Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 21 min 17 sek od tega

‘Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji stižu bolja vremena’

Tor, 20/02/2018 - 12:03

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u utorak je primio predstavnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, predvođene Tomislavom Žigmanovim, predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

“Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji stižu bolja vremena”, kazao je Vučić, kako prenosi Dnevnik.hr. Nakon prošlotjednog posjetqa Hrvatskoj, Vučić je danas obećao rješavanje konkretnih problema – uređenje infrastrukture u mjestima s pretežno hrvatskim stanovništvom, primjerice uređenje Doma kulture u Tavankutu te rodne kuće bana Josipa Jelačića.

U Beogradu je zaključeno da je za loš položaj Hrvata u Srbiji kriv nedostatak komunikacije s državnim institucijama, a Vučić je obećao da će se to u budućnosti otkloniti.

Vučić je u podne primio i predstavnike hrvatskih udruga nestalih osoba. Kako javlja Dnevnik.hr, iz udruga nestalih Vučiću su donijeli poklon – bedž Crvenog križa za nestale.

Kategorije: Hrvaška

HGSS ‘Ostanite u toplom, pazite na sebe i druge’

Tor, 20/02/2018 - 11:58

Nakon objavljene nepovoljne vremenske prognoze za tjedan koji je pred nama, te nakon što su nepogode već pogodile dio Hrvatske, javili su se i iz Hrvatske gorske službe spašavanja.

HGSS-ovci pozivaju ljude da u narednim danima ne planiraju oravak u planini, već da ostanu kod kuće i ‘čekaju’ poboljšanje vremena.

“Dragi naši, s obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu i značajne količine snježnih oborina u narednim danima, molimo da ne planirate boravak u planini, već u toplom domu čekajte proljepšanje. Posebno obratite pozornost na starije članove obitelji kao i kronične bolesnike. Pazite na sebe i druge, a u slučaju potrebe nazovite 112”, poručili su iz HGSS-a na društvenim mrežama.

(function(d, s, id) { var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0]; if (d.getElementById(id)) return; js = d.createElement(s); js.id = id; js.src = 'https://connect.facebook.net/hr_HR/sdk.js#xfbml=1&version=v2.12'; fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);}(document, 'script', 'facebook-jssdk'));

Dragi našiS obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu i značajne količine snježnih oborina u narednim danima,…

Posted by HGSS – Hrvatska Gorska Služba Spašavanja on 19. veljače 2018

Kategorije: Hrvaška

U Hrvatskoj svaki peti stanovnik izložen riziku od siromaštva

Tor, 20/02/2018 - 11:48

Svaki peti stanovnik Hrvatske izložen je riziku od siromaštva te je potrebno da se u resornom ministarstvu pristupi preispitivanju postojećeg modela i ukupnog izdvajanja za socijalnu politiku, rečeno je u utorak na konferenciji o minimalnom dohotku, povodom obilježavanja 20. veljače – Svjetskog dana socijalne pravde.

Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva (HMPS), organizatora skupa, Nino Žganec upozorio je kako je linija siromaštva relativno niska i za samca iznosi 25.000 kuna godišnje i ne omogućava dostojno preživljavanje. Problem siromaštva u Hrvatskoj je vrlo rasprostranjen i treba nam pametna socijalna politika i mjere koje će doskočiti tom problemu.

Smatramo kako je dokidanje siromaštva prvenstveno političko pitanje i da je Hrvatska dosegla određeni stupanja razvoja koji omogućava da se pametnom preraspodjelom javnog novca u Hrvatskoj svakome omogući dostojan život, istaknuo je Žganec.

Po njegovim riječima činjenica je da se vrlo često u javnom diskursu ističe netočan podatak da Hrvatska izdvaja jako puno za socijalnu zaštitu, no stvarnost pokazuje suprotno da se izdvaja daleko ispod prosjeka Europske unije. U javnom diskursu se vrlo često pogrešno ističe kako je to nepotrebna potrošnja, umjesto da se to shvaća kao investicija u ljude i ljudski kapital i da se pametnim programima može spriječiti apsolutno siromaštvo, a onda i pomoći ljudima koji uđu u svijet siromaštva da što prije iz njega izađu.

Nažalost, podaci pokazuju da oni koji uđu u svijet siromaštva gotovo nemoguće ili jako teško izlaze iz njega, rekao je Žganec.

Za Hrvatsku su karakteristične regionalne nejednakosti, starije i osobe s invaliditetom, nezaposleni i djeca koji gotovo da nemaju šanse izaći iz svijeta siromaštva. Imamo veliki disbalans između Zagreba i županija kao što su Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, dok s druge strane imamo Istarsku i Međimursku pri vrhu.

HMPS nastoji utjecati na politiku koja će se boriti protiv siromaštva iniciranjem promjene zakonodavstva, drugačijim politikama i percepcijama prema svijetu siromašnih. Skupom želimo potaknuti da se još jednom preispita model i shema socijalnih naknada koji su u Hrvatskoj po svim parametrima i pokazateljima vrlo neprimjerene i ne omogućavaju dostojno preživljavanje, naglasio je Žganec .

Ustvrdio je kako se forsira pristup da je kriterij društvenog razvoja ekonomski prosperitet. Naravno da je visina BDP-a važan pokazatelj, no što će nam visoki rast, ako nam isto tako raste i siromaštvo i ako su nam socijalni izdaci “zabetonirani” na postojećoj razini daleko ispod prosjeka EU, upitao je Žganec.

Pokazatelj razvijenosti nekog društva trebala bi biti socijalna sigurnost građana odnosno visoko razvijena socijalna svijest u društvu i tu se vodimo primjerima skandinavskih zemalja koje pokazuju kako se mogu balansirati ekonomski razvoj i socijalna politika, poručio je.

Naglasio je kako kod određivanja socijalnih naknada treba voditi računa da budu dostojne, ali i poticajne za rad radno sposobnom stanovništvu. Trenutno Vlada donosi odluku o visini osnovice za socijalne naknade koja se ne bazira ni na jednom čvrstom pokazatelju, rekao je Žganec dodavši da bi ona trebala ovisiti o rastu ili padu standarda. S postojećom socijalnom politikom stojimo na mjestu, a u nekim aspektima i nazadujemo, upozorio je Žganec.

Državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa rekla je kako je ono uključeno u projekte EMIN 2 (European minimum income network) i želi primjenjivati njegove pozitivne ishode i da se kroz donošenje novog zakona o socijalnoj skrbi razmotri sve mogućnosti i cilj nam je građanima omogućiti bolju budućnost i životne uvjete.

Slažemo se da je osnovica socijalne naknade od 800 kuna premalo, no putem brojnih socijalnih naknada želimo svim sugrađanima omogućiti bolji život  u okviru budućnosti. U tijeku je izrada novog zakona o socijalnoj skrbi i razmotrit ćemo mogućnost povećanja socijalnih naknada, rekla je Pletikosa.  Upitana o iznosu najviše socijalne naknade Pletikosa je rekla kako one u slučaju kumuliranja za određene skupine zbog starosti, ovisnosti, primjerice jednokratne pomoći u iznimnim slučajevima kao što su elementarne nepogode mogu doći i do 10.000 kuna.

Nacionalni koordinator EMIN Zdenko Babić upozorio je kako je Hrvatska u vrhu europskih zemalja po izloženosti stanovništva riziku siromaštva i oskudijevaju u osnovnim materijalnim dobrima, ne mogu platiti režije i žive u hladnim i vlažnim stanovima, ako ih uopće i imaju.

Kategorije: Hrvaška

“U fokusu: Nova Europa” na ZagrebDoxu

Tor, 20/02/2018 - 11:35

Posebni program ZagrebDoxa, “U fokusu: Nova Europa” predstavlja recentne filmove na teme zajedničke postkomunističkim društvima istočne, srednje i jugoistočne Europe, a u program su uvrštena i dva hrvatska filma.

Pod sintagom Nove Europe, koja se učestalije spominje tek nakon pada Berlinskog zida kako bi se opisale zemlje koje su prolazile kroz tranziciju, demokratizaciju, približavanje “euroatlantskim integracijama”, prikazat će se ostvarenja koja obrađuju razne probleme s kojima se te zemlje suočavaju, iako specifične za taj prostor i vrlo univerzalne.

“Procesi koji su više ili manje zajednički tim državama i društvima, poput odnosa prema izbjeglicama, vezivanja uz prošlost, dominacije konzervativnih vrijednosti, načina shvaćanja demokracije i slobodnog tržišta, odnosa prema nevladinom sektoru predmet su istraživanja i filmske artikulacije niza zanimljivih filmova koje donosi taj ZagrebDoxov program”, ističe se u najavi.

Program donosi sedam filmova, među kojima se dva bave hrvatskih temama – “Dom” Zdenka Jurilja koji tematizira hrvatski problem ovrha i “Ispočetka” Arijane Lekić-Fridrih, koji daje rijedak portret jedne hrvatske političarke, u ovom slučaju Jadranke Kosor.

Jurilj u svom filmu prikazuje kako su rigorozni ovršni zakoni omogućili bankama i drugim institucijama da lakše dođu u posjed nekretnina, posljedica čega je da svaka peta obitelj u Hrvatskoj izgubi dom zbog nemogućnosti otplaćivanja kredita ili pokrivanja životnih troškova.

Film, koji je nagrađen na Sarajevo Film Festivalu, bilježi dramatične scene u kojima specijalna policija na silu odvlači djecu, žene, koji moraju napustiti svoje domove, dok im mladi aktivisti pokušavaju pomoći i svojim tijelima spriječiti deložaciju.

U središtu filma “Ispočetka” je Jadranka Kosor koja, nakon što je ju je Ivo Sanader imenovao svojom nasljednicom na mjestu premijera, sada prvi put na izborima nastupa sama. Autorica je 2015. prati tijekom tri tjedna političke kampanje kada, bez potpore i infrastrukture bivše stranke želi postati saborska zastupnica.

Program donosi i film “Crvena duša” nizozemske autorice Jessice Gorter koja u Rusiji, zemlji u kojoj gotovo nije bilo obitelji pogođene glađu, strahom i nasiljem Staljinova režima, propituje njihov odnos prema tom diktatoru.

Autorica je ubrzo nakon raspada Sovjetskog saveza otišla u Sankt Peterburg, gdje ju je fascinirala tiha revolucija koja se tamo odvijala i od tada prati što se događa u toj zemlji i s njezinim stanovnicima.

Staljin je tema koja čak i pedeset godina nakon njegove smrti, dijeli Ruse, od toga je li bio heroj i pobjednik ili okrutni diktator. Film prikazuje kako se oni nose s bolnom prošlošću i traumama ukorijenjenima duboko u nasilnoj povijesti, otkrivajući i da je sovjetska prošlost još uvijek vrlo živa u novoj generaciji Rusa.

Film “Češki dnevnik: Učenje rata” Adele Komrzy epizoda je dokumentarnog serijala “Češki dnevnik”, koja se bavi povratkom vojnog mentaliteta u to društvo i pokušajima da se ponovno uvede obvezni vojni rok, što ide ‘ruku pod ruku’ sa strahom od neprijatelja, Rusa, Muslimana ili bilo koga drugoga.

Film upozorava na to kako lako ljudi dozvole da ih mediji manipulacijom dovedu do stanja paranoje, ali i nagovještava da bi ekstremizam mogao postati redovni dio školskog kurikuluma.

Rumunjska redateljica Ana Dumitrescu u svom filmu “Licu, rumunjska priča”, portretira 92-godišnjeg Liviua Canţera zvanog Licu koji je u Rumunjskoj proživio neke od najdramatičnijih trenutaka 20. stoljeća.

Satima bi mogao pričati o tome kako je svjedočio Drugom svjetskom ratu, izgonima, Ceauşescuovoj industrijalizaciji i nadzoru, revoluciji 1989. godine i korumpiranosti postkomunističkog režima na marginama Europske Unije, a jedna od rijetkih preostalih sugovornica mu je sama redateljica. Ona ga je kroz razna godišnja doba snimala u kući punoj obiteljske povijesti i s vremenom od nevidljive promatračice postala njegova gošća.

Film “Opera o Poljskoj” Piotra Stasika opisan je kao “uznemirujući kolaž domoljubnih i religijskih rituala, svakodnevnih tradicija i kolektivnih sjećanja”, u kojemu autor, kako bi proniknuo u bit poljskog identiteta, isprepliće arhivske i nove snimke, autentične i namještene slike, novinske izvještaje, najave, prodajne slogane i govore.

Stasik, čiji je film “21 x New York” osvojio priznanje međunarodnog žirija na prošlogodišnjem ZagrebDoxu, u svom se radu naslanja na poljsku tradiciju kreativnih dokumentaraca u stilu Wojciecha Wiszniewskog.

Dokumentarac “Neka živi Bugarska” Adele Peeve tematizira novoprobuđeni bugarski nacionalizam. Ekipa filma je tri godine pratila nekolicinu mladih ljudi iz velikih bugarskih gradova, Sofije, Stare Zagore i Plovdiva koji se izjašnjavaju kao domoljubi pa i nacionalisti, a vođeni patriotskim osjećajima i željom za utvrđivanjem vlastita identiteta prelaze tanku liniju između domoljublja i nacionalizma.

“Dok su starije generacije ravnodušne ili ih otvoreno podupiru, korektivni mehanizam ne postoji, a to znači da su generacije koje danas stasaju u Bugarskoj sklone šovinizmu i agresivnom nacionalizmu. Vjeruju da budućnost pripada njima, ali kakvoj se budućnosti možemo nadati?”, napominje se.

Filmove iz programa U fokusu: Nova Europa odabrao je Nenad Puhovski.

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox, čije će se četrnaesto izdanje održati od 25. veljače do 4. ožujka u kinu Kaptol Boutique Cinema, donosi ukupno više od 130 filmova.

Kategorije: Hrvaška

HAC poziva vozače na pojačan oprez

Tor, 20/02/2018 - 11:20

Hrvatske autoceste u utorak su pozvale sve vozače na pojačan oprez u prometu zbog mogućnosti jakih olujnih udara vjetra i pojave ledene kiše.

“Ekipe zimske službe Hrvatskih autocesta d.o.o. spremne su za zimske uvjete na autocestama, u službi koja traje 24 sata, 7 dana u tjednu, sudjeluje ukupno 800 radnika i 183 teretnih i specijalnih vozila (posipači, snježni plugovi, ralice do 4,8m širine, bočne ralice, bočni odbacivači snijega)”, poručuju iz HAC-a.

Vozačima preporučuju dane pretječu ralice. “Dok traju snježne padaline brzinu vožnje potrebno je prilagoditi trenutnim uvjetima i ograničenjima na autocesti i svakako prije kretanja na put, molimo korisnike da provjere stanje na cestama”, ističu dodajući je autocestu u stanje pune prohodnosti moguće je dovesti tek po prestanku padalina.

“Za vrijeme snježnih padalina uloga zimske službe je osigurati prohodnost, što u situacijama obilnijih snježnih padalina podrazumijeva i do 10 centimetara snijega na kolniku. To svakako ne znači da se snijeg ne uklanja odmah s početkom snježnih padalina već se po prolasku ralice za vrijeme padalina stvara novi snježni pokrivač, a koji se čisti odmah u slijedećem ciklusu”, poručuju iz HAC-a.

Vožnja u zimskim uvjetima zahtijeva stanovitu vještinu i iskustvo, ali uz prikladnu zimsku opremu većina problema i zastoja bila bi kudikamo manja. Vozači moraju biti svjesni zakonske obveze zimske opreme te da cesta dok snijeg pada ne može biti “crna” – jer to ne može osigurati niti jedna zimska služba u drugim državama sa sličnim klimatskim uvjetima”, navodi se u HAC-ovom priopćenju.

Dodaju kako problem stvaraju i tegljači bez zimske opreme, koji predstavljaju opasnost i za korisnike autocesta, ali i za zimsku službu kojoj otežavaju rad. “”U situaciji kada se samo jedan tegljač prepriječi na autocesti, ralica ne može proći , samim time niti očistiti svoju dionicu, a ne može se niti okrenuti te se stvara kolona, što dovodi do zastoja u prometu. Prepriječeni tegljač prvo treba ukloniti s kolnika i tek onda nastaviti čišćenje snijega, a za navedeno je potrebno vrijeme. U zimskim uvjetima vremena je potrebno više nego uobičajeno. Jedno vozilo bez zimske opreme na autocesti ugrožava i značajno usporava promet i djelovanje zimske službe”, kažu u HAC-u.

 

Kategorije: Hrvaška

Snijeg otežava promet, zimski uvjeti na cestama

Tor, 20/02/2018 - 11:10

Snijeg otežava vožnju u većem dijelu unutrašnjosti te mjestimice u zaleđu Dalmacije. Zbog niskih temperatura moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima. Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na pojedinim cestama u Lici i Gorskom kotaru, uključujući državnu cestu DC1 između Krnjaka i Knina i državnu cestu DC3 kroz Gorski kotar između Zdihova i Kikovice, posljednje su informacije Hrvatskog autokluba.

HAK vozače upozorava da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, te da na put ne kreću bez zimske opreme.

Autoceste A1 Zagreb-Split-Ploče i A6 Rijeka-Zagreb otvorene su za sva vozila.

Zbog vjetra na autocesti A7 Draga-Šmrika te na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Bakar-Novi Vinodolski i Senj -Karlobag- Sveta Marija Magdalena zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a na dionici Novi Vinodolski -Senj dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).

Zbog zimskih uvjeta obavezna je zimska oprema na motornim vozilima, a promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na sljedećim cestama:

KARLOVAČKA, LIČKO-SENJSKA I ZADARSKA ŽUPANIJA: DC1 Krnjak -Slunj-Grabovac-Vaganac-Korenica-čvor Udbina-Ondić-Gračac-Palanka-Oćestovo (Knin); DC23 Josipdol-Kapela-Žuta Lokva; DC25 Korenica-Lički Osik-Gospić-Karlobag; DC27 Gračac-Zaton Obrovački; DC42 Josipdol-Poljanak-Selište Drežničko; DC50 Žuta Lokva-Špilnik-Lički Osik; Gospić-Štikada-Gračac (DC27); DC52 Špilnik-Korenica; DC217 Ličko Petrovo Selo-GP Ličko Petrovo Selo; DC218 GP Užljebić-Donji Lapac-Dobroselo; DC429 Selište Drežničko-Prijeboj; DC522 čvor Udbina-čvor Gornja Ploča; ŽC5203 Dobroselo-Brotnja-Srb i na svim lokalnim i županijskim cestama na području cijele Ličko-Senjske županije.

Za sav promet zbog sniježne vijavice u Lici zatvorene su: državna cesta DC218 Dobroselo (g.ž.LS) – Mazin – Bruvno (D1), ŽC5128 Bogić Brdo-Lička Jesenica, ŽC5110 Alan-Krivi Put-Prokike, te lokalne ceste Senj-Podbila, u mjestu Francikovac, Stolac, Veljun Primorski, Selo Vratnik, Grabarje.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA (GORSKI KOTAR i SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE): DC3 Zdihovo-Gornje Jelenje-Kikovica; DC32 GP Prezid-Parg-Delnice; DC42 Stubica-Ogulinski Hreljin; DC203 GP Brod na Kupi-Delnice; DC305 Parg-Čabar; DC501 Gornje Jelenje- čvor Oštrovica-Meja; ŽC5034 Vrbovsko-Ravna Gora-Kupjak; ŽC5191 Sopač-Mrkopalj-Tuk; ŽC5068 Hreljin-Zlobin-Fužine; ŽC5030 Platak-Kamenjak; ŽC5110 Krmpote-Alan; ŽC5032 Gornje Jelenje do Crni Lug; ŽC5062 Bribir-Lukovo; LC58031 Zalesina-Stari Laz i
ostale županijske i lokalne ceste na području Gorskog Kotara.

Županijska cesta ŽC5094 Breze-Stalak otvorena je samo za osobna vozila.

SREDIŠNJA HRVATSKA: DC35 Očura-Švaljkovec.

Županijska cesta Lukovo-Lić otvorena je samo za osobna vozila.

Pomorski promet

Trajekti i katamarani plove redovito.

Granični prijelazi

Na izlazak teretnih vozila na GP Bregana čeka se oko sat vremena. Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na graničnim prijelzima: Prezid, Čabar i Brod na Kupi.

Kategorije: Hrvaška

Bernardić sazvao konferenciju za novinare

Tor, 20/02/2018 - 10:51

SDP-ov predsjednik Davor Bernardić sazvao je u utorak u 13 sati konferenciju za novinare, na kojoj će govoriti o aktualnoj političkoj situaciji.

N1 doznaje da će teme na konferenciji biti situacija oko Agrokora – i to s jedne strane s obzirom na to da se premijer Andrej Plenković još uvijek nije oglasio oko toga je li pročitao izvještaj, a s druge strane s obzirom na nova otkrića u medijima oko izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, a šef oporbe trebao bi se oglasiti i o Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa nakon što je Dalija Orešković povukla svoju kandidaturu za novu šeficu Povjerenstva.

Kategorije: Hrvaška

Abas pred UN-om traži priznavanje palestinske države

Tor, 20/02/2018 - 10:47

Palestinski predsjednik Mahmud Abas obratit će se u utorak Vijeću sigurnosti UN-a u kojem bi trebao pozvati na priznavanje Palestine kao zemlje članice UN-a i odbaciti isključivo američko posredništvo u pregovorima s Izraelom.

Njegov susret oči u oči s američkom veleposlanicom pri UN-u Nikky Haley bit će zanimljiv, ocjenjuju diplomati.

Krajem siječnja ona je optužila Abasa da mu nedostaje hrabrosti.

“Kako bi došli do povijesnih rezultata, trebamo hrabre vođe”, rekla je, naglasivši da palestinsko vodstvo nema potrebne kapacitete da bi postiglo mir.

Palestinski će predsjednik, ocjenjuju diplomati, vjerojatno biti “borben ali umjeren”. Bez sumnje će spomenuti priznavanje Palestine u UN-u.

Očekuje se da će pozvati i na mirovne pregovore s Izraelom ali u proširenom okviru, odnosno onom gdje neće glavni posrednik biti SAD.

“Mogli bismo prihvatiti različite formate” tih pregovora, rekao je Naser al-Kudva, jedan od palestinskih dužnosnika.

Mogli bi se odvijati pod pokroviteljstvom skupine P5 (pet stalnih članica Vijeća sigurnosti – SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija) ili P+1 u kojoj bi bila i Njemačka.

Također bi bio prihvatljiv i format proširenog Kvarteta ili međunarodna mirovna konferencija, pojasnio je.

Abas bi u govoru također trebao ponovno osuditi odluku Washingtona da prizna Jeruzalem za glavni grad Izraela.

Palestina je od 2012. zemlja promatrač u UN-u što joj je omogućilo da se integrira u UN-ove agencije i priključi Međunarodnom kaznenom sudu. Međutim, još uvijek nije punopravna članica UN-a, iako ju je priznalo 130 zemalja.

Da bi dobila status punopravne članice, Vijeće sigurnosti mora dati prijedlog Općoj skupštini, ali u VS-u je SAD, ključni saveznik Izraela, koji može staviti veto.

Kategorije: Hrvaška

Gubitak Petrokemije 146,8 milijuna kuna

Tor, 20/02/2018 - 10:23

Kutinska Petrokemija prošlu je godinu završila s gubitkom od 146,8 milijuna kuna, što je znatno više u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 87,3 milijuna kuna, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješća tvrtke.

U Petrokemiji ističu da se polovica gubitka odnosi na povećanu cijenu prirodnog plina i , kako navode, “ekstremno visoke troškove transporta plina u Hrvatskoj”.

Ukupni su prihodi tvrtke iznosili 1,99 milijardi kuna, i povećani su 3,3 posto u odnosu na 2016., a rasli su i ukupni rashodi, za 6,1 posto, na 2,1 milijardu kuna.

U strukturi prihoda domaća prodaja čini 30,6 posto ili 610,6 milijuna kuna, što je 5,1 posto više u odnosu na 2016., dok izvoz čini 66,3 posto ili 1,3 milijarde kuna, što je 4,6 posto više u odnosu na 2016. godinu.

“Poslujući u poslovno izazovnom okruženju i vremenu rasta cijene prirodnog plina, pada cijena mineralnih gnojiva i visokih troškova kamata na kredite, Petrokemija d.d. je uspjela u 2017. godini unaprijediti poslovanje kroz proizvodnju i prodaju, te godišnji gubitak svesti na 146,8 milijuna kuna. Čak polovica gubitka otpada na povećanu cijenu prirodnog plina (72 milijuna kuna u odnosu na 2016.) i ekstremno visoke troškove transporta plina u Hrvatskoj (86 milijuna kuna prema tvrtci Plinacro)”, navodi se u priopćenju Petrokenmije.

Također  se kaže kako su poslovnu 2017. obilježile opsežne pripreme za dokapitalizaciju te borba za održanjem stabilnosti sustava, održanjem kontinuiteta proizvodnje i kontinuiteta opskrbe kupaca proizvodima Petrokemije.

U tim su okolnostima, kako ističu u tvrtki, učinjeni brojni pozitivni pomaci u poslovanju, što bi trebalo doprinijeti pozitivnom okončanju procesa dokapitalizacije u 2018. godini.

Tijekom 2017. proizvodnja gnojiva je povećana 11,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 1,2 milijuna tona, pri čemu je domaća prodaja bila 316,9 tisuća tona i povećana je 10,1 posto, a izvoz je rastao 6,6 posto, na 850,2 tisuće tona.

Uvoz mineralnih gnojiva u Hrvatsku smanjen je za 33 posto, povećana je prodaja na cjenovno atraktivnijim tržištima regije za 16,4 posto, a na tržište plasirano sedam tisuća tona novog proizvoda “Petroblue”.

“Unatoč svim poteškoćama Petrokemija je investirala preko 100 milijuna kuna u razvoj tehnologije i zadovoljenje ekoloških zahtjeva”, ističu iz tvrtke.

Napominju i kako je Petrokemija d.d.  jasno definirala četiri ključna problema u postupku realizacije pozitivnih rezultata poslovanja a to su povećana cijena prirodnog plina, niža prosječna prodajna cijena, povećana izdvajanja za kamate i povećana izdvajanja za ekološke naknade (CO2).

Cilj tvrtke je revidirati postojeće ugovore i utjecati na barem dva od četiri ključna problema, što bi uz završeni proces dokapitalizacije i provedbu potpunog restrukturiranja, već na kraju 2018. godine moglo rezultirati s  pozitivnim rezultatom.

“Uprava i zaposlenici kompanije vjeruju u donošenje konačne odluke po pitanju dokapitalizacije od strane većinskog vlasnika, čime bi se osigurala trajna opstojnost Petrokemije kao ključnog gospodarskog subjekta na području Grada Kutine, Sisačko-moslavačke županije i Republike Hrvatske”, navodi se u priopćenju.

Dioničari Petrokemije na izvanrednoj su skupštini sredinom siječnja donijeli odluku o pokretanju procesa dokapitalizacije, u kojem se namjerava prikupiti 450 milijuna kuna.

Petrokemija je ranije izvijestila da je zaprimila obvezujuće ponude nekoliko zainteresiranih ponuđača za dokapitalizaciju. Prema pisanju medija, među njima su austrijski Borealis te hrvatske kompanije PPD i Ina.

Traži se brza dokapitalizacija

Petrokemija bez svježeg kapitala može izdržat još mjesec dana, rekao je nakon prošlotjedne sjednice Vlade ministar državne imovine Goran Marić.

On je ustvrdio proces dokapitalizacije nije dovršen, ali nije niti prekinut niti je propao, izrazivši uvjerenje da će proces uspjeti te da će u idućim tjednima biti poznat model dokapitalizacije i tko će biti sudionici.

Razočarani sporim postupkom dokapitalizacije, dvije udruge sindikata te Udruga hrvatskih branitelja jedine hrvatske tvornice mineralnih gnojiva 14. veljače uputili su otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću, u kojem mu poručuju kako ima rok od sedam dana za stratešku odluku o nastavku dokapitalizacije, ili će u protivnom izgubiti njihovu potporu.

Petrokemija je velikim problemima bila u siječnju ove godine kada joj je Ina obustavila opskrbu prirodnim plinom zbog problema s naplatom dotad isporučenih količina. Iako je Ina kasnije nastavila isporučivati plin, dokapitalizacija je i dalje presudna za normalno funkcioniranje Petrokemije.

Kategorije: Hrvaška

Manifestacija “Dan hrvatske glagoljice” kao posveta hrvatskom jeziku i pismenosti

Tor, 20/02/2018 - 10:08

U povodu obilježavanja dana kada je 22. veljače 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga “Misal po zakonu Rimskoga dvora”, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) ove je godine odlučio pokrenuti manifestaciju “Dan hrvatske glagoljice” s ciljem, kako je rekao u utorak u razgovoru za Hinu ravnatelj tog instituta Željko Jozić, popularizacije jednog od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture.

“Sama činjenica da djeca nakon osnovne i srednje škole nisu sposobna čitati glagoljička slova dovoljan je razlog da se pokrene ovakav jedan projekt. Ovakvom manifestacijom želimo hrvatskoj glagoljici, prvome pismu kojim su Hrvati zapisivali svoj materinski jezik, vratiti barem mali dio duga”, rekao je Jozić.

“Ne smijemo zaboraviti da je glagoljica jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti, pa i kulture općenito, a pri tome nije ni približno zaživjela na uporabnoj razini. Danas je prava rijetkost izvan jezikoslovnih krugova naći osobe koje mogu pročitati glagoljička slova, a pogotovo je malo onih koji mogu pročitati kakav tekst na glagoljici, unatoč činjenici da je glagoljica bila u uporabi u Hrvatskoj praktički još u prošlome stoljeću”, napomenuo je.

“Dan hrvatske glagoljice” inicijativa je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Maticom hrvatskom, Staroslavenskim institutom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Društvom prijatelja glagoljice, a bit će inauguriran u četvrtak 22. veljače.

Riječ je o nadnevku tiskanja prve hrvatske knjige “Misal po zakonu Rimskoga dvora” iz 1483. godine koji je ocijenjen najprikladnijim za promicanje tog dijela hrvatske pisane i kulturne baštine.

“‘Misal po zakonu rimskoga dvora’ prva je tiskana hrvatska knjiga, a ujedno je i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Ta hrvatska inkunabula (tako se nazivaju knjige tiskane do 1500. godine) otisnuta je dvobojno: crnom i crvenom bojom, i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije”, pojasnio je Jozić.

Taj je hrvatski prvotisak važan i zbog toga što nam dokazuje da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito razvijeni u društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu, dodao je.

U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljičkoga pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako tako poznato je da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskome govornom području.

“Uglata glagoljica poseban je tip glagoljice koji se razvija na područje Hrvatske od 13. stoljeća i zato se s pravom smatra hrvatskom glagoljicom. Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice. Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice”, istaknuo je nadalje ravnatelj IHJJ-a.

Ideja je u budućnosti “Dan hrvatske glagoljice” obilježavati kroz razne manifestacije i programe, a zasad se sunositelji zadovoljavaju medijskim pokrivanjem inicijalne ideje uz publiciranje i distribuiranje raznih tiskanih i digitalnih materijala putem dnevnoga tiska, te je načelno postignut dogovor da se u što skorije vrijeme Hrvatskomu saboru uputi zahtjev za proglašenje službenoga spomendana “Dan hrvatske glagoljice”.

Cijela se ideja uklopila i u poseban projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) i pokretanje portala glagoljica.hr, koji će također biti predstavljen 22. veljače.

Počinje Mjesec hrvatskog jezika

U organizaciji IHJJ-a, u srijedu 21. veljače počinje i obilježavanje sad već tradicionalne manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika pokrenute prije četiri godine. Cilj je manifestacije, kako je rekao Jozić, istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i jezičnom poviješću.

Ove godine početak Mjeseca hrvatskoga jezika, koji je ujedno i Međunarodni dan materinskoga jezika, proslavit će se koncertom “Tri glasa – tri gitare” triju kantautorica i interpretatorica hrvatske dijalektne glazbe, Dunje Knebl, Lidije Bajuk i Elis Lovrić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Institut je također priredio i javna predavanja i predstavljanja institutskih tiskanih izdanja i mrežnih izvora poput portala gramatika.hr te aplikacije “Hrvatski pravopis” za pametne telefone, od 12. ožujka traju Dani otvorenih vrata Instituta, a i ove godine, IHJJ će donirati svoja izdanja školi koja se najviše istakne u promicanju vrijednosti hrvatskoga jezika.

“Cilj nam je, dakle, da ta manifestacija ne bude samo institutska nego da se u nju uključe svi kojima je stalo do hrvatskoga jezika, s posebnim naglaskom na dionike obrazovnoga sustava”, poručio je Jozić.

Kategorije: Hrvaška

Vlado Košić Antikomunikator godine

Tor, 20/02/2018 - 09:58

Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) proglasila je sisačkog biskupa Vladu Košića Antikomunikatorom godine, prenosi Dnevnik.hr. Odluka je to 15 članova stručnog žirija 11. Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

Žiri je utvrdio da je sisački biskup širio netrpeljivost, pa čak i mržnju prema nekim političkim i društvenim skupinama. Poručuju kako je to činio “u propovijedima, medijskim istupima te na društvenim mrežama”. Iz HUOJ-a ističu kako takva komunikacija nije primjerena nikome.

“Ne samo da takvim izjavama nije doprinosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije – katoličke crkve. Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je i mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo. Uz to se „proslavio“ i javnim kritikama hrvatskih medija, osobito onih s kojima se razilazio u mišljenjima, navodeći da se kod njih krije sam sotona. Dotaknuo se i potrebe za lustracijom u javnim službama”, obrazloženje je žira.

Uz Košića nominirani za Antikomunikatora godine bili su potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, saborski zastupnici Davor Bernardić (Socijaldemokratska partija Hrvatske) i Željko Glasnović (nezavisni zastupnik), glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata Ivan Vrdoljak i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.

Kategorije: Hrvaška

PUSIĆ O PISANJU NACIONALA “Draže mi je da SDSS ima utjecaj na Vladu nego ekstremna desnica”

Tor, 20/02/2018 - 09:39

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić komentirala je u utorak u ‘Novom danu’ N1 televizije pisanje Nacionala o SDSS-ovom rušenju izbora nove predsjednice Povjerenstva za odlučiuvanje o sukobu interesa.

“U tom glasovanju o povjerenstvu se pokazalo da nije bilo dovoljno glasova za onu kandidatkinju koju je HDZ gurao. Za mene je to nečuvena situacija i nerazumljivo mi je zašto se HDZ ugurao u tu poziciju. Orešković se pokazala kao prvoklasna osoba, iako ni ja nisam bila oduševljena s nekim slučajevima koje su oni razmatrali. Radili su apsolutno visokoprofesionalno u situaciju u kojoj su prva garnitura, uspostavljali su instituciju od nule. Orešković i ostali ljudi iz Povjerenstva su radili prvoklasni posao i hvala im na tome. Stalo mi je da jedna institucija koja se pokazala tako dobrom nastavi posao. Vladajući su poslali poruku da će izbaciti van one koji rade dobar posao. To je jedna krajnje loša poruka. Orešković je odustala od kandidature, žao mi je što ju je povukla”, kazala je Pusić.

Upitana može li biti većine bez SDSS-a, Pusić kaže kako vladajući možda mogu ‘zahvatiti’ nekoga na desnici. “Draže bi mi bilo da SDSS ima utjecaj na Vladu nego neka ekstremna desnica”, poručila je.

Kategorije: Hrvaška

32-godišnjak smrtno stradao od strujnog udara u trafostanici

Tor, 20/02/2018 - 09:33

Policija je utvrdila da je smrtno stradali muškarac, čije je tijelo pronađeno sinoć kod  trafostanice industrijske zone M.O.L., 32-godišnji muškarac iz Ličkog Osika, doznaje se u utorak iz ličko-senjske policije.

O pronalasku tijela stradalog muškarca kod trafostanice industrijske zone M.O.L.  policija je dobila sinoć oko 18,50 sati.

Iz Policijske uprave ličko-senjske jutros su naveli da je smrtno stradali muškarac, zajedno s 22-godišnjim mladićem, iz za sada neutvrđenih razloga ušao u trafostanicu koja je u prostoru poduzeća 38-godišnjaka iz Ličkog Osika na području poslovne zone.

Nastavlja se kriminalistička istraga o razlozima ulaska dvojice muškaraca u trafostanicu i okolnostima stradanja starijeg od njih od strujnog udara.

Kategorije: Hrvaška

Plenković na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske

Tor, 20/02/2018 - 09:21

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održat će danas 4. sjednicu Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske.

Na sjednici će se raspravljati o tijeku pripreme i provedbe mjera demografske revitalizacije, prije svega o proširenju doplatka za djecu te povećanju dostupnosti dječjih vrtića diljem Hrvatske.

Uz Plenkovića, na sjednici će sudjelovati potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar državne imovine Goran Marić, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Kategorije: Hrvaška

ZOI Slovenski hokejaš Jeglič pozitivan na doping kontroli

Tor, 20/02/2018 - 09:14

Slovenski hokejaš Žiga Jeglič bio je pozitivan na dopinškoj kontroli tijekom Zimskih olimpijskih igara koje se održavaju u Pjongčangu te mu stoga nije dopušten nastup u utakmici drugog kruga protiv Norveške koja je počela u 8.40 sati.

“Rezultat testiranja pokazao je prisutnost zabranjene supstance fenoterola u urinu. Fenoterol se skriva u lijeku koji koristim zbog toga što bolujem od astme. Žalim što sam zaboravio prijaviti taj lijek kao medicinsko izuzeće. Preuzimam svu odgovornost zbog svog nemara i pripremam se za daljnje postupke”, objavio je Jeglič.

Iz slovenske reprezentacije su objavili kako ne smiju davati nikakve izjave vezane za slučaj sve do okončanja postupka.

Odmah po objavi pozitivnog nalaza Jeglič je prihvatio odluku MOO-a da uroku 24 sata napusti ZOI.

Kategorije: Hrvaška

U Istočnoj Guti gotovo 100 mrtvih

Tor, 20/02/2018 - 08:55

U napadima sirijske vojske na pobunjeničku enklavu Istočna Guta u posljednja 24 sata poginulo je gotovo sto ljudi, među njima brojne žene i djeca, objavio je kasno u ponedjeljak Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

“Intenzitet granatiranja i zračnih napada na Istočnu Gutu ukazuje da snage sirijskog režima spremaju kopneni napad”, upozorio je Rami Abdel Rahman, čelnik SORH-a.

Broj poginulih vjerojatno će rasti jer je ranjenih 470, što je broj s kojim bolnice teško izlaze na kraj.

Zračni napadi i topnička paljba nastavljaju se na tom području koje je od 2013. pod opsadom snaga režima Bašara al-Asada, To je jedno od posljednjih područja pod kontrolom pobunjenika.

Oko 400.000 ljudi u tom području uglavnom je odsječeno od humanitarne pomoći a aktivisti su upozorili da je situacija dramatična jer zalihe hrane i medicinskih potrepština nestaju.

“Humanitarno stanje s civilima u Istočnoj Guti izmiče kontroli”, rekao je Panos Moumtzis, UN-ov regionalni koordinator za sirijsku krizu. “Hitno je potrebno okončati tu ljudsku patnju”, naglasio je.

Kategorije: Hrvaška

ATP RIO DE JANEIRO Čilić u 2. kolu

Tor, 20/02/2018 - 08:42

Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić plasirao se u 2. kolo ATP turnira u Rio de Janeiru koji se igra na zemljanoj podlozi, on je u 1. kolu sa 6-3, 6-2 svladao argentinskog veterana Carlosa Berlocqa u dvoboju koji je trajao sat i 20 minuta.

Proti 35-godišnjeg Argentinca prvi nositelj je ostvario tri “breaka”, jedan u prvom i dva u drugom setu, dok je on sam bio suočen s ukupno tri “break-lopte” suparnika i to sve tri u prvom gemu dvoboja.

Čilić je prvi servirao, a u tom gemu Berlocq je uspio doći do 0-40, ali nije uspio realizirati niti jednu od te tri vezane prilike za oduzimanje servisa.

Treći igrač svijeta je protiv 139. na ATP ljestvici prvi “break” napravio za vodstvo od 5-3 u prvom setu, da bi u drugom oduzimao servise suparniku u trećoj i sedmoj igri.

Bio je ovo drugi međusobni susret Čilića i Berlocqa i druga pobjeda našeg igrača.

U 2. kolu Čilić će igrati protiv boljeg iz susreta između Francuza Gaela Monfilsa  i Argentinca Horacija Zeballosa.

REZULTATI:

MARIN ČILIĆ (HRV/1) – Carlos Berlocq (Arg) 6-3, 6-2

Albert Ramos (Špa/4) – Rogerio Dutra Silva (Bra) 6-3, 3-6, 6-4

Nicolas Jarry (Čile) – Guillermo Garcia-Lopez (Špa) 6-3, 7-6 (3)

Gastao Elias (Por) – Guido Pella (Arg) 6-4, 5-7, 7-5

Fabio Fognini (Ita/5) – Thomaz Bellucci (Bra) 6-7 (5), 7-5, 6-2

Tennys Sandgren (SAD) – Roberto Carballes (Špa) 4-6, 6-1, 4-3 – predaja

Fernando Verdasco (Špa/8) – Leonardo Mayer (Arg) 6-2, 3-6, 6-3

Kategorije: Hrvaška

‘Ako je netko činio nešto što nije smio, morat će odgovarati’

Tor, 20/02/2018 - 08:31

Predsjednik Sabora, HDZ-ov glavni tajnik Gordan Jandroković u nedjelju je u Slavonskom Brodu, na skupu HDZ-a, komentirao situaciju u Agrokoru.

“Ako je bilo nekakvih propusta, ako je netko činio što nije smio, morat će odgovarati. Ne možemo mi kao HDZ, koji smo uložili veliki politički kapital kako bi spasili Agrokor, da bi spasili hrvatsko gospodarstvo, pretrpjeti političku štetu zato što su neki pojedinci mislili da ovdje mogu imati nešto za sebe”, rekao je Jandroković, kako prenosi HRT.

Podsjetimo, mediji su jučer prenijeli dokument koji pokazuju da je izvanredni Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak bio zaposlen u tvrtki Texo Management sve do 30. travnja prošle godine. Dakle, 20 dana nakon što je preuzeo dužnost u koncernu.

Iz Agrokora su ptom izvijestili da je Ramljak zaposlen na ugovor o djelu, da nije zaposlenik Agrokora te da datum formalne odjave ne mijenja činjenicu da je radni odnos u Texo Managementu raskinuo kada je imenovan povjerenikom.

Kategorije: Hrvaška

Ina ostvarila najbolje rezultate u novijoj povijesti

Tor, 20/02/2018 - 08:22

Ina Grupa ostvarila je u prošloj godini ukupne prihode od 18,5 milijardi kuna, 20 posto više nego godinu dana prije, a snažno je porasla i neto dobit te kompanije, što se zahvaljuje rastu cijena nafte na svjetskom tržištu i mjerama optimiziranja, navodi se u izvješću te kompanije.

U poslovnom izvješću, objavljenom na web stranici Zagrebačke burze u ponedjeljak navečer, navodi se da je u 2017. godini EBITDA dosegnula 3,2 milijarde kuna, što je 52 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

“Tako snažan operativni rezultat odrazio se i na neto dobit koja je porasla na 1,22 milijarde kuna u 2017. godini, u usporedbi sa svega 101 milijun kuna neto dobiti ostvareno u 2016.”, ističe se u izvješću Ina Grupe.

Navodi se i da je u segmentu istraživanja i proizvodnje iskorišteno pozitivno vanjsko okruženje s prosječno 24 posto većom cijenom nafte na svjetskom tržištu.

To je “zajedno s višim ostvarenim cijenama plina i blagim povećanjem domaće proizvodnje na kopnu doprinijelo povećanju dobiti iz poslovanja za 42 posto, na 1,6 milijardi kuna”, navodi se u itvješću.

Dodaje se i da je ukupna proizvodnja ugljikovodika lani pala za 5 posto, uglavnom uslijed prirodnog pada proizvodnje u podmorju.

U odnosu na 2016., domaća proizvodnja sirove nafte i plina na kopnu zabilježile su blagi rast od 2, odnosno 3 posto, navodi se.

Aldott: Najbolji rezultati u novijoj povijesti

U segmentu rafinerija i marketinga, uključujući trgovinu na malo, ostvaren je, također, bolji financijski rezultat, jer je uspješno iskorišteno pozitivno vanjsko okruženje s višim maržama i povećana ukupna količina prodaje.

U tom je segmentu ostvarena CCS EBITDA, bez jednokratnih stavki, u iznosu od 806 milijuna kuna, u usporedbi s 350 milijuna kuna ostvarenih u 2016. godini.

EBITDA je lani iznosila 987 milijuna kuna, dok je operativna dobit dosegnula 263 milijuna kuna.

Prihodi su, pak, iznosili 16,1 milijardu kuna, 24 posto više nego godinu dana prije, zahvaljujući, kako se navodi, fokusu na povećanje prodajnih aktivnosti.

U izvješću se navodi i da je prodaja Trgovine na malo porasla zahvaljujući širenju mreže u BiH, blagom ekonomskom oporavku uz pozitivan razvoj prodaje goriva premium kvalitete i prodaji robe široke potrošnje.

“Unatoč boljem rezultatu Rafinerija i marketinga, uključujući Trgovinu na malo, rezultat je i dalje opterećen negativnim učinkom poslovanja Rafinerije nafte Sisak. Sisačka rafinerija imala je negativan financijski učinak na dobit iz osnovne djelatnosti u iznosu od (207) milijuna kuna u 2017. godini te (264) milijuna kuna u prethodnoj godini”, navodi se u izvješću.

Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, poručio je u priopćenju kako je u prošloj godini Ina Grupa objavila jedan od najboljih rezultata u svojoj novijoj povijesti i pokazala sposobnost da iskoristi prednosti povoljnog vanjskog okruženja s višim cijenama.

“Definirali smo dva osnovna stupa našeg poslovanja, od kojih je jedan fokusiran na rast, a drugi na operativnu izvrsnost i vrhunsku učinkovitost. Uspjeli smo u oba područja”, poručio je Aldott.

Istaknuo je i podatke da je veleprodaja derivata povećana za 12 posto, maloprodaja za 4 posto, a trgovina prirodnim plinom za 8 posto.

“Kontinuirane mjere učinkovitosti provedene u posljednje dvije godine bile su osnove na kojima možemo isporučiti novu vrijednost čak i u uvjetima niskih cijena. Izdaci za kapitalne investicije ostaju na visokim razinama od 1,4 milijarde kuna, u skladu s prethodnom godinom, uz povećanje ulaganja u Hrvatskoj”, poručio je Aldott.

U izvješću se navodi i da je neto dug kompanije istovremeno smanjen na 1,39 milijardi kuna, a omjer duga i kapitala na 10,8 posto.

“Iako smo znatno poboljšali naš rezultat, smanjujući razinu neto duga na povijesno niske godišnje razine, još uvijek trebamo biti spremni na brze prilagodbe da bismo mogli uspješno upravljati poslovanjem u nesigurnom, kompleksnom i volatilnom okruženju”, poručio je Aldott.

Kategorije: Hrvaška

Susnježica i snijeg, na Jadranu vjetrovito

Tor, 20/02/2018 - 08:16

U Hrvatskoj će danas prevladavati pretežno oblačno vrijeme, a u unutrašnjosti će biti susnježice i snijega, koji će dovesti do stvaranja novog snježnog pokrivača, osobito u gorskim predjelima, prognoziraju iz DHMZ-a. Na Jadranu će povremeno biti kiše, većinom u Dalmaciji, a na jugu su moguće i obilnije oborine. Duž obale sjevernog i dijela srednjeg Jadrana ponegdje može biti i malo snijega.

U unutrašnjosti će povremeno puhati umjeren sjeveroistočni i istočni vjetar, u gorju na udare i jak. Na Jadranu umjerena, na sjevernom dijelu i jaka bura, podno Velebita s olujnim udarima, a na jugu Dalmacije sjeverozapadnjak i jugo. Najviša dnevna temperatura uglavnom od -2 do 3 na kopnu te od 6 do 11 °C na Jadranu.

Meteoalarm je za utorak izdao upozorenja žute boje za dubrovačko područje, gjde se očekuje mjestimice obilna kiša; za riječko područje, gdje su mjestimice mogući olujni udari bure, te za područja Gospića, Osijeka i Karlovca – zbog mogućeg stvaranja debljeg snježnog pokrivača.

Sutra pretežno oblačno s oborinama i vjetrovito. U unutrašnjosti će većinom padati snijeg, osobito u gorskim predjelima uz stvaranje debljeg snježnog pokrivača, a na Jadranu, pogotovo u južnoj Dalmaciji, kiša. Na sjevernom Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije mjestimice se očekuje i malo susnježice i snijega.

Puhat će većinom umjeren sjeveroistočni vjetar, osobito u gorju s jakim udarima. Na Jadranu jaka, podno Velebita i olujna bura s orkanskim udarima, a na južnom dijelu jugo i istočnjak. Najniža temperatura od -5 do 0, na Jadranu od 2 do 7 °C. Najviša dnevna između -2 i 3, na Jadranu od 6 do 11 °C.

Kategorije: Hrvaška