Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 30 min 20 sek od tega

Najprometnija europska zračna luka zatvara pistu zbog smanjenog broja letova

Pet, 03/04/2020 - 11:26

Londonska zračna luka Heathrow najavila je da će zbog smanjenog broja letova u koronakrizi zatvoriti jednu od dvije sletne piste, određujući kao prioritet prijevoz medicinskih potrepština.

„Cilj je ojačati otpornost i sigurnost radnika, putnika i tereta za pandemije Covid-a 19″, kazao je glasnogovornik Heathrowa u četvrtak kasno navečer, prema izvješću britanske novinske agencije PA.

Zračna luka ostat će otvorena čak i ako u svijetu bude znatno manje letova, naglasio je.

Heathrow očekuje 53-postotni skok prijevoza tereta na tjednoj razini nakon što je kao prioritet odredio prijevoz medicinskih potrepština, stoji u pismu dužnosnika s Heathrowa, poslanog 27. ožujka .

„Putovanja su za mnoge i dalje ograničena a mi ćemo u međuvremenu i dalje igrati ključnu ulogu u sigurnom održavanju britanskog lanca opskrbe“, objavila je u četvrtak zračna luka na Twitteru.

U Heathrowu tvrde da su najprometnija zračna luka na svijetu, s više od 80 milijuna putnika u 2019. godini. Ukupno je prošle godine iz Heathrowa poletjelo 475.600 zrakoplova.

Ukupno 90 zrakoplovnih tvrtki posluje iz Heathrowa, s linijama prema više od 180 destinacija širom svijeta.

Do četvrtka navečer u Velikoj Britaniji potvrđeno je više od 33 tisuće slučajeva zaraze Covid-om 19, navode lokalni izvori. Bolesti je podleglo 569 ljudi, čime je ukupan broj umrlih porastao na 2.921, navodi dpa.

Kategorije: Hrvaška

Savjeti za kupnju odjeće za ovu sezonu

Pet, 03/04/2020 - 11:22

 

Došlo je proljeće i vrijeme je za kreiranje izgleda za ovo godišnje doba.

Kupujte manje u trgovačkim centrima. Brojna istraživanja su pokazala kako 57 posto ljudi troši preko svojih mogućnosti, tj. više nego što su planirali.

Oko 90 posto ispitanika govori kako je to posljedica utjecaja društvenih mreža.

Modni stručnjaci preporučaju kupnju odjevnih predmeta i dodataka, koji vam trebaju ili su vam zapali za oko.

Na glavnoj garderobi se gradi izgled. Ono što nosite svakodnevno nadopunjujte komadima prema odabiru i mogućnostima.

Kategorije: Hrvaška

BIH: 543 zaraženih, u RS proglašeno izvanredno stanje

Pet, 03/04/2020 - 11:11

Broj zaraženih u Bosni i Hercegovini do petka ujutro povećan je na 543 pošto je testiranjima potvrđeno 10 novih slučajeva Covida-19, a ukupno je dosad u toj zemlji 17 osoba umrlo od posljedica te bolesti.

U Kliničkom centru u Sarajevu testirano je 99 uzoraka pri čemu je zaraza potvrđena u tri slučaja.

Ministar zdravstva Republike Srpske (RS) Alen Šeranić izjavio je u petak da su u Kliničkom centru u Banjoj Luci testirali 343 uzorka od čega je 7 bilo pozitivnih. U toj klinici zabilježen je i najnoviji smrtni slučaj. Preminuo je stariji muškarac koji se ondje liječio kao kronični bolesnik.

Zaražena su četiri muškarca i tri žene, a među njima i liječnica koja radi upravo u tom Kliničkom centru. Ministar tvrdi da sve zdravstvene ustanove rade redovito no ističe da je u ovakvim epidemijama “nemoguće da virus ne uđe u bolnice”.

“Dobro je da među ovolikim uzrocima imamo malo pozitivnih, no još smo u fazi epidemije”, kazao je Šeranić.

Od svih novih slučajeva zaraze samo se jedan odnosi na Banju Luku gdje je svo vrijeme glavno žarište epidemije u BiH jer ondje žive 172 osobe kod kojih je potvrđen koronavirus.

Izvanredno stanje u RS

Epidemija u Banjoj Luci uporno se širi unatoč činjenici da su u tom gradu već tjednima na snazi stroge mjere ograničenja kretanja uz konfuzne upute lokalnih vlasti što se smije, a što ne tijekom dana kada nije na snazi policijski sat koji je na snazi  od 20 sati navečer do 5 ujutro.

U tom području odlučili su da ubuduće osobe starije od 65 godina, koje do sada uopće nisu smjele izlaziti iz kuća, to ipak smiju činiti, ali samo od 7 do 11 sati.

No zato je svim drugima zabranjeno napuštati domove u tom razdoblju “slobode za umirovljenike”.

U RS-u je od petka na snazi  izvanredno stanje koje je entitetski parlament proglasio još prije sedam dana no tek u četvrtak su predstavnici kluba Bošnjaka u Vijeću naroda tog entiteta dali suglasnost za provedbu ove mjere.

Učinili su to pošto su od predsjednice RS Željke Cvijanović dobili jamstva da se izvanredno stanje neće koristiti kako bi se dovela u pitanje sloboda kretanja između dva entiteta.

Izvanredno stanje u praksi znači da je entitetski parlament praktično suspendiran, a Cvijanović će ubuduće moći samostalno donositi uredbe sa zakonskom snagom.

Oporba je snažno kritizirala uvođenje izvanrednog stanja optužujući vladajuću strukturu predvođenu Miloradom Dodikom da epidemiju koronavirusa zlorabi kako bi učvrstila vlast.

Federacija BiH

Za razliku od RS-a u Federaciji BiH na snazi je stanje prirodne ili druge nesreće, a istu mjeru na razini države proglasilo je Vijeće ministara BiH.

Predsjedatelj Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović ocijenio je da se unaoč složenom ustroju njegova zemlja ipak uspješno nosi s izazovima epidemije dodajući da su za to bila dragocjena iskustva što ih je primijenila Hrvatska.

U intervjuu za sarajevski “Dnevni avaz” od petka rekao je da bi u ovakvoj situaciji valjalo zaboraviti na političke eksperimente u zemlji i nastaviti djelovati zajednički.

“Parcijalno niti jedna sredina neće se moći sama oduprijeti ovom zlu, niti jedna politička opcija ili narod pojedinačno. Ovo se tiče naše unutarnje politike i pozivam da počnemo vjerovati jedni drugima”, kazao je Čović.

Ustvrdio je i da u Federaciji BIH ima pokušaja gušenja demokracije kroz neprihvatljivo sprečavanje rada entitetskog parlamenta.

Sjednica Zastupničkog doma koja je ovaj tjedan trebala biti održana u Sarajevu otkazana je zbog procjene SDA-ovog predsjedatelja Mirsada Zaimovića da je to prerizično u sadašnjoj epidemiološkoj situaciji.

Čović koji je i predsjednik HDZ-a BiH tvrdi da ima tehničkih mogućnosti za organiziranje sjednica parlamenta uz uvažavanje ograničenja mjera kretanja te da se nikako ne smiju suspendirati ovlasti toga zakonodavnog tijela i demokracija.

“To bi bio put u kaos i u tko zna kakve zloporabe. Upozorio sam ovih dana na tu opasnost i međunarodne predstavnike. Uskoro ćemo donositi odluke o raspodjeli stotina milijuna ili milijardi eura (međunarodne pomoći) i jasno je da se oko toga mora voditi jedna široka rasprava”, kazao je Čović.

Kategorije: Hrvaška

Šibenska policija za vikend zatvara šetnicu, splitska će nadzirati Rivu i Bačvice

Pet, 03/04/2020 - 11:08

Šibenska policija jutros je izvijestila kako će za vikend zatvoriti šetnicu kroz kanal sv. Ante.

“Obzirom da je uočeno da na pojedinim mjestima na našem području postoji znatno povećani rizik od prijenosa bolesti COVID-19, a kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja bolesti, u dane vikenda u Šibeniku će biti zatvorena šetnica kroz kanal sv. Ante”, navodi se u obavijesti.

Pozvali su građane da poštuju tu odluku i tako doprinesu sigurnosti sebe i drugih.

Također, s mjerama kreće i splitska policija. Oni su danas izvijestili kako će tijekom vikenda nadzirati Rivu i Bačvice.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Obzirom da se u dane vikenda najavljuje sunčano i toplije vrijeme, želimo još jednom građanima skrenuti pozornost da je na snazi Odluko o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima. Ova Odluka odnosi se na ulice, trgove, rive, parkove i sve ostale javne površine na kojima se može kretati i zadržavati veći broj osoba.

Još jednom apeliramo da se ne zadržavate u velikom broju na svim javnim površinama gdje se može kretati i zadržavati veći broj osoba.

Znamo da su Žnjan, Bačvice i splitska riva bili omiljena mjesta okupljališta građana, ali u ovoj situaciji ne možete se zadržavati na tim javnim površinama. Posebno ne u većem broju jer tada niste u mogućnosti pridržavati se pravila o distanci između osoba.

Obzirom na trenutačnu situaciju, a u cilju sprječavanja širenja zaraze, prilagodite svoje navike, te slobodno vrijeme i aktivnosti na otvorenom obavljajte u kraćem vremenu, na mjestima za koja znate da ih ne posjećuje veliki broj ljudi. Ukoliko želite izaći vani, izađite na mjesta gdje ste sigurni da se neće okupiti i zadržavati veći broj građana.

Znamo da pratite preporuke liječnika i epidemiologa, a mi vas samo želimo podsjetiti na njihovu preporuku da kada ste na otvorenom pridržavajte se preporučene distance. Na taj način ćemo sigurno svi doprinijeti smanjenju širenju bolesti.

Policijski službenici svakodnevno nadziru i provode mjere Stožera, pa tako i ove Odluke o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima, te će to nastaviti raditi i tijekom vikenda. Molimo Vas pratite savjete i upozorenja policijskih službenika na terenu.

Zahvaljujemo se svim građanima koji poštuju Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i odgovornim ponašanjem čuvaju sebi i svih nas.”

Kategorije: Hrvaška

Izrada jednostavnih maski za zaštitu

Pet, 03/04/2020 - 10:42

 

Maske za zaštitu su važne u borbi protiv širenja pandemijje koronavirusa.

Kada se nalazite u javnosti, dobro je da imate masku, koja vas štiti od moguće zaraze prilikom ulaska u prodavaonicu, pekaru, dućan…

Pogledajte dva načina izrade priručnog pokrivala  za usta od stare marame i majice.

Prva verzija je puno jednostavnija, dok je za drugu potrebno uložiti malo truda i razmišljanja.

Kategorije: Hrvaška

Primorac: Stožer radi odličan posao, ali građani moraju biti disciplinirani jer je koronavirus nepoznanica za sve

Pet, 03/04/2020 - 10:42

Hrvatski znanstvenik Dragan Primorac odgovarao je na pitanja građana prilikom gostovanja u televizijskoj emisiji Novi dan, a tema je naravno bila koronavirus. Primorac je pohvalio Stožer koji prema njegovim riječima radi odlično posao, ali naglasio da građani moraju biti disciplinirani jer je većina stvari oko ovog virusa nepoznanica.

Što mislite o 24-satnoj karanteni? Hoće li biti potrebno uvesti je u Hrvatskoj?

U ovom trenutku, o njoj se ne razmišlja. Jedino ovlašteno tijelo za odluke je Nacionalni stožer koji može dati mišljenje o tome. Ono što smo naučili iz SARS-a je da moramo imati centralizirano tijelo.

Zašto su se počela pojavljivati i pozitivna djeca? Koliko su djeca ugrožena, kad su pozitivna. Imamo li bolesno dijete s težim simptomima u Hrvatskoj?

Prve studije kažu da djeca imaju simptome slične kao odrasli. Broj oboljele djece je mali, govori se o ukupnom borju od dva posto slučajeva koji su bili u Kini ili možda 1,2 posto u Italiji. Ona u daleko manjem postotku imaju snižene limfocite i povišene upalne biljege, prema novim studijama. Ali moramo znati o jednom problemu, mi ne želimo da nam se dogode infekcije i probllemi kod djece koja su mlađa od tri godine, jer ta djeca mogu biti ugroženija.

Koliko oboljelih (i hospitaliziranih) naš zdravstveni sustav može podnijeti?

Sigurno može podnijeti veći broj oboljelih nego što imamo respiratora. Sve što čini Stožer, sjajno čini, radimo da ne urušimo sustav dolaskom golemog broja pacijenata koje bi naš zdravstveni sustav morao zbrinuti. Vidimo što se događa u Italiji.

Kategorije: Hrvaška

BEROŠ U ZADRU: “Savjetujem mladima da budu odgovorni, jer i oni mogu oboljeti”

Pet, 03/04/2020 - 10:40

Ministar zdravstva Vili Beroš obišao je u petak zadarsku bolnicu, a medijima se obratio na konferenciji za novinare zadarskog Stožera civilne zaštite.

Zahvalio je članovima Stožera na organizaciji posla i građanima koji poštuju mjere.

“Svatko od nas može najviše napraviti. Došao sad dati podršku i zdravstvenom sustavu”, rekao je ministar na press konferenciji.

“Zajedno smo svi skupa, apeliram još jednom na građane da poštuju mjere, pazimo na mjere. Ponukan rezultatima, iako smo rekli da stariji građani imaju teži tijek. No imamo i mlađih oboljelih. Savjetujem mladima da budu odgovorni jer i oni mogu oboljeti čak i od težeg oblika kliničke slike”, poručio je.

Beroš je naglasio da je na liječnicima pojačana odgovornost te dodao da će se ispitati sve okolnosti ulaska infekcije u biogradsku bolnicu.

“Rekao sam da je na liječnicima i svim djelatnicima povećana odgovornost. Apeliram na sve zdravstvene radnike koji se odgovorno ponašanju da takvi budu i dalje i oni i svi ostali”, kazao je ministar zdravstva.

“Jednostavan je način suzbijanja infekcije, a to je odgovornost. Vi ste sad svi preblizu, pa vas molim da se odmaknete. Radimo sve da osiguramo adekvatan broj respiratora, nemamo čarobni štapić, ali ako se bude društveno odgovorno ponašali, nadam se da potreba za njima neće biti više od onoga što planiramo.”, rekao je Beroš u Zadru.

Kategorije: Hrvaška

Tlo u Zagrebu još uvijek se trese: Zabilježen novi potres

Pet, 03/04/2020 - 10:32

Tlo pod Zagrebom još uvijek se trese.

Euromediteranski seizmološki centar (EMSC) javlja kako je u 9:58 zabilježen potres magnitude 2.8 s epicentrom 5 km jugoistočno od Zagreba na dubini od 2 km.

Seizmološka služba Hrvatske objavila je, pak, kako je potres magnitude 2,3 zabilježen jutros u 09:58 kod Markuševca.

M2.8 #earthquake (#potres) strikes 4 km SE of Zagreb – Centar (#Croatia) 22 min ago. Updated map of its effects: pic.twitter.com/5oh19dP65F

— EMSC (@LastQuake) April 3, 2020

Kategorije: Hrvaška

EKSKLUZIVNO: Lena Hallengren: “Švedska strategija je zaustaviti širenje koronavirusa i zaštititi rizične skupine”

Pet, 03/04/2020 - 10:13

Švedska, sa 10 milijuna stanovnika, prema posljednjim podacima WHO od 3. travnja ujutro broji  5568 zaraženih koranavirusom, 308 osoba je preminulo, 103 je izliječeno, a  393 je na intenzivnoj njezi.  “Švedski  model” borbe protiv širenja epidemije drugačiji je nego u većini drugih zemalja – manje je rigorozan. Stoga se postavlja pitanje,  na koje će odgovor dati sljedeći tjedni i mjeseci, koliko je  takav način borbe protiv koronakrize u planiranju i provedbi strategijskih mjera eksperiment, a koliko dobro isplanirana strategija.

Kako se Švedska bori protiv koronavirusa ekskluzivno za Nacional govori Lena Hallengren, ministrica u Ministarstvu za socijalna pitanja.

Nacional: U ovoj krizi posebno se ističe jedno lice, kojeg svi u Švedskoj prepoznaju kao zaštitni znak borbe protiv širenja zaraze uzrokovane koronavirusom. To je Anders Tegnell, državni epidemiolog. Da li je on osoba koja je najodgovornija za strategiju poznatu i kao “švedski model” i ako jest, čijom mu je odlukom dodijeljenja ta uloga?

Nema takve odluke. Nije Anders Tegnell taj koji je osobno odgovoran za rješavanje ove krize. Vlada se nosi s krizom i donijela je veliki broj odluka a donosit će ih i dalje u borbi protiv širenja zaraze uzrokovane koronavirusom u Švedskoj. Na nacionalnoj razini sve aktivnosti koordinira Tijelo za javno zdravstvo. To je nacionalno stručno tijelo za zaštitu od infekcije. Ono razvija propise, preporuke i smjernice za zdravstvene radnike kako bi se osigurao učinkovit rad na prevenciji infekcija. Uprava za javno zdravstvo također pomaže Vladi s potrebnom dokumentacijom.

Nacional: Da li se švedska nacionalna strategija temelji na dosadašnjim iskustvima npr. SARS-krizom, ili je ovo rješenjem jedinstveno?

Švedska strategija je zaustaviti širenje zaraze i zaštititi rizične skupine. U Švedskoj se rad provodi prema savjetima i preporukama temeljenim na činjenicama koje izdaje i ažurira Agencija za javno zdravstvo u uskoj suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Europskom agencijom za zaštitu bolesti ECDC i vlastima u nama susjednim zemljama. Međutim, svi nacionalni savjeti i preporuke moraju se staviti u naš specifični kontekst. Činjenica da različite zemlje djeluju različito ovisi o nekoliko čimbenika, posebno o obrascu širenja zaraze i strukturi društva.

Nacional: Planira li se strategija na pokušaju održavanja ravnoteže između zdravlja i ekonomije kako bi se što je više moguće suzbili negativni učinci?

Najvažniji cilj Vlade je zaustaviti širenje zaraze. Prije svega, svi koji rade na sprečavanju širenja zaraze i brinu se za oboljele moraju imati sva potrebna sredstva. Nedostatak novca ne smije stati na put sprječavanju infekcije. Stoga će država snositi sve izvanredne troškove zdravstva zbog infekcije. Istodobno, moramo pokušati ublažiti financijski utjecaj koronavirusa na radna mjesta i poduzeća. Predstavili smo nekoliko kriznih paketa s mjerama kao što su privremeni rad, puno plaćanje bolovanja, mogućnost odgode plaćanja poreza i proširene mogućnosti državnih zajmova i garancija. Moći ćemo spasiti mnoga radna mjesta i tvrtke, ali ne sve. Tvrtke će bankrotirati, a ljudi će ostati bez posla. Da bismo osigurali sigurnost ljudi, jačamo fond osiguranja za slučaj nezaposlenosti i uvodimo više mjera za nezaposlene. Također proširujemo strukovno i visoko obrazovanje tako da više ljudi može unaprijediti svoje znanje i prijaviti se za više različitih poslova kad se situacija promijeni.

Nacional: Postoji li granica, u broju bolesnih i mrtvih, prije nego što se eventualno promijeni strategija i odluči o oštrijim mjerama?

Švedska je strategija kao što sam rekla zaustaviti širenje i zaštititi one koji su u najvećoj opasnosti od ozbiljne bolesti, tj. ljudi stariji od 70 godina i druge rizične skupine. Vlada je već poduzela nekoliko mjera (npr. zabranu javnih okupljanja, obrazovanje na distanci, zabranu sjedenja oko šanka u baru, sprječavanje prenatrpanosti itd.) i uvijek je spremna uložiti potrebne napore kako bi rad protiv novog virusa bio učinkovit i efikasan.

Kategorije: Hrvaška

Plenković i ministri zastupnicima predstavljaju novi paket gospodarskih mjera

Pet, 03/04/2020 - 10:05

Saborski zastupnici danas raspravljaju o prvoj grupi zakona iz Vladina paketa za pomoć gospodarstvu u krizi uzrokovanoj epidemijom koronavirusa, odnosno zakonskim rješenjima koja se odnose na financije te na turistički sektor.

Paket zakonskih izmjena i dopuna zastupnicima predstavljaju premijer Andrej Plenković te ministri financija Zdravko Marić i turizma Gari Capelli.

Na početku izlaganja premijer Plenković kazao je kako novi paket mjera dolazi u kontekstu mjera za suzbijanje pandemije, ali i snažnog potresa u Zagrebu. Zahvalio se svima koji ovih dana rade kako bi omogućili da se život nastavi.

“Bitka protiv koronavirusa o ovoj fazi, vodit će se načelima medicine ranih stoljeća, odvajati bolesne od zdravih. Naša strategija smanjivanja broja socijalnih kontakata polučuje rezultate. Ovo što radimo je ispravno i opravdano. I vodit ćemo se i dalje preporukama stručnjaka, epidemiologa”, rekao je Plenković i dodao da je paket mjera koje su na Vladi usvojili za ožujak već zaživio.

“Novim paketom želimo osnažiti mjere iz ožujka”, rekao je Plenković te potom predstavio nove mjere.

Istaknuo je kako je paket mjera iz ožujka već zaživio, a Porezna uprava je jučer do 14 sati zaprimila gotovo 65 tisuća zahtijeva od kojih je 64 posto već riješeno.

Ministarstvo rada, za mjeru naknade poslodavcima za očuvanje radnih mjesta, do jučer je zaprimilo 70 tisuća zahtjeva za 420 tisuća radnika, a jučer je već isplaćeno oko 400 milijuna kuna za oko 123 tisuće radnika i 40 tisuća poslodavaca, naveo je premijer.

U provedi su, dodao je, i mjere drugih ministarstava.

Istaknuo je kako se u mirovine neće dirati te će za njih uvijek biti sredstva te zamolio zastupnike da zakonima pruže potporu.

Pohvalio je što su mjere koje njegova Vlada poduzima poduzete prije nego je jučer Europska komisija napravila istovjetne napore za cijelu EU. Naglasio je i kako bi Hrvatskoj članstvo u euro- području danas jako pomoglo.

Kategorije: Hrvaška

Ugostitelji: Koronavirus će potpuno uništiti restorane, kafiće i turizam

Pet, 03/04/2020 - 10:00

Dva tjedna od zatvaranja objekata promet u ugostiteljstvu pao je za više od 90 posto, a s obzirom na mjere socijalne distanciranosti i neizvjesnost oko ponovnog rada, za tu je djelatnost pandemija covid-a 19 “restoragedon”, kaže predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.

“Ugostitelji će lokalno i globalno zbog ove pandemije najviše nastradati, što se već pokazuje u zadnja dva mjeseca. No, sada manje boli što je bilo, a više ono što će biti, jer donedavne prognoze da bi početkom srpnja moglo biti otvoreno bar 30 posto objekata sada više nisu ni toliko optimistične. Za restorane pogotovo, kao i sve druge vrste objekata u kojima se priprema i uslužuje hrana gostima”, kaže Medak za Hinu.

Loša perspektiva i za dalje

Komentirajući podatke fiskalizacije koji pokazuju da je u djelatnosti smještaja te usluživanja i pripreme hrane promet u zadnjem tjednu ožujka pao za više od 90 posto, Medak ističe da je to očekivano zbog pandemije i svih mjera, ali i šokantno, jer je perspektiva za iduća dva-tri tjedna, a moguće i duže, vrlo loša.

Stoga utjecaj covid-a19 na rad restorana, konoba, kafića, barova, cateringa i ukupno ugostiteljstva naziva “restoragedonom”, jer ih dovodi do “kraja”, s vrlo malim mogućnostima održanja ili eventualne prenamjene poslovanja s obzirom na prostorne, financijske, kadrovske i druge (ne)mogućnosti ugostitelja.

“Apsolutno sve ili gotovo sve je stalo, nešto restorana još radi s dostavom hrane ili putem drive-ina, no time se ostvari tek mali postotak prometa, oko 3 do 6 posto, što je u kombinaciji sa zahtjevnim mjerama za zaštitu dostavljača i ukupno dostave za mnoge neodrživo, pa i skupo”, ocjenjuje Medak.

Kaže da se ugostitelji pridržavaju mjera zaštite i zaustavljanja pandemije, te da će za radnike i ukupno poslovanje koristiti mjere vlade.

Po podacima iz te udruge, samo u ugostiteljstvu izravno je zaposleno oko 110 tisuća ljudi, što je gotovo polovica od ukupno zaposlenih (stalno i sezonski) u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti.

Ne želimo se predati, predlažemo ukidanje cestarina ljeti

Neki ugostitelji su odlučili zadržati i sačuvati radnike, ali većina ih, pogotovo mali, to jednostavno ne može kada im je promet nula kuna, a što je sada gotovo kod svih.

Stoga, a i s obzirom da je za sada teško očekivati neki promet u ugostiteljstvu do ljeta, Medak kaže da njihova udruga, kao i Inicijativa Glas poduzetnika, smatra da su potrebne mjere za otpis plaćanja, a ne odgoda.

Sve da ugostitelji i uhvate nešto prometa u srpnju, kolovozu i dalje do kraja ove godine, teško da će to biti više od pet, šest, možda sedam milijardi kuna, a godišnji pad prometa mogao bi biti i oko 70 posto, procjenjuje Medak.

“Unatoč svemu ne želimo se predati, pokušavamo, neki od nas, u restoranima proizvoditi hranu, tjesteninu, pakirati i konzervirati nešto, pripremati namirnice za dostavu s našim receptima i slično”, iznosi Medak, dodajući da na žalost to mnogi ne mogu raditi, jer nemaju prostorne, proizvodne i druge uvjete.

I kada se ukine zabrane kretanja i objekti otvore, smatra da će restoranima, konobama i sličnim objektima s hranom za stolovima biti teško, jer je pitanje koliko će si gosti moći toga priuštiti, ali vjeruje da bi kafićima moglo biti malo lakše, pogotovo onima s terasama i na otvorenom.

“Ako do ljeta zabrane prođu, predlažemo ukidanje cestarine po autocestama, da se ljudi po Hrvatskoj više mogu voziti i obilaziti razna odredišta, a time si i lakše priuštiti ugostiteljsku ponudu. Ugostitelji će ih toplo dočekati”, poručuje Medak.

Kategorije: Hrvaška

BOŽINOVIĆ: “Ne moraju svi koji rade imati propusnice”

Pet, 03/04/2020 - 09:51

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sinoć je za HRT govorio o sustavu e-propusnica.

“Meni se čini da ćemo ovim ritmom do ponedjeljka ispuniti potrebe ljudi koji to trebaju. To su putovanja za ljude koji rade, koji rade u žurnim službama, bolnicama, policiji, ljude koji moraju iz obiteljskih ili zdravstvenih razloga putovati, ne bi bilo dobro da se to zlorabi i da se izdaje više propusnica nego što bi trebalo”, objasnio je ministar na HTV-u.

“Ne moraju svi koji rade imati propusnice, to je za ljude koji recimo rade u Karlovcu, a moraju doći u Zagreb. Ovo je danas dobro digitalno rješenje i svi koji izdaju i odobravaju zaposlenicima propusnice, moraju znati da sve to ostaje, sve se to vidi, sve je arhivirano i znat će se je li bilo zloporaba, je li se dijelilo. Bilo je bizarnih situacija, da je netko išao posjetiti ženine roditelje. To nije za to. Mi pokušavamo s ovim mjerama izbalansirati dvije stvari – da život ide dalje, da pomognemo gospodarstvu što je moguće više u ovim okolnostima i da zaštitimo zdravlje ljudi. Nitko ne radi ovo jer uživa u tome, radimo to da bismo zaštitili ljude”, poručio je Božinović.

Kategorije: Hrvaška

SPLIĆANI UOZBILJITE SE: “Dajte ljudi odradite i vi svoj dio posla koji se od vas traži”

Pet, 03/04/2020 - 09:46

Unatoč usporenom rastu pozitivnih na koronavirus, probleme dodatno stvara komocija ljudi u Dalmaciji koji su se namjerno oglušili na mjere koje je propisao Stožer i ponovno su iznenadili do kuda može ići ljudska glupost.

Osim što se druže po kafićima, u Splitu igraju picigin. Naime, novinari portala Dalmacija danas snimili su jučer tijekom poslijepodneva na Firulama ekipu koja igra picigin, baš kao da se ništa neobično ne događa.

Jednog liječnika splitske bolnice Križine, gdje su smješteni teško oboljeli bolesnici od koronavirusa, razljutila je isprovocirala nedisciplina sugrađana. Snimio je video koji je objavio na društvenim mrežama.

“Kao što vidite, ovdje se ništa ne radi. Korona ne postoji, teorije zavjere, ništa drugo. Možda sad djeluje malo ozbiljnije, pa vi se čuvajte”, naglašava liječnik.

“Ovaj video nisan mislia postat. Znam da zbog njega mogu popušit otkaz, ali želim napravit sve šta mogu da se ovi piciginaši i ostali bezmozgovni kotomoreplatit kreteni napokon dozovu pameti! Da, ovo je moj posal, sam sam ga bira i ne žalin se, ali dajte ljudi odradite i vi svoj dio posla koji se od vas traži. Šta još triba, ne razumin vas?!”, stoji u opisu videa kojeg šrenosi Dalmacija danas.

Kategorije: Hrvaška

STANJE PO ŽUPANIJAMA: U Istri nema novooboljelih, Beroš obišao zadarsku bolnicu

Pet, 03/04/2020 - 09:34

U Hrvatskoj je u četvrtak broj oboljelih prešao tisuću. Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je u četvrtak bilo 48 novih slučajeva zaraze, dvostruko manje nego dan ranije. Broj ukupno oboljelih popeo se na 1011.

Sedam je osoba umrlo.

Nove informacije Nacionalnog stožera očekujemo u 14 sati, a tijekom jutra konferencijama ili priopćenjima javljaju se iz županijskih stožera.

U Istarskoj županiji bez novih slučajeva, izliječene tri osobe

Stožer civilne zaštite Istarske županije u petak je priopćio da je ispitano 28 uzoraka brisa i svi su negativni na koronavirus. Nema novooboljelih, a tri su pacijenta izliječena.

“Tijekom četvrtak uzeto je 29 novih uzoraka brisa zbog sumnje na koronavirus i dostavljeni su u laboratorij u Zagreb”, priopćio je načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac.

U Zadarskoj župoaniji tri nova slučaja, Beroš obišao bolnicu u Zadru

Ministar zdravstva Vili Beroš obišao je u peztak bolnicu u Zadru.

“Imamo tri novozaražene osobe, ukupno 50 pacijenata u Županiji”, rečeno je na konferenciji za novinare zadarskog Stožera.

Jedna novozaražena osoba vezana je uz biogradsku bolnicu, dvoje ostalih nisu vezani. U bolnici je 19 pacijenata. Troje ih je u lošem stanju, dvoje ih je noćas završilo na Jedinici intenzivnog liječenja, jedna pacijentica je od prije tamo.

Pozitivni su tri liječnika i tri medicinske sestre u zadarskoj bolnici. “Nemojmo stigmatizirati nikoga tko je obolio”, poručili su iz zadarskog stožera.

Policija je vratila 115 osoba koji nisu imali valjane propusnice. Utvrdili su i jedno kršenje mjera.

Zadarski župan Božidar Longin rekao je da je od danas u pogonu bolnica u Biogradu gdje će ići lakši pacijenti i tako rasteretiti zadarsku bolnicu. ”Situacija postaje ozbiljnija, moramo svi preuzeti odgovornost. Nemojmo stigmatizirati nikoga tko je obolio”, poručio je župan.

Kategorije: Hrvaška

UEFA: Tko samostalno prekine prvenstvo ostaje bez Europe za sljedeću sezonu

Pet, 03/04/2020 - 09:23

Vodstvo Europskog nogometnog saveza (UEFA) na čelu s predsjednikom Aleksanderom Čeferinom odlučno je da se aktualna sezona, koja je u gotovo svim europskim zemljama prekinuta sredinom prošlog mjeseca zbog pandemije koronavirusa, mora završiti značilo to i igranje tijekom srpnja i kolovoza.

U pismu upućenom nacionalnim nogometnim savezima u četvrtak kasno navečer UEFA navodi kako je od najvećeg značaja da se sva natjecanja, uključujući i domaća prvenstva, odluče na terenu te kako bi prekid natjecanja trebo biti “posljednji stadij”.

Pismo je poslano samo nekoliko sati nakon što je belgijska liga odlučila prekinuti prvenstvo i prihvatiti trenutačno stanje na ljestvici, a samim time proglasiti Club Brugge prvakom.

Radna skupina UEFA-e radi na scenarijima prema kojima bi se aktualna sezona, koja bi u normalnim okolnostima trebala završiti do 30. lipnja, mogla produžiti na srpanj i kolovoz, a jedna od opcija je i da se natjecanja u eurokupovima nastave nakon što krenu domaća prvenstva. Produženje ove sezone imalo bi utjecaja i na sljedeću koja stoga ne bi mogla početi na vrijeme, pa iz UEFA-e zato pozivaju sve europske lige da zajednički rade na rješavanju problema.

“Samo iznimno koordiniran napor svih oganizatora natjecanja može pomoći europskom nogometu na pronalasku izlaza iz krize. Prekidanje natjecanja bi uistinu trebala biti posljednja mjera i to kada bi svi prihvatili kako za takvu odluku nema alternative. Uvjereni smo kako će se nogomet moći igrati u narednim mjesecima i to pod uvjetima koje će diktirati vlasti pa stoga vjerujemo kako je u ovom trenutku odluka o prekidanju domaćih natjecanja preuranjena. Kako je sudjelovanje u UEFA-inim klupskim natjecanjima uvjetovano sportskim rezultatom po završetku kompletnog domaćeg natjecanja, njegov preuranjen prekid bacio bi sjenu na ispunjavanje toga uvjeta”, objavila je UEFA.

“Igrati nogomet bez gledatelja na tribinama nije isto kao i igrati s navijačima na tribinama, ali moramo biti svjesni kako se svijet nalazi u specifičnom položaju. Ipak, bolje je da se igra makar se utakmice mogle gledati samo putem televizijskih prijenosa nego da se uopće ne igra. Oni koji će samovoljno prekinuti sezonu mogli bi ostati bez nastupa u eurokupovima sljedeće sezone”, kazao je predsjednik UEFA-e Čeferin tijekom gostovanja u emisiji TV Slovenije u četvrtak navečer.

Vodstvo belgijske lige u četvrtak je predložilo konačni prekid prvenstva te da se Club Brugge proglasi prvakom, a taj prijedlog bi trebao biti ratificiran 15. travnja na sastanku klubova. Njih 17 od 24 koliko ih ima prvo glasa već su prošlog tjedna zatražili otkazivanje sezone. U toj ligi je Club Brugge nakon 29 kola uvjerljivo vodei sa 15 bodova više od drugog Genta.

I tri od četiri vodeća nizozemska kluba, Ajax, AZ Alkmaar i PSV Eindhoven u četvrtak su zatražila da se i njihovo prvenstvo prekine, no Nizozemski savez (KNVB) je objavio da će slijediti naputke UEFA-e u pokušaju nastavka sezone. U trenutku prekida prvenstva u Nizozemskoj Ajax i AZ Alkmaar su vodeći sa po 56 bodova, treći Feyenoord ima 50, a četvrti PSV 49, a do kraja sezone bi se trebalo odigrati devet kola.

Predsjednik posljednjeg sastava talijanskog prvenstva Brescije Massimo Cellino je, pak, zaprijetio da će njegova momčad namjerno gubiti utakmice ukoliko se nastavi natjecanje u Serie A.

Kategorije: Hrvaška

Rusija priprema najrigoroznije mjere: Snimat će građane, kontrolirati korištenje bankovnih kartica i komunikacija

Pet, 03/04/2020 - 09:10

Novonastalu situaciju mnoge države koriste za stroži režim kontrole građana, a u tom pogledu ni Rusija nije izuzetak, čak naprotiv, ona planira uvesti najrigoroznije mjere kojima će se kontrolirati svaki korak građana.

Rusija razmatra uvođenje agresivnih metoda nadzora građana kao dodatnu mjeru zaštite od koronavirusa nakon što su u Moskvi, Sankt Peterburgu i ostalim regijama kroz 11 vremenskih zona uvedena stroga ograničenja kretanja.

Detalji novog sustava praćenja još nisu potvrđeni, ali informacije koje je iznio The Guardian ukazuju na to da bi mjere mogle uključivati mobilne aplikacije koje prate lokaciju osobe, CCTV kamere sa softverom za prepoznavanja lica, QR kodove te podatke o korištenju mobilnih telefona i kreditnih kartica prilikom kupovine ili korištenja bankomata.

Pojačani nazor bi se mogao implementirati već ovih dana, mnogi kritičari ruskog predsjednika Vladimira Putina smatraju da je to samo uvod u kompletnu kontrolu građana koja bi mogla ostati na snazi i nakon opasnosti od koronavirusa.

Gradonačelnik Moskve već potpisao zakon koji omogućuje stroži nadzor

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, već je  potpisao je zakon koji će omogućiti gradskim vlastima da identificiraju i pronađu ljude koji krše mjere samoizolacije. Zagovornici tog zakona kažu da će to povećati sigurnost građana tijekom epidemije koronavirusa, dok protivnici tvrde da će tako vlast u rukama imati neograničenu, vrlo opasnu moć.

Već izradili aplikaciju Social Monitoring, izazvala je bijes građana pa su je povukli

Jedan takav pokušaj već je izazvao pobunu kod građana zbog mobilne aplikacije koju su razvile gradske vlasti Moskve za praćenje oboljelih od koronavirusa. Aplikacija zvana Social Monitoring pojavila se prošli tjedan na Google Playu, a od korisnika je zahtijevala podatke o lokaciji, kameri, telefonu, senzorima i ostale informacije kojima bi se moglo utvrditi da netko krši odredbu o karanteni, piše Guardian.

Social Monitoring ubrzo je nestao iz online trgovine. Eduard Lisenko, šef moskovskog Odjela za informacijsku tehnologiju, aplikaciju je nazvao ‘testnom verzijom’ koja je puštena u promet kako bi se dobilo povratno mišljenje stručnjaka. Kaže da će biti ponovno puštena u promet, a onima koji ju ne budu željeli imati na svojim mobitelima, bit će ponuđeni zamjenski uređaji.

 

Kategorije: Hrvaška

Marlon Brando – glumac koji je radio probleme, ali su mu sve opraštali

Pet, 03/04/2020 - 09:09

Slavu je stekao dvostrukom ulogom Stanleyja Kowalskog, no najzapamćeniji je ipak ostao kao Don Vito Corleone. Naravno, riječ je o glumcu Marlonu Brandu koji je rođen 3. travnja 1924. godine u Omahi, u Nebraski, a odrastao je u Illinoisu. Pohađao je vojnu akademiju, no nakon isključenja kopao je jarke dok mu  otac nije ponudio da mu financira obrazovanje. Preselio se u New York kako bi studirao glumu u Lee Strasberg’s Actors’ Studio, gdje je usvojio tzv. metodu pristupa koja naglašava motivaciju likova za akcijom.

Na brodvejskim se kazališnim daskama prvi put pojavio 1944. godine, a radi uloge u predstavi ‘Truckline Caf’ iz 1946. godine kazališni su kritičari glasali za Branda kao najobećavajućeg glumca. Samo godinu dana kasnije pojavio se u svojoj najvećoj kazališnoj ulozi kao brutalni Stanley Kowalski u predstavi  ‘Tramvaj zvan čežnja’.

Hollywoodu nije dugo trebalo da ga stavi pred kamere, pa se tako 1950. pojavio u ulozi veterana iz Drugog svjetskog rata u filmu ‘Ljudi’, da bi godinu dana kasnije ponovio svoju ulogu Kowalskog i zahvaljujući tome dobio Oscara. Nakon toga su uslijedile uloge u filmovima Viva Zapata!, Julije Cezar, Divljak, Na dokovima New Yorka, Mladi lavovi… Tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća njegova je karijera doživjela više padova nego uspona, osobito nakon remakea filma iz 1962. godine ‘Pobuna na brodu Bounty’ gdje je bio kritiziran zbog izljeva bijesa na setovima i pokušaja mijenjanja scenarija. Izvan setova je, pak, imao brojne afere, previše je jeo i udaljio se od ekipe.

No, njegova je karijera doživjela renesansu 1972. godine kada je utjelovio mafijaškog vođu Don Vita Corleonea u Kumu, redatelja Francisa Forda Coppole, ulogu koja mu je ujedno donijela još jednog Oscara kojeg je odbio protestirajući protiv odnosa Hollywooda naspram Indijanaca. Slijedećih se godina pojavio u filmovima Posljednji tango u Parizu, Supermen, Apokalipsa danas, Don Juan De Marco…

Kategorije: Hrvaška

ZOVKO: ‘Novac EU-a stavljen Hrvatskoj na raspolaganje pruža nam veliku priliku da diverzificiramo ekonomiju’

Pet, 03/04/2020 - 09:06
Željana Zovko, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu govori o tome kako će Europa i Hrvatska preživjeti koronavirus i kako će nakon toga izgledati te navodi koristi koje države članice EU-a imaju od Europskog mehanizma civilne zaštite – rescEU, u čijoj je izradi sudjelovala

Europski parlament odobrio je hitne mjere za borbu protiv koronavirusa. Mjere uključuju financijsku pomoć zemljama članicama i potporu njihovim zdravstvenim sustavima. Dvije mjere su ključne – Investicijska inicijativa za odgovor na koronavirus i Proširenje područja primjene Fonda solidarnosti EU-a. Investicijska inicijativa za odgovor na koronavirus podrazumijeva mjere kojima će usmjeriti 37 milijardi eura građanima, regijama i državama najteže pogođenima pandemijom koronavirusa. Sredstva su namijenjena zdravstvenim sustavima, malim i srednjim poduzećima, tržištima rada i drugim osjetljivim dijelovima gospodarstava zemalja članica. Važno je naglasiti da bi od oslobođenih 37 milijardi eura, prema procjeni Komisije, Hrvatska mogla iskoristiti ukupno oko 1,158 milijardi. Drugom mjerom proširuje se područje primjene Fonda solidarnosti EU-a kako bi on obuhvaćao i zdravstvene krize, odnosno potporu u najtežim izvanrednim situacijama u javnom zdravstvu, uključujući medicinsku pomoć, kao i mjere za sprečavanje, nadzor ili kontrolu širenja bolesti.

Tom mjerom ove godine bi europskim zemljama postalo dostupno 800 milijuna eura.
Jedan od alata koje Unija koristi u borbi protiv ove krize je i unaprijeđeni Europski mehanizam civilne zaštite – rescEU, u čijoj je izradi u prošlom sazivu Parlamenta sudjelovala hrvatska zastupnica Željana Zovko. Prije dvije godine predstavila ga je u Splitu, kada je govorila i o potrebi odgovora na biološki rat ili slične opasnosti. O tome kako će Europa i Hrvatska preživjeti koronavirus i kako će nakon toga izgledati, Željana Zovko govorila je u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Kako će odobrena sredstva – 37 milijardi eura – pomoći zemljama članicama da prevladaju krizu uzrokovanu koronavirusom?

To će ovisiti o sposobnosti onih koji njima upravljaju, o spremnosti, pripremljenosti i fleksibilnosti njihovih vlada. One moraju osmisliti najbolji način za korištenje dobivena novca za saniranje štete nastale ovom ugrozom. Novcem koji im je stavljen na raspolaganje neće se sanirati banke, kako je to bilo u krizi 2008. godine, novac je namijenjen tome da održi i ozdravi njihovo gospodarstvo. Njime se trebaju financirati radna mjesta, ljudima se moraju davati minimalne plaće, ne smije ih se otpuštati. Sredstva prvenstveno treba usmjeriti na mala i srednja poduzeća kako bi ona sanirala nastalu štetu i kako bi se prilagodila novim uvjetima do kojih će svakako doći. Dio novca bit će raspoređen i na socijalne fondove, za najsiromašnije i za one koji ne mogu raditi. Ništa više neće biti kao prije, mora se raditi na novim strategijama, a novac za to sada je osiguran.

NACIONAL: Jesu li te odluke donesene u ključnom trenutku za Hrvatsku?

Odluke su donesene u trenutku koji je vrlo važan za Republiku Hrvatsku, koja se istovremeno našla usred dviju velikih ugroza. Prihvaćeni prijedlozi ključni su za ublažavanje posljedica zdravstvene i humanitarne krize koje su pogodile našu zemlju i Grad Zagreb. Inicijativom Coronavirus Response mobiliziraju se neiskorištena i prijeko potrebna sredstva iz postojećih europskih fondova, koja će omogućiti smanjenje pritiska na građane, na gospodarstvo i zdravstveni sustav naše zemlje.

‘Sredstva Europske unije garancija su da Hrvatska na raspolaganju ima dovoljno kapitala s kojim može preživjeti, izaći i oporaviti se od krize, ali samo pod uvjetom da njime pametno upravlja’

NACIONAL: Investicijskom inicijativom Hrvatskoj se otvara mogućnost korištenja 1,158 milijardi eura za projekte u područjima najviše pogođenima krizom. Hoće li Hrvatska to iskoristiti?

Taj novac je garancija da Hrvatska na raspolaganju ima dovoljno kapitala s kojim može preživjeti, izaći i oporaviti se od krize, ali samo pod uvjetom da njime pametno upravlja. To je novac za strukturne reforme, reformu javne uprave, ali i reformu sveukupnog gospodarstva. Mi smo zemlja ovisna o turizmu i to se mora mijenjati. Moramo se koncentrirati na samoodrživost, razvijati poljoprivredu, samoodrživa mala gospodarstva, malo i srednje poduzetništvo i posebno digitalizaciju. Svi mi danas ovisimo o kontaktima preko društvenih mreža i tehnologije, tako će biti i ubuduće. Moramo naučiti živjeti bez shopping centara i uvoznih proizvoda.

NACIONAL: To znači da je ovaj novac velika prilika za Hrvatsku?

Novac stavljen Hrvatskoj na raspolaganje izvanredna je mogućnost da zemlja iz ove krize izađe s diverzificiranom ekonomijom koja neće više ovisiti samo o turističkoj sezoni i lijepom vremenu. Bit će ovisna o tome koliko će ljudi raditi, koliko će oni koji rade biti kreativni u razvijanju područja koja su do sada bila zapuštena i ovisila o uvozu. Mi ćemo imati jedan novi Marshallov plan i tu očekujem odgovor svih čimbenika u društvu, od politike, ekonomskih stručnjaka, poduzetnika do građana samih. Svi moramo dati odgovor na pitanje kako razviti zemlju koja neće biti ovisna o tome koliko će se hrane uvesti – voća, povrća, sirovina, raznih prerađevina. Moramo kompletno razviti svoju proizvodnju, moramo vratiti svoju žitnicu, oživjeti poljoprivredu, moramo razvijati mala i srednja gospodarstva i poduzeća. Posebno moramo imati na umu da su velike industrije iz vremena socijalizma prošlost. Treba poticati malu proizvodnju, a ljude educirati da kupuju ono što je proizvedeno u njihovoj blizini, u krugu od pet kilometara. Francuska i danas u vrijeme epidemije svojim građama sugerira da kupuju samo domaće. Ovo je financijska injekcija koja može pomoći da zemlju učinimo samoodrživom, kao primjer zdrave i održive ekonomije. Ovo je prilika da promijenimo Hrvatsku.

NACIONAL: Kad su u pitanju ekonomske strategije, hrvatska politika je puno puta pala na ispitu. Nije se slušala struka, nije bilo konsenzusa, gledali su se partikularni interesi. Zapošljavali su se politički podobni, nepotizam i klijentelizam dobro su nam poznati modeli. Jesmo li sposobni to promijeniti?

Ovdje je najvažnije hoće li stranka na vlasti i oporba, zajednički, biti sposobni prepoznati izvrsnost među onima koji će trebati ponuditi najefikasnija rješenja. Za to je potreban konsenzus, a ne utopijska rješenja koja vidim da neki iz oporbe nude kako bi tako dobili simpatije javnosti. Mislim da Vlada dobro radi svoj posao, da traži način da Hrvatsku pripremi za izlazak krize. Važno je što Vlada transparentno komunicira s javnosti i što su svi dijelovi društva i institucije potpuno uključeni u taj proces. Odgovorne vlade i njihovi lideri upravo tako reagiraju na krizu, što je svojevrsni test i za Hrvatsku kao novu članicu Europske unije. Zbog takvog odgovornog stava Hrvatska je najsvjetliji primjer u Europskoj uniji, bolji smo čak i od zemalja stare Europe. To znam iz prve ruke jer svakodnevno komuniciram sa svojim kolegama, zastupnicima u Europskom parlamentu iz drugih zemalja koji mi svakodnevno govore da je Hrvatska pokazala Europi kako treba raditi, da je izvrsnost na prvom mjestu i da stručnjaci, a ne politikantstvo, trebaju upravljati krizom.

NACIONAL: Kad se govori o borbi protiv koronavirusa, velika su tema rezerve medicinske opreme. U prošlom sazivu Parlamenta sudjelovali ste u izradi unaprijeđena Europskog mehanizma civilne zaštite – rescEU. Sad je taj mehanizam jedan od alata koje Unija koristi u borbi protiv ove krize. Kako?

Unija je pokrenula jedinstvenu javnu nabavu medicinske opreme za sve zemlje članice te će istu staviti na raspolaganje državama članicama prema njihovim prioritetima i potrebama. Radi se o prijeko potrebnim respiratorima, maskama i drugoj opremi. Natječaj za odabir proizvođača je pri kraju i uskoro se očekuje realizacija.

Ključno je što se konačno shvatilo da nijedna država članica ne smije zabraniti izvoz svoje medicinske opreme u drugu zemlju članicu. Ključna je solidarnost i već vidimo da njemačke bolnice, koje su dovoljno opremljene nužnim sredstvima i opremom, primaju pacijente iz epidemijom pogođene Italije, iz kriznih žarišta u Francuskoj i Luksemburgu. Podržavam reakciju Komisije o osnivanju strateške zalihe medicinske opreme, kao i odluku o financiranju 90 posto zaliha za države članice u borbi protiv koronavirusa. rescEU je uspostavljen kako bi svaki građanin Europske unije imao zaštitu gdje god se nalazio.

‘Najvažnije pitanje je hoće li stranka na vlasti i oporba, zajednički, biti sposobne prepoznati izvrsnost onih koji nude najefikasnija rješenja. Za to je potreban konsenzus, a ne utopijska rješenja koja nudi oporba’

NACIONAL: Vi ste osnivanje jedinstvenih strateških zaliha predlagali još 2018. godine?

Kad sam 2018. godine u Splitu predstavljala taj unaprijeđeni mehanizam civilne zaštite, nisam ni slutila da će on dobiti tako važnu ulogu. Tom prilikom govorila sam o potrebi odgovora na biološki rat ili slične opasnosti i svima je zvučalo nemoguće da bi se Europa mogla naći u takvoj situaciji. Smatrali su da takve opasnosti nisu moguće i da nam za njih nisu potrebne specijalne prenosive bolnice i zalihe medicinske opreme. Nažalost, moja su se predviđanja ostvarila. Zato Europska unija nije mogla reagirati i pomoći Italiji jer takve zalihe nisu postojale, štoviše, pojedine zemlje članice zabranile su izvoz opreme kako bi mogle zadovoljiti vlastite potrebe. Sada su svi shvatili da moramo imati zalihe opreme i da Komisija na poziv u pomoć mora imati odgovor, imati pripremljene zalihe i odmah slati pomoć. Konačno vidimo solidarnost na djelu, sada vidimo da su sjever i jug shvatili da požari i epidemije ne poznaju granice.

NACIONAL: Može li i Hrvatska očekivati da će iz tih zaliha dobiti potrebnu opremu?

Apsolutno može i mora! Hrvatska je zbog potresa već zatražila i dobila pomoć od Europskog mehanizma civilne zaštite. Čim budu isporučene prve zalihe medicinske opreme, očekujem da će Hrvatska dobiti respiratore i ostalu medicinsku opremu. Osobno sam tražila od Europske komisije, od povjerenika za humanitarnu pomoć Janeza Lenarčiča, da Hrvatsku stavi na listu prioriteta za distribuciju medicinske opreme zbog okolnosti u kojima se našla. Očekujem da će do prve isporuke doći kroz nekoliko tjedana. Hrvatska je jedna od najosjetljiviji zemalja Europske unije, s obzirom na to da je njezin glavni grad pogođen potresom.

NACIONAL: Hoće li ta pomoć stići na vrijeme? Vrhunac epidemije u Hrvatskoj se očekuje oko Uskrsa?

To ovisi o Europskoj komisiji i efikasnosti njezinih službi. I ja osobno i hrvatska vlada smo, tražeći aktivaciju Mehanizma civilne zaštite, ispunili sve uvjete da pomoć stigne što prije. Isto tako vidimo da Vlada kontinuirano nabavlja opremu sa svih raspoloživih tržišta. Nadam se da ćemo imati dovoljno opreme kada to bude potrebno. Isto tako se nadam da će građani poštivati mjere koje provodi Stožer Civilne zaštite, jer bez obostrane borbe u ovom ratu nas neće spasiti ni četiri milijuna respiratora.

NACIONAL: Je li Europa odmah po pojavi epidemije trebala zatvoriti granice i obustaviti zračni promet iz Kine iz Južne Koreje?

Poznato nam je pitanje Henryja Kissingera: “Koga trebam nazvati ako želim nazvati Europu?” Europa nije SAD. Baš suprotno, mi se uvijek zalažemo za to da se o ključnim problemima postigne konsenzus jer bi upravo na primjeru Hrvatske, kao male zemlje, u tom slučaju bila nametnuta volja većih. Oko te krize prvo se trebao postići konsenzus. Tek kad smo uvidjeli nedostatak kontrole epidemije u Italiji i brzo širenje zaraze po drugim zemljama, tek tad je konsenzus postignut. Čak ni potez Sjedinjenih Američkih Država koje su prije nas ukinule letove iz Kine, ali i iz Europe, nije spriječio širenje zaraze na njihov kontinent. Ovu bolest, kao i sve velike epidemije u povijesti, nikakve granice ni zidovi nisu mogli zaustaviti.

NACIONAL: Je li Hrvatska trebala odmah zatvoriti svoje granice?

Hrvatska nije mogla zatvoriti granice prvenstveno zbog svojih građana koji rade, studiraju ili su se bilo kako zatekli u inozemstvu, posebno iz zemalja koje su bile žarište epidemije – Italije, Njemačke i Austrije. No Hrvatska se u tim slučajevima pokazala odgovornom jer je sve svoje građane koji su se vraćali uputila da poštuju pravila izolacije. Hrvatska nije usamljeni otok, a iz govora predsjednice Europske komisije čuli smo osudu onih zemalja koje su se samoizolirale. Čuli smo i poruku da ih ništa u ovoj pošasti neće spasiti osim solidarnosti i zajedničkog rada na pronalaženju rješenja za izlazak iz krize. Ako je oko vas požar, ako ga zajednički ne gasite, kad-tad će prijeći i na vašu kuću.

NACIONAL: Grad Zagreb ima pravo i na sredstva iz djelokruga Europskog socijalnog fonda, koji sada više nije ograničen isključivo na prirodne ili ljudski uzrokovane katastrofe?

Proširenjem djelovanja Europskog socijalnog fonda na zdravstvene krize omogućit će se korištenje sredstava tog Fonda u borbi protiv koronavirusa te tako ubuduće poboljšati spremnost i ubrzati reakciju. U sklopu prijedloga posebno pozdravljam povećanje limita predujma fonda sa sadašnjih 50 na 100 milijuna eura, što će omogućiti brži dotok preliminarnih sredstava pomoći iz Europskog socijalnog fonda državama pogođenim prirodnim katastrofama. Ta mjera će omogućiti veću preliminarnu financijsku pomoć Gradu Zagrebu i tako ubrzati oporavak od razornog potresa koji je pretrpio.

NACIONAL: Neki zastupnici pozivali su na osnivanje europskog fonda za nezaposlene, a predložili su i da nacionalne banke građanima i tvrtkama osiguraju kredite po nultim kamatnim stopama. Jesu li ti zahtjevi provedivi?

To su malo utopijske ideje, od banaka se to ne može očekivati, ali se može od države i njenih instrumenata za razvojne projekte, tu su subvencije moguće. Što se tiče fonda za nezaposlene, mislim da on nije potreban jer je pomoć koju smo odobrili usmjerena i na socijalne fondove, tako da će oni najpotrebitijima biti uvijek na raspolaganju. Ono što mi očekujemo je jedan konstruktivni odgovor kako da sami iskoristimo ta sredstva da bismo razvili svoje gospodarstvo, da bi se svatko kroz svoj rad ostvario.

‘Europa će iz ovoga izaći drugačija, promijenjena i s potrebom da bude što više samoodrživa, a ne da ovisi o drugim tržištima. Traži se plan za daljnji razvoj svojih gospodarstava’

NACIONAL: Čelnici zemalja članica EU-a pozvali su predsjednicu Komisije i predsjednika Europskog vijeća da u konzultacijama s ostalim institucijama, posebice Europskom središnjom bankom, pripreme izlaznu strategiju za razdoblje nakon epidemije. Što to znači?

Ovo je nova situacija, Europa će iz ovoga izaći drugačija, promijenjena i s potrebom da bude što više samoodrživa, a ne da ovisi o drugim tržištima. Traži se jedan sveobuhvatan plan kako dalje razvijati svoja gospodarstva koja su do sada ovisila o uvozu iz dalekih tržišta. Kad je riječ o servisnim i intelektualnim uslugama, Europa je ovisila o trećim zemljama, to se mora promijeniti. Mnoge će tvrtke propasti, posebice na sjeveru Italije. i tu se postavlja pitanje kako financirati oporavak njihova i cjelokupnog europskog gospodarstva. Europska centralna banka imat će veliku ulogu u tom oporavku. Gospodarstva zemalja članica su kompatibilna i na temelju toga moramo dalje graditi svoju europsku budućnost i oslanjati se jedni na druge.

NACIONAL: Schengen je praktički nestao, granice Europskih zemalja ponovo su se zatvorile. Je li to i svojevrsni test za opstanak Europske unije?

To je sigurno jedan ozbiljan test. Tu će svakako biti važna uloga medija, kako će pratiti ozdravljenje ekonomije i čitava europskog društva. Ako budemo dopustili razvoj populizma, a vidimo ga na djelu u nekim dijelovima Italije gdje vise ruske i kineske zastave kao da ih je Europa ostavila, to neće biti dobro za sve nas.

Europa je, nažalost, najslabija u javnom komuniciranju i na tome se mora raditi. Europa će svakako opstati – i mora opstati – jer bez Europe nema sigurnosti. Vidimo da onaj koji je izvan Europske unije najviše trpi i najviše će trpjeti posljedice ove epidemije.

NACIONAL: Podrška Zagrebu došla je i iz Bosne i Hercegovine, iz Sarajeva?

Vidimo da je Hrvatska svima u srcima. Hrvatska je tijekom rata ugostila preko 500 tisuća izbjeglica iz BiH, dala je 1.100.000 državljanstava građanima BiH, svi iz Sarajeva imaju hrvatske putovnice i to je razlog tolike podrške. Osim toga, Hercegovačko-neretvanska županija dala je 100.000 KM za pomoć Gradu Zagrebu, dok sama nema nijedan respirator u bolnici. To ništa nije čudno jer, primjerice, mnogi građani Konjica se danas liječe na onkologiji koju je najvećim dijelom financirao Grad Zagreb. Jedino Stari most u Mostaru nije osvijetljen bojama Zagreba iako su obnovu Starog mosta financirali ogromnim dijelom i Zagrepčani. Imamo poruke iz Beograda i čitave regije i tu se vide jedna građanska odgovornost, solidarnost i naklonost. Vidimo jednu ljudskost na djelu, a to je u ovim trenutcima potrebno svima nama kako bismo izašli iz ovoga kao novi ljudi. Sada je najvažnije biti solidaran i nesebičan.

NACIONAL: Postoji li mogućnost da je ovaj virus namjerno modificiran odnosno nastao u laboratoriju, je li tu riječ o biološkom oružju, bioterorizmu?

Ništa ne možemo potpuno isključiti, ali smatram da teorije zavjere mogu naštetiti ljudima. Ovaj virus je opomena – i za mene osobno – na to koliko malo ulažemo u istraživanja. Jako se teško izboriti za veći proračun za istraživanje i obrazovanje i pitam se zašto trošimo veliki novac na besmislene projekte kojima ne vidimo smisao i cilj.

Lijek za upalu pluća i cjepiva protiv virusa gripe ne bismo imali bez znanstvenika o kojima sada ovise naši životi. Nadam se da će nas to otrijezniti i da ćemo znanstvenicima dati jače alate i sredstva da nam pomognu spriječiti ovakve opasnosti. Upravo zato se, u raspravi o novom višegodišnjem proračunu, borim u Europskom parlamentu za program Horizon 2020. Riječ je o programu kojim se pomažu znanost i neovisnost Europe na tom polju.

Kategorije: Hrvaška

MALENICA: “Velika je navala, jučer je izdano sto tisuća propusnica”

Pet, 03/04/2020 - 08:59

Ministar uprave Ivan Malenica u petak je za HRT rekao da je jučer nastupila velika navala na nove e-propusnice. Pojasnio je da se s novim propusnicama željelo uspostavili ‘jedinstven sustav izrade i nadzora nad izdanim propusnicama’, jer se u praksi događalo da su poslodavci izdavali propusnice osobama koje nisu njihovi zaposlenici.

“Na ovaj način omogućujemo i epidemiolozima i stožeru civilne zaštite da na jednom mjestu ima sve podatke o izdanim propusnicama, o razlozima zbog kojih su izdane. Na taj način će vidjeti kakve su migracije u određenim sredinama i na taj način će prevenirati širenje zaraze”, rekao je.

Malenica je dodao da je jučer izdano 100.000 propusnica, od toga su 70 posto poslodavci tražili za svoje zaposlenike, a 30 posto je za građane.

“Stožer je donio odluku da od ponedjeljka vrijede nove e-propusnice, ali imamo veliku navalu, pa ćemo pratiti razvoj situacije”, rekao je ministar uprave i zaključio da će propusnice biti omogućene svima kojima trebaju, po potrebi će se produžiti i rok trajanja starih propusnica, one vrijede od 1 do 14 dana, ovisno zbog čega se traži.

Kategorije: Hrvaška

Ovo su pravila uspješnog rada od kuće

Pet, 03/04/2020 - 08:54

U okviru mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa mnogi zaposlenici počeli su raditi od kuće, no zamjena uredskog stola kuhinjskim može ugroziti vašu produktivnost i privatni život, piše njemačka novinska agencija dpa.

Slijede savjeti stručnjaka koji vam mogu pomoći.

1. Ne radite u krevetu. 

Ako je moguće odvojite dio stana kao radni prostor, odvojen od ostatka vašeg životnog prostora. “U suprotnom bit će vam teško isključiti se”, kaže savjetnik za karijere Ute Boelke. Ako nemate zasebnu prostoriju koristite neki paravan ili policu za knjige kako bi se jasnije odredila granica radnog i životnog prostora.

2. Držite se vremenskog rasporeda. 

Taj raspored ne treba i vjerojatno ne može biti strog poput onog u vašem uredu, kaže psihologinja Kristine Qualen. No, bez ikakvog plana teško je obaviti posao. Razmislite o tome u koje ste doba dana najproduktivniji – rano ujutro ili možda nakon izdašnog doručka. Odredite kad će posao završiti i – već imate neki plan. Ako timski obavljate neke zadaće razgovarajte sa šefom i kolegama kako biste utvrdili kada tko radi i kad trebate biti dostupni.

3. Odredite vrijeme za stanke. 

Najveći rizik rada od kuće je rad bez ikakvih stanki, kaže savjetnik za karijere Bernd Slaguis. Za vas je bolje planirati stanke i držati se toga. Možete svaka dva sata napraviti stanku od 15 minuta ili pratiti ritam rada i uzeti stanku nakon obavljene zadaće.

4. Nemojte raditi kućanske poslove. 

Izazovno je obaviti kućanski posao onog trenutka kad se pojavi, kaže Qualen. Pražnjenje perilice za posuđe, usisavanje ili pranje rublja odvlačit će pažnju s posla. Za vašu je koncentraciju bolje da odolite tim izazovima do planiranih stanki ili kraja dnevnog posla.

5. Uživajte u slobodnom vremenu. 

Na poslu svoje stanke ponekad provodite za radnim stolom, no, kad radite od kuće to nikako ne smijete činiti, kaže  Boelke. “Dok radite od kuće možete se počastiti na način na koji ne biste na poslu”, dodaje Qualen. Šalica kave na balkonu, poziv prijatelju ili šetnja dobrodošli su.

6. Odredite ciljeve za svaki radni dan. 

Ponekad se vaš popis poslovnih zadataka čini beskonačnim. Možete izbjeći taj osjećaj utvrđivanjem prioriteta svako jutro: Što danas moram napraviti? Nekima je dobar recept određivanje vremena kada moraju obaviti određene zadaće, poput termina poslovnih telefonskih razgovora ili pisanja izvješća, kaže Boelke. Na kraju dana pogledajte unatrag kako biste provjerili što je dobro napravljeno i što se može popraviti?

7. Budite u kontaktu s kolegama.

Rad od kuće ne smije biti potpuna izolacija. Možda vaš tim može svakodnevno održati videokonferenciju kako bi ostao u kontaktu, kaže Slaguis. Ako društvene mreže nisu dio vašeg posla možda biste trebali utišati privatni mobitel tijekom radnih sati.

8. Poštujte kraj radnog vremena. 

“Kraj radnog dana, kad radite od kuće, znači da svjesno odlučite da stvari koje niste napravili mogu čekati do sutra”, kaže Slaghuis. Kad završi posao trebate ukloniti svoj laptop i poslovni telefon. Uvijek se tijekom rada može više učiniti no kad je vaš ured ujedno i vaš dnevni boravak morate imati disciplinu da kažete: “Sad je dosta. Sutra je novi dan.”

Kategorije: Hrvaška