.500 se smatra izliječenim

Najveći broj umrlih je u Italiji, 13.915. Virus je u toj zemlji zarazio 115.242 ljudi, a 18.278 je ozdravilo,

S 10.935 mrtvih Španjolska je nakon Italije na drugom neslavnom mjestu, ali je u petak sa 117.710 zaraženih osoba i prestigla do sada vodeću Italiju.

SAD broji 245.573 zaraženih i po tome je najpogođenija zemlja na svijetu. a broj umrlih se popeo na 6058. Istovremeno, u SAD-u je do sada od bolesti ozdravilo 9228 ljudi.

U Francuskoj je umrlo 5387 ljudi, a zaraženih je 73.743, dok je u kontinentalnoj Kini preminulo 3322  ljudi, s 81.620  slučaja zaraze.

Ukupno je u Europi od Covida-19 umrlo 38.974 ljudi od 559.459 zaraženih.

Podaci su prikupljeni od nadležnih nacionalnih tijela i Svjetske zdravstvene organizacije.

Kategorije: Hrvaška

Zagrebačka banka: Mirovine počinjemo isplaćivati dva dana ranije zbog koronavirusa

Pet, 03/04/2020 - 14:48

Zagrebačka banka je uvela posebne mjere za vrijeme isplate mirovina, koja iznimno kreće 8. umjesto 10. travnja, pri čemu na umirovljenike apelira da mirovinu podižu na bankomatima, dok one koji će ipak dolaziti u poslovnicu poziva da poštuju predviđeni abecedni red.

Iz Zabe u priopćenju od petka navode da u skladu s razvojem situacije i mjerama koje su donijela nadležna tijela, i dalje poduzimaju dodatne radnje kako bi zaštitili svoje klijente, istovremeno im neometano pružajući bankarske usluge.

“Kako bi umirovljenicima omogućila što sigurnije i jednostavnije podizanje mirovina, Zagrebačka banka će, u suradnji s državnim tijelima, mirovine za ovaj mjesec isplaćivati već od 8. travnja. Na taj način želimo smanjiti istovremeni dolazak većeg broj umirovljenika u poslovnice te time zaštititi njihovo zdravlje”, kažu iz te banke.

Savjetuju umirovljenike da, s obzirom na situaciju i povećan oprez, na dan isplate mirovina koriste mogućnost podizanja gotovine s bankomata, pri čemu i podsjećaju da su ukinuli naknadu za podizanje gotovine s debitnim karticama građana na bankomatima svih banaka u Hrvatskoj.

Umirovljenike koji trebaju dodatne informacije o kartici ili ne posjeduju PIN iz Zabe upućuju na telefonski broj 01 3789 620 kojim mogu zatražiti ponovnu dostavu PIN-a.

Dolazak u poslovnicu po početnom slovu prezimena

Onim, pak, umirovljenicima koji nisu u mogućnosti koristiti usluge digitalnog bankarstva, mreže bankomata i kartičnog plaćanja, iz Zabe savjetuju da zatraže pomoć osoba koje imaju punomoć izvršiti transakcije umjesto njih.

U slučaju da ipak moraju posjetiti poslovnicu, klijente mole da provjere dostupnost najbliže poslovnice na stranicama banke ili na besplatnom telefonu 0800 00 24.

Prva tri dana isplate mirovina, od 8. do 10. travnja, većina poslovnica banke bit će otvorena. Prilikom ulaska u poslovnicu umirovljenici će imati prednost, a također, kako bi se u danima isplate mirovina broj ljudi u poslovnicama što više smanjio, Zaba umirovljenicima savjetuje da u poslovnice dolaze abecednim redom prezimena po danima i to onih s prezimenima s početnim slovima od A do H u srijedu, 8. travnja, oni s prezimenima od I do O 9. travnja, a s prezimenima od  P do Ž u petak, 10. travnja.

Otvaraju se i neke privremeno zatvorene poslovnice

Iznimno za vrijeme isplata mirovina od 8. do 10. travnja, otvoriti će i se i trenutno zatvorene poslovnice u Humu na Sutli, Konjščini, Okučanima, Vidovcu, Lepoglavi i Pregradi, a radno vrijeme će im biti od 8 do 12 sati.

Zaba moli sve ostale klijente da u dane isplate mirovina pokušaju odgoditi dolazak u poslovnice te na taj način daju prednost i pruže dodatnu sigurnost starijim građanima kojima je dolazak u poslovnice neophodan.

U skladu s mjerama opreza, klijente također molimo da poštuju preporučenu udaljenost između bankara i klijenta te između klijenata međusobno, zaključuju iz Zabe.

Kategorije: Hrvaška

BOŽINOVIĆ: “Nastavimo li ovim tempom izdavanja propusnica, epidemiološke mjere gube smisao”

Pet, 03/04/2020 - 14:44

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na današnjoj je konferenciji za novinare Nacioanlnog stožera civilne zaštite upozorio na problem s propusnicama.

“Mi smo elektronskim putem izdali više od 192.000 Propusnica. Dakle, praktički 100.000 svaki dan. Ako nastavimo tim tempom, epidemiološke mjere gube smisao. Ako netko radi u istom mjestu, ne treba mu propusnica.

Da firme daju propusnice onima koji moraju negdje otići, jer ne može biti situcija da svi moraju dobiti propusnicu, tada se gubi smisao. Sve ovo ostaje, digitalno, zapisano.

Pozivam sve da dobro razmisle u interesu ne samo svoje firme, nego u interesu zdravlja obitelji, nacije, da budu restriktivni kad stavljaju ljude na popis i da daju samo na ono razdoblje kad treba da taj djelatnik napusti prebivalište”, rekao je Božinović.

Kategorije: Hrvaška

Profesor Lauc: Slušajte znanost koja kaže da je potrebno nositi zaštitnu masku za lice

Pet, 03/04/2020 - 14:13

Mišljenja su podijeljena kada je u pitanju nošenje zaštitnih maski za lice, ali profesor biokemije i molekularne biologije sa zagrebačkog PMF-a Gordan Lauc poručio je svima da nose maske, čak i improvizirane jer su učinkovite u suzbijanju širenaj virusa.

Putem svog Facebook profila je istaknuo važnost zaštitnih maski i nadovezao se na objavu znanstvenog rada u medicinskom časopisu Nature Medicine o učinkovitisti maski kao sredstva smanjenja širenja virusa kod oboljelih osoba.

 

“Ugledni časopis Nature Medicine upravo je objavio opsežni znanstveni rad o učinkovitisti maski kao sredstva smanjenja širenja virusa kod oboljelih osoba. Zaključak je vrlo jasan: maske su iznimno učinkovite u suzbijanju širenja virusa. Nažalost formalne preporuke traže puno vremena i usuglašavanja, a virus se širi brzo i ne može čekati na usuglašavanje.

Stoga predlažem da slušate znanost (rad u privitku) a ne službene preporuke. Preporuke će se sigurno promijeniti, a i već se mijenjaju u nekim zemljama (primjerice na dalekom istoku je od početka preporuka da svi nose maske.) Kirurških i ozbiljnih zaštitnih maski nema, no i bilo kakve imoprovizacije su sasvim OK za ovu namjenu. Primjerice ja sam upravo u Varteksu naručio po 10 maski za svakog djelatnika Genosa. Ovim maskama štite druge, a ne sebe, tako da nije problem ako ih dodirujete, reciklirate i sl. Što više nosimo maske, virus će se sporije širiti i brže ćemo moći ponovno pokrenuti život”, stoji u njegovoj objavi na Facebooku.

 

Kategorije: Hrvaška

Staničić: Pad turističkih noćenja u ožujku 53 posto izravna je posljedica koronavirusa

Pet, 03/04/2020 - 13:54
U Hrvatskoj je u ožujku boravilo 118,2 tisuće turista ili 75 posto manje nego u istom mjesecu 2019., dok je noćenja ostvareno 53 posto manje, prvi su podaci iz sustava eVisitor koji potvrđuju iznimno negativan utjecaj pandemije covid19 na turistička kretanja, ističe direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić u priopćenju.

“Utjecaj pandemije koronavirusa na globalna turistička kretanja iznimno je negativan i očekivano je vidljiv i na turističkim rezultatima ostvarenim tijekom ožujka u Hrvatskoj. Turističkog prometa gotovo nema”, iznosi Staničić uz podatke iz sustava eVistor za ožujak i prva tri mjeseca.

Pad noćenja od 53 posto u ožujku ove godine znači da ih je ostvareno 518,2 tisuće, dok je statistika za prva tri mjeseca nešto povoljnija, zahvaljujući boljem prometu u prva dva mjeseca.

Turista je, naime, po eVisitoru, u prva tri mjeseca ukupno došlo 635 tisuća, koji su ostvarili gotovo 1,9 milijuna noćenja, što su u odnosu na isto razdoblje 2019. minusi od 33 i 20 posto.

Ožujak prvi mjesec velikog utjecaja pandemije covid-a 19

Od ukupnih 118,2 tisuće prijavljenih dolazaka turista u ožujku, oko 65 tisuća su bili stranci, što je i 80,3 posto manje nego u ožujku 2019., a ostvarili su 64,5 posto manje noćenja ili gotovo 280 tisuća. Pritom su najviše noćenja ostvarili domaći turisti odnosno gosti iz BiH, Njemačke, Slovenije i Austrije.

Domaćih je turista bilo 53,3 tisuće, a njihovih noćenja 238,8 tisuća, što je 60,7 odnosno 24,2 posto manje nego u ožujku 2019.
Primjetno je, kako izdvajaju iz HTZ-a, da je većina turističkog prometa u ožujku registrirana u komercijalnim smještajnim objektima, 72 posto, dok je preostalih 28 posto udjela u nekomercijalnom smještaju ujedno i porast od onoga u istom mjesecu prošle godine.

Naime, u komercijalnom smještaju je sa oko 110 tisuća noćenja zabilježen minus u ovom ožujku iznad 60 posto, dok je u nekomercijalnom smještaju sa blizu osam tisuća noćenja zabilježen porast od 110 posto.

Prerano za ljetne prognoze

S obzirom da turističkog prometa gotovo nema, te da je i neizvjesno kada će se ‘pokrenuti’, jer i u Hrvatskoj, kao i globalno, ovisi o ishodima borbe s pandemijom, Staničić napominje da se sada HTZ bavi izmjenama godišnjeg programa rada i financijskog plana za 2020., te uz dnevnu komunikaciju s predstavništvima u svijetu, domaćim i stranim strateškim i drugim partnerima te međunarodnim turističkim udruženjima nastoje održati prisutnost Hrvatske na tržištima.

“Održavamo prisutnost na tržištima kroz aktivnosti na društvenim mrežama s objavama virtualnih putovanja po Hrvatskoj uz izražavanje podrške i empatije obzirom na trenutno stanje u drugim zemljama”, kaže Staničić.

Naglašava i da je za konkretne prognoze za glavni ljetni dio turističke godine (srpanj, kolovoz i rujan) u ovom trenutku još uvijek prerano govoriti, ali ističe da će se u idućem razdoblju, kad se za to steknu adekvatni uvjeti, intenzivno raditi na promociji i pozicioniranju Hrvatske kao sigurne zemlje.

“Fokus će biti na domaće tržište te na onima kojima su hrvatske destinacije lako dostupne cestovnim pravcima”, otkriva Staničić.

Kategorije: Hrvaška

Kako se Jugoslavija na pet godina povukla s ‘pjesme Eurovizije’

Pet, 03/04/2020 - 13:39

Eurovizija 1976. održana je u Nizozemskoj 3. travnja 1976. godine. Pobijedio je Brotherhood of Man, predstavljajući Ujedinjeno Kraljevstvo s pjesmom “Save Your Kisses for Me”. Jugoslaviju je predstavljala grupa ‘Ambasadori’ s pjesmom ‘Ne mogu skriti svoju bol’. Osvojili su 17. mjesto od ukupno 18 zemalja.

Zbog nezadovoljstva ovim festivalom i nepravilnostima u glasanju, Jugoslavija se odlučila povući s natjecanja, te je sljedećih pet godina nije bilo na Euroviziji.

U časopisu ‘Tina’ je,između ostaloga, Darko Glavan tada napisao:
“Vrijeme je da shvatimo kako nema smisla slati naše ambasadore u evropske lakoglazbene vode da se natječu s ostalim cmizdravcima … Pjesmuljak koji osvaja prve nagrade obično je tako loš da ‘ulazi u uho’ jedino nagluhim bogatašima … Ako ste, kojim nesretnim slučajem, subotnju večer proveli uz televizijske ekrane, doživjeli ste dvojake neugodnosti – povrijeđeni su i vaš nacionalni ponos i vaš glazbeni ukus. Ono što je izvedeno na manifestaciji koja nezasluženo nosi naslov ‘Pjesme Evrope’ u potpunosti je opravdalo i najpesimističnije prognoze – riječ je očito o trećerazrednoj potrošnoglazbenoj konfekciji bez imalo mašte ili atraktivnosti.”

Kategorije: Hrvaška

U potresu teško oštećena Kuća Šenoa traži pomoć

Pet, 03/04/2020 - 13:25

Nema povijesti grada Zagreba bez „Velikog potresa“ koji je zadesio grad 9. studenog 1880. i bez književnika Augusta Šenoe koji je pomažući građanima nedugo nakon toga umro od teške upale pluća koju je tom prilikom dobio. Nažalost u ovom je potresu među brojnim objektima od važnosti za kulturu i baštinu stradala i Kuća Šenoa, zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i privatni obiteljski muzej koji je 2016. otvoren u Mallinovoj 27. Taj je muzej od iznimne važnosti za građanski život i kulturnu povijest Zagreba jer čuva spomen ne samo na Augusta Šenou nego i na, između ostalih, njegova sina, pisca i sveučilišnog profesora Milana Šenou koji je kuću i sagradio 1929. te unuka, leksikografa Zdenka Šenou. I ne samo to, muzej je uspio „zaživjeti“ u punom sjaju zahvaljujući kulturnim događanjima, izložbama i manifestacijama koje je osmišljavala Jasmina Reis, pokćerka Zdenka Šenoe.

Kako je rekla Jasmina Reis, odmah su pokrenuli akciju prikupljanja donacija kako bi spriječili daljnju štetu. Štetu je prijavila Ministarstvu kulture, Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture, Gradskom uredu za hitne intervencije i Muzejskom dokumentacijskom centru. Objasnila je da je najviše stradalo krovište jer su se srušili dimnjaci i palo je puno crijepova. Kako kaže, grede koje drže krovište pomakle su se u ležištima, a unutra su napukli svi zidovi i stropovi. Podovi su, dodaje, propali na pojedinim mjestima dok je vanjski zid u sobi Augusta Šenoe puknuo dijagonalno od stropa do poda, iznutra i izvana, pa postoji opasnost da se uruši ako se ponovi jači potres, a podovi bi se mogli urušiti u kat ispod.

U kakvom je stanju muzejska građa?

„Od muzejske građe jedino je stradao vrijedni mural Branka Šenoe iz 1934. koji se nalazi na zidu u sobi na prvom katu kuće i koji je Branko Šenoa naslikao nećaku Zdenku Šenoi za 16. rođendan. Upravo su u tijeku bili konzervatorsko – restauratorski radovi na muralu. Na njemu je radila profesorica Neva Pološki s Akademije likovnih umjetnosti sa svojim studentima. Bilo je u planu da studenti restauracije brane diplomski rad na restauraciji ovoga murala. Restauraciju je omogućila zaklada iz Londona ‘The International Trust for Croatian Monuments’ koju vodi Lady Jadranka Beresford – Peirse. Ostala muzejska građa je sačuvana i odmah smo ju dislocirali na sigurno mjesto“, odgovorila je Jasmina Reis.

Jasmina Reis posebno je naglasila da zahvaljuje svima koji su u ovo teško vrijeme do sada uplatili donacije na žiro račun udruge „Svi naši Šenoe“, osnivača Muzeja. Zainteresirani mogu uplatiti donacije na račun u Zagrebačkoj banci. IBAN je „HR3423600001102552586“, SWIFT „ZABAHR2X“, a svrha uplate „Donacija za saniranje štete nakon potresa u muzeju Kuća Šenoa“.

Kategorije: Hrvaška

Ministrica Divjak predstavila Upute za vrednovanje i ocjenjivanje u nastavi na daljinu

Pet, 03/04/2020 - 13:18

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je u petak Upute za vrednovanje i ocjenjivanje za vrijeme trajanja nastave na daljinu u situaciji epidemije koronavirusa, za učitelje, nastavnike i profesore te za roditelje i učenike.

Materijal ima tri dokumenta – opće upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu te dva dodatka – dodatak A u kojem su primjeri vrednovanja i ocjenjivanja i dodatak B, koji sadrži alate za vrednovanje.

Materijal, između ostaloga, sadrži načela vrednovanja u nastavi na daljinu, metode i preporuke za vrjednovanje u okviru standardnih pristupa te inovativniji pristup kao i nagrade za aktivnost i rad, naglasila je Divjak.

Napravljene su upute i za razrednu nastavu, vrednovanje praktičnih vještina i zaključivanje na kraju godine

Tu su i preporuke za vrednovanje u visokim učilištima, državna matura 2020., vrjednovanje i samovrjednovanje nastavnika te naglasci za roditelje, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Divjak predstavljajući Upute za vrednovanje i ocjenjivanje za vrijeme trajanja nastave na daljinu.

Podsjetila je kako su za načela ocjenjivanja i vrednovanja bitni usvajanje ishoda i učenja putem bitnih sadržaja, naglasak na dobrobiti učenika i poticanje na učenje, a ne ocjenjivanje naučenoga.

U načelima su i naputak o povratnoj informaciji o tomu je li učenik ostvario odgojno-obrazovne ishode te kako će popraviti svoje učenje, dodala je.

Divjak je istaknula da sadržaji koje nastavnici trebaju poučavati i kasnije vrjednovati i ocjenjivati, trebaju biti usmjereni na bitno, a osloboditi se činjenica koje opterećuju ono bitno.

Poručila je i kako treba voditi brigu o tomu u kakvim uvjetima žive i uče učenici, te dodala kako očekuje pomak s činjeničnoga znanja na razvoj kompetencija nužnih za 21. stoljeće

U načelima je također i vrjednovanje aspekata vezanih uz pojedine predmete, a zaključna ocjena na kraju školske godine, temelji se na ocjenama cijele godine, uključujući i nastavu na daljinu, dodala je.

Ministrica je ponovila kako se treba usredotočiti na bitne sadržaje i ocijenila kako je važnije poticati na učenje nego ocjenjivati. U svakom predmetu treba vrjednovati aktivnost učenika, rekla je dodavši, kako treba vrjednovati po jedan složeniji rad do kraja godine.

U predmetima, napomenula je, sa satnicom od barem 4 sata moguć je i virtualni usmeni ispit, a pisana provjera znanja samo ako je baš potrebna. Zato se, poručila je, zaključna ocjena na kraju školske godine temelji na ocjenama danim tijekom cijele školske godine.

Na upit novinara kako komentira to što mnogu smatraju da je škola na daljinu unijela kaos u obrazovni sustav, Divjak je odgovorila protupitanjem: Što bi bilo da nismo uveli školu na daljinu?.

Odgovarajući na pitanje o mogućoj odluci Vlade da ne ispuni obećanja o dizanju plaća profesorima, ministrica je odgovorila kako u izvanrednoj situacija, u kakvoj se nalazimo, to zahtjeva od socijalnih partnera da sjednu za stol i razgovaraju.

Kategorije: Hrvaška

Bandić predstavio Online tržnicu, najavio i ‘drive-in’

Pet, 03/04/2020 - 12:57

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u petak je najavio da se planira otvorenje tzv. “drive-in” trgovine na Zelenoj tržnici. Bandić je na konferenciji za novinare predstavio Online Tržnice grada Zagreba. Riječ je o virtualnoj Tržnici, na kojoj će svoje proizvode nuditi obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrtnici s područja Zagreba i okolice, piše Dnevnik.hr.

“Cilj te platforme koja će povezati proizvođače i kupce, je promicati upravo lokalne proizvođače, jer na njihovo poslovanje izravno utječu mjere ograničenja, uzrokovane epidemijom koronavirusa”, najavili su iz Grada.

Na konferenciji je održana i “prezentacija” kako eTržnice funkcioniraju. Ana Ćosić Pajurin iz Sektora za internetsku komunikaciju, promotivne aktivnosti i vizualni identitet Grada Zagreba “obavila je on-line narudžbu” nakon čega se košarica puna povrća materijalizirala na stolu u dvorani.

Gradonačelnik Bandić kazao je i kako je prije dva dana preuzeo vodstvo Stožera za civilnu zaštitu grada Zagreba te najavio da će pokušati otvoriti drive-in trgovinu na Zelenoj tržnici.

“Bit će to kao u McDonalds’u”, rekao je

Kategorije: Hrvaška

LINIJA ŽIVOTA: Je li vrijeme za vladu nacionalnog spasa?

Pet, 03/04/2020 - 12:53
Posao moraju voditi visokokalibrirani operativci. Nema ih na vidiku? Nije točno! Do jučer nismo znali ni za doktora Beroša ili profesoricu Markotić, koji su se u samo mjesec dana pokazali kao pun pogodak. Našlo bi se, dakle, onih koji znaju, ako šef Vlade traži stručnjake. Ako stranačku, HDZ-ovu iskaznicu ne smatra uvjetom svih uvjeta

Izvanredna vremena traže izvanredna rješenja. Hrvatska već živi u neredovnom, faktički – premda ne i odlukama Sabora formaliziranom – izvanrednom stanju. Pogođena istovremeno s dvije katastrofe. S jedne strane pritisnuta korona-epidemijom koja diljem svijeta žanje ljudske živote u smetovima. S druge strane suočena s u ovom trenutku još neprocijenjenim, ali – sve je jasnije – strašnim posljedicama razornog potresa koji je, zahvaljujući i godinama prakticiranoj nebrizi i lošem održavanju grada, teško ranio Zagreb. Kao ekstenzija tih nevolja slijedi i već započeto ekonomsko urušavanje zemlje, čija se dubina ovoga trenutka ne može sagledati, ali djeluje poput bezdana. Broj nesretnika na burzi posljednjih se dana rapidno povećava, svakoga dana stiže oko tisuću novih ljudi koji su ostali bez posla. Strah se širi Hrvatskom, strah od zaraze i strah od materijalne devastacije života. Egzistencijalna panika.

Zbog stožera i Plenković djeluje bolje

Obranom od korona-ugroze iznenađujuće dobro rukovodi krizni stožer koji je u mjesec dana osvojio ogromnu podršku javnosti. Prema recentnom istraživanju Nove TV, 94 posto građana podržava poduzete mjere, bez obzira na njihovu restriktivnost. Čak 65 posto smatra da se Hrvatska s pandemijom nosi bolje od drugih europskih država. Nikada ni jedan potez vlasti nije imao takvu nepodijeljenu, unisonu potporu. Rezultat se može mjeriti samo s ishodom devedesetih godina provedenog referenduma za osamostaljenje Hrvatske. Veliki autoritet stožer je gradio svakodnevnom, vrlo otvorenom i poštenom komunikacijom s javnošću i svima vidljivim rezultatima. Rast bolesti u Hrvatskoj nije eksplozivan, još manje onako užasavajuće mahnit kao u bliskoj Italiji, primjerice, gdje se zdravstveni sustav pod silinom udara faktički slama. Ministar Davor Božinović, kao jedan od najbližih suradnika premijera Andreja Plenkovića, osigurava političku potporu, dok je u novom ministru zdravstva Viliju Berošu, brižnoj Alemki Markotić, šefici Zarazne bolnice u Zagrebu i respektabilnom Krunoslavu Capaku prema političarima generalno nepovjerljiva javnost odjednom našla ljude kojima se može vjerovati. Hrvatska je željna takvih, povjerenja vrijednih osoba. Pogotovo u teškim, kriznim vremenima njihova je vrijednost neprocjenjiva. Potpora koju oni uživaju sada se prelijeva i na premijera Plenkovića. I on danas djeluje mnogo bolje nego samo prije nekoliko mjeseci. Ali ministar Beroš i doktorica Markotić ujedno su i njegovo prokletstvo. Jer svojim suverenim i posvećenim kormilarenjem zdravstvenom krizom otkrivaju tragičnu potkapacitiranost drugih u ovom trenutku ključnih resora. Prije svega onih koji se tiču ekonomskih aspekata krize.

Stručna javnost stoga predlaže da se po ugledu na stožer koji rukovodi obranom od epidemije formira i krizni stožer za gospodarstvo. Poduzetnici su nezadovoljni interventnim mjerama Vlade. Smatraju da se žlicom pokušava izbaciti more iz broda koji tone. Ministar gospodarstva Darko Horvat uopće ne funkcionira. Mnogo zuji, al’ meda ne daje. Vlada nema potpredsjednika za ekonomska pitanja, ali ima potpredsjednike za obranu i prostorno uređenje. Ni ministar financija Zdravko Marić ne čini se doraslim izazovima današnjeg vremena. Više je okupiran spašavanjem obima državnog proračuna, nego ekonomskim spašavanjem Hrvatske. O njemu vjerojatno govori iz dubokog sna na Pantovčaku kratkotrajno probuđeni predsjednik Zoran Milanović kad kaže da nije vrijeme za knjigovodstvo, nego za vodstvo. Andrej Plenković nije sklon Horvatovoj smjeni, umjesto kriznog stožera formirat će nekakav ekonomski savjet, kao da ima vremena, kao da mu se svijet koji smo poznavali ne raspada pred očima. Njegovo potkapacitirano reagiranje već pali alarme u javnosti. Kad neće premijer, krizne programe nude drugi, stručnjaci, ali i populistički samozvanci. Mediji špekuliraju, neki i navijaju, o mogućem povratku svojedobno zbog afere Borg smijenjene Martine Dalić. S različitih se strana čuje ideja da Hrvatskoj treba vlada nacionalnog spasa. Kakvu je imala devedesetih, u slično dramatičnim, ratnim vremenima.

Hrvatska nema vremena za čekanje

Predsjednik Franjo Tuđman odlučio je da u ljeto 1991., suočen s jedne strane hukom nadolazećeg rata, a s druge strane izložen svojevrsnoj pobuni u vlastitoj stranci, formira Vladu nacionalnog jedinstva koju su uz HDZ činili predstavnici svih parlamentarnih stranaka, ukupno osam, od desnice do ljevice, dodatno podebljanu nestranačkim stručnjacima. Vlada na čelu s premijerom Franjom Gregurićem, jako zaslužna za organiziranje obrane, često se spominje kao dobro pogođen model za funkcioniranje vlasti u ratnim ili kriznim uvjetima. Slična su se rješenja prizivala u još nekim, po Hrvatsku teškim ili izazovnim vremenima, kada se vapilo za konsenzusom. Za vlasti premijera Ive Sanadera vođa opozicije Ivica Račan vodio je Savez za Europu, kao izraz transstranačkog okupljanja na europskom projektu. Kasnije zagovaranje formiranja Saveza za Hrvatsku nije uspjelo. Neka će se vrsta velike koalicije vjerojatno nametnuti kao nužnost nakon idućih parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati ove godine, a koji su zbog novonastalih okolnosti posve neizvjesni. Ali Hrvatska nema vremena za čekanje. Situacija je takva da više ne trpi odgodu. Nužna su hitna rješenja, primjerena izvanrednom stanju u kojem se zemlja nalazi, a koje bi se idućih mjeseci dodatno moglo radikalizirati.

Nije vrijeme za rasipanje nacionalne energije u praznom strančarenju, o čemu će i opozicija morati voditi računa, ali ovu bitku premijer Plenković nikako ne može dobiti zatvoren u svoju kulu bjelokosnu, bez široke interakcije s javnošću. Ne treba podcijeniti mogućnost pobune. Očajni ljudi, bez posla, odjednom osiromašeni, nemaju što izgubiti

Nužno je, kao prvo, zadaću gospodarskog spašavanja Hrvatske povjeriti stručnim ljudima. Onima koji su sposobni kormilariti krizom, koji imaju ideju o tome što treba uraditi. Plenković pod hitno mora osigurati adekvatna kadrovska rješenja u svom kabinetu. Kao što je osigurao efikasan tim u borbi protiv korone. To sigurno nisu ministri koji sada vode ekonomske resore. Niti je dovoljno da premijer formira nekakvo savjetodavno tijelo. Posao moraju voditi visokokalibrirani operativci. Nema ih na vidiku? Nije točno! Do jučer nismo znali ni za doktora Beroša ili profesoricu Markotić, koji su se u samo mjesec dana pokazali kao pun pogodak. Zazivanje povratka Martine Dalić kao navodno spasonosnog rješenja posve je promašeno. Njena je stručnost neupitna, ali bivša se potpredsjednica Plenkovićeve vlade svojom ulogom u Borg skupini, krajnje suspektnom biznisu savjetničkog plindranja Agrokora, debelo kompromitirala. Hrvatska nije osuđena na recikliranje otpisanih. Nije, jer raspolaže vrsnim stručnjacima, što je i u ovim kriznim vremenima moguće razabrati.

Neka političari dijele sudbinu naroda

Tako je, dok vladajući mucaju o ekonomskim mjerama, Maruška Vizek, šefica Ekonomskog instituta u Zagrebu, objavila svoj prijedlog programa za pomoć hrvatskom gospodarstvu u ovom strašnom času. Uvjerena da Vlada ne akceptira razmjere, dubinu i kompleksnost problema s kojima je Hrvatska trenutno suočena, a koje ona naziva strukturnim lomom, Maruška Vizek predlaže radikalne mjere koje će i gospodarstvu i stanovništvu omogućiti preživljavanje, istodobno nudeći modele njihova financiranja – otvaranje kreditne linije s Europskom središnjom bankom, traženje stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, čak aktiviranje novca iz drugog mirovinskog stupa, o čemu neki drugi prijedlozi, oni poslodavaca ili sindikata, ništa ne govore. Ratko Čačić, bivši potpredsjednik u vladi premijera Milanovića, danas u ulozi varaždinskog župana, također objavljuje svoj set od šest vrlo konkretnih poteza koje bi radi spasa gospodarstva vlast trebala povući. Našlo bi se, dakle, onih koji znaju, ako šef Vlade traži stručnjake. Ako stranačku, HDZ-ovu iskaznicu ne smatra uvjetom svih uvjeta.

Drugo, ako ne može složiti kriznim vremenima primjerenu vladu nacionalne koncentracije, Andrej Plenković neizostavno mora osigurati konzultacije i dogovaranje s opozicijskim strankama i socijalnim partnerima. Što prilično odudara od njegova dosad viđenog načina funkcioniranja. Kao što je općepoznato, premijer preferira da o važnim pitanjima države odlučuje sam ili u uskom krugu svojih najbližih suradnika, s rukama u kojima je često previše moći koja nije demokratski legitimirana. Na početku korona-krize Plenković je održao dva sastanka s parlamentarnom oporbom, nakon duga se vremena opet sastalo i Gospodarsko-socijalno vijeće, ali čini se da takva druženja ne kani nastaviti. Valjda mu je teško pala kritika ideje Vlade o nadziranju građana putem mobitela ili plana promjene Zakona o radu na štetu radnika. Nije vrijeme za rasipanje nacionalne energije u praznom strančarenju, o čemu će i opozicija morati voditi računa, ali ovu bitku premijer Plenković nikako ne može dobiti zatvoren u svoju kulu bjelokosnu, bez široke interakcije s javnošću.

Treće, ako i neće formirati vladu nacionalnog jedinstva, Andrej Plenković maksimalno se mora rukovoditi zahtjevom socijalne kohezije. Kopanje sukoba između javnog i privatnog sektora nužno je zaustaviti. Teret krize ovoga se puta mora raspodijeliti. Što vrlo vjerojatno podrazumijeva i odricanje od nekih stečenih prava, bez obzira na to je li riječ o političarima, HDZ-ovim klijentelističkim skupinama, poput branitelja, ili zaposlenika u javnom i državnom sektoru. Pametno je također ne raspaljivati, nego pomagati smirivanju prijepora između poslodavaca i radnika. A neke mjere Vlade skrojene su baš da ih svađaju. Ideja da bi se promjenom zakona prvima trebalo omogućiti kresanje radničkih prava i bacanje vlastitih uposlenika na minimalac, vrlo je opasna. Jer može voditi stvaranju nepodnošljivih socijalnih napetosti, možda i nereda i nasilja. Ne treba podcijeniti mogućnost pobune. Očajni ljudi, bez posla, odjednom osiromašeni, nemaju što izgubiti. U nekim talijanskim provincijama društvenim se mrežama već širi poziv da gladni okupiraju trgovine. U Zagrebu se ovih dana umnožava broj korisnika javnih kuhinja. Što se ne rješava demagogijom obojenom odlukom Vlade da se ministri odreknu jedne svoje plaće ili istom vrstom populizma nabijenim SDP-ovim zahtjevom da se primanja zastupnika i državnih dužnosnika srežu na minimalac. Bit će sasvim dovoljno da jedni i drugi, dva lica iste političke klase, napokon počnu dijeliti sudbinu vlastitog naroda. Ozbiljna vremena traže odgovorne ljude. Takvi su uvjet preživljavanja.

Kategorije: Hrvaška

Ravnatelj Vinogradske bolnice zaražen koronavirusom i nalazi se u kućnoj izolaciji

Pet, 03/04/2020 - 12:34

Ravnatelj druge najveće bolnice u Hrvatskoj, KBC Sestre Milosrdnice, prof. Mario Zovak pozitivan je na koronavirus i nalazi se u kućnoj izolaciji.

“Moj nalaz je pozitivan, što znači da imam potvrđen COVID-19. Tu informaciju dobio sam sinoć i od tada sam u izolaciji. Inače ovo je četvrti test u 14 dana koji sam u suradnji s epidemiolozima napravio zbog predostrožnosti. Nakon tri negativna, četvrti se pokazao pozitivnim” rekao je Zovak za Jutarnji list.

Unatoč pozitivnom nalazu radit će od kuće, napominjući kako se nastavlja normalno funkcioniranje bolnice.

“To znači da, logično, neću raditi posao kirurga, odnosno operirati ili biti u fizičkom kontaktu s bilo kime. S druge strane, u koordinaciji sam sa svim službama KBC-a koji i dalje funkcioniraju” naglasio je Zovak.

Očekuje da će proći bez simptoma i da će stvoriti imunitet kada epidemija bude na vrhuncu, kako bi mogao pomoći kolegama kada bude najpotrebnije

“Zvučat će čudno, ali dobro je da sam sad pozitivan. To znači da ću kada dođe da vrhunca epidemije moći dati svoj doprinos u bolnici, ali ovaj put s imunitetom”, zaključio je ravnatelj KBC-a Sestre Milosrdnice.

Podsjetimo,  u Vinogradskoj je u ovom trenu u samoizolaciji 190 djelatnika, a na koronavirus je pozitivno 15, od čega su četiri liječnika, pet medicinskih sestara i šest osoba iz administracije.

Kategorije: Hrvaška

Njemačka kancelarka izlazi iz kućne karantene

Pet, 03/04/2020 - 12:32

Njemačka kancelarka Angela Merkel u petak izlazi iz dvotjedne kućne karantene nakon što se i treći test na koronavirus pokazao negativnim.

“Kancelarka se danas vraća na svoje radno mjesto u kancelarskom uredu. Naravno uz pridržavanje pravila o razmaku”, rekao je glasnogovornik vlade Steffen Seibert.

On je rekao kako su se sva tri testa na koronavirus koji su provedeni kod Angele Merkel “srećom pokazali negativnim”.

“Kućna karantena je gotova sada posao ide dalje ali iz kancelarskog ureda”, rekao je Seibert. On je naglasio kako je kancelarka i tijekom kućne karantene obavljala svoje državničke poslove i obavljala video konferencije i obraćala se javnosti.

Merkel je prije dva tjedna poslana u kućnu karantenu nakon što je otkriveno da je jedan liječnik s kojim je bila u kontaktu naknadno pozitivno testiran na koronavirus.

Kategorije: Hrvaška

Male tajne starog motora CB750

Pet, 03/04/2020 - 12:17

 

Pogledajmo kako izgleda motor legendarnog motora Honda CB750.

Karburator se nalazio “sakriven” između cilindara i morao je proći automehančarski pregled, čišćenje, preradu i novu funkciju.

Dobro je da se karburator nalazi iznad glave motora, jer je onda lakše pregledati stanje vozila i raditi na drugim sitnicama.

Današnji pogoni suvremenih automobila sve više se okreću prema cleartec tehnologijama, biogorivima i elektromorima dovoljnim za potpuno iskustvo vožnje.

Motosport dobiva na popularnosti i okuplja vozače, koji se žele okušati u novim izazovima.

Kategorije: Hrvaška

NOVI PODACI: Španjolska prestigla Italiju po broju oboljelih, u jednom danu umrlo 932 ljudi

Pet, 03/04/2020 - 12:13

Objavljeni su novi podaci o oboljelima i preminulima u Španjolskoj.

U posljednja 24 sata od koronavirusa preminule su čak 932 osobe. Španjolska trenutno ima više zaraženih od Italije te je prva zemlja u Europi po broju zaraženih, a druga u svijetu, odmah iza SAD-a.

Kategorije: Hrvaška

Bruno Tomljenović: Novi potres, stari epicentar i stari rasjedi

Pet, 03/04/2020 - 12:11

Hrvatski geolog Bruno Tomljenović izjavio je da na dijelu epicentralnog područja posljednjeg zagrebačkog potresa nije utvrđeno postojanje novih rasjeda niti aktivnih klizišta kako je bilo predočeno u jednom video-zapisu učinjenom s letjelice bez posade.

Tomljenović je to izjavio Hini nakon što je obišao i pregledao teren od Medvedskog brega do Čučerja, koji je označen kao epicentralno područje potresa od 22. ožujka, koji je uništio veliki broj zgrada i odnio jedan mladi život.

MORH je 28. ožujka objavio priopćenje o snimaju epicentralnog područja koje je naišlo na veliki interes javnosti. Također, na YouTube kanalu objavio je video snimke na kojima je označen navodni trag seizmogenog rasjeda na površini na lokalitetu Medvedski breg.

Nema novih rasjeda na Medvedskom bregu

Video materijal koji je objavio MORH je popraćen tekstualnim objašnjenjima: „Lokacija Medvedski breg / vjerojatan smjer rasjeda / vjerojatno središte rasjeda / područje iznad – objekti gotovo nemaju oštećenja / područje ispod objekti s velikim oštećenjima / zaključak područje koncentrirane štete vjerojatni centar rasjeda koji se širi lijevo i desno“.

Na upit Hine koji su stručnjaci sudjelovali u davanju tih ocjena, iz MORH-a nisu odgovorili, nego su rekli da su pripadnici Hrvatske vojske temeljem zahtjeva Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva graditeljstva izvršili snimanje iz zraka besposadnim sustavima i georadarom u epicentralnom području te da je cjelokupni materijal ustupljen Ministarstvu graditeljstva koje će pristupiti analizi i daljnjoj suradnji sa znanstvenom zajednicom.

Redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Bruno Tomljenović kazao je Hini da je s kolegicom Snježanom Mihalić Arbanas i kolegom Željkom Arbanasom u ponedjeljak 23. ožujka obišao navedeno područje i da su na temelju pregleda terena u dijelu Medvedskog brega i Čučerja o tome napisali kratak izvještaj koji su dostavili Uredu za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.

U izvještaju kažemo da nismo utvrdili postojanje rasjeda niti aktivnog klizišta na lokaciji koja je označena na snimci, kaže strukturni geolog Tomljenović i dodaje da mu nije poznato je li netko od stručnjaka sudjelovao u tumačenju navedene snimke MORH-a na You-Tubeu.

Tehnika snimanja bespilotnim letjelicama je vrlo korisna i poželjna metoda i postupno se počinje koristiti i kod nas. Upravo je pri završetku jedan doktorski rad u kojem se ta tehnika koristila za analizu i prikupljanje terenskih podataka, kazao je Tomljenović i dodao da se nada da će se ona sve češće koristiti u geoznanostima.

Najizraženiji rasjed na sjevernoj strani Medvednice

Tomljenović je autor osvrta objavljena na stranicama Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta o Zagrebačkom potresu a stručni osvrt objavio je i Hrvatski geološki institut na svojoj stranici.

Potres magnitude 5.5 po Richeru nastao je zbog naglog oslobađanja dugogodišnjeg nakupljanja naprezanja u stijenama uz rasjede koji se nalaze uz rub Medvednice, prije svega uz njezin sjeverni rub, objašnjava Tomljenović.

To su aktivni reversni rasjedi na zagrebačkom području, kao i oni u rubnim dijelovima okolnog gorja, npr. uz Samoborsko gorje, a pored njih važan je i Kašinski rasjed, koji Medvednicu na istočnoj strani dijeli u dvije strukturne cjeline, napominje.

Rasjed je pukotina u zemljinoj kori po kojoj se desio vidljiv pomak, u rasponu od par centimetara ili metara do preko tisuću kilometara. Nastaje kada sile i naprezanja u stijenama premaše njihovu posmičnu čvrstoću čime prouzroče slom i smicanje. Tektonske sile i naprezanja mogu prouzročiti deformaciju vidljivu u stijenama i u tlu na površini, a izdizanjem velikih masa stijena iz podzemlja prema površini nastaju, primjerice, brda i planine poput Medvednice.

Ploha rasjeda može imati različit nagib: može biti položena vodoravno, okomito te blago ili strmo nagnuta. Nagnuti rasjedi, kod kojih je pomak rasjednih krila takav da se gornje (krovinsko) pomaknulo iznad donjeg (podinskog) krila, nazivaju se reversni rasjedi.

Na temelju analize prvih nailazaka seizmičkih valova zabilježenih na seizmogramima u Hrvatskoj i izvan nje, seizmolozi su proračunali da je nedavni Zagrebački potres nastao na reversnom rasjedu koji se pruža od istoka-sjeveroistoka prema zapadu-jugozapadu, pod kutom nagiba od 45 stupnjeva.

Stoga on najvjerojatnije odgovara rasjedu koji je već od ranije poznat geolozima, a koji se u duljini od oko 20 kilometara pruža uz sjeverni rub Medvednice s nagibom prema jugu-jugoistoku, objašnjava Tomljenović i dodaje: Točka sloma na rasjedu dogodila se na dubini oko deset kilometara, gdje je žarište potresa iz kojeg su krenuli na sve strane potresni valovi, pa i prema površini zemlje na kojoj su prouzročili trešnju.

Gdje krte stijene postaju plastične poput tijesta

Žarišta potresa, hipocentri, na zagrebačkom području u pravilu ne prelaze dubinu od 13 kilometara. To znači da stijene u podzemlju približno na toj dubini prestaju biti krte i lomljive, već se pri tektonskim naprezanjima deformiraju plastično. Tu granicu zovemo granicom krte i plastične kore. U krtoj kori stijene na naprezanja reagiraju pucanjem i slomom uz pojavu potresa, a u plastičnom dijelu kore se ponašaju kao tijesto koje se pri naprezanju ne lomi već postupno mijenja oblik, popularno objašnjava autor brojnih radova u uglednim međunarodnim časopisima.

Dubina na kojoj granica prijelaza krte u plastičnu koru ovisi najviše o temperaturi, odnosno o geotermalnom gradijentu, koji pokazuje za koliko se stupnjeva Celzijusa povećava temperatura idući od površine u dubinu.

Oko Zagreba je taj gradijent oko 22-25 stupnjeva Celzijusa po kilometru dubine, što znači da se može očekivati da na dubini od 10 km temperatura u stijenama doseže 250 stupnjeva Celzijusa. Na toj temperaturi mineral kvarc, koji je najčešći sastojak stijena kontinentalne kore, prestaje biti krti mineral pa se pri naprezanju deformira plastično, ističe Tomljenović.

Daljnjim porastom dubine i drugi minerali postaju sve plastičniji, pa na dubinama u kori gdje temperatura prelazi 350-400 stupnjeva Celzijusa, praktički više nema potresa.

Seizmogeni potencijal 6.4 do 6.5 po Richteru

Dakle, činjenica da je žarište potresa od 22. ožujka bilo na dubini od 10 km ukazuje na to da su stijene na toj dubini još uvijek krte i da je temperatura u njima vjerojatno manja od 250 stupnjeva Celzijusa, kaže bivši predsjednik Hrvatskog geološkog društva.

Seizmogena zona Sjevernog medvedničkog rasjeda najvjerojatnije je bila i uzročnik brojnih slabijih i jačih potresa u periodu od zadnjeg katastrofalnog Zagrebačkog potresa 1880. pa do potresa 22. ožujka.

Pri zadnjoj procjeni seizmogenog potencijala rasjeda u zagrebačkom području, koju smo radili prije dvije godine, maksimalno očekivane magnitude na rasjedima u okolici Zagreba iznose 6.4 do 6.5 po Richteru, kaže.

Činjenica da se potresi magnitude pet i više po Richteru u zagrebačkom i širem okolnom području mogu očekivati i u budućnosti nameću nužnu potrebu da je njihove pojave bilježe kontinuirano i s najvećom mogućom preciznošću, te da se analiziraju potencijalni aktivni rasjedi kako bi se procijenio njihov seizmogeni potencijal, kaže Tomljenović i napominje da je najvažnije birati prikladne lokacije građenja, a građevine podizati tako da mogu izdržati potrese čija jakost premašuje magnitude 6.5 po Richteru.

Rezultati koje treba uskladiti

U grafičkoj prezentaciji zona pomjeranja tla kod zadnjeg potresa, koju su objavile geološke stranice, kaže se kako prvi podaci govore da je u središnjem dijelu Medvednice došlo do deformacije terena u iznosu do 2.5 centimetara. Što to znači s obzirom da je u nekim hrvatskim znanstvenim časopisima objavljeno da se tlo uobičajeno godišnje pomiče po 1,5 cm u smjeru sjeveroistoka, pitanje je profesoru Tomljenoviću.

Ne mogu sa sigurnošću odgovoriti na to pitanje jer nisam pročitao izvorne tekstove. No, vjerojatno se radi o različitim parametrima. Prvi podatak (2.5 cm) odnosi na pomake koji se u tlu dešavaju za vrijeme najveće trešnje, a drugi (1.5 cm) se najvjerojatnije odnosi na ukupno izmjerene pomake u tlu gledajući kroz vrijeme od najvjerojatnije godinu dana, odgovara.

No, i pomak od 1,5 centimetar na godinu je prevelika vrijednost ako se odnosi na tektonske pomake, jer ona gotovo trostruko premašuje brzinu približavanja (konvergencije) između Jadranske i Eurazijske ploče, koja prema mjerenjima iznosi 3-5 milimetara godišnje.

Ako je mjerenje koje navodite točno, onda ono pokazuje pomak koji je vjerojatno prouzročen puzanjem tla niz padinu i promjenom volumena naslaga plitko ispod površine s obzirom na dnevne i sezonske oscilacije u količini vlage, dubini podzemne vode i slično, kaže strukturni geolog Bruno Tomljenović.

Kategorije: Hrvaška

Slavne britanske osobe u videu zahvalile svojim zdravstvenim radnicima

Pet, 03/04/2020 - 12:03

Neka od najvećih imena britanskog filma, kazališta, glazbe i sporta odlučili su se zahvaliti britanskim zdravstvenim radnicima za sve što rade tijekom borbe protiv pandemije koronavirusa. Phoebe Waller-Bridge, Daniel Craig, Kate Winslet, Elton John, Paul McCartney, Claire Foy, John Boyega i Gordon Ramsay među onima koji su se zahvalili sa #ThankYouNHS u videu koji je objavljen na društvenim mrežama. Ostali koji se pojavljuju u videu su Ray Winstone, Eddie Redmayne, Graham Norton, Chris Martin, David Beckham, Michaela Coel i Bill Nighy.

Our @CNOEngland Ruth May is joined by some familiar faces to say a very big #ThankYouNHS to all of the incredible staff, carers and volunteers across health and care.

Kategorije: Hrvaška

UHLIR: “U ponedjeljak nova verzija Zakona o obnovi i nova sjednica Savjeta”

Pet, 03/04/2020 - 11:47

Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir u petak je, gostujući na N1 televiziji, rekao da u Ministarstvu trenutno rade na proučavanju svih konstruktivnih savjeta na Zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu u Zagrebu.

Ističe da postoje neka udruženja koja su slala i po osamdeset stranica primjedbi na Zakon od 40 stranica, što im oduzima vrijeme i nije konstruktivno.

“I Grad Zagreb je poslao primjedbe, one su nešto drugačije nego što su govorili na Savjetu, nismo još sve proučili. Ne znam što je gradonačelnik mislio kada je govorio o Gunji, ova obnova je jedinstvena, a suspenzija zakona o javnoj nabavi mora biti kada su u pitanju hitne mjere”, objašnjava Uhlir uz poruku da je moguće da ga gradonačelnik nije dobro slušao kada je na Savjetu detaljno predstavio Zakon.

Dodao je da imaju 26 tisuća prijava. “Službe to sve moraju provjeriti, sada je pregledano više od 6.000 zgrada. Nakon preliminarnog, prije obnove, ići će se u sustavne provjere i tek onda će se znati”, kaže Uhlir i dodaje da je pitanje statičara u nadležnosti gradske civilne zaštite koja taj dio mora bolje organizirati. Na pitanje kako komentira zahtjev Grada Zagreba da prestanu s uplatama u Fond za izravnanja kako bise namaknuo novac, Uhlir kaže kako će toga biti još.

“Grad Zagreb će sigurno izaći s još svojih zahtjeva. I to što ne daju stanove na korištenje govori da i to iziskuje neke njihove druge uvjete“, ocjenjuje državni tajnik.

Najavio je i kako će sljedeći sastanak Savjeta biti u ponedjeljak. “Zakon će ići po hitnoj proceduri, ali želimo javnu raspravu, ona može trajati i sedam dana, bitno je da javnost bude upoznata. Očekujemo do ponedjeljka pročistiti tekst s konstruktivnim primjedbama, u ponedjeljak će biti nova sjednica Savjeta, nakon toga Zakon ide na Vladu i u Sabor”, zaključio je Uhlir.

Kategorije: Hrvaška

ZAGREB: Policija uhitila provalnika koji već duže vrijeme “operira” na području Črnomerca

Pet, 03/04/2020 - 11:44

Zagrebačka policija je zbog niza provala u automobile osumnjičila 44-godišnjeg muškarca, koji je u jednom slučaju vatrogasnim aparatom udario građanina koji ga je zatekao u krađi stvari iz Audija. Prema saznanjima policije radi se provalniku koji već duže vrijeme “operira” po zagrebačkom Črnomercu.

Od studenoga prošle do sredine ožujka ove godine ‘operirao’ po parkiralištu na području Črnomerca, gdje je provaljivao u osobne automobile iz kojih je krao razne predmete, torbice s dokumentima, novac, mobitele i prehrambene proizvode.

Zagrebačka policija navodi da je 26. ožujka u jutarnjim satima, došao do podzemne garaže, također na području Črnomerca, gdje je otišao do razine -1 da bi razbio staklo na ormariću u kojem se nalazio vatrogasni aparat, uzeo aparat i otišao do parkiranog osobnog automobila marke Audi Q5 te njime razbio vjetrobransko staklo. Nadalje je kroz nastali otvor ušao u automobil i iz pretinca otuđio novčanik s novcem. U tome ga je zatekao građanin, a osumnjičeni ga je fizički napao te i njega udario vatrogasnim aparatom nakon čega je oštećeni pao na pod.

Osumnjičeni je potom pobjegao u niže razine garaže, dok ga je naknadno na ulici, na izlazu iz garaže, dočekao oštećeni, da bi ga tada osumnjičeni ponovno napao i na taj način uspio pobjeći s otuđenim predmetima.

Policija ga je nešto kasnije uhvatila i osumnjičila za više kaznenih djela teške krađe, razbojničke krađe i krađe.

Ukupna materijalna šteta iznosi oko 25.000 kuna.

Kategorije: Hrvaška

Na 12. obljetnicu smrti Hrvoje Ćustić upisan je u park Za sva vrimena na Poljudu

Pet, 03/04/2020 - 11:43

Park Za sva vrimena dobio je ovog petka jednog novog, posebnog “stanara”. Hrvoje Ćustić, nesretno preminuli zadarski nogometaš naći će se među svim onim navijačima, Društvima prijatelja Hajduka i Torcidinim podružnicama koji su već donirali po 7.500 kuna i time osigurali pločicu sa svojim imenom i prezimenom u Parku pokraj stadiona Poljud.

Inicijativa za upis Hrvoja u park Za sva vrimena pokrenuta je na službenom forumu Našeg Hajduka gdje su se, poslije dobivene suglasnosti od obitelji Ćustić, članovi organizirali i prikupili potreban novčani iznos.

Hvala svima koji gaje sjećanje na našeg Hrvoja, drago nam je da će njegovo ime ostati uz Hajduk za sva vrimena, poručili su iz obitelji Ćustić.

Hrvoje je preminuo 3. travnja 2008. godine od posljedica udarca glavom u betonski zid na utakmici Zadar – Cibalia koja se igrala pet dana ranije. Za njegovu smrt nitko nikad nije odgovarao.

Za one koji ne znaju, Hrvoje je posljednje dvije godine svog omladinskog staža proveo u Hajduku čiji je bio i navijač, a ova inicijativa pokrenuta na službenom forumu još je jedan dokaz kako među navijačima Hajduka neće i ne smije biti zaboravljen.

Kategorije: Hrvaška

Slovenci misle da će stroge restrikcije potrajati još najmanje dva mjeseca

Pet, 03/04/2020 - 11:39

Stroge mjere socijalne izolacije koje je u Sloveniji odredila vlada zbog epidemije koronavirusa mogle bi potrajati još dva mjeseca, procjena je iz ankete koju je među građanima napravila agencija Valicom, a prenosi Slovenska televizija.

Sadašnji režim restrikcija (zatvorene obrazovne ustanove, zabrana okupljanja i napuštanja matične općine, zatvaranje lokala i mnogih poduzeća)  mogao bi potrajati još dva mjeseca, ocijenila je u anketi relativna većina od 44 posto ispitanika. Njih 20 posto smatra da će se stroga ograničenja ukinuti za mjesec dana, ali je takvih “optimista” u anketi iste agencije početkom ovog tjedna bilo više – 30 posto.

Vladin paket mjera “prve pomoći” za građane i gospodarstvo koji su suočeni s posljedicama koronakrize “težak” tri milijarde eura 41 posto ispitanika ocijenilo je pozitivnim. To je znatno manje nego u ranijem ispitivanju, kad ih je pozitivnima ocjenjivalo 51 posto.

Zanimljivo je i to da se udio ispitanika koji uvođenje novih restrikcija smatraju pretjeranima u tjedan dana povećao sa 7 na 20 posto, dok je udio onih koji smatraju da su restrikcije trebale biti još strože pao s prijašnjih 40 na 27 posto.

Podaci iz dviju provedenih anketa u razmaku od tjedan dana statistički su relevantne i pokazuju jasan trend, navodi se u analizi rezultata ankete agencije Valicom.

“U dijelu stanovništva zadnje zaoštravanje socijalnih ograničenja izazvalo je neodobravanje, ali još uvijek većina stanovnika smatra da je ono potrebno”, ističe se u zaključku.

Zanimljivo je da su neka zadnja ograničenja poput načelne zabrane napuštanja matične općine i u liječničkoj struci naišla na različite reakcije.

Tako je vodeća vladina infektologinja Bojana Beović kazala da su bile neophodne za smanjivanje trenda porasta zaraza, dok ih je ravnatelj nacionalnog Instituta za javno zdravlje Ivan Eržen, inače epidemiolog, nazvao prerigoroznima i pretjeranima, te kazao da nisu donesene u konzultaciji sa strukom.

Kategorije: Hrvaška