Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 21 min 39 sek od tega

Danas razvedravanje i sunčano, na moru bura

Ned, 12/07/2020 - 09:04

I na Jadranu i u unutrašnjosti danas će biti sunčano, objavio je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).

“U unutrašnjosti jutro umjereno do pretežno oblačno, zatim već prijepodne razvedravanje sa sjeverozapada. Puhat će većinom umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Na moru umjerena do jaka bura, mjestimice s olujnim udarima, podno Velebita i orkanskim, popodne će slabjeti. Najviša dnevna temperatura zraka između 20 i 24, a u unutrašnjosti Dalmacije, duž obale i na otocima od 27 do 31 °C”, objavio je DHMZ.

Kategorije: Hrvaška

Michel predlaže 310 milijardi eura bespovratne pomoći, Hrvatskoj 7,3 milijarde

Ned, 12/07/2020 - 08:58

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio je svoj prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razoblje 2021.-2027. i plana za oporavak, u kojem je ponudio ustupke različitim skupinama zemalja članica kako bi lakše prihvatili cijeli paket.
Michel je u petak predstavio tzv. “pregovaračku kutiju”, svoj prijedlog za VFO i prijedlog plana za oporavak, koji će biti podloga za raspravu na sastanku na vrhu čelnika zemalja članica krajem sljedećeg tjedna.

Čelnici zemalja članica pokušat će postići dogovor na sastanku na vrhu u sljedeći petak i subotu, 17. i 18. srpnja, a ne isključuje se mogućnost da bude produljen i na nedjelju. To će biti njihov prvi fizički sastanak nakon onoga u veljači. Ne postigne li se dogovor, vjerojatno će se održati još jedan samit ovoga mjeseca, a kao mogući datumi spominju se 27. i 28. srpnja.

Michel predlaže nešto manji Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine,  1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje o prijedloga Komisije. To je ustupak tzv. štedljivoj četvorki, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, koje imaju najviše primjedbi kako na visinu proračuna i plan za oporavak tako i na prijedlog da se najveći dio fonda za oporavak dodjeljuje kao bespovratna pomoć.

Te četiri zemlje najviše su pridonijele neuspjehu zadnjeg pokušaja dogovora o VFO-u 20. i 21. veljače, kada se nije ni nazirala nadolezeća opasnost od pandemije kovida-19. Michel je tada predlagao proračun u iznosu od 1094,8 milijardi eura, dok je Komisija 2018. predložila  1135 milijardi eura.

No, to je bilo prije pandemije koronovirusa koja će gurnuti europsko gospodarstvo u najdublju recesiju u povijesti i zbog čega su svi u Europskoj uniji zaključili da se u takvim izvanrednim okolnostima  moraju poduzeti izvandrene mjere. I Komisija je 27. svibnja izišla s novim prijedlogom. Predložila je novi iznos za sedmogodišnji proačun od 1100 milijardi, 35 milijardi manje u odnosu na prijedlog iz 2018. godine, ali i dodatni plan za oporavak od posljedica pandemije covida-19 u visini od 750 milijardi eura,  500 milijardi kroz bespovratnu pomoć najpogođenijim zemljama i 250 milijardi kroz povoljne zajmove.

Do tih 750 milijardi eura svježeg novca došlo bi se tako što bi se Komisija povoljno zadužila na financijskim tržištima koristeći svoj najviši mogući kreditni rejting.  To je zasad jedino oko čega se sve zemlje članice slažu, svjesne da bi izostanak snažnih i dosad nezabilježenih poteza mogao ugroziti i samu opstojnost Unije.

Oko svega ostaloga postoje razlike u stajalištima zemalja članica – visine VFO-a i plana za oporavak, omjera bespovratne pomoći i zajmova, uvjeta za korištenje sredstava, alokacijskih kriterija.

Štedljive zemlje protiv su toga da se dodjeljuje bespovratna pomoć, nego traže da se pomoć daje kroz povoljne zajmove koje bi vraćale zemlje korisnice, a ne Unija kao cjelina. To je s druge strane neprihvatljivo najteže pogođenim zemljama poput Italije, koje imaju ionako visoki javni dug i s novim zaduženjima njihovi dugovi bi odletjeli u nebo.

O prijedlogu Komisije čelnici EU-a prvi put su razgovorali 19. lipnja na video-konferenciji. Predsjednik Europskog vijeća Michel nakon toga počeo je s konzultacijama sa čelnicima svih zemalja članica i rezultat tih njegovih razgovora je ova pregovaračka kutija.

Michel je ponudio još jedan ustupak bogatijim zemljama, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj –  zadržavanje rabata, to jest smanjenja njihova doprinosa europskom proračunu. Sustav rabata je uveden kako bogatije članice ne bi uplaćivale nesrazmjerno više u odnosu na svoj bruto nacionalni dohodak. Za svaku od ovih zemalja Michel je predložio paušalni iznos za koji bi se smanjio njihov doprinos proračunu.

EU SLJEDEĆE GENERACIJE (NGEU)

Predsjednik Europskog vijeća zadržao je prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija, što ide u prilog drugoj skupini zemalja koje su najviše pogođene koronakrizom i koje su i prije pandemije bile u krizi, s visokim javnim dugom i malim fiskalnim kapacitetom.

Plan za oporavak nazvan “EU sljedeće generacije” (NGEU) ostaje isti kao u prijedlogu Komisije, 500 milijardi eura koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Najveći dio NGEU-a otpada na Instrument za oporavak i otpornost (RFF), 560 milijardi, te na ReactEU, dodatna sredstava za kohezijsku politiku od 50 milijardi.

Od 560 milijardi iz RFF-a, 310 milijardi eura dodjeljivalo bi se kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Najveći dio sredstava iz RFF-a, 70 posto, 217 milijardi, trebao biti ugovoren 2021. i 2022. a preostalih 30 posto, 93 milijarde, do kraja 2023. godine. Cijela omotnica trebala bi biti isplaćena do 2026. godine.

Za ovaj dio od 217 milijardi, Michel predlaže da se zadrži alokacijski kriterij koji je koristila Europska komisija, to jest stopa nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, BDP po glavi stanovnika i udio u ukupnom stanovništvu. Po tim kriterijima Hrvatska bi dobila 7,3 milijardi eura bespovratnih sredstva, a 2,65 milijardi eura kroz zajmove.

Za preostalih 93 milijardi ubačen je novi kriterij – ukupni pad BDP-a u 2020. i 2021. godine, dok bi se zadržao kriterij BDP po glavni stanovnika i udio u ukupnom broju stanovnika EU-a. Budući da će po ekonomskim prognozama Hrvatska biti jedna od najteže pogođenih zemalja, njezina alokacija po Michelovu prijedlogu neće se smanjiti, eventualno bi se mogla povećati.

Osim RRF i ReactEU-a,  NGEU uključuje još nekoliko programa: Obzor Europa, 13,4 milijardi; InvestEU, 30,3 milijardi;  Instrument za potporu solventnosti, 26 milijardi; ruralni razvoj, 15 milijardi; Fond za pravednu tranziciju, 30 milijardi; RescEU, 2 milijarde; zdravstveni program, 7,7 milijardi; NDICI (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju) 15,5 milijardi.

VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR (VFO) ZA RAZDOBLJE 2021-2027

Michel predlaže sedmogodišnji proračun EU-a u visini 1074 milijardi eura. Komisija je predložila 1100 milijardi eura. No, da ne bi izazvao otpor siromašnjih zemalja iz skupine prijatelja kohezije, Michel je zadržao kohezijska sredstva na istoj razini kao u prijedlogu Komisije – 323,2 milijardi. Kad se tome dodao još 50 milijardi iz ReactEU-a, kohezijska politika je znatno ojačana.

Michel je zadržao prijedlog Komisije i što se tiče zajedničke poljoprivredne politike – 333,3 milijarde.

S druge strane najviše su srezani,  u odnosu na prijedlog Komisije, izdaci predviđeni za migracije i upravljenje granicama s 31,1 milijarde na 21,9 milijardi, zatim za sigurnost i obranu s 194, milijarde na 13,6 milijardi,  Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju sa 75,5 milijardi na 70,8 milijardi. Predloženo je i smanjenje ERASMUS-a s 24,6 milijardi na 21, 2 milijarde, zatim sredstva za digitalnu Europu s 8,2 milijarde na 6,8 milijardi te Obzor Europa s 80,9 milijardi na 75,9 milijardi.

Kod više programa smanjenje sredstava u VFO-u kompenzira se povećanjem iz NGEU-a. Primjerice, sredstava za Obzor Europa u VFO-u se smanjuju za 5 milijardi, ali će se to više nego kompenzirati s 13,5 milijardi iz NGEU-a.

Za Hrvatsku i druge neto-korisnice europskog proračuna vrlo je povoljan i prijedlog da se sufinanciranje projekata iz nacionalnih proračuna za manje razvijene regije zadrži na 15 posto, kao što je i u sadašnjem VFO-u te prijedlog da se za provedbu projekata od potpisivanja ostave tri godine, tzv. pravilo N+3.

Za razvijenije regije stopa nacianalnog sufiniciranja bila bi to veća što je BDP viši.

UVJETI ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA

Zemlje članice trebat će izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i reforme za razdoblje od 2021. do 2023. u skladu s Europskim semestrom, odnosno specifičnim preporukama koje Komisija upućuje svim zemljama članicama. Do sada su zemlje članice te preporuke slijedile slabo, u vrlo maloj mjeri. O tim planovima i njihovoj provedbi odlučivat će  zemlje članice kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije. Nizozemska traži da se odluke o isplati sredstava za oporavak odobravaju jednoglasnom odlukom zemalja članica, a Michel predlaže odluku kvalificiranom većinom.

Michel također predlaže da se najmanje 30 posto  proračunskih sredstava mora ulagati u ostvarivanje zelenih ciljeva, dok je Komisija predlagala 25 posto.

Predlaže se i uspostava veze između vladavine prava i korištenja fondova. To je iznimno osjetljivo pitanje budući da je za dogovor potrebna suglasnost svih zemalja članica. Michel predlaže da članice odlučuju kvalificiranom većinom o sankcijama u slučaju nepoštivanja načela vladavine prava. Komisija je predlagala da se u takvim slučajevima koristi odlučivanje obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da je za blokiranje sankcija potrebno imati kvalificiranu većinu koja je protiv prijedloga Komisije. Po Michelovu prijedlogu puno je teže donijeti odluku o sankcijama, zbog čega je njegov prijedlog već kritiziran za razvodnjavanje toga uvjeta.

S druge strane, Mađarska je zaprijetila vetom bude li se korištenje europskih fondova uvjetovalo vladavinom prava.

OTPLATA DUGA

Michel predlaže da se vraćanjem duga kojim će se financirati oporavak započne od 2026., dvije godine ranije nego što je predlagala Komisija. Također predlaže nove vlastite prihode europskog proračuna kojima bi vraćao dug – pristojbe na nereciklirani plastični otpad, oporezivanje industrijskih proizvoda s visokim udjelom ugljika koje EU uvozi iz trećih zemalja te digitalne pristojbe.

BREXIT

Predsjednik Europskog vijeća je predložio da se u proračunu predvidi posebna rezerva za brexit u visini od 5 milijardi eura. Ta sredstava bi bila namijenjena za pomoć državama i sektorima koje bi bile najviše pogođene izlaskom Velikom Britanije.

Kategorije: Hrvaška

SERIE A: Juventus – Atalanta 2:2, Torineze od poraza spasio Ronaldo s dva gola iz penala

Ned, 12/07/2020 - 00:11

U derbiju 32. kola Serie A u Torinu su Juventus i Atalanta odigrali 2-2, a torinski klub je od poraza spasio Ronaldo golom iz penala u zadnjoj minuti.

Juve je napravio veliki korak ka naslovu jer sada ima osam bodova više od drugoplasiranoga Lazija, koji je kiksao u subotu. Atalanta je dvaput vodila preko Zapate (16) i Malinovskog (80), ali je Ronaldo s dva gola (55, 90) iz penala spriječio poraz.

Mario Pašalić je ušao u igru u 58. minuti za Atalantu, koja je treća s 67 bodova, bodom manje od Lazija i devet od vodećeg Juventusa.

Ranije je Roma u gostima pobijedila Bresciju s 3-0, a u strijelce se upisao i Nikola Kalinić. Federico Fazio u dao prvi gol u 48. minuti, a Nikola Kalinić je u 62. minuti iskoristio Perezovo dodavanje i  zabio za 2-0.Konačnih 3-0 postavio je Zaniolo (74).

To je Kaliniću bio treći gol ove sezone i prvi od nastavka prvenstva.

1 Juventus 32 24 4 4 67 32 76 2 Lazio 32 21 5 6 68 35 68 3 Atalanta 32 20 7 5 87 41 67 4 Inter 31 19 8 4 65 33 65 ........................................... 5 Roma 32 16 6 10 59 43 54 ........................................... 6 Napoli 31 15 6 10 50 41 51 ........................................... 7 Milan 31 14 7 10 43 39 49 ........................................... 8 Sassuolo 32 13 7 12 59 54 46 9 Verona 31 11 10 10 39 38 43 10 Bologna 31 11 8 12 44 49 41 11 Cagliari 31 10 10 11 48 46 40 12 Parma 31 11 6 14 42 42 39 13 Fiorentina 31 8 11 12 37 43 35 14 Udinese 31 9 8 14 30 43 35 15 Torino 31 10 4 17 37 57 34 16 Sampdoria 31 9 5 17 36 53 32 17 Lecce 31 7 7 17 40 71 28 ........................................... 18 Genoa 31 6 9 16 38 60 27 19 Brescia 32 5 6 21 28 64 21 20 SPAL 31 5 4 22 23 56 19

Kategorije: Hrvaška

Razilaze se prosvjednici u Srbiji, sve prolazi mirno

Sob, 11/07/2020 - 23:52

Prosvjedi protiv vlasti u više gradova Srbije večeras su prošli mirno, a građani su se već oko deset sati počeli razilaziti, javio je N1.

“Tisuće građana” okupile su se pred zgradom parlamenta u središtu Beograda gdje je održano nekoliko govora i zapaljeno nekoliko baklji, ali većina se počela razilaziti oko 22 sata.

Prosvjed u Novom sadu završio je prosvjednom šetnjom, a u Nišu, gdje su građani pred kordon policije postavili cvijeće i zastavu, također je prošao mirno.

Večeras su prosvjedovali i građani Vranja na jugu Srbije, Čačka i Zrenjanina u Vojvodini.

Prosvjedi su počeli u ponedjeljak, 6. srpnja, zbog najave vlasti da će ovog vikenda u Beogradu uvesti policijski sat radi borbe protiv korona virusa. Prve noći prosvjedi su prerasli u policijsko nasilje i pokušaj da građani provale u Skupštinu Srbije. Nasilje je nastavljeno i sljedećih nekoliko dana, a večerašnji prosvjed, ostane li do jutra sve kako je sad, bit će prvi bez nasilja.

Kategorije: Hrvaška

Supruga brazilskog predsjednika nije zaražena

Sob, 11/07/2020 - 23:41

Michelle Bolsonaro, supruga brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara koji je zaražen novim koronavirusom, rekla je u subotu da su ona i dvije kćeri obavile testiranje i da su negativne.

Predsjednik je objavio u utorak da je pozitivan na testu za covid-19, bolest koju je stalno umanjivao otkako je izazvala pandemiju u svijetu.

Također je rekao da je u samoizolaciji te da uzima hidroksiklorokin, lijek za koji nije dokazano da pomaže kod covida-19.

Više od 1,8 milijuna ljudi u Brazilu zaraženo je koronavirusom, a preko 70.000 je umrlo. Samo Sjedinjene Države imaju gore stanje.

Desničarski populist Bolsonaro unatoč tome uglavnom je odbijao nositi masku u javnosti čak i nakon što mu je sud to naredio.

Uredno se rukovao i grlio sa svojim pristašama i često sudjeluje na okupljanjima s velikim brojem ljudi.

Michelle Bolsonaro, čija je baka prošli tjedan prebačena u bolnicu i intubirana, objavila je da je negativna na Instagramu. Ona ima dvije kćeri, od kojih jednu s predsjednikom.

Kategorije: Hrvaška

Indija odobrila Itolizumab, lijek protiv korone

Sob, 11/07/2020 - 23:37

Itolizumab zove se lijek koji su indijske vlasti odobrile tvrtki Biocon za liječenje bolesti uzrokovane koronavirusom, prenio je Reuters priopćenje te indijske biofarmaceutske tvrtke.

Itolizumab se već koristi za liječenje psorijaze, a za upotrebu kod pacijenata oboljelih od koronavirusa u Indiji odobrila ga je tamošnja Uprava za kontrolu lijekova.

“Slučajni je uzorak indicirao da su svi pacijenti liječeni Itolizumabom pozitivno reagirali i oporavili se”, rekla je izvršna direktorica Biocona Kiran Mazumdar-Shaw, dodajući kako je kontrola grupa, koja nije primala lijek, “nažalost trpjela smrt”. Lijek će “sačuvati živote i pomoći smanjenju stope smrtnosti u Indiji”, kazala je Mazumdar-Shaw.

U Indiji se pažljivo traži lijek za bolest koja je zarazila 820 tisuća ljudi, a usmrtila više od 22 tisuće.

Kategorije: Hrvaška

DOSSIER: ‘Vegetarijanstvo i veganstvo budućnost su našeg planeta’

Sob, 11/07/2020 - 23:23
Nikad nismo živjeli zdravije, smatraju nutricionisti, a prehrana je važan segment zdravog života. Posljednjih godina ljudi koji na internetu pišu o hrani i objavljuju svoje recepte – food blogeri – sve su značajniji influenceri. Nacional je istražio koje trendove u hrani predlažu tri mlade food blogerice i tko su ljudi koji ih vjerno prate

Mlada food blogerica Maja Brekalo, Dubrovčanka koja živi u Zagrebu, smatra se velikom sretnicom što radi dva posla koja obožava. Već je više od 20 godina stjuardesa, prije desetak godina započela je radionice kuhanja, a prije 5 godina počela je dijeliti znanje, recepte i entuzijazam za pripremom i konzumacijom zdravih i finih obroka preko društvenih mreža. Hrana joj predstavlja užitak, važan dio života i identiteta i čak način da svojem tijelu pokaže ljubav. Upravo je u izdanju Planetopije izašla njezina knjiga “Moja sretna hrana” za koju kaže da je ostvarenje njezina sna:

“Taj se san nastavlja pisanjem novih kuharica. Tako trenutno radim na novoj kuharici za američku izdavačku kuću. Radi se o kuharici s cjelovitim veganskim kolačima i desertima, “Bake it Vegan” koja bi trebala izaći u ožujku 2021. Osim pisanja željela bih i dalje raditi radionice kuhanja jer mi jako puno znači motivirati i mijenjati kvalitetu života ljudi na bolje. A voljela bih i pokrenuti radionice fotografije za sve one koji se žele baviti fotografiranjem hrane. Ima jako puno načina na koje možete zarađivati kao bloger, a moji glavni kanali zarade su preko sponzorstva brendova čiji sam brend-ambasador, sponzorirani postovi za brendove koji su u skladu s onim što promoviram putem svojih profila te radionice i eventi koje radim za različite brendove.”

Kaže da su njezini pratitelji većinom žene između 25 i 45 godina koje se žele hraniti zdravije i ukusnije. Javljaju joj se najviše s pitanjima vezanim za specifične potrebe, primjerice o prehrani bez glutena. Nerijetko joj i pošalju fotografije njezinih recepata koje su rekreirali, zahvale na inspiraciji i na tome što je pozitivno utjecala na njihov život i zdravlje. To ju neizmjerno veseli i motivira u radu.

Sama je veganka, ali ne voli etiketiranje u tom smislu, preferira izraz “plant-based”, što bi značilo da je okosnica njezine prehrane cjelovita nerafinirana biljna hrana.

“Već više od 15 godina ne konzumiram meso i jaja, no do prije nešto manje od godinu dana bih pojela ribu i neke mliječne proizvode poput sira, i to kad sam jela vani ili u gostima.To je bilo najviše iz nužnosti i želje da pojedem nešto zdravo u restoranima koji nisu imali nikakav cjeloviti biljni obrok u ponudi, ili u gostima iz pristojnosti i da ne kompliciram. Vjerujem da su vegetarijanstvo, osobito zdravo veganstvo puno bolji izbor za većinu ljudi i njihovo zdravlje, a ujedno i najbolji izbor za očuvanje planeta. Istovremeno ne smatram da bismo se svi trebali u potpunosti odreći svih životinjskih proizvoda, no rekla bih da je ono što je neophodno da bismo opstali kao vrsta na ovom planetu bitno smanjiti njihovu konzumaciju jer ono što najviše zagađuje planet i uništava ozonski omotač je industrija uzgoja mesa i mliječnih proizvoda. Zato sam uvjerena da će se konzumacija mesa u budućnosti smanjivati onim tempom kojim ljudi postanu svjesni učinka koji njegova proizvodnja ima na planet.”

 

 

‘Nemamo pravo uzrokovati nečiju smrt, i nisu po tome vegani nametljivi’, kaže Nataša Rajčević

 

 

Njezina su sjećanja na hranu iz djetinjstva vezana najviše uz isprobavanje svih neobičnih đakonija koju, kaže, većina njezinih vršnjaka tada ni u ludilu ne bi probala, poput žabljih krakova, divljači, tartar bifteka i raznih pikantnih variva. Pamti i svoje eksperimentiranje u kuhanju s kojim je počela već s 10 godina.

Odgovorila je na pitanje misli li da je mediteranska prehrana jedna od najboljih i kako se hrane ljudi u Dalmaciji danas u odnosu na nekad.

“Iako mislim da je dalmatinska i mediteranska prehrana generalno puno kvalitetnija od onih kontinentalnih, danas se to ipak dosta promijenilo. Većina stanovništva ima čak i ozbiljnih zdravstvenih problema, ponekad i od ranih 30-ih godina zbog loše prehrane i načina života. Ljudi jedu previše rafiniranih namirnica i mesnih te mliječnih proizvoda, a zaboravili su jesti sezonski i hraniti se lokalnim namirnicama. Prije par godina sam slučajno naletjela na članak u dnevnim novinama koji se bavio tematikom prehrane u Dubrovačkoj Republici. U tekstu je pisalo da su tadašnji stanovnici uglavnom konzumirali biljne nerafinirane namirnice: žitarice poput ječma, zobi, kukuruza i pšenice, mahunarke kao što su slanutak, leća i grah, sezonsko povrće i voće te povremeno malu količinu ribe, mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Uvjerena sam da bi i danas ovakav način prehrane bio puno bolji izbor od onog kojeg se prosječni Dubrovčanin i Dalmatinac drži.”

Kaže da cjelovita prehrana, suprotno uvriježenom mišljenju, nije skupa ako je najvećim dijelom čini sezonsko povrće, žitarice i mahunarke uz dodatak sezonskog voća te male količine orašastih plodova i sjemenki. Također, misli da je ulaganje u sebe i svoje zdravlje najbolje ulaganje i da je najskuplje biti bolestan, izgubiti vitalnost i životnu radost.

“Iskustvo mi je pokazalo da cjeloviti način prehrane nije nedostižan, vremenski prezahtjevan ili previše kompliciran, čak i uz dva posla i obitelj. Kao stjuardesa često imam zahtjevan raspored, no otkrila sam da je dovoljno malo dobre organizacije i prethodne pripreme. Organizaciju mi uvelike olakšava činjenica da većina osnovnih cjelovitih biljnih namirnica, poput žitarica, mahunarki, sjemenki i orašastih plodova, ima dugi rok trajanja na sobnoj temperaturi pa je moguće stalno biti opskrbljen, bez potrebe za čestim odlaskom u nabavu. Jednom do dva puta mjesečno obavljam veliku nabavu, a po potrebi odlazim na tržnicu po voće i povrće. Jednom tjedno, obično vikendom, pripremim se za cijeli tjedan tako što skuham veće količine žitarica ili mahunarki pa tako imam bazu s kojom mogu danima pripremati superbrze, hranjive i ukusne obroke. Vjerujem da uz malo planiranja većina nas može naći svoj model koji mu neće oduzimati previše vremena i u kojem će uživati.”

Nataša Rajčević u Zagreb je došla iz Zadra kada je upisala Fakultet političkih znanosti, a zadnjih nekoliko godina radi kao turistički vodič. Njezina priča s food blogom je počela pomalo spontano i bez skrivenih namjera: jednostavno je voljela kuhati i slikati hranu koju je prvo počela objavljivati na Instagramu, a zatim je otvorila blog i počela zapisivati recepte. “Da se razumijemo, nije to još nešto od čega isključivo živim, još sam u fazi u kojoj mi je to više hobi nego posao, ali ne žalim se.”

Kaže da je u njezinoj obitelji, kao u svakoj pravoj dalmatinskoj obitelji, hrana zauzimala bitno mjesto u svakodnevici. “Vjerujem da mi je baš ta mediteranska prehrana usadila ljubav prema laganijoj hrani i povrću. Kod nas doma se povrće moralo jesti, meso je uvijek bilo sporedno. Od malena smo i sestre i ja kuhale, mama se pobrinula za to da se znamo same snaći ako ona nije doma. Uvijek ću joj biti zahvalna na tome. Također, dosta rano sam se susrela s raznim kuhinjama: azijskim, meksičkim, veganskim… Mislim da mi je mama još prije 25 godina pripremala sojine medaljone. Rano nam je usadila ljubav prema hrani i prema eksperimentiranju.”

Odgovorila je na pitanja kako postiže da joj hrana izgleda atraktivno na fotografijama, što za nju znači proces fotografiranja i pripreme hrane i planira li u budućnosti izdati kuharicu.

“Uvijek kad planiram obrok, važno mi je da je zastupljeno što više boja, bez obzira na to je li to obrok za objavu ili ne. Mislim da je tanjur zdraviji što ima više boja. Samim time, hrana izgleda dosta atraktivno i bez da se ja previše trudim. Proces pripreme, a posebno proces fotografiranja hrane je za mene potpuna meditacija, istinski uživam u tome. Ispraznim glavu i potpuno se posvetim svakoj namirnici s kojom radim. Fotografija je također jako važna jer prenosi cijelu atmosferu koju želim da moji pratitelji dožive, ponekad sretnu i prpošnu, a ponekad sjetnu i melankoličnu. Što se planova tiče, nekako tome pristupam dan po dan. Nisam planirala ni da ću biti tu gdje sam sad pa ipak jesam. Puštam da se stvari odvijaju svojim tijekom. Naravno da bi kuharica bila nešto što bih jako željela, ali još nisam počela raditi na tome, mislim da mi treba još puno iskustva. Svakako bih se u budućnosti htjela baviti hranom, na koje sve načine – vidjet ćemo.”

 

 

‘Količine šećera u industrijski procesuiranoj hrani su zabrinjavajuće’, kaže Maida Srabović

 

 

Nataša Rajčević je veganka 6 ili 7 godina, ali kaže da nikada nije previše voljela meso i da se hranila uglavnom povrćem pa je veganstvo bilo prirodan slijed. Smatra da se argumenti za veganstvo nameću sami od sebe i da veganstvo ne treba posebno braniti. “Nemamo pravo uzrokovati nečiju smrt i to je to, nema dalje od toga. Uopće ne mislim da su vegani nametljivi, radi se o tome da su ljudi jako osjetljivi kad im se gleda u tanjur. Čim te netko pita zašto si vegan i ti iskreno odgovoriš, ispadneš nametljiv.”

Kaže da se ne bi nazvala veganskom aktivisticom jer misli da bi to bila uvreda pravim aktivistima:

“Ja samo nastojim sa svojom hranom i svojom pričom ljudima približiti svoj način života i pokazati kako je jednostavno živjeti bez životinjskih proizvoda. Ljudi su u pravila empatična bića. Uzmite najjednostavniji primjer: priču o tome kako je nekog slona ili nosoroga ubila hrpa krivolovaca. Sad pogledajte komentare ljudi na tu priču, svi su naravno na strani ubijenih životinja, svi proklinju krivolovce i žele im sve najgore. Uzmite primjer još bliži nama: svaki put kad pročitate neku vijest o lovcima opet imate puno ljudi koji se lovu protive i nazivaju lovce kukavicama s puškama te žele zabraniti lov. Isto je i s cirkusima, a sve više i sa zoološkim vrtovima. Ljudi su već osviješteni da se slon ne smije ubiti radi kljova i da jelen treba slobodno trčati šumom. Samo je potrebno napraviti još jedan mali klik i izjednačiti tog slona s teletom ili piletom. Empatija je već tu, ljudi sve više razmišljaju u tom smjeru i ja sam iskreno uvjerena da budućnost prehrane ide k tome. Dodatno, ljudi su shvatili kako se pretjerana konzumacija mesa i mliječnih proizvoda dovodi direktno u vezu s klimatskim promjenama i kako je krajnje vrijeme da nešto poduzmemo. Možda do toga neće doći za naših života, ali mislim da je budućnost sigurno veganska.”

Je li tržište u Hrvatskoj prepoznalo alternativnije načine prehrane?

“Čini mi se da situacija ide na bolje, barem što se tiče ponude u prodavaonicama. Gotovo svaki trgovački lanac ima svoju liniju veganskih burgera, sladoleda, namaza, kobasica… No situacija u restoranima je u najmanju ruku smiješna. Jako je teško negdje otići na ručak, a da nisi prisiljen na pomfrit i sezonsku salatu. Srećom, restorani su skloni tome da ti izađu u susret i uvijek su spremni nešto iskombinirati i izbaciti recimo vrhnje iz rižota ako ih zamoliš. Nadam se da će ići na bolje. U Zagrebu postoji nekoliko divnih veganskih restorana, bilo bi super kad bi i ostatak države skočio na taj vlak. Recimo, u Zadru godinama nisam vani nešto pojela jer jednostavno nemam što. Za jedan turistički grad to i nije baš pohvalno”, odgovorila je Nataša Rajčević.

Tridesettrogodišnja Maida Srabović, Koprivničanka koja živi u Zagrebu, filmska je montažerka koja je prije dvije godine s kolegama s ADU osnovala studio za animaciju i postprodukciju „TETRABOT“. Prije sedam godina izbacila je iz prehrane šećer i industrijske prerađevine, a zatim i žitarice te je krenula „kemijati” lažne verzije raznih jela, od kruha bez brašna do raznih slastica “bez svega”, kako se voli našaliti. Danas recepte objavljuje na blogu, Facebooku i Instagramu te piše kolumnu za jedan podravski portal.

Blog često povezuje sa strukom tako što za blog kreira animirane GIF-ove od fotografija svojih recepata. Blog doživljava kao mjesto na kojem ne eksperimentira samo s receptima, već i s vizualima te tako također konstantno razvija svoje animacijske, ali i fotografske vještine.

„Vrlo često kuhanje uspoređujem s procesom montaže filma. Kao što od istih namirnica mogu nastati različita jela, tako i od istih kadrova mogu nastati različiti filmovi. Sve ovisi o tretiranju svake pojedine komponente. Tako bih rekla da scenarist odlučuje da ćemo raditi tortu. Redatelj odlučuje da će ta torta biti čokoladna. Producent će nam dati budžet za namirnice, dok će direktor fotografije odabrati hoće li čokolada biti tamna ili mliječna, a montažer će na kraju od svih dobivenih namirnica složiti tu tortu. Skroz mi je zato normalno da u mojoj kuhinji nastaju razni recepti – neki uspješni od prve, a za neke se treba malo nanervirati i pomučiti. Trenutno ne zarađujem od bloga, zezam se da se brendovima ne isplati sponzorirati food blogericu koja ponekad i tri dana ne jede jer posti. Šalu na stranu, nisam blog uopće pokrenula s namjerom da zarađujem jer imam posao od kojeg živim. Blog mi je kreativni ispušni ventil. Ako bi došlo do neke suradnje, bilo bi mi bitno da se radi o brendu koji se uklapa u moj način prehrane i koji je raspoložen za opušteniji, šareniji i razigraniji pristup u vizualnoj prezentaciji suradnje”, istaknula je Maida Srabović.

 

 

‘Vegetarijanstvo, osobito veganstvo, bolji je izbor za čovjeka i planet’, smatra Maja Brekalo

 

 

Epidemija koronavirusa prekinula ju je usred pretraga. Već nekoliko godina joj žitarice i voće s velikim udjelom fruktoze izazivaju probavne probleme, ali i kad ih redovito jede osjeća se iscrpljeno, stalno je nervozna i umorna. Povremeno, objašnjava, pojede bezglutensku heljdu ili proso u manjim količinama. Također ne jede ni šećer sedam godina, ali ne zbog zdravstvenih problema, već zbog štetnosti šećera za organizam. To objašnjava ovako:

„Količine šećera koje se nalaze u industrijski procesuiranoj hrani su zabrinjavajuće, a pogotovo s obzirom na to da i u slanim proizvodima ima dosta šećera i raznih aditiva. S obzirom na trenutnu reakciju organizma na žitarice, ne mislim da ću ih uvrstiti ponovno u prehranu. Od kad ne jedem žitarice, uvrstila sam puno povrća i novih namirnica. Prije bih pojela normalan komad pizze na tijestu, a sad ću tijesto zamijeniti prepečenim patlidžanom na koji ću staviti uobičajene sastojke za pizzu pa ću tako pojesti ekstra dozu povrća. Tople sendviče napravim na ploškama batata, slastice radim od mljevenih orašastih plodova. Meso još uvijek jedem, ali ako ne mogu nabaviti kvalitetan komad domaćeg neprocesuiranog mesa, onda radije pojedem komad batata ili zdjelu slanutka koji mi je uz jaja i sir omiljena namirnica. Zimi mi se puno više jede meso, a čim dođe toplo vrijeme i sva raskoš povrća desi se da se ne mogu ni sjetiti kad sam zadnji put pojela meso. Ljudi jedu previše svega zato što većinu globalne prehrane čine visoko prerađene i nutritivno isprazne namirnice. Meso i šećer se do prije 50 godina sigurno nisu konzumirali na dnevnoj bazi. Moja prehrana se sastoji od povrća, mahunarki, gljiva, jaja, sireva i jogurta, mesa, ribe, orašastih plodova i sezonskog voća. Mislim da je dovoljno raznolika da zadovoljim nutritivne potrebe organizma, a i dalje jedem zdravo i fino, bez da imam tegoba s probavom.”

Istaknula je da je najbitnije percipirati svoje tijelo i njegove potrebe, reakcije na određene namirnice. Kako kaže, svaki organizam ima svoju vrstu prehrane koja ne mora nikome drugome odgovarati. Jedini globalni prehrambeni pokret kojem bi se „prikrpala” je clean eating/whole foods ili kako ga ona zove – prava hrana. Zato na blogu promovira namirnice koje su domaćeg porijekla, kad god je to moguće, koje su u svom izvornom obliku, ili su minimalno industrijski prerađene.

„Pritom mislim na to da nemaju deklaraciju od 25 redova, nego da su dio njihova sastava poznati sastojci, a ne raznorazni aditivi. Nisu ni svi aditivi i E-brojevi opasni, primjerice E330 je limunska kiselina. Što opet ne znači da nekome neće naškoditi i tu se opet vraćamo na to da treba sam osluškivati reakcije svog tijela. No ne treba biti rob i purist. Ako nekoliko puta godišnje pojedete kupovni sladoled, neće biti kraj svijeta. Ako zbog financijske situacije možete kupiti samo mrkvu iz supermarketa, također nije kraj svijeta. Hraniti se zdravo također znači i psihički imati zdrav odnos s namirnicama i hranom, što dosta ljudi nema. Jedna od najčešćih pretpostavki vezanih uz pravu hranu je ta da je ta hrana bezukusna. Ljudi su zbog umjetnih pojačivača okusa naviknuti na druge okuse. Kad sam izbacila šećer i aditive iz prehrane, krenula sam iznova doživljavati okuse. Primijetila sam da mi se osjetilo okusa istančalo. Kad jedem čiste lješnjake, osjetim koliko su prirodno slatkasti. Kad sad probam običnu čokoladu s lješnjacima, osjetim samo čisti šećer. Kod nas je još dosta ljudi mentalno zatvoreno prema novim namirnicama, okusima i začinima, ali imam dojam da su to uglavnom starije generacije. Mlađe generacije me baš vesele svojim promišljanjima o hrani i puno su otvorenije za nove vrste prehrane – za to je najzaslužniji internet i globalizacija.”

 

 

‘Debljina, hipertenzija, dijabetes i alergije bolesti su 21. stoljeća’, kaže Mirela Marić

 

 

Njezine prehrambene navike još nešto razlikuje od uobičajenih. Već godinu dana povremeno posti, a tome su prethodile medicinske pretrage. Njezin najduži post do sada trajao je 82 sata, a u 56. satu otišla je na pilates i „odradila ga bez slabosti i padanja u nesvijest.”. Na post se odlučila zato što vjeruje da tijelu treba dati odmor od probavljanja hrane. „Na taj način ono ima priliku pozabaviti se drugim procesima, točnije autofagijom, za čije otkriće je 2016. godine Japanac Yoshinori Ohsumi dobio Nobelovu nagradu. Ukratko, autofagija je proces u tijelu koji nastupa nakon 16-24 h posta u kojem tijelo za stvaranje energije koristi vlastite stanice, i to prvo one koje su oštećene. Kad tijelo te oštećene stanice “pojede” kako bi dobilo energiju, na njihovom mjestu se stvaraju nove, zdrave stanice.”

Nutricionistica Mirela Marić iz Poliklinike Aviva istaknula je da su debljina, hipertenzija, dijabetes, alergije i hormonalni disbalansi problemi koji su obilježili 21. stoljeće i da je u Hrvatskoj samo mali dio ljudi osviješten da je hrana lijek i da pravodobnom prevencijom ulažemo u svoje zdravlje, a ne samo u izgled.

Kako kaže, iako nikada nismo „zdravije” jeli i više pazili na prehranu, sve više je upravo problema zbog nepridržavanja pravila zdrave balansirane prehrane.

„Zato i ne čudi da danas mnogi ljudi tragaju za idealnim način prehrane. Tako su nam poznati poklonici raznih vrsta prehrane, vegetarijanske, makrobiotičke i veganske, a i sirove prehrane. Tu su i razne vrste dijeta, Keto dijeta, Dukan ili Atkinsova dijeta, Fleksiterijanska dijeta, DASH dijeta, Paleo dijeta, intermitentni post, UN dijeta i druge. Međutim, prvo mjesto zauzima mediteranska prehrana i ona se u našim krajevima računa kao zlatni standard zdrave, balansirane prehrane. Ona je znanstveno dokazano najpoželjniji model zdrave prehrane. Većina modernih prehrana i dijeta, poput sirovojedstva ili neke visokoproteinske dijete, mogu biti prigodne određenim osobama kraće vrijeme, no nakon dužeg vremena postoje mnogi rizici poput nedostataka određenih nutrijenata u organizmu, što može loše utjecati na zdravlje.”

Kategorije: Hrvaška

Manchester City – Brighton 5:0

Sob, 11/07/2020 - 23:20

Nogometaši Manchester Citya svladali su u gostima Brighton s 5-0 u utakmici 35. kola Premijer lige.

Tri pogotka za City je dao Raheem Sterling (21,  53, 81), dok su preostale golove dali Gabrijel Jesus (44) i Bernardo Silva (57).

City je drugi na ljestvici s 72 boda, dok je Brighton na 15. mjestu s 36 bodova i još nije osigurao ostanak.

1. Liverpool 35 30 3 2 76:27 93 2. Manchester City 35 23 3 9 91:34 72 3. Chelsea 35 18 6 11 63:49 60 4. Leicester City 34 17 8 9 64:32 59 5. Manchester United 34 16 10 8 59:33 58 7. Sheffield United 35 14 12 9 38:33 54 6. Wolverhampton 34 13 13 8 45:37 52 8. Arsenal 34 12 14 8 50:42 50 9. Burnley 35 14 8 13 39:47 50 10. Tottenham 34 13 10 11 52:44 49 11. Everton 34 12 9 13 41:49 45 12. Southampton 34 13 5 16 43:56 44 13. Newcastle 35 11 10 14 36:52 43 14. Crystal Palace 34 11 9 14 30:43 42 15. Brighton 35 8 12 15 36:52 36 16. West Ham 35 9 7 19 44:59 34 17. Watford 35 8 10 17 33:54 34 18. Bournemouth 34 7 7 20 32:59 28 19. Aston Villa 34 7 6 21 36:65 27 20. Norwich 35 5 6 24 26:67 21
Kategorije: Hrvaška

Plenković zbog korone želi pojedinačne sastanke s čelnicima stranaka, opozicija kritična

Sob, 11/07/2020 - 23:14

Predsjednik vlade Andrej Plenković sazvao je za sljedeći tjedan predsjednike stranaka kako bi s njima pojedinačno razgovarao o posljedicama pandemije, objavio je N1.

No ako je suditi prema izjavama čelnika novoizabranih opozicijskih stranaka, novopotvrđeni bi premijer mogao naići na žustru opoziciju.

“Nama je najvažnije da Plenkoviću pošaljemo poruku da, što se nas tiče, nema pregovora oko rezanja i prelamanja krize najobespravljenijih: radne većine, nezaposlenih, umirovljenika, blokiranih”, kazala je za N1 novoizabrana saborska zastupnica Katarina Peović iz Radničke fronte.

Stranka s imenom i prezimenom Dalije Orešković neće na taj razgovor. “Tko je ovog trena Andrej Plenković?”, pita Orešković. “Minimum pristojnosti nalaže da se prvo konstituira Sabor, da se utvrdi tko je oporba, tko vlast. Od dijaloga ne bježimo, ali nećemo dopustiti daljnje potkopavanje ugleda državnih institcija”, kazala je Orešković.

Stjepo Bartulica iz Domovinskog nada se “da Plenković ne želi dijeliti odgovornost”. U izbornoj noći rekao je da je dobio mandat od hrvatskih birača, pa očekujemo da u skladu s tim preuzme odgovornost, dodao je Bartulica.

Tomislav Tomašević iz Možemo ističe kako “nije dobro” da Plenković s čelnicima stranaka razgovara “jedan na jedan”, jer se tako “otvaraju mogućnosti za ‘dealove’ ispod stola”.

Boris Lalovac iz SDP-a kazao je kako će SDP ići na razgovore. “Uvijek smo bili konstruktivna oporba. U interesu je građana da najranjivije skupine ovu koronu što lakše prebrode”, kazao je Lalovac.

Kategorije: Hrvaška

HT PRVA LIGA Osijek se pobjedom nad Istrom 1961 probio na drugo mjesto ljestvice

Sob, 11/07/2020 - 23:04

Osijek se slavljem protiv Istre 1961 u 34. kolu HT Prve lige pred 2.178 gledatelja u Gradskom vrtu probio na drugo mjesto ljestvice koje je barem privremeno preuzeo od Lokomotive koja sutra gostuje u Koprivnici.

Za 17. ovosezonsku pobjedu izabranika Ivice Kuleševića strijelci su bili Lopa i Mance, a Bijelo-plavi su također uspjeli već petu utakmicu u nizu sačuvati svoju mrežu netaknutom.

Istra 1961 će sezonu sigurno okončati na devetom mjestu ljestvice pa je početkom kolovoza očekuju susreti s Orijenom 1919 kako bi odredili posljednjeg sudionika nove sezone Prve HNL.

Prvu opasniju priliku na utakmici kreirali su domaćini u 14. minuti kada je Bočkaj tražio svoje Špoljarića, ali Blagojević izbacuje loptu u korner. Nakon ubačaja iz kuta lopta dolazi do Ndockyta koji je s 15 metara snažno pucao, ali lopta na gol crti pogađa Pavića.

Dvije minute kasnije iz slobodnog udarca sa skoro 30 metara pucao je Bočkaj, no lopta prolazi malo pokraj vratnice.

Istra je u 20. minuti imala priliku u kontri zaprijetiti golu Ivušića, ali dodavanje Sanea u ključnom trenutku nije bilo uspješno. Minutu kasnije Delić se u duelu oslobodio Silve te je u petercu pronašao Magnjića čiji efektni udarac petom brani golman Osijeka.

U 26. minuti domaćini su odigrali kombinaciju iz slobodnog udarca gdje je Bočkaj uposlio Silvu koji povratnom loptom pronalazi Marića, ali njegov udarac ispred gola Istre odbija Galilea.

Tri minute kasnije pokušaj Ndockyta s oko 25 metara nije priskrbio veće probleme za Čondrića.

U 34. minuti Močinić, koji je već imao žuti karton, ruši Ndockyta iako nije mogao doći do lopte, no sudac Matoc mu nije odlučio pokazati još jednu oponemu.

Pavić u 35. minuti još jednom s gol crte spašava svoja vrata. Korner je izveo Lopa, a neometan s šest metara pucao je Žaper.

Osijek je do vodstva uspio doći u trećoj minuti sudačke nadoknade prvog poluvremena. Marić je s lijeve strane uposlio Lopu kojem s četiri metra nije bilo teško poslati loptu u mrežu.

Osijek je vodstvo mogao povećati u 50. minuti kada je Marić idealno uposlio Ndocykta, a on u situaciji 1 na 1 sa Čondrićem šalje loptu pokraj gola. Pomoćni sudac je ipak nakon udarca podigao zastavicu označivši zaleđe.

Veliku priliku u 57. minuti propustila je Istra. Nakon ubačaja iz kuta Blagojevića lopta dolazi na drugu stativu gdje usamljeni Bosančić iz odlične pozicije ne uspijeva poslati loptu iza leđa Ivušića.

Osijek je uzvratio u 60. minuti kada nakon ubačaja Talysa Mance prebacuje loptu do Marića, ali njegov pokušaj brani Čondrić.

U 68. minuti napad Osijeka završio je udarcem Mance koji nije bio velika opasnost po gol Istre. Minutu kasnije udarac je okušao i Ndockyt za još jednu obranu koja se piše Čondriću.

Matoc je u 71. minuti pokazao na bijelu točku kada je Galilea s leđa neoprezno startao na Marića. VAR ga je pozvao na pregled snimke, ali sudac iz Zaprešića nije promijenio svoje mišljenje. Marić je sam izveo udarac s jedanaest metara, ali je pucao visoko poviš gola Istre.

U 75. minuti dobro je s oko 20 metara pucao Delić čiji pokušaj brani Ivušić. Minutu kasnije golman Osijeka brani i udarac Lisice koji je netom prije ušao u igru.

Bijelo-plavi do novog gola dolaze u 81. minuti kada je nakon ubačaja Talysa i loše intervencije Čondrića mrežu gostiju zatresao Mance.

Mance je do novog pogotka bio blizu u 89. minuti kada nakon ubačaja iz kornera Bočkaja njegov udarac na gol crti brani Čondrić.

Kolo će se zaključiti sutrašnjim ogledima Slaven Belupa i Lokomotive te najvećim derbijem hrvatskog sporta u kojem Dinamo dočekuje Hajduk.

Ljestvica:

Kategorije: Hrvaška

VUJČIĆ: “Kriza je tu, standard je pao deset posto, neće više biti rasta kao bez krize”

Sob, 11/07/2020 - 22:54

Prava kriza je tu, pao je BDP a standard i deset posto. Kad se zemlja oporavi, neće više biti rasta kakvog bi bilo bez krize, izjavio je večeras guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić za N1. 

“Prava kriza je tu, imali smo već sad izuzetno snažan pad BDP-a u travnju i svibnju za vrijeme karantene. Vidimo posljedice na turističku sezonu i to će sigurno doprinijeti snažnom padu BDP-a. Ako se stvari budu razvijale prema prognozama i dođe do povratka u normalu, iduće godine ćemo vidjeti veliki rast BDP-a. Nećemo dostići razinu iz 2019. prije 2022. Ova kriza je za deset posto smanjila standard, BDP, i ukrala je dio rasta koji bi se dogodio bez nje. Kad se oporavimo, nećemo doseći putanju rasta kakva bi bila bez krize”, kazao je Vujčić

Govorio je o tečaju koji je utvrđen za ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam, ERM II, koji zovu još i “čekaonicom za euro”. Tečaj, objasnio je Vujčić, “blizu je čuvenom 7,5, koji malo varira”. “Ušli smo u tečajni mehanizma s nešto malo iznad tog iznosa, ali to su razlike od 10 lipa.Taj tečaj je određen jer je upravljački odbor Europske središnje banke usvojio pravilo da će Hrvatska ući u Europski tečajni mehanizam po tečaju na dan 10. srpnja. To je tečaj po kojem se trgovalo na tržištima jučer i po tome je fiksiran”, kazao je guverner, naglašavajući da da ulazak u ERM omogućuje Hrvatskoj snažniju i automatsku potporu Europske središnje banke.

Tečajna politika neće se mijenjati. “Neće se ništa promijeniti u odnosu na ovu tečajnu politiku koju je HNB vodio. Održavat ćemo tečaj u rasponu kao do sada, bit će stabilan. Koji će biti točno tečaj po kojem ćemo ući u eurozonu i po kojem će se sve konvertirati, nije moguće reći. Ovo je dobar indikator, ali ne može se reći točno”, kazao je dodajući kako će “biti jedan tečaj po kojem će se sve konvertirati”.

Kategorije: Hrvaška

Kratki filmovi “Arka” i “Druker” Natka Stipaničeva i Rine Barbira nagrađeni u Splitu

Sob, 11/07/2020 - 22:37

Dodjelom nagrada žirija i publike u ljetnom kinu “Bačvice” u subotu navečer završen je 13. Festival mediteranskog filma Split (FMFS) na kojem su tijekom 10-dnevnog trajanja prikazni filmovi iz 19 zemalja a sve projekcije filmova bile su unaprijed rasprodane.

Festival je održan uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera.

Odlukom žirija nagrada ‘Udica’ za najbolji hrvatski kratkometražni film pripala je filmu “Arka”, redatelja Natka Stipaničeva. Tom prvonagrađenom filmu žirija pripala je i novčana  nagrada od 13.000 kuna, te Udica festivala za najbolji scenarij hrvatskog kratkometražnog filma s nagradom od 5.000 kuna.
“Zbog vještih redateljskih postupaka, tjeskobne, apsurdne atmosfere, suptilnog crnog humora i originalnih likova čija groteskna lica kao da smo već negdje vidjeli, ovaj film zaslužuje da bude apsolutni pobjednik festivala i zato mu dodjeljujemo uz glavnu nagradu i nagradu za scenarij.  Rijetki su filmovi u kojima se uz izvrsnost pokopi i pogodan trenutak. A ‘Arka’ je jedan od takvih,” navedeno je u obrazloženju ovih nagrada.
Žiri je Udicu FMFS-a za najbolji hrvatski srednjometražni film: dodijelio filmu “Da je meni ono što mi nije”, redateljice Višnje Skorin. Filmu je pripala i novčana nagrada 5000 kuna.
“Film nas budi iz rutine i potiče na razmišljanje o egzistencijalnoj poziciji pojedinca u suvremenom društvu, ali i snazi medija i njihovom tretmanu tog pojedinca,” istaknuto je u obrazloženju ove nagrade.

Osim triju nagrada žirija dodijeljene su i četiri nagrade publike.
Udica FMFS-a za najbolji dugometražni film, prema izboru publike (s ocjenom 4,52), pripala je  francuskom film “Nas dvije”, redatelja Filippa Meneghettija.
Nagrada publike za najbolji hrvatski kratkometražni film (s ocjenom 4,63) dodijeljena je filmu  “Druker”, redatelja Rine Barbira. Novčana nagrada za taj film je 5000 kuna.
Dobitnik nagrada publike za najbolji hrvatski srednjometražni film (s ocjenom 4,26) je film “Da je meni ono što mi nije”, redateljice Višnje Skorin
Udica FMFS-a za najbolji kratkometražni film iz međunarodne konkurencije, prema izboru publike (s ocjenom 4,64) pripala je palestinsko-njemački film “Maradona’s legs”, redatelja Firasa Khourya. Novčana nagrada  za taj film je 1000 eura.

Kategorije: Hrvaška

IZRAELCI NA ULICAMA: “Bespomoćni smo, bliži se kolaps…”

Sob, 11/07/2020 - 22:32

Tisuće Izraelaca prosvjedovale su u subotu u Tel Avivu, gnjevni zbog neodgovarajućeg odgovora vlade na koronakrizu.

U skladu s pravilima o javnim okupljanjima u vrijeme pandemije, policija je ograničila broj ljudi kojima je dopušten dolazak na telavivski Trg Rabin, a obližnje ulice bile su pune prosvjednika sa zaštitnim maskama.

“Imam 40 radnika bez prihoda, bez novca”, rekao je Michal Gaist-Casif, potpredsjednik tvrtke za ozvučenje i rasvjetu.

“Nama treba da vlada upumpava novac dok se ne vratimo u normalu. Ne radimo od sredine ožujka.”

Izraelski mediji su izvijestili da su se tisuće ljudi okupile na prosvjednom skupu. Službeni podaci o njihovom broju nisu objavljeni.

Nezaposlenost u Izraelu skočila je na 21 posto otkako je u zemlji proglašena djelomična karantena u ožujku, a paketi pomoći koje je vlada obećala sporo prolaze, što frustrira Izraelce koji strahuju da su na rubu ekonomskog kolapsa.

Zabrinut zbog porasta broja novih slučajeva covida-19 nakon početka ponovnog otvaranja gospodarstva, premijer Benjamin Netanyahu ovaj tjedan je ponovno nametnuo niz restrikcija kako bi suzbio širenje zaraze zatvorivši niz tvrtki.

Zadnjih nekoliko tjedana prosvjednici izlaze na ulice zahtijevajući od koalicijske vlade brže rješavanje pitanja kompenzacije za ekonomske gubitke. Prtiom kažu da je vlada neučinkovita i da ima previše zaposlenih.

“Ljudi se osjećaju bespomoćno, nema odgovora. Oni su gnjevni i žele da vlada preuzme odgovornost”, rekao je Roee Cohen, čelnik Izraelske komore neovisnih organizacija i tvrtki.

Kategorije: Hrvaška

ALBRIGHT: “Mora se znati što se dogodilo u Srebrenici”

Sob, 11/07/2020 - 22:23

Vrlo je važno znati što se dogodilo u Srebrenici, poručila je danas bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je bila na toj dužnosti u mandatu administracije predsjednika Billa Clintona, za vrijeme rata na području bivše Jugoslavije.

“Dok obilježavamo srebrenički genocid, moramo ispričati priču o onome što se tamo dogodilo, smatrati počinitelje odgovornima i suprotstaviti se bilo kakvim naporima da se negira patnja žrtava. To je jedini način da istina i pravda prevladaju”, prenio je N1 poruku koju je Albright objavila na Twitteru.

S današnjih devet ukopanih žrtava, na Memorijalnom groblju Potočari pokopano je ukupno 6.652 žrtve genocida, a traga se za još više od tisuću ubijenih Bošnjaka.

Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 150 različitih lokaliteta, od čega u više od 70 masovnih grobnica. Najmlađa dosad ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Pred sudovima u Haagu i regiji za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora.

Kategorije: Hrvaška

Gradonačelnik Sarajeva Milanoviću uručio Cvijet Srebrenice

Sob, 11/07/2020 - 22:13

Gradonačelnik i dogradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka i Ivica Šarić danas su u Dubrovniku predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću uručili simbolični Cvijet Srebrenice, objavio je gradonačelnik Sarajeva na Facebooku.

“Cvijet koji je niknuo iz boli, predstavlja simbol borbe protiv genocida i masovnih stradanja ljudi. Njegovih jedanaest bijelih latica simbolizira 11. srpnja, dan koji je zauvijek upisan u historiju kao najgori zločin u Europi poslije Drugog svjetskog rata”, objavio je Skaka.

Taj simbolični poklon podsjetnik je i na Vukovar, koji je doživio okrutnu sudbinu.

N1 podsjeća da je Zoran Milanović 2012. bio na komemoraciji u Srebrenici, gdje je odao počast svim žrtvama genocida i kazao kako je “Srebrenica bolna rana i ispit ljudskosti”.

 

Cvijet Srebrenice poklonio sam predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, koji je 2012. godine prisustvovao…

Posted by Abdulah Skaka on Saturday, July 11, 2020

Kategorije: Hrvaška

Barcelona nadvladala Valladolid, Rakitić ušao u 57. minuti

Sob, 11/07/2020 - 22:00

Nogometaši Barcelone ostali su u igri za naslov španjolskog prvaka nakon što su u 36. kolu slavili kod Valladolida s 1-0.

Gol vrijedan pobjede polučio je Arturo Vidal (15) na asistenciju Lionela Messija, a to je bio jedini pogodak unatoč velikom broju šansi gostiju.

Ivan Rakitić je ušao u igru u 57. minuti kod Katalonaca.

Barca sada ima bod manje od Reala, koji u ponedjeljak gostuje kod Granade, a dokraja su još dva kola. “Kraljevski klub” ima bolji međusobni skor od Katalonaca.

1. Real Madrid 35 24 8 3 64:21 43 80 2. FC Barcelona 36 24 7 5 80:36 44 79 3. Atletico Madrid 35 16 15 4 47:26 21 63 4. FC Sevilla 35 17 12 6 51:34 17 63 5. Villarreal 35 17 6 12 57:45 12 57 6. Getafe 35 14 11 10 43:34 9 53 7. Real Sociedad 35 15 6 14 53:46 7 51 8. Valencia 35 13 11 11 45:51 -6 50 9. Granada 35 14 8 13 45:42 3 50 10. Athletic Bilbao 35 12 12 11 39:31 8 48 11. CA Osasuna 36 12 12 12 42:51 -9 48 12. Levante 35 12 8 15 42:47 -5 44 13. Betis Sevilla 35 10 11 14 47:55 -8 41 14. Real Valladolid 36 8 15 13 29:40 -11 39 15. Eibar 35 10 8 17 36:51 -15 38 16. Celta de Vigo 36 7 15 14 35:46 -11 36 17. Alaves 35 9 8 18 32:53 -21 35 18. Real Mallorca 35 8 6 21 35:59 -24 30 19. Leganes 35 6 10 19 25:51 -26 28 20. Espanyol Barcelona 35 5 9 21 27:55 -28 24
Kategorije: Hrvaška

SRBIJA: Prosvjedi nastavljeni petu večer uzastopce, zasad bez izgreda

Sob, 11/07/2020 - 21:55

Više stotina građana okupilo se ispred Narodne skupštine u Beogradu na petoj večeri prosvjeda koje je izazvala najava vlasti da će u Beogradu preko vikenda iznova uvesti policijski sat, nakon čega ta namjera nije provedena.

Dosad su večerašnji prosvjedi mirni. N1 je javio kako su građani večeras prosvjedovali i u Novom sadu, blokirajući nakratko jednu policijsku postaju i Varadinski most. Prosvjeduje se i u drugim većim gradovima Srbije. U Nišu su se okupili pred gradskom skupštinom, a potom krenuli u prosvjednu šetnju.

U Beogradu je više stotina uglavnom mladih prosvjednika, koji zvižde pištaljkama i nose transparentne i zastave. Sudeći po porukama na tim transparentima, prosvjednici nemaju jedinstven ni jasan cilj, nego traže, primjerice, i to “da se usvoji Zakon o liječenju djece u inozemstvu”, da se “profesori iz Ćuprije vrate na posao”, da “RTS konačno bude javni servis svih građana”, ali i da se “povećaju plaće u zdravstvu” ili da “cijeli Krizni štab podnese ostavku”.

Kategorije: Hrvaška

UHITILI POGREŠNOG: Pušten osumnjičeni za napad na Oparu

Sob, 11/07/2020 - 21:39

Muškarac koji je bio priveden u policiju jer ga se dovodilo u vezu sa sinoćnjim napadom na splitskog gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu, pušten je jer nije utvrđena sumnja da je sudjelovao u tom izgredu, izvijestila je u subotu navečer splitska policija.
Policija je, ne navodeći ime splitskog gradonačelnika, priopćila kako tijekom kriminalističkog istraživanja napada na 53-godišnjeg muškarca,  “nije utvrđena sumnja da je osoba koju smo dovodili u svezu s događajem, sudjelovala u njemu, te je puštena.”

Kriminalističko istraživanje se nastavlja, navode iz policije.

Splitski gradonačelnik napadnut je u petak navečer u Ulici Solurat, a prema pisanju lokalnih medija, dvojica mladića su ga najprije vrijeđala te ga je zatim jedan od njih udario.

Krstulović Opara danas je izvijestio da se nakon fizičkog napada osjeća dobro i poručio da se ništa strašno nije dogodilo.

Kategorije: Hrvaška

Sheffield United porazio Chelsea 3:0, Kovačić na klupi

Sob, 11/07/2020 - 21:33

Nogometaši Chealseja doživjeli su težak poraz (0-3) na gostovanju kod Sheffield Uniteda u utakmici 35. kola Premijer lige.

Dva pogotka za domaće dao je McGoldrick (18, 77), a u strijelce se upisao i McBurnie (33), pa je Sheffield sada šesti s 54 boda i ima velike šanse da se po prvi puta u povijesti plasira u Europsku ligu.

Chelsea je i dalje treći s 60 bodova i to je pozicija koja garantira Ligu prvaka, no može pasti već u nedjelju čak na peto mjesto u slučaju pobjeda Leicestera i ManU-a.

Mateo Kovačić je ostao na klupi gostiju.

1. Liverpool 35 30 3 2 76:27 49 93 * 2. Manchester City 34 22 3 9 86:34 52 69 3. Chelsea 35 18 6 11 63:49 14 60 4. Leicester City 34 17 8 9 64:32 32 59 5. Manchester United 34 16 10 8 59:33 26 58 6. Sheffield United 35 14 12 9 38:33 5 54 7. Wolverhampton Wanderers 34 13 13 8 45:37 8 52 8. Arsenal 34 12 14 8 50:42 8 50 9. Burnley 35 14 8 13 39:47 -8 50 10. Tottenham Hotspur 34 13 10 11 52:44 8 49 11. Everton 34 12 9 13 41:49 -8 45 12. Southampton 34 13 5 16 43:56 -13 44 13. Newcastle United 35 11 10 14 36:52 -16 43 14. Crystal Palace 34 11 9 14 30:43 -13 42 15. Brighton and Hove Albion 34 8 12 14 36:47 -11 36 16. West Ham 35 9 7 19 44:59 -15 34 17. Watford 35 8 10 17 33:54 -21 34 18. Bournemouth 34 7 7 20 32:59 -27 28 19. Aston Villa 34 7 6 21 36:65 -29 27 20. Norwich City 35 5 6 24 26:67 -41 21 +
Kategorije: Hrvaška

‘Hektorović je u mom filmu čovjek s tužnom ljubavnom pričom’

Sob, 11/07/2020 - 21:28

 

Milan Trenc, ilustrator, strip crtač i profesor filmske režije na odsjeku animacije zagrebačkog ALU-a, govori o svom filmu snimljenom prema putopisu hvarskog pisca i pjesnika Petra Hektorovića ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’ koji će biti prikazan na ovogodišnjem filmskom festivalu u Puli

Ove godine će na Pulskom filmskom festivalu koji će se održati od 18. do 26. srpnja premijerno biti prikazana filmska verzija slavnog djela Petra Hektorovića „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ u režiji Milana Trenca. Riječ je o najvažnijem djelu tog hvarskog pisca i pjesnika u kojem Hektorović opisuje svoj put od Hvara do Brača i Šolte, a na kojem su ga pratili ribari Paskoje Debelja i Nikola Zet. Djelo je napisano 1556. godine i objavljeno 1568. i smatra se prvim svjetovnim realističnim putopisnim djelom hrvatske književnosti. Hektorovića je glumio Rade Šerbedžija, a ribare Leon Lučev i Bojan Brajčić, dok se u filmu još pojavljuju i Romina Tonković, Inge Appelt i Filip Mayer. Producent filma je Boris Veličan, direktor fotografije Ivan Zadro, scenograf Ivan Ivan. Film je režirao ilustrator, strip crtač i profesor filmske režije na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Milan Trenc.

Trenc je diplomirao filmsku režiju na Akademiji dramskih umjetnosti u klasi Kreše Golika, ali ga je likovni talent odveo u svijet ilustracije i stripova koje objavljuje od početka osamdesetih godina. Poznati su mu stripovi „Koščak“, ‘’Milan Blenton“, „25 godina zida” i „Morocco“. Neko vrijeme je bio i ilustrator utjecajnog magazina Start, stripove je objavljivao u tjedniku Danas, da bi potom prešao na animaciju i bio također uspješan. Ulaskom u Zagreb film realizirao je nekoliko animiranih filmova, među kojima i nagrađivani „Veliki provod“, važan film Zagrebačke škole animiranog filma. U to vrijeme režirao je i svoj prvi igrani film „Priča o duhu“, a početkom devedesetih preselio se u New York i počeo objavljivati stripove za poznati Heavy Metal Magazin, a ilustracije u The New York Timesu, Timeu, The Wall Street Journalu, New Yorkeru, Washington Postu itd. Tijekom rada za američke tiskovine dobio je i nagrade za svoje ilustracije.

Malo nakon dolaska u New York predstavio je slikovnicu „The Night at the Museum“ koju su zapazili producenti filmske kompanije 20th Century Fox, otkupili filmska prava na njegovu priču i stvorili holivudski blockbuster istoimenog naziva. Tijekom boravka u New Yorku snimio je igrani film „Zen priče“. Godine 2004. vratio se u Zagreb. Ideja da ekranizira Hektorovićevo djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ dogodila se slučajno i to nakon što je pročitao knjigu u engleskom prijevodu. Potom je krenula razrada scenarija i prikupljanje novca za film. Osnovna sredstva dobio je od HAVC-a i grad Hvara još 2017. te snimio film 2018., no tek će ove godine doživjeti svoju premijeru. „Zapravo to nisu ni pune dvije godine“, ispričao nam je Trenc i pojasnio što se događalo.

 

 

‘Hektorović nije dramski pisac. Jedini način da se od toga napravi film je ubacivanje biografskih elemenata iz njegova života i oni su filmu dali cijelu jednu novu dimenziju’

 

 

„To je jedan normalni ritam za postprodukciju filma. Mi smo završili snimanje u listopadu 2018. i onda smo bili u montaži skoro sedam mjeseci. Završili smo na proljeće, kada je bilo prekasno da pripremimo film i kolor-korekciju za pulski filmski festival prošle godine. Film smo završili još prošle jeseni i radili smo na dodatnoj postprodukciji, u čemu nam je prošla cijela prošla godina i tek sada smo spremni za premijeru. Radili smo sve temeljito i pažljivo“.

Još dok je film bio u fazi inicijalne ideje, Trenc je zaključio da bi bilo idealno da film doživi premijeru 2018., kada se obilježavala 450. godišnjica od objavljivanja djela Petra Hektorovića „Ribanje i ribarsko prigovaranje“, no danas je svjestan da su to tada bila nerealna očekivanja i planovi, pogotovo što je film tek tada dobio obećana sredstva i moglo je krenuti snimanje. Na žalost, iako je u pitanju izuzetno važno djelo za povijest hrvatskog jezika i djelo važne hrvatske povijesne ličnosti, financijska sredstva jedva da su bila dovoljna za realizaciju filma. „Mi smo dobili minimalna sredstva za taj film od onoga što HAVC dodjeljuje. No kako kažu, boj ne bije svijetlo oružje nego srce u junaka, tako da je cijela ekipa uložila sve što je mogla. Svi smo se pomalo žrtvovali jer nam je stalo da se napravi taj projekt. Na kraju smo dobili film koji je lijep i uspješan. Radi truda i talenta, ali ne zbog budžeta.“

Trencu se još jedna ideja motala po glavi tijekom razrade scenarija, a to je da paralelno s filmom postavi i kazališnu predstavu po tom djelu:

„U jednom trenu sam razmišljao da radim kazališnu predstavu, najviše radi toga što se dosta dugo čekalo da započnemo produkciju. Mislim da to Hektorovićevo djelo ima scenski potencijal onako kako je ispričano u filmu, ima elemente melodrame, moglo bi se napraviti jako zgodno glazbeno-scensko djelo. Možda se jednog dana i toga prihvatim. Što se tiče ‘Ribanja’ kao scenskog teksta, to na Hvaru radi jako uspješno njihovo lokalno kazalište i to je njihova svetinja u koju se ne bih petljao.“

„Ribanje i ribarsko prigovaranje“ je pisano specifičnim jezikom tog vremena i tog podneblja koji je danas mnogima nerazumljiv pa smo pitali Trenca kako je doskočio tom problemu, odnosno kojim jezikom u filmu govore njegovi akteri.

„To je bilo nešto o čemu smo jako dvojili kako da to riješimo. Bilo je raznih verzija. Jedni su nam govorili da moramo raditi na Hektorovićevu jeziku, drugi su nam govorili da taj jezik neće nitko razumjeti i da treba napraviti film na hrvatskom književnom jeziku. Znao sam da što god napravim, da će biti puno ljudi koji se neće složiti s mojom odlukom. Nekako kroz rad na filmu se iskristaliziralo rješenje. Scenarij sam napisao na književnom hrvatskom jeziku, nakon toga sam ga uz pomoć Jurice Vodanovića preveo na suvremeni starogradski dijalekt. To je jezik kojim se sada govori u Starom Gradu na Hvaru koji smo očistili od talijanizama jer ih nije bilo u Hektorovićevo vrijeme. To je govorni jezik tako da smo mogli improvizirati. Da smo ostali na Hektorovićevu jeziku, za koji se zapravo i ne zna koji je to jezik, ne bi ga nitko razumio.“

Trenc je zbog toga razmišljao da stavi i titlove: „Kada film krene u distribuciju, bit će vrlo vjerojatno i neka vrsta titla. Hoće li to biti transkript tog starogradskog jezika u kojem će biti samo riječi koje nisu razumljive ili će ići prijevod na književni hrvatski jezik još nismo odlučili.“

Trenc je u jednom trenutku zaključio da mora intervenirati u radnju djela jer „Ribanje“ nema posebnu radnju i dinamiku, nego jedinstvenu atmosferu.

 

 

‘Scenarij sam napisao na književnom hrvatskom jeziku, a nakon toga sam ga uz pomoć Jurice Vodanovića preveo na suvremeni starogradski dijalekt’

 

 

„Hektorović nije dramski pisac. Divna je atmosfera u tom djelu. No jedini način da se od toga napravi film je da ubacimo biografske elemente iz Hektorovićeva života. Oni su dali cijelu jednu novu dimenziju. Jedino što znamo o Hektoroviću je da je imao izvanbračnu kći koja je naslijedila njegov imetak. Znači da je postojala i majka koja nikada nigdje nije spomenuta, ali sigurno je postojala i ljubavna veza u Hektorovićevoj mladosti. To je radnja filma: istovremeno pratimo Hektorovića koji putuje s ribarima i njegova sjećanja na tu mladenačku ljubav koja je po mojoj pretpostavci završila tragično. To je dalo jedno novo, tužno-romantično svjetlo cijeloj priči. Nešto što je lijepo, ali nije filmično smo pretvorili u film koji drži pažnju i priča emotivnu priču.“

Uvjeti snimanja bili su izuzetno teški jer su snimali gotovo sve dane na moru pa su ovisili o vremenskim prilikama. Međutim, Trenc je na kraju snimanja bio zadovoljan zbog odlične glumačke ekipe s kojom je radio.

„Snimanje je bilo užasno naporno, no imao sam sreću da je Rade Šerbedžija pristao da glumi glavnu ulogu u filmu. On ne samo da je briljantno odglumio Hektorovića i odnio cijeli film na svojim leđima, već je dao nekoliko stvarno genijalnih ideja za scenarij koje su priču promijenile za dobrih trideset posto. Dodao joj je slojevitost i napetost. Učinio je film stvarnijim, grubljim, ali i istovremeno poetičnijim. On je veliki fan tog Hektorovićeva djela pa je bio oduševljen i idejom za film i bez njega on ne bi bio isti. Uz njega u filmu glumi i fenomenalni Leon Lučev koji je svojim genijalnim portretom ribara Paskoja dao vertikalu cijeloj priči. On je taj tihi kapetan u sjeni koji sve vidi i sve razumije, nešto što Leon može dočarati jednim pogledom. Mlađeg ribara Nikolu odglumio je sjajni mladi glumac Bojan Brajčić o kojem će se još puno čuti i koji im je uspio biti dostojni sparing-partner kroz cijeli film, što nikako nije bio jednostavan zadatak. U filmu glumi i divna, beskrajno nadarena Romina Tonković kao Hektorovićeva ljubav iz mladosti te izvrsni Filip Mayer kao mladi Hektorović. Tu je i divna Inge Apelt kao časna sestra Luce koja je dala dignitet, uvjerljivost i slojevitost cijelom filmu i stvorila prekrasnu glumačku epizodu koja pokazuje da za veliku glumicu ne postoji manja uloga. Tu su i talentirani mladi Gala Nikolić kao muza, Uršula Najev, Lukrecija Tudor i Giuliano Settimo te nadareni mladi naturščik Lorenzo Damjanić kao dječak na brodu. Zanimljivo je da Šerbedžiju, Lučeva i Brajčića uopće nisam morao režirati. Kada smo kroz probe definirali likove i međusobne odnose, na setu bi njih trojica među sobom složili mizanscenu, rekli Lorenzu što da radi i trebalo je samo uključiti kameru. Snimali smo stalno vani na milosti Božjoj i Hektorovićevoj koji nam je, mislim, omogućio da smo imali predivno vrijeme tih 20 dana snimanja. Naoblačilo se samo jedan jedini dan i to kada smo trebali snimati oluju“, rekao je Trenc za Nacional.

Kategorije: Hrvaška