Nacional

Syndicate content
online izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 5 min 37 sek od tega

Prosvjed protiv mjera u Ljubljani, prosvjednici bacali baklje na parlament

Sre, 15/09/2021 - 20:56

Protivnici mjera za suzbijanje covida-19 okupili su se u srijedu navečer na Trgu republike u Ljubljani, a nakon dva sata zapalili su baklje i počeli ih bacati na zgradu parlamenta, javio je N1.

Prosvjednici su tražili promjenu “mjera” za suzbijanje virusa u “preporuke” i prijevremene izbore.

Prije prosvjeda organizatori su pozivali na miran skup, no incident se dogodio čim je nepoznata osoba bacila bocu na jednog od policajaca koji su čuvali skup. Okupljeni su se približili i ulazu u zgradu parlamenta, pa je policija pojačala prisutnost.

Razbita flaša. pic.twitter.com/UywetezwpF

— Radio Študent (@radiostudent) September 15, 2021

Prosvjednici su zapalili navijačke baklje i počeli ih bacati na parlament. Policijski helikopter kruži iznad Ljubljane, javlja reporter N1.

pic.twitter.com/4gaSx8Z3FX

— Radio Študent (@radiostudent) September 15, 2021

Jedan prosvjednik potvrdio je da na skupu sudjeluju dvije najveće navijačke skupine u zemlji. Okupljeni su doveli u pitanje znanstvene nalaze i nepobitne činjenice o koronavirusu i cjepivima.

Policija razgnala protestnike z ogromno količino solzica. pic.twitter.com/PIhd8A9Cjm

— Radio Študent (@radiostudent) September 15, 2021

U međuvremenu, epidemiološka slika u zemlji nastavlja se pogoršavati. U utorak je nakon 6.645 PCR testova potvrđena zaraza kod 1.364 novoinficiranih. Na intenzivnoj njezi liječi se 76 osoba, a umrlo je šest pacijenata s covidom.

Prema Nacionalnom institutu za javno zdravstvo Slovenije, u zemlji je trenutno 11.238 aktivnih slučajeva infekcije.

Iako je interes za cijepljenje sve veći, još uvijek nije postignut dovoljan obuhvat cijepljenjem. Trenutno je 50 posto ljudi cijepljeno jednom dozom, a 45 posto ili 947.759 i drugom.

Kategorije: Hrvaška

Liga prvaka: Borussia (D) slavila u Istanbulu, pobjeda Šerifa

Sre, 15/09/2021 - 20:47

Odigrane su prve dvije utakmice 1. kola po skupinama Lige prvaka ove srijede, a pobjede su upisali Borussia Dortmund i Šerif.

Njemački sastav je gostovao u Istanbulu gdje je, u sklopu skupine C, pobijedio Bešiktaš 2-1. Utakmica je riješena u prvom poluvremenu kada su postignuta oba pogotka. Prvo je Bellingham zabio u 20. minuti, dok je potom sve pripremio Haalandu koji je u nadoknadi prvog dijela zabio za 2-0.

Domaćin je smanjio kasno da bi ovaj dvoboj potpuno zakomplicirao. Javi Montero je zabio u četvrtoj minuti sudačke nadoknade.

Na tom je ogledu Bellingham postavio rekord Lige prvaka, jer je postao najmlađi igrač u povijesti ovog natjecanja koji je zabio barem pogodak na dvije utakmice u nizu (njemu se računa posljednja iz prošle sezone i premijerna u ovoj). Bellingham je učinio takvo što s 18 godina i 78 dana te je dosadašnjeg rekordera Mbappea prestigao za sedam dana.

Hrvatski reprezentativac Domagoj Vida nije igrao za tursku momčad zbog ozljede desnog stopala, dok je na drugoj strani Marin Pongračić odigrao posljednjih dvadeset minuta za Borussiju.

U dvoboju skupine D moldavski Šerif je kao domaćin svladao Šahtar 2-0. Podsjetimo kako je u zadnjem kolu kvalifikacija Šerif izbacio hrvatskog prvaka Dinamo.

Početak natjecanja po skupinama Šerif je otvorio na sjajan način. Prvo je u 16. minuti fantastično reagirao Traore i volejom pogodio za 1-0. U 62. minuti je Yansane potvrdio slavlje moldavskog prvaka.

Kategorije: Hrvaška

Papa kaže da država može prihvatiti pobačaj i istospolne brakove, ali crkva ne

Sre, 15/09/2021 - 20:29

Papa Franjo osudio je pobačaj kao ubojstvo i odbacio mogućnost da Katolička Crkva omogući istospolne brakove, nakon četverodnevnog posjeta Slovačkoj i Mađarskoj, gdje se susreo s dužnosnicima i upoznao s manje poznatim projektima koji pomažu siromašnima.

Posljednje mjesto u Slovačkoj koje je posjetio bio je gradić Šaštín-Stráže na zapadu zemlje.

U tom se mjestu nalazi jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta u zemlji, a svake se godine održava nekoliko hodočašća, između ostalog i 15. rujna na blagdan Gospe Žalosne.

Neki su ranije ustvrdili da nedostaje entuzijazma u vezi s Papinim posjetom Slovačkoj, ali na Papinu misu u Šaštinu došlo je oko 60 tisuća ljudi, od kojih se 45 tisuća ranije registriralo.

Papa je pozvao Katoličku Crkvu u Slovačkoj da posveti više pažnje svojim vjernicima, a ne vlastitim problemima. Također je apelirao na više otvorenosti i zajedništva u Europi.

Novinari su Papi postavili brojna pitanja tijekom putovanja prema Vatikanu, pri čemu je Papa ponovio svoj stav o pobačaju i istospolnim brakovima.

Brak je sakrament i Crkva nema ovlast promijeniti ga, kazao je Papa.

Rekao je da je važno pomoći ljudima drugih seksualnih orijentacija, ali bez nametanja stvari Crkvi koje tamo ne funkcioniraju.

Ako dvoje ljudi istoga spola želi provesti svoj život zajedno, vlade to mogu podržati građanskim ceremonijama.

“Ali, brak je brak”, poručio je Papa.

No, kazao je kako to ne znači osudu te da svako treba biti poštivan. “Međutim, ne prisiljavajte Crkvu da negira svoju istinu”, rekao je.

“Pobačaj je više od problema. To je ubojstvo”, istaknuo je papa Franjo.

Riječ je, znanstveno govoreći, o ljudskom životu zbog čega je Katolička Crkva tako stroga po tom pitanju, pojasnio je.

Papa Franjo također je komentirao biskupe u SAD-u koji žele onemogućiti pričešćivanje američkom predsjedniku Joe Bidenu zbog njegovog liberalnog stava o pobačaju.

Kazao je da biskupi trebaju biti biskupi i rješavati to pitanje na pastoralan način jer će u suprotnom takva pitanja odmah postati politička.

Kategorije: Hrvaška

Srbi u Hrvatskoj ignorirali Vučićev poziv da izvjese srpske zastave

Sre, 15/09/2021 - 20:19

Srbi oko Knina nisu se odazvali pozivu predsjednika Srbije svim Srbima u regiji da na današnji dan, novouspostavljeni “Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave”, na kućama izvjese srpske zastave, javio je HTV.

U Biskupiji, Kistanjama i Erveniku uobičajena slika: na zgradi općine uz hrvatsku te zastavu Europske unije istaknuta je zastava srpske nacionalne manjine na koju prema Ustavu imaju pravo. Dileme, kažu načelnici, nije ni bilo, jer hrvatski zakon ne dopušta isticanje zastave neke druge države. “Ja nemam ništa protiv samog praznika kao takvog, ali naravno, uvijek se mora uzeti u obzir kome tu poruku šaljete, gdje ljudi žive, kakvi su zakoni država gdje se tim ljudima obraćate. Prema tome, tu treba biti oprezanm u svakom slučaju”, poručio je Milan Đurđević, načelnik općine Biskupija.

Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, koalicijskog partnera HDZ-a u Vladi, reagirao je jučer na Vučićev pozivi poručio to isto: da manjine trebaju djelovati prema zakonima zemlje u kojoj žive.

Pupovac na izvanrednoj konferenciji: “Neophodno je da Srbi u Hrvatskoj poštuju zakone RH”

Kategorije: Hrvaška

EU će obustavljati pomoć zapadnom Balkanu budu li zemlje nazadovale

Sre, 15/09/2021 - 19:53

Europski parlament je zemljama jugoistočne Europe na putu prema članstvu u Europskoj uniji u srijedu odobrio pretpristupnu pomoć u iznosu od 14,2 milijarde eura, no koja će u idućem sedmogodišnjem razdoblju biti snažnije uvjetovana poštivanjem europskih vrijednosti.

U pregovorima s Vijećem EU-a o instrumentu IPA III, kojim se uređuje EU-ovo financiranje zemalja na putu prema članstvu, parlament su zastupali hrvatski europarlamentarci Željana Zovko i Tonino Picula koji ističu i da će, osim što će se korištenje tih sredstava uvjetovati napretkom u reformama, Europski parlament imati snažniju ulogu u nadzoru korištenja tih sredstava.

U trećoj generaciji ovog instrumenta za razdoblje 2021- 2027. predviđa se obustava pomoći u slučajevima nazadovanja u području demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u sedam zemalja korisnica tog fonda, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Pomoć Turskoj izazvala je najviše sporova te je usvajanje instrumenta odgođeno zbog glasanja o amandmanima zastupnika desne grupacije Identitet i Demokracija koji su tražili da se obustave pregovori o pristupanju te zemlje EU-u kao i “sva financiranja, posebice putem IPA-e”.

Turska ne dijeli europske vrijednosti, a masovnu imigraciju koristi kao oružje protiv Grčke i članica Unije, obrazložili su svoje protivljenje.

Amandman su zastupnici velikom većinom odbacili na glasovanju u srijedu, iako su se kritikama turskih vlasti, pa i stanja u drugom zemljama korisnicima te pomoći, u raspravi održanoj u utorak navečer pridružili i zastupnici drugih klubova.

U dvoipolgodišnjim pregovorima o fondu IPA III, ističe Picula, osigurali smo da “parlament u većem opsegu sudjeluje u programiranju pomoći putem delegiranih aktova, kao i prisutnost u geopolitičkom dijalogu s Vijećem i Komisijom”.

Željana Zovko je uoči rasprave istaknula da se “više ništa neće moći uraditi, a da se ne uzima u obzir stav parlamenta”. “Do sada smo samo na kraju dobijali račun i verificirali. Sada imamo uvid u programiranje”, pojasnila je Zovko i ocijenila da je to “povijesno postignuće”.

Picula i Zovko su u obraćanju zastupnicima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu istaknuli kako, međutim, ova financijska potpora nije zamjena za politiku proširenja, nego njena nadopuna.

“Usvajanje i potpis nove uredbe o Instrumentu pretpristupne pomoći (IPA III) jasna je potvrda podrške EU-a europskim integracijama naših partnera u jugoistočnoj Europi”, navela je Zovko, suizvjestiteljica za IPA III.

Picula je upozorio da se “trenutno Rusija, Turska, zaljevske zemlje, kao i Kina, međusobno i s EU natječu za gospodarski i politički utjecaj na Zapadnom Balkanu, prečesto s potpuno različitim interesima od naših” te napomenuo da proširenje i politika proširenja “jamči vodeću ulogu EU u regiji”.

“Naša financijska ulaganja moraju odgovarati našim ambicijama da budemo geopolitički relevantni na Zapadnom Balkanu i u Turskoj”, obrazložio je iznos od 14 milijardi eura pomoći.

Članstvo u EU kao zajednički cilj može biti kohezivni faktor u inače polariziranim društvima, rekao je Picula.

“Npr. nedavna događanja u Crnoj Gori najbolji su pokazatelj kako usporavanje reformi i npr. politiziranje religioznih događaja uz podršku izvana može imati negativan efekt na podijeljenost društva i stanje sigurnosti u zemlji”, naveo je.

“Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju neopravdano dugo na početak pregovora, premda su učinile više nego neke od zemalja članica. Kosovo je također odavno ispunilo sve kriterije za ukidanje viza. Vrijeme je da njihove napore konačno verificiramo konkretnim odlukama”, zaključio je Picula.

Zovko se također osvrnula na posljednje događaje u Crnoj Gori i incidente povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinju te spomenula potrebu donošenja Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

Čelnici u partnerskim državama trebaju shvatiti da napredak u njihovom reformskom planu počinje stabilizacijom unutarnjeg stanja u njihovoj zemlji i pronalaženjem rješenja za neriješene probleme, istaknula je zastupnica.

“Prioritet je spriječiti turbulencije koje bi bi prelijevanjem mogle utjecati na građane EU-a ili na naš mir i sigurnost”, zaključila je Zovko.

Austrijski zastupnik Thomas Waitz je ispred kluba Zelenih u raspravi koja je uslijedila pohvalio što je 27 posto sredstava iz fonda IPA III, u skladu s EU-ovim Zelenim planom, namijenjeno zelenim politikama i investicijama u regiji.

Jérôme Rivière je u ime desnog kluba Identitet i demokracija poručio kako je “dosta proširenja”, a ulaganje tolikih sredstava u te zemlje nazvao glupošću Europske unije jer je “svima jasno da Turska nikada neće pristupiti Europskoj uniji”.

Bugarin Angel Džambazki, koji je u govorio u ime grupe Europskih konzervativaca i reformista, je pak optužio Sjevernu Makedoniju da “brutalno krši ljudska prava” jer ne dopušta ljudima da se izjašnjavaju kao Bugari.

Zastupnica Zelenih Tineke Strik je upozorila da politički čelnici u zemljama jugoistočne Europe zlorabe fond za svoj interes, spomenuvši pri tome da, primjerice u Bosni i Hercegovini “sami čelnici opstruiraju proces” pridruživanja EU-u.

Više zastupnika je kritiziralo davanje pomoći Turskoj, poput Talijana Angele Ciocce iz kluba Identitet i demokracija koji je ustvrdio da je “Turska ekstremno islamistička zemlja koja nema nikakve veze s Europom”.

Kategorije: Hrvaška

Jandroković: “O predsjedniku Vrhovnog suda vjerojatno ćemo odlučiti do kraja mjeseca”

Sre, 15/09/2021 - 19:47

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković izjavio je za rtl.hr kako je saborska većina “u dilemi” koga izabrati za predsjednika Vrhovnog suda, precizirajući kako će “vjerojatno odlučiti do kraja mjeseca”.

“HDZ i naši partneri još uvijek odlučuju o tome kako ćemo se postaviti i ne mogu reći finalni stav”, kazao je o izboru predsjednika Vrhovnog suda. “Mogu reći svoje promišljanje i promišljanje dijela kolega s kojima sam razgovarao. Imamo ozbiljnu dilemu jer bismo htjeli postupiti ispravno. S jedne strane imamo kandidata koji je pod stegovnim postupkom Državnog sudbenog vijeća, očito nije ispunjavao normu”, kazao je.

“Da bi netko postao prvi čovjek Vrhovnog suda, a vodi se stegovni postupak zbog neispunjavanje norme, mislim da ne šaljemo dobru poruku. Druga stvar je mišljenje struke koja je jedinstvena kada je pitanju opća sjednica Vrhovnog suda. Ona je rekla ‘ne’ sucu Dobroniću. Nadalje, on nema upravljačkog iskustva, nije vodio nijedan sustav, i do sada je sudac prve razine Trgovačkog suda. To je jedna strana priče. S druge strane svjesni smo da ako ga ne izaberemo, da će se priča o izboru predsjednika Vrhovnog suda nastaviti, što ne pridonosi stabilnosti ukupnog demokratskog sustava, niti je to korisno za pravosudni sustav. Nije predsjednik Vrhovnog suda osoba koja će reformirati pravosudni sustav, ali bilo bi bolje da ga imamo. Pred dilemom smo, izabrati čovjeka koji nije u potpunosti osoba koja bi mogla obavljati tako visoku dužnost, a ako ga ne izaberemo, imamo nastavak trakavice. Uskoro ćemo donijeti odluku, vodeći se razmišljanjem da odlučimo kako mislimo da je bolje za građane”, kazao je Jandroković te dodao da će vjerojatno odlučiti do kraja mjesca.

Jandroković je na početku razgovora komentirao početak zasjedanja nakon ljetne stanke i misli li da su oporbeni zastupnici iskoristili priliku da vladajućima postave konkretna pitanja.

“Dugo sam u Saboru ali ne pamtim da je ovako lagano prošlo aktualno prijepodne bez prave političke strasti i sadržaja kada je u pitanju oporba. Dijelim ocjenu da oporba nije dobro iskoristila aktualno prijepodne i očito da su problemi koje oporba ima u vlastitim redovima u većini oporbenih stranaka dovelo do toga da budu bezidejni”, kazao je.

Komentirao je i izmjene Zakona o obnovi. “Po informacijama koje imam na Vladi bi Zakon o obnovi trebao biti do kraja mjeseca i mi ćemo ga žurno staviti na raspravu u Sabor jer želimo da se proces obnove ubrza”, kazao je Jandroković, koji je komentirao i je li Damir Vanđelić prava osoba na čelu Fonda za obnovu. “Ono što mogu konstatirati je očito da proces ne ide brzo koliko smo htjeli. Očito je da postoje problemi s imovinsko-pravnim odnosima, postupkom javne nabave, nelegaliziranim objektima, a očita je i napetost koja postoji između ministarstva i Fonda. Puno je elemenata koje utječu na sporost u obnovi, a nadam se da će Vlada vrlo brzo poslati prijedlog, a da ćemo ga u Saboru još brže izglasati te da će Zakon biti dobar. Što se tiče Vanđelića, o tome neka sude građani. Volio bih da stvari idu brže i da Fond puno aktivnije i pozitivnije te s više strasti sudjeluje u obnovi, da pripomaže, bude konstruktivan, a da se manje ponaša kao netko tko kritizira i ne nosi odgovornost koju ima on i naš ministar Horvat”, kazao je.

Predsjednik Sabora je govorio o pozivu Aleksandra Vučića koji je pozvao građane srpske nacionalnosti diljem svijeta da izvjese srpske zastave te komentirao je li to opasna inicijativa. “To je promašena inicijativa i drago mi je da nije naišla na odaziv predstavnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Prema informacijama koje imam, ništa se od toga nije dogodilo i mislim da se radi o dobro promišljenoj i mudroj odluci. Kada takve inicijative dolaze iz Beograda koji je bio početkom devedesetih nositelj svih ratova koji su se dogodili na prostoru bivše Jugoslavije, pa sada inicijativa na prostorima gdje se vodio agresorski rat, to nema nikakvog smisla. To nisu poruke budućnosti, to su poruke koje podsjećaju na vrijeme s početka devedesetih, a Srbija iz tog vremena nosi teško breme. Siguran sam da bi takve inicijative trebalo izbjegavati i drago mi je da je hrvatska javnost i da su predstavnici srpske nacionalne manjine tako smireno i mudro reagirali”, kazao je.

Osvrnuo se i na mogući referendum o uvođenju eura koji traže Suverenisti u Saboru.

“Oni traže političku nišu. Smatramo da smo sporazumom o pridruživanju i referendumom ulasku u EU riješili to pitanje jer je pitanje eura bio dio referenduma u godini kada smo ulazili u EU. Oni mogu pokušavati, moje je čvrsto uvjerenje, a i velike većine građana po istraživanju iz sedmog mjeseca, 61 posto hrvatskih državljana jest za uvođenje eura. Imaju dobre razloge. 44 milijarde kuna smo u plusu, čeka nas 24 milijarde eura u idućih sedam godina iz različitih fondova EU. Pelješki most nikada ne bi bio izgrađen da nismo članica EU, to utječe i na našu sigurnost kod Schengen”, kazao je te dodao da je čvrsto stajalište Vlade da referendum nije moguć zbog odredbi sporazuma o pridruživanju EU.

Na pitanje može li Zlatko Babić, gradonačelnik Kutine koji je povezan s aferom Eko Moslavina, ostati u HDZ-u, Jandroković je kazao da je vrh stranke zadužio županijsku organizaciju da proanalizira ono što se vidjelo u medijima.

“Nakon toga ćemo moći donijeti odluku. Ne bih želio suditi temljem onoga što sam čitao ili vidio u medijima. Volio bih prepustiti nadležnim državnim institucijama da odrade svoj posao, kao što su radili u čitavom nizu slučajeva unazad godinu ili dvije. Tu je vidljivo da je tu bilo dužnosnika HDZ-a, SDP-a, HNS-a, nezavisnih zastupnika. Očito je da DORH i USKOK rade ni po babu ni po stričevima, držeći se Zakona”, kazao je.

Na tvrdnju da iz oporbe kažu da insitutcije rade po nalogu, Jandroković je kazao da je to nevjerojatna teza. “Kada se dogodi da bude uhićen netko iz redova HDZ-a, onda je to u redu jer smo mi kao korumpirani, a kada se to isto dogodi u njihovim redovima kažu da je to osmislio HDZ. To tako ne funkcionira. Hrvatske institucije imaju slobodne ruke i svatko tko je prekršio zakon može se naći na udaru zakona i tako treba i biti”, zaključio je Jandroković.

 

 

Kategorije: Hrvaška

Orbán milijunima eura ‘kupuje’ mađarsku manjinu kako bi ostvario svoje ekspanzionističke planove

Sre, 15/09/2021 - 19:33
Hrvatski i slovenski zastupnici u Europskom parlamentu za Nacional govore o sve većem utjecaju koji mađarski premijer Viktor Orbán ima u susjednim državama i to prije svega zbog velikih financijskih injekcija mađarskoj manjini

Mađarski premijer Viktor Orbán i njegova vlada u posljednjih su nekoliko mjeseci intenzivirali financiranje mađarske manjine u susjednim državama te pokušavaju proširiti mađarski utjecaj u tim državama. I dok u samom financiranju mađarske manjine nema ništa sporno, problem je što iza tog, vrlo često agresivnog financiranja stoji ekspanzionistička politika s neskrivenim teritorijalnim pretenzijama prema susjedima. Uostalom, mađarski je premijer u nekoliko navrata javno pozirao ispred karte “velike Mađarske” te je o teritorijima susjednih država govorio kao o teritorijima koji su u prošlosti oteti Mađarskoj. Veliki dio tih sredstava završi i u Hrvatskoj, gdje Orbánova vlada posljednjih godina milijunima eura financira mađarsku manjinu te im pomaže u kupnji poljoprivrednih zemljišta, nekretnina ili u financiranju sportskih klubova. Slična je situacija i u susjednoj nam Sloveniji, točnije u slovenskoj regiji Prekmurje, gdje Orbán, kao i u Slavoniji, financira lokalno stanovništvo te im u nekim slučajevima čak i kupuje najmodernije traktore vrijedne i nekoliko desetaka tisuća eura….

Pročitajte više u novom izdanju Nacionala…
Kategorije: Hrvaška

Kajtazi reagirao na optužbe o namještanju županu Posavcu: “Teška laž koja nema dodira sa stvarnošću”

Sre, 15/09/2021 - 19:30

Nakon prošlotjednog uhićenja međimurskog župana Matije Posavca, Međimurjem se proširila informacija kako iza uhićenja moguće stoji saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi, jer je Posavec, smatraju Međimurci, u mnogi navrata kritizirao međimurske Rome.

Kajtazi je kazao kako nije tajna da se nije slagao s politikom Matije Posavca u Međimurju ali da su informacije koje su se pojavile na internetu o tome da on stoji iza uhićenja „teška laž”.

„Nakon uhićenja na internetu krenule su dezinfomacije da sam ja to osobno naložio DORH-u ili da Andrej Plenković zajedno s policijom namješta primanje mita Matiji Posavcu, što je također teška laž koja nema dodira sa stvarnošću”, kazao je Kajtazi u slobodnom govoru ponukan statusom na Facebooku Nikole Grmoje (Most) kako bi se akcija u Međimurju mogla nazvati „operacija Kajtazi”.

Dodao je kako nije tajna da se ne slaže s politikom Posavca u Međimurju prema 10 posto stanovništava te županije, ali da isto tako ne likuje zbog onoga što se desilo.

“Moje osobno mišljenje je da bilo tko s obzirom na priznanje da je počinio kazneno djelo ne bi trebao obavljati javnu funkciju”, kazao je.

Kajtazi je zamolio Grmoju da više preko njegovih leđa ne skuplja političke bodove, ocijenivši njegove postupke opasnim i nedemokratskim.

Grmoja je uzvratio da ne skuplja političke bodove. “Ako je netko odgovoran za probleme romske zajednice onda je to upravo Kajtazi”, kazao je.

Kategorije: Hrvaška

Više od 50 000 zaposlenih radi za minimalac od 4.250 kuna

Sre, 15/09/2021 - 19:27

Hrvatski sabor s radom će nastaviti u četvrtak raspravom o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći kojim će se omogućiti više minimalne plaće radnicima u djelatnostima u kojima vrijede kolektivni ugovori i koji imaju proširenu primjenu sukladno općem propisu o radu.

Prijedlogom zakonskih izmjena će se propisati njezino obvezno ugovaranje u bruto iznosu. To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4. 250 kuna, a ne 3. 400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun, a poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen od 60 tisuća do 100 tisuća kuna. Ista kazna prijeti i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.

Inače, broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu. U prosincu prošle godine primalo ju je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4,2 posto ukupno zaposlenih, u prvom kvartalu ove godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4,7 posto zaposlenih.

Prema podacima Državnog inspektorata-inspekcije rada i dalje je značajan broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog neisplate zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Naime, u 2020. utvrđeno je da poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili niti minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.

Kategorije: Hrvaška

Sabor: Izvješće MIP-a o ukidanju zastupničkog imuniteta SDP-ovcu Stjepanu Kovaču

Sre, 15/09/2021 - 19:21

Predsjednik saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva Robert Jankovics podnio je u srijedu u Saboru Izvješće o davanju odobrenje za lišenje slobode i određivanju istražnog zatvora protiv SDP-ovog zastupnika Stjepana Kovača, po zahtjevu Državnog odvjetništva i USKOK-a.

O izvješću nije raspravljano, a u obrazloženju se navodi kako se odobrenje daje zbog sumnje da je Kovač počinio kazneno djelo trgovanja utjecajem.

Naime, u Čakovcu je u petak uhićen SDP-ov zastupnik i bivši čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač, nakon što mu je ranije tijekom dana MIP skinuo zastupnički imunitet. Zahtjev za skidanje imuniteta te uhićenje Kovača poslalo je Državno odvjetništvo RH zbog sumnje u trgovanje utjecajem. Sumnja se da je Kovač uoči lokalnih izbora u svibnju ove godine inscenirao prijetnje smrću, navodno s ciljem da dozna tko stoji iza internetske stranice koja je o njemu negativno pisala uoči izbora.

Ustavom i saborskim Poslovnikom propisano je da ako Sabor nije na okupu odnosno ako ne zasjeda, odluku o zahtjevu za odobrenje za pokretanje kaznenog postupka donosi MIP, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. Budući da Sabor nije zasjedao zbog ljetne stanke, MIP je jednoglasno, sa sedam glasova “za” donio odluku, navodi  se u obrazloženju.

 

Kategorije: Hrvaška

Pavić Šimetin: “Zaraza snažno raste, ali zbog cijepljenih očekujemo manje zaraženih nego ranije”

Sre, 15/09/2021 - 19:07

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Ivana Pavić Šimetin izjavila je za dnevnik.hr da je zaraza koronavirusom porasla 75 posto u odnosu na stanje od prije dva tjedna, ali i ocijenila kako se očekuje manji broj zaraženih nego u prethodnom, trećem valu zaraze.

Hrvatska je danas evidentirala 1835 novozaraženih. Pavić Šimetin je objasnila da porast ima svoje objašnjenje. Primjerice, u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji porast broja novih slučajeva povezan je s povratkom građana na radna mjesta, dok se u Splitsko-dalmatinskoj županiji još uvijek organizira veliki broj događanja.

Na pitanje je li riječ o vrhuncu novog, četvrtog vala, odgovorila je kako se “teško može reći da je ovo vrhunac, zato što imamo jaku uzlaznu krivulju”. “To je nekakvih 75 posto porast u odnosu na ona dva tjedna prije toga. Možemo se nadati da će vrlo brzo doći vrhunac i da će onda brzo krenuti nizbrdo”, kazala je i dodala da vrhunac očekuju kroz nekoliko tjedana.

Ipak, očekuje se manji broj zaraženih nego u prethodnom valu. “Manji broj bi mogao proizaći jer je više od 50 posto odrasle populacije cijepljeno. Oni ipak će puno teže i rjeđe oboljeti, a ako se i zaraze daleko su manji ishodi da završe u bolnici ili sa težim oblikom kliničke slike.”

Od današnjeg broja novooboljelih, necijepljeno je 82 posto. Prošloga tjedna, 75 posto necijepljenih bilo je hospitalizirano i na respiratorima. “Daleko manji udio je onih koji su cijepljeni, i na respiratoru i hospitaliziranih”, komentirala je. Stožer civilne zaštite uskoro će početi objavljivati podatke o udjelu necijepljenih među zaraženima, hospitaliziranima i onima na respiratoru, dodala je.

Kategorije: Hrvaška

Milanovića iznenadio Plenkovićev komentar: “Ne znam o čemu priča i odakle mu to. Nadam se da mu je dobro”

Sre, 15/09/2021 - 18:55

Predsjednik Zoran Milanović  iz Rima je, gdje sudjeluje na 16. sastanku predsjednika država “Skupine Arraiolos” komentirao je aktualna politička zbivanja u Hrvatskoj, a kazao je i o čemu se razgovaralo na sastanku u Rimu.

“Razgovaralo se o multilateralizmu, Europi nakon covida. Ustvari svatko je govorio o onome što je htio reći. Razlike postoje, ali ipak je uvijek tu neki zajednički naziv. Države se razlikuju”, kazao je predsjednik Milanović.

Na pitanje što je konkretno on, kao predsjednik Hrvatske, rekao na tom sastanku, Milanović je odgovorio: “Mislim da tijela Europske unije trebaju biti malo fleksibilnija u tome kad lijepe naljepnice raznim državama. Ja sam rekao da moje vrijednosti nisu nužno svačije vrijednosti u Europi. Nije zdravo da jedna vrsta, u ovom slučaju baš jako liberalno lijeva, bude ta koja je dominantna”.

Novinari su predsjednika upitali o današnjoj izjavi premijera koji je rekao kako je gospođa Ksenija Turković, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava, bila prvi izbor za predsjednicu Vrhovnog suda.

Milanović je odgovorio kako nema pojma o čemu premijer govori.

“Nemam pojma o čemu govorite. Čiji kandidat je bila? Tko je ta osoba? Čiji kandidat je bila? Ja sam prema Ustavu, i to će tako ostati dok sam ja predsjednik, ne zato jer to mene raduje nego jer tako piše, ja sam taj koji predlaže, a ne Plenković. Plenković može odbiti, predložio sam suca Dobronića, neka se o tome očituje, a ove pričice pitajte njega. Dakle nemam pojma o čemu čovjek govori”, kazao je Milanović.

“Nemam pojma o čemu pričate. Mislim da je to dosta jaka izjava i komentar na jednog predsjednika vlade. Ja s njime o tome nisam razgovarao. Ne znam o čemu čovjek priča. Nadam se da mu je dobro. I zašto to priča, odakle mu to?! Nemam pojma o čemu on govori, ja s njim o tome nisam razgovarao. A skime sam sve razgovarao, to je sasvim deseta priča”, zaključio je predsjednik.

Na pitanje koliko će donošenje odluke o predsjedniku Vrhovnog suda trajati Milanović je odgovorio: “Pitajte Plenkovića. Ovo je drugi kandidat kojeg predstavljam. To je odličan prijedlog, ne zato što ja dobro biram nego zato što je on odličan prijedlog, to je klasa i nadam se da će ga izabrati”, kazao je Milanović nakon sastanka.

Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je na 16. sastanku predsjednika država “Skupine Arraiolos” koja se održava u Rimu na poziv talijanskog predsjednika Sergija Mattarelle. Nazvana po portugalskom gradu u kojem se 2003. prvi put sastala, skupina Arrailos jednom godišnje okuplja predsjednike zemalja članica EU-a s parlamentarnim sustavima.

Podsjetimo, Plenković je danas na aktualcu dbacio ocjenu Sandre Benčić (Možemo!) da namjerno oteže s izborom predsjednika Vrhovnog suda izrazivši žaljenje što predsjednica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava, koja je bila prvi izbor.

“Meni je žao da nova predsjednica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prva, koja je bila prvi pravi izbor i oko koje bi postigli ovdje konsenzus još u veljači prije profesorice Đurđević”, kazao je Plenković u Saboru.

“A znate zašto nije izabrana? Ne zato što je ja kao netko iz kuta parlamentarne većine ne bi htio, naprotiv, nego zato što je netko nije htio predložiti. Nakon što je ponudio to, a kada je ona kazala ‘može’ u zakonitoj proceduri i uz širu privolu, više je nije htio predložiti”, dodao je Plenković osporivši da usporava proces izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Plenković komentirao Vučićevu izjavu o srpskim zastavama: “To je provokacija”; Poslao i oštru poruku prosvjednicima iz Krapinskih Toplica

Kategorije: Hrvaška

Senad Pećanin: “Mir u BiH je ugrožen. Kriv je srpski, ali i hrvatski nacionalizam”

Sre, 15/09/2021 - 18:54

Sarajevski odvjetnik te utemeljitelj i bivši glavni urednik uglednoga sarajevskog tjednika Dani Senad Pećanin izjavio je za N1 kako ga je “zaledila” rečenica visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, koju je na jednoj tribini u Njemačkoj izjavio da je njegov cilj “očuvanje teritorijalnog integriteta BiH”. Pećanin smatra kako je ta izjava, za koju kaže da je prošla ispod radara, veoma zlokobna, te da treba zabrinuti lidere i građane BiH.

Pećanin je ocijenio kako BiH i regija prolaze kroz iznimno teško razdoblje u kojem je ugrožen čak i mir u BiH.

“Ključni uzrok takvog stanja jest revitalizacija srpskog nacionalizma kojoj svjedočimo u regiji, i u kojoj nije teško prepoznati matricu ‘90-ih, koja je dovela do katastrofe u cijeloj regiji, a najveća žrtva bila je BiH. Na sceni danas imamo ponovo srpski nacionalizam sa Aleksandrom Vučićem umjesto Slobodana Miloševića, sa Srpskom pravoslavnom crkvom umjesto nekadašnje Jugoslovenske narodne armije i s projektom ‘velike Srbije’ koji se danas naziva ‘srpski svet’. Ono što čini razliku u ovome u odnosu na ‘90. jest klerikalizacija. Tada je Jugoslovenska narodna armija poharala bivšu državu, sada je na udaru Crna Gora, tako da se bojim da umjesto tog perioda koji je obilježen militarizacijom sada imamo druge metode, ali bojim se, s istim ciljem. To vidimo najbolje po ulozi SPC u Crnoj Gori a naravno i u BiH, što sve zajedno čini jedan ambijent u kojem sve ono što se činilo postignutim u periodu nakon Dejtonskog sporazuma sada dolazi u pitanje. S druge strane imamo sve agresivniji hrvatski nacionalizam koji ima pokrovitelja u službenom Zagrebu, po onom obrascu sporazuma iz povijesti, čija je meta uvijek bila BiH, sporazuma Cvetković-Maček“, istakao je Pećanin u Novom danu.

“Ono što je meni posebno zabrinjavajuće a prošlo je čini mi se ispod radara, jeste skoro usputna opasna izjava visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta na jednoj tribini u Njemačkoj koja se održala prije desetak dana i na kojoj je govorio o situaciji u BiH, o potrebama promjene Izbornog zakona. Mene je ‘zaledila’ rečenica da je njegov cilj i zadatak očuvanje teritorijalnog integriteta BiH. Ta rečenica je veoma zlokobna i trebala bi biti razlog za zabrinutost političkih aktera u BiH, a onda i svih građana BiH. Time nam Schmidt otkriva da je teritorijalni integritet BiH ugrožen. To je prvi put nakon Dejtona da neki strani dužnosnik, koji je involviran u BiH, otkriva da je teritorijalni integritet ugrožen“, naglasio je. Dodao je i kako to znači da integracije u Evropsku uniju i NATO više nisu na agendi visokog predstavnika.

“Oni koji tako olako izriču tako teške konstatacije moraju biti svjesni da teritorijalni integritet BiH ne može biti narušen mirnim putem. Na tome inzistiraju i prvaci beogradskog režima i lider SNSD-a Milorad Dodik, koji najavljuje secesiju. Ako je to cijena na koju je spreman srpski nacionalizam potpomognut hrvatskim partnerima, onda nam predstoji tegobno i turobno vrijeme“, ocijenio je Pećanin.

Kategorije: Hrvaška

Milanović: “EU ne može biti naddržava, to je fantazija i tu se slažem s Mađarima i Poljacima”

Sre, 15/09/2021 - 18:50

Europsku uniju čine nacionalne države i ona ne može biti federacija ili naddržava, kazao je novinarima Zoran Milanović u srijedu u Rimu, istaknuvši da se po tom pitanju slaže s Mađarskom i Poljskom.

“Nema Europe federacije i naddržave, to je fantazija nekih. Europa je sazdana na nacionalnim državama, malim i velikim. Tu se slažem s Mađarima i Poljacima i još s nekima, ali ne u svemu“, rekao je Milanović nakon sudjelovanja na šesnaestom sastanku predsjednika država “Skupine Arraiolos” u Rimu.

Nazvana po portugalskom gradu u kojem se 2003. prvi put sastala, skupina Arrailos okuplja jednom godišnje predsjednike zemalja članica EU-a s parlamentarnim sustavima – Hrvatske, Austrije, Grčke, Estonije, Irske, Latvije, Malte, Mađarske, Poljske, Portugala, Slovenije, Finske, Njemačke i Italije.

Milanović je kazao novinarima kako je poručio na sastanku da “europska birokracija, Bruxelles i sva ta tijela trebaju biti malo fleksibilnija kada lijepe naljepnice raznim državama”

Istaknuo je kako je na sastanku govorio i o tome da treba prihvatiti različitosti unutar Europske unije.

“Rekao sam i da moje vrijednosti nisu nužno svačije vrijednosti u Europi i da nije zdravo da jedna vrsta, u ovom slučaju baš jako liberalno lijeva, bude ta koja je dominantna. To je moja, ali nije svatko isti”, kazao je novinarima.

“Sutra se stvari mogu promijeniti. U Njemačkoj vjerojatno neće, u Francuskoj mogu. Toga treba biti svjestan, da nismo isti, ali da nas neke stvari vežu i zato možemo biti zajedno”, zaključio je Milanović.

Kategorije: Hrvaška

Ravnatelj baleta splitskog HNK odlikovan ordenom “Čast nacije”

Sre, 15/09/2021 - 18:40

Ravnatelja Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Split Ilira Kernija, predsjednik Republike Albanije Ilir Meta odlikovao je jučer u Tiranio
ordenom “Čast nacije”. “Ovo je najvažniji dan moje umjetničke karijere. Osjećaj je to koji teško mogu izraziti riječima“, izjavio je Kerni, prilikom primanja priznanja za svojih 40 godina umjetničkog rada u rodnoj Albaniji, i u inozemstvu, ponajviše u Hrvatskoj. Svečanosti je prisustvovala i proslavljena operna umjetnica, sopranistica Inva Mula koja je izjavila: „Ilir Kerni je istinski legendarna osobnost albanske umjetnosti, idealist potpuno posvećen svojoj profesiji. Njegova me umjetnost oduševljava od prvog trenutka kad sam ga ugledala na sceni“.

Ilir Kerni rođen je 1959. u Tirani. nakon diplome na Baletnoj akademiji u rodnom gradu 1977. ulazi u angažman Nacionalnom kazalištu u Tirani, gdje ubrzo stječe status baletnog prvaka. Zahvaljujući stipendiji UNESCO-a, 1991. usavršava ples i baletnu pedagogiju u Operi u Strasbourgu i Pariškoj operi. Od 1991. do 1993. angažiran je u baletnoj trupi Ballet du Rhin. Od 1994. baletni je prvak HNK u Zagrebu, u kojemu je uz dugu i uspješnu plesačku karijeru od 2005. angažiran i kao baletni majstor i pedagog u brojnim klasičnim i modernim baletima.

Kao plesač i baletni majstor surađuje s mnogim hrvatskim i svjetskim koreografima: Angelin Preljocaj, Vasco Wellenkamp, Milko Šparemblek, Renatto Zanella, Oscar Araiz, Martino Muller, Jorma Uotinen, Bertrand d’At, Claude Brumachon, Ivan Favier, Derek Deane, Norman Dixon, Dinko Bogdanić, Youri Vamos, Staša Zurovac…

Među brojnim Kernijevim nagradama izdvajaju se čak tri nagrade ‘Oskar Harmoš, za najbolju mušku baletnu ulogu: Princa u Orašaru (1999), Princa u _Trnoružici 2000, te Putnika u baletu “Pjesme ljubavi i smrti” Gustava Mahlera / Milka Šparembleka, 2007; potom Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu Mefista u baletu Johannes Faust passion, 2002; Plaketa grada Zagreba za nastup u baletu Danse macabre, 2009, kao i Zlatni orden Republike Albanije, 2005. godine uz niz drugih nagrada. Od 1984. Kerni ima i titulu Zaslužnog umjetnika Republike Albanije.

Od 2013. do 2016. godine Kerni je bio intendant Albanskoga narodnog kazališta Opere, Baleta i folklornoga ansambla u Tirani, a od listopada 2019. ravnatelj je Baleta HNK Split.

Kategorije: Hrvaška

Sabor: Izmjenama ZUP-a ubrzati upravne postupke

Sre, 15/09/2021 - 18:35

Sabor je u srijedu raspravio izmjena Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) kako bi se uporabom informacijsko-komunikacijske tehnologije, ubrzali i pojednostavili upravni postupci, a korištenjem elektroničke komunikacije smanjili troškovi te povećala učinkovitost.

Za Daliju Orešković (Klub Centar-Glas) zabluda je da će uvođenje digitalnih tehnologija ubrzati postupke jer to, tvrdi, nije glavni uzrok sporosti postupaka.

Većina oporbe na te zakonske izmjene gleda benevolentno nadajući se da će pridonijeti ubrzanju procesa obnove, ocijenila je dodavši kako zadatak oporbe nije hvaliti ono što je dobro, nego ukazivati na ono što je loše.

“Nakon punih 11 godina mijenja se Zakon o  upravnom postupku, a i sada se nudi polovično rješenje”, smatra Orešković i dodaje kako dok nema sankcija i dok se stvari ne dovedu u red ne možemo biti pravna država.

Marija Jelkovac (Klub HDZ-a) najavila je potporu zakonskom prijedlogu u svrhu digitalizacije radi boljeg funkcioniranja sustava i ubrzanju upravnih postupaka i sporova. Naglasila je kako digitalizacija donosi uštedu vremena i učinkovitijeg rada tijela koji provodi postupke.

Potporu zakonskom prijedlogu i nastojanju da se stanje poboljša izrazio je i Željko Pavić (Klub SDP-a) koji smatra da se događaju dobre stvari – informatizacija državne uprave.

Ružica Vukovac (Klub Domovinskog pokreta) također je podsjetila kako je  Zakon o općem upravnom postupku stupio na snagu još 2010. i da je trebalo 10 godina za njegov izmjenu kako bi se upravni postupak mogao digitalizirati. Također je rekla kako postoje određeni otpori osobito starijeg stanovništva koje nije dovoljno informatički obrazovano, ali i na problem odgode postupaka zbog nemogućnosti uredne dostave.

Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica pojasnio je, u ime predlagatelja, kako je  Zakon o općem upravnom postupku kao opći postupovni zakon uređuje pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne regionalne samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u okviru zakonskog djelokruga, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima.

ZUP je, podsjetio je, stupio na snagu 1. siječnja 2010. i do danas nije mijenjan niti dopunjavan. Značajan napredak tada novoga ZUP-a bilo je stvaranje pravnih pretpostavki za korištenje suvremenih dostignuća informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnom postupanju. ZUP sadrži odredbe koje dopuštaju i potiču digitalizaciju i elektroničku komunikaciju u svim fazama upravnog postupka, ali je pojedine odredbe, kaže, potrebno izmijeniti ili dopuniti kako bi se potaknula elektronička komunikacije stranaka i javnopravnih tijela u upravnim postupcima, omogućilo korištenje novih tehnologija u interesu stranaka i potaknulo javnopravna tijela na digitalizaciju upravnih postupaka i korištenje državne informacijske infrastrukture.

Odredbe koje propisuju upotrebu elektroničkog potpisa dopunjuju se na način da se traži kvalificirani elektronički potpis na podnescima koji se dostavljaju javnopravnom tijelu elektroničkim putem, a koje stranke u fizičkom obliku vlastoručno potpisuju, s obzirom da je kvalificirani elektronički potpis izjednačen s vlastoručnim potpisom odnosno ima  jednak pravni učinak te pruža najvišu razinu sigurnosti elektroničkog pismena i njegovu neporecivost. Preciziraju se odredbe o elektroničkoj komunikaciji. Propisuje se predaja podneska putem informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu i slanje potvrde o primitku tako dostavljenog podneska u korisnički pretinac informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu. Također, u odredbe o oblicima obavješćivanja dodaje se odredba koja propisuje mogućnost obavješćivanja putem informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu slanjem obavijesti u korisnički pretinac stranke ili drugog sudionika u postupku, stoji, uz ostalo, u u obrazloženju zakonskog prijedloga.

Kategorije: Hrvaška

Sud odbio Janšin zahtjev da promijeni osuđujuću presudu zbog vrijeđanja novinarki

Sre, 15/09/2021 - 18:18

Slovenski ustavni sud u srijedu je odbio zahtjev premijera Janeza Janše  za reviziju presude u slučaju povrede časti i sramoćenja preko Twittera, kojom je taj političar uvjetno osuđen na tri mjeseca zatvora s jednogodišnjim rokom kušnje jer je novinarke optužio za “medijsko prostituiranje”.

“Na nekakvoj stranici na Facebooku javne televizijske kuće nude se jeftine usluge odsluženih prostitutki Evgenije C. i Mojce P. Š. Svodnik Milan”, napisao je Janša na svom Twitteru, nakon što je 2016. godine u središnjem dnevniku RTV Slovenija objavljen prilog u kojemu je njegova stranke prozivana za opasne veze s ekstremnom desnicom i pripadnicima radikalnih grupa, što je ona odmah zanijekala.
Zbog uvredljivog tweeta za koji su ocijenile da je povrijedio njihovu čast i dobro ime, reagirale su autorica spomenutog TV priloga, novinarka Evgenija Carl, te njena urednica Mojca Šetinc Pašek, te protiv istaknutog političara pokrenule odštetni zahtjev na sudu u kojemu im je dosuđena odšteta od po šest tisuća eura, ali i privatne kaznene parnice.
Na nižim je sudovima Janša zbog verbalnog  napada na novinarke najprije osuđen na 3 mjeseca zatvora, uz jednogodišnji  rok provjere, ali se na to žalio.
Pri tome se pozivao na slobodu iznošenja mišljenja i “nekorektnost” televizijskog priloga u kojemu su iznošene “laži”, a uz to je kazao da je spornim tweetom aludirao na medijsko, a ne spolno prostituiranje.
U svojoj presudi o spomenutom slučaju vrhovni suci naveli su da njen cilj nije miješanje u bit slobodnog političkog izražavanja tužene stranke na društvenim mrežama, no da je iznošenje vrijednosnih prosudbi o drugim osobama na Twitteru ograničeno postojanjem “uvjerljive i čvrste osnove” za iznesene tvrdnje.
U suprotnom slučaju, ako takva osnova ne postoji, to onda znači da je cilj takvih zapisa na Twitteru “isključivo sramoćenje i ocrnjivanje” drugog pojedinca, naveo je u odluci sud, dodavši kako je uz povredu časti i dobrog imena Janša korištenjem “seksističkog podtona” pokušao novinarku obezvrijediti i kao ženu.
Slovensko novinarsko društvo je pozdravilo odluku vrhovnog suda, navevši da je ona izuzetno važna jer predstavlja poruku da su u javnom diskursu diskreditacija na društvenim mrežama i verbalni napadi na novinarke i novinare nedopustivi.
Istodobno novinarsko društvo je “izrazilo ogorčenje”, što je sud prije dvije godine u drugom sastavu, u tužbi koju je protiv Janše pokrenula urednica Mojca Šetinc Pašek, dao za pravo političaru Janši koji je uvredljivi tweet tumačio kao metaforu i kritiku novinarske neobjektivnosti, te promijenio odluku nižeg suda u Janšinu korist.
Time je prijašnji sastav suda “navodnom pravu na iznošenje stajališta političara dao prednost pred osobnim dostojanstvom i profesionalnim integritetom novinarke i žene”, navelo je u svojoj reakciji na odluke sudaca u spomenutim slučajevima slovensko novinarsko društvo.

Kategorije: Hrvaška

Iz Sinja objavili da ukidaju maske u školama, Bulj je odmah ministra Fuchsa nazvao “fašistom”, a onda se oglasio pročelnik: “Ništa ne znam”

Sre, 15/09/2021 - 18:15

Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Sinja Denis Bobeta,  objavio je kako učenici sinjskih osnovnih i srednjih školi više ne moraju nositi zaštitne maske na nastavi. Odluka je to donesena na prijedlog gradonačelnika Sinja Mire Bulja, donosi portal Ferata.

U svom prijedlogu gradonačelnik je naveo kako ‘predlaže Stožeru… da donese Odluku o ukidanju obveze nošenja maski za učenika, učitelje, nastavnike i profesore osnovnih i srednjih škola na području Grada Sinja. Smatram da je obveza nošenja maski u osnovnim i srednjim školama upitne svrhovitosti s obzirom da se učenici koje se obvezuje na nošenje maski druže za vrijeme velikog odmora ne poštujući nikakve epidemiološke mjere”, naveo je gradonačelnik Sinja, Miro Bulj u svojoj preporuci Stižeru.

U odluci Stožera se navodi isto obrazloženje: “Ova preporuka se donosi zbog upitne svrhovitosti mjere, s obzirom da učenici koje se obvezuje na nošenje maski tijekom nastave, bez maski druže za vrijeme odmora”.

Sinjski gradonačelnik Miro Bulj za Slobodnu Dalmaciju  komentirao je ukidanje maski u školama.

“To je moj prijedlog kojeg je prihvatio Stožer civilne zaštite u Sinju. Mislim da je suluda odluka da djeca moraju u školama pohađati nastavu s maskama, budući se na velikom i malom odmoru ta djeca druže, zajedno igraju, dijele istu hranu, piju iz istih boca, sjede po zidićima jedan do drugog, i zaista ne vidim zbog čega bi u razredima morali nositi zaštitne maske. To je besmisleno”, poručio je Bulj.

Komentirao je i najavu obitelji dječaka koji zbog maski ne pohađa nastavu u Krapinskim Toplicama, o preseljenju u Split.

Svatko je dobrodošao u Sinj, poručio je Bulj, koji je najavu ministra Radovana Fuchsa da bi socijalna služba trebala oduzeti dijete roditeljima “antimaskerima” iz Krapinskih Toplica nazvao ‘fašističkom’.

Prijedlog ne može biti uvažen

Dr. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ SDŽ) poručila je kako ‘ustanova, u ovom slučaju škola, može lokalnom stožeru predložiti blaže mjere ako je povoljna epidemiološka situacija i zato mora imati suglasnost osnivača, u ovom slučaju Splitsko-dalmatinske županije’.

“S obzirom na to da je kod nas sve lošija epidemiološka situacija i da dalje raste broj novooboljelih, smatram da SDŽ neće dati svoju suglasnost, odnosno podržati takav prijedlog”, rekla je dr. Karin za Slobodnu Dalmaciju.

Tomislav Đonlić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport , koji je osnivač i “vlasnik” škola u Županiji, pa tako i Sinju poručio je: “Od škola iz Sinja nismo dobili nikakav prijedlog o ukidanju zaštitnih maskica”.

“Ako takav prijedlog dođe, kontaktirat ćemo epidemiološku struku koja će dati svoje mišljenje i izreći svoj stav, koji ćemo mi poštivati. Stoga i sutra, u četvrtak, učenici moraju u sinjske srednje i osnovne škole doći sa zaštitnim maskicama, jer su svi dužni poštivati propise”,  rekao je Đonlić.

Dodao je kako, ukoliko neki od ravnatelja sinjskih škola bude inzistirao da se maskice, na prijedlog Bulja i preporuku sinjskog stožera, ne nose, postoji Državni inspektorat “koji mora kontrolirati situaciju na terenu i takvi će ravnatelji trebati snositi posljedice”.

Kategorije: Hrvaška

Vrhunska američka gimnastičarka optužila FBI za zataškavanje seksualnog zlostavljanja

Sre, 15/09/2021 - 18:02

Ponajbolja gimnastičarka svijeta Simone Biles u srijedu je emotivnim svjedočenjem u američkom Senatu optužila FBI za zataškavanje i “zatvaranje očiju” dok ju je Larry Nassar zlostavljao, kao i stotine drugih sportašica.

“Nismo uspjeli i zaslužujemo odgovore. Zaista se čini da je i FBI uključen u zataškavanje, kao i čelništvo Američkog gimnastičkog savez”, rekla je Biles pred Odborom za pravosuđe Senata, gdje se pojavila s još tri sportašice – Aly Raisman, McKayla Maroney i Maggie Nichols.

Biles (24) je vlasnica čak 32 olimpijske i svjetske medalje.

Do istrage u Senatu je došlo nakon što je glavni inspektor Ministarstva pravosuđa Michael Horowitz u srpnju izdao oštro izvješće u kojem je FBI osuđuje zbog neuspjeha u istrazi zlostavljanja sportaša, te zbog niza pogrešaka koje su dopustile da se zlostavljanje nastavi mjesecima nakon prvotnog otkrića.

Horowitz će također svjedočiti u srijedu, kao i direktor FBI -a Chris Wray, za kojeg se očekuje da će se suočiti s oštrim ispitivanjem senatora zbog čega njegovi agenti koji su loše vodili istragu nikada nisu krivično gonjeni zbog toga.

Istraga FBI -a protiv glavnog liječnika gimnastičkog saveza Nassara započela je u srpnju 2015., nakon što je predsjednik i izvršni direktor američke gimnastike Stephen Penny prijavio optužbe terenskom uredu FBI -a u Indianapolisu i agentima dostavio imena tri žrtve spremne na razgovor.
Nassar je oduđen na 60 godina zatvora 2017. godine zbog posjedovanja i distribuiranja dječje pornografije, a potom je osuđen na čak 175 godina robije zbog seksualnog zlostavljanja stotine gimnastičarki, među kojima je bila i Biles.

Kategorije: Hrvaška

Papa odbio ostavku nadbiskupa usprkos skandalu zbog seksualnog zlostavljanja

Sre, 15/09/2021 - 17:53

Papa Franjo odbio je ostavku nadbiskupa Hamburga koji ju je ponudio nakon što je u izvještaju naveden među nekoliko visokih dužnosnika Katoličke Crkve u Njemačkoj koji nisu adekvatno reagirali na seksualna zlostavljanja.

Vatikan je u priopćenju naveo da je pomno pregledao dokumente povezane s aktivnostima nadbiskupa Stefana Hessea koji je nekoć bio zadužen za kadroviranja u nadbiskupiji Koeln.

Iako je Vatikan ustanovio nedostatke u organizaciji njegovog ureda i osobne proceduralne greške, nije ustanovio da je postojala namjera da prikrije zloupotrebu, navodi se u priopćenju Vatikana koje je objavljeno na mrežnoj stranici Njemačke biskupske konferencije.

“Osnovni problem, u širem kontekstu upravljanja nadbiskupijom, bio je nedostatak pažnje i osjetljivosti prema žrtvama zlostavljanja”, stoji u priopćenju.

Nadbiskup je ponudio ostavku u ožujku nakon što je objavljeno izvješće na 800 stranica o odgovoru na seksualna zlostavljanja u nadbiskupiji Koeln. U tom se izvješću navodi da je otkriveno preko 200 zlostavljača i više od 300 žrtava u razdoblju od 1975. do 2018.

“S obzirom na činjenicu da nadbiskup ponizno prepoznaje pogreške koje je napravio u prošlosti te je ponudio ostavku, Sveti Otac je odlučio ne prihvatiti ostavku”, rekao je Vatikan.

Biskupi su kazali da prijepor zbog izvještaja o zlostavljanju u koelnskoj nadbiskupiji, koja ima najviše vjernika od svih biskupija na njemačkom govornom području, nanosi štetu Katoličkoj Crkvi širom zemlje.

Kategorije: Hrvaška